1.

temeljno obiljeje lokalnih funkcija

Temeljno obiljeje lokalnih funkcija je da se odnose na rad s pojedinanim elijama, gdje
vrijednost pojedine elije ovisi samo o toj eliji. Moe se analizirati jedan ili vie slojeva, a
ako se analizira vie slojeva onda se u obzir uzimaju samo one elije koje se nalaze na istoj
poziciji. Ako se radi s jednom elijom onda se mogu na kompletan raster primijeniti
aritmetike funkcije neovisne o rasteru.
2. upotreba analize ekspozicije u geomorfologiji
Ekspozicija padine je morfometrijsko obiljeje padine koje predstavlja orijentaciju padine s
obzirom na strane svijeta. U geomorfologiji se moe koristiti za istraivanje povezanosti
insolacije
3. metode apstrakcije i upotreba na glacijalnom reljefu
Klasifikacija- vrsta apstrakcije u kojoj se pojedini entiteti klasificiraju, opisuju i grupiraju u
klase, razrede odnosno tipove prema zajednikim obiljejima. Suprotan je proces instantacija.
Generalizacija je vrsta apstrakcije kod koje se 8ve klasificirani) tipovi entiteta nie razine
(podtip) uopuju tipom entiteta vie razine (nadtip). Suprotan je proces specijalizacija.
Glacijalni reljef: ledenjaci (planinski i kontinentalni), ledenjaka jezera ?
4. odnos unutarnje i vanjske dimenzije objekta 2.5 D
(Dvodimenzionalna ploha je stavljena u trodimenzionalni sustav, ali nije mogue izraunati
volumen jer se reljef protee kao ploha, a njegova visina je stoga atributno obiljeje.?)
5. razlika izmeu centralnog geoobjekta i centra koncentracije
Centralni geoobjekt se odreuje na nain da izraunamo ukupnu udaljenost izmeu pojedine
toke i svih toaka u skupu. Geoobjekt s najmanjim zbrojem udaljenosti od svih ostalih toaka
predstavlja centralni geoobjekt skupa. Ulaz je skup toaka, a izlaz jedna toka iz tog skupa.
Centar koncentracije se odreuje kao srednja vrijednost svih koordinata x i y u skupu
tokastih objekata kao srednji centa. Ulaz je skup toaka, a izlaz nova aproksimirana toka
koja nije dio tog skupa.

7. elementi prostorno orijentiranog koncepta

elije i slojevi (rasterske strukture)
8. Primjer upotrebe funkcije susjedstva
Njome se moe raunati vertikalna ralanjenost reljefa jer se za svaku eliju ili blok na
temelju susjedstva moe odrediti visinska razlika izmeu najvie i najnie toke.
9. nabroji metode prikupljanja geomorfolokih podataka
Geomorfoloko kartiranje, daljinska istraivanja te koritenje postojeih podataka o reljefu.
1. razlika izmeu analognog i digitalnog pocesa
Analogno se procesi i veliine prouavaju kao usporedivi s nekim drugim procesom odnosno
veliinom. Analogni pristup veliine predstavlja kao neprekinuto promjenjiva fizikalna
svojstva, a digitalni pristup veliine pokazuje brojevima. Digitalnim pristupom se promatrane
procese i veliine ralanjuje u najmanje mogue prebrojive pojedinane korake.
2. konceptualno modeliranje
Prvi korak u apstrahiranju stvarnosti. U biti to je izrada i modeliranje prazne baze podataka,
koja ima ureene podklase i nadklase te eventualne veze meu objektima.
3. pasivni i aktivni senzori
Pasivni senzori (skeneri) odgovarajuim senzorima snimaju vei dio elektromagnetskog
spektra, registriraju reflektirano ili emitirano zraenje i pretvaraju ga u vidljivi, slikovni ili
mjerni rezultat. Aktivni senzori (radari) imaju vlastiti izvor energije koji proizvodi
elektromagnetsko zraenje odreene frekvencije i trajanja koje se putem antene usmjerava i
odailje kao impuls prema satelitu, pri emu se dio energije reflektira od objekta na povrini i
radar ga hvata i registrira.
4. primjer zonalne statistike

Ukljuuje barem dva sloja od kojih je jedan sloj zone, a drugi sloj vrijednosti. Sloj zone
definira zonu i moe biti i rasterski i vektorski. Sloj vrijednosti moe biti gustoa ponikava, a
sloj zone moe biti sloj litolokih jedinica.
6. objasni usmjerenost distribucije i primjer
Usmjerenost distribucije odreuje elipsu standardnih devijacija. To je mjera koja odreuje
generalni trend pruanja odnosno usmjerenost geoobjekata unutar danog skupa. Npr.
generalni trend pruanja ponikvi ili rasjeda.
7. nabroji geometriju prostornih podataka
Geometrija prostornih podataka ukljuuje poloaj, dimenzionalnost, oblik, veliinu i
orijentaciju objekta.
1. znaaj DAR-a unutar GIS aplikacija
Ubrzan je proces odreivanja pojedinih kvantitativnih parametara reljefa to ima vanu ulogu
prilikom analize reljefa veih podruja. Vea tonost dobivenih parametara, vizualizacija
reljefa i rezultata istraivanja, korelacija geomorfoloke baze podataka s ostalim
geoznanstvenim bazama podataka, razvijene su metode za dobivanje parametara koji nisu
mogli biti dobiveni putem analognih izvora.
2. objasni apstrakciju realnosti na primjeru fluvijalnog reljefa
Apstrakcija realnosti je proces modeliranja od stvarnog svijeta do potpuno izgraene baze
podataka. Fluvijalni reljef -> fluviodenudacijski i fluvioakumulacijski reljefni oblici.
Fluviodenudacijski reljefni oblici -> rijeno korito, rijene terase. Fluvioakumulacijski
reljefni oblici -> sprudovi, ade, hidrodine.
3. koji su osnovni elementi objektno orijentiranog koncepta geoprostornih struktura
Objektno orijentirani koncept geoprostornih struktura objekte predstavlja grafiki (tokom,
linijom, poligonom) u euklidskoj geometriji i teorijom grafa (vorovima i rubovima). Njime
nastaju vektorske strukture.
4. metode prikupljanja geomorfolokih podataka

Osnovne metode prikupljanja geomorfolokih podataka su geomorfoloko kartiranje,

daljinska istraivanja i koritenje postojeih podataka o reljefu.
5. vrste skeniranja - nacrtati i objasniti
Skeniranje je metoda prikupljanja visinskih podataka, a moe biti jednolino, progresivno,
selektivno, sloeno ili opaanje slojnica. Kod jednolinog skeniranja opaaju se jednolino i
pravilno rasporeene toke u prostoru. Kod progresivnog skeniranja se opaaju jednolino i
pravilno rasporeene toke u prostoru, ali se u podrujima vee ralanjenosti reljefa broj
toaka poveava. Kod selektivnog skeniranja opaaju se morfoloki posebno znaajne toke
(vrhovi, udoline, strukturne linije...). Kod sloenog skeniranja se istodobno koristi i
progresivno i selektivno skeniranje (to je najbolja, ali i najskuplja metoda skeniranja).
Opaanje slojnica se koristi kod vrlo nepovoljne razdiobe toaka kad nije mogue obuhvatiti
morfoloke znaajke terena izmeu slojnica.
8. klasifikacija i generalizacija
Klasifikacija je vrsta apstrakcije u kojoj se pojedini objekti klasificiraju i grupiraju u klase,
razrede odnosno tipove prema zajednikim obiljejima. Generalizacija je vrsta apstrakcije kod
koje se ve klasificirani objekti uopuju u vie razine.
2.navedi morfometrijske parametre padine?
Nagib i ekspozicija padine, uzduna i poprena zakrivljenost padine.
3. koja su obiljeja osnovnih metoda prikupljanja geomorfolokih podataka za geomorfoloku
bazu podataka?
Geomorfoloko kartiranje prikupljanje geomorfolokih podataka terenskim kartiranjem.
Metode su neposredno uoavanje i kartiranje geomorf. procesa, pojava i oblika, utvrivanje
prostornih i vremenskih odnosa reljefnih oblika.
Daljinska istraivanja prikupljanje podataka pomou ureaja koji nisu u izravnom kontaktu
s reljefom; aerofotogrametrija i satelitska detekcija
Postojei podaci digitalni model reljefa, iz podataka regionalnih geomorf. istraivanja, iz
postojee geomorf. karte.

4. osnovni elementi objektno orijentiranog koncepta geopodataka?

Objekti se predstavljaju grafiki (toka, linija, poligon) u euklidskoj geometriji i teorijom
grafa (vorovima i rubovima).
6.nabrojite i navedite osnovna obiljeja metode prikupljanja visinskih podataka!
Metode prikupljanja visinskih podataka su daljinska istraivanja, terenska izmjera i
topografske karte. Topografske karte se skeniraju i vektoriziraju, i takvi podaci postaju
osnovni podaci za digitalni model reljefa. Podaci dobiveni terenskom izmjerom i daljinskim
istraivanjima se naknadno obrauju i predstavljaju podatke za digitalni model reljefa.
7.opiite fokus metodu rasterske funkcije susjedstva (navedi primjer)!
Funkcije susjedstva raunaju izlazne vrijednosti rastera na temelju vrijednosti skupa elija
koje se nalaze oko te centralne elije. Mogu biti blok metode i fokus metode. Kod fokus
metode, susjedstvo se pomie za jedno mjesto i time se ostvaruje bolja rezolucija izlaznog
rastera i preciznije vrijednosti svake elije. Moe se koristiti za izraunavanje vertikalne
ralanjenosti reljefa jer se za svaku eliju moe izraunati visinska razlika izmeu najvie i
najnie toke.
2. nabroji geometriju prostornih podataka
Poloaj objekta (odreen je prema izabranom referentnom koordinatnom sustavu),
dimenzionalnost objekta (odnos prema prostornom prostiranju moe biti nuldimenzionalni,
jednodimenzionalni, dvodimenzionalni i trodimenzionalni), oblik objekta (geometrijska
struktura objekta moe biti toka, linija, poligon), veliina objekta (odnosi se na duljinu,
povrinu i volumen objekta), orijentacija objekta (azimut objekta prema nekom svojstvu).
6. primjena poprenog profila i primjer
Popreni profil moe se koristiti u hidrolokim istraivanjima. Ovisno o tome da li je padina
divergentna, uravnoteena ili konvergentna, razvijat e se razliita hidroloka mrea na
takvim padinama.
7. kreirajte trokute izmeu toaka po principu Delaunayeve triangulacije!

8. Treba izraunati indeks oblika C za jedan poligon. Zadana je povrina i opseg. Taj poligon
treba usporediti s drugim kojem je ve izraunat C - koji je kompaktniji.
3. zadatak topologija - nacrtane dvije elipse i treba sloiti 0 i 1 u matricu i napisati odnos npr.
razdvojeni, dodiruje, sadri
8. odredi nadmorsku visinu prema IDW-u s time da koristi samo toke koje se nalaze unutar
1000 m od te toke (mjerilo 1:50 000)
6. pomou funkcije flow direction izraunaj elije