PorezniSustav 2012

Republika Hrvatska
Ministarstvo financija
Porezna uprava
HRVATSKI
POREZNI
SUSTAV
Zagreb, veljaa 2015.
Osniva:
Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Porezna uprava
Za osnivaa:
Boris uvak
Nakladnik:
Institut za javne financije
Za nakladnika:
prof. dr. sc. Katarina Ott
Glavna urednica:
dr. sc. Mirjana Jerkovi
Urednica:
Ksenija Smenjak Ramov
Ureivaki odbor:
Boris uvak
mr. sc. Marijana Vurai Kudeljan
mr. sc. Martina Ciglevi
prof. dr. sc. Katarina Ott
dr. sc. Mirjana Jerkovi
Autori:
Zoran Janiev, Josip Supi
Recenzenti:
Zdravko Adamovi, Vesna Bratko, Ksenija Cipek, Renata Kali

Hrvoje Mali, Zvonimir Marinovi, mr. sc. Marijana Vurai Kudeljan
Urednitvo:
Institut za javne financije

Porezni vjesnik
Biblioteka Porezni prirunici i broure
Zagreb, Smiiklasova 21, p. p. 320
Tel. (01) 48 19 363 / 48 86 443
Fax (01) 48 19 365
E-mail: ured@ijf.hr
www.ijf.hr
Grafika priprema
i tisak:
Denona d.o.o., Zagreb, Getaldieva 1
Naklada:
5.000 primjeraka
ISBN 978-953-7613-52-5
Ova publikacija slui kao vodi kroz porezni sustav RH. Podaci su aurni s danom
18. veljae 2015. godine.
Dodatna pojanjenja moete pronai na Internet stranicama Ministarstva financija
RH, Porezne uprave, i to na web adresi www.porezna-uprava.hr, ili u ispostavi
Porezne uprave prema Vaem prebivalitu ili uobiajenom boravitu. Pitanja moete
poslati elektronikom potom putem forme PIITE NAM koja je na web portalu
Porezne uprave, i to nakon to odaberete temu Porezi i porezni postupaki nadleni podruni ured kojem elite postaviti pitanje.
Hrvatski porezni sustav
SADRAJ
1. DRAVNI POREZI
1.1 POREZ NA DOBIT
1.2 POREZ PO TONAI BRODA
1.3 POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
1.4 TROARINE I POSEBNI POREZI
1.4.1 TROARINSKI SUSTAV OPOREZIVANJA ALKOHOLA, ALKOHOLNIH
PIA, DUHANSKIH PRERAEVINA, ENERGENATA I ELEKTRINE ENERGIJE
1.4.2 POSEBNI POREZ NA MOTORNA VOZILA
1.4.2.1 Motorna vozila na koja u trenutku unosa, uvoza ili prodaje
u Republici Hrvatskoj nije obraunat i plaen posebni porez,
a koja se u Republici Hrvatskoj registriraju
1.4.2.2 Rabljena motorna vozila (motorna vozila na koja je u
Republici Hrvatskoj obraunat i plaen posebni porez
i koja su u Republici Hrvatskoj registrirana)
1.4.3 POSEBNI POREZ NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIA
1.4.4 POREZ NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE
ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA
5
38
42
91
91
157
157
168
171
178
2. UPANIJSKI POREZI
2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE
2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA
2.3 POREZ NA PLOVILA
2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE
180
182
184
186
3. GRADSKI ILI OPINSKI POREZI

3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK
3.2 POREZ NA POTRONJU
3.3 POREZ NA KUE ZA ODMOR
3.4 POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV
3.5 POREZ NA KORITENJE JAVNIH POVRINA
189
192
194
195
197
4. ZAJEDNIKI POREZI
4.1 POREZ NA DOHODAK
4.2 POREZ NA PROMET NEKRETNINA
198
246
5. POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SREU I NAKNADE

NA PRIREIVANJE IGARA NA SREU
5.1 POREZ NA DOBITKE OD LUTRIJSKIH IGARA NA SREU I NAKNADA
ZA PRIREIVANJE LUTRIJSKIH IGARA NA SREU
5.2 NAKNADE ZA PRIREIVANJE IGARA NA SREU U CASINIMA
5.3 POREZ NA DOBITKE OD IGARA KLAENJA I NAKNADE ZA PRIREIVANJE
IGARA KLAENJA
5.4 NAKNADE ZA PRIREIVANJE IGARA NA SREU NA AUTOMATIMA
5.5 NAKNADA ZA PRIREIVANJE PRIGODNIH JEDNOKRATNIH IGARA NA SREU
5.6 NAKNADA HRVATSKOM CRVENOM KRIU IZ FONDA NAGRADNE IGRE
I OBVEZA PO OSNOVI SREDSTAVA OSTVARENIH NA JAVNOM
NATJEAJU PRODAJOM NEPODIJELJENIH NAGRADA
265
6. PRIVITCI
6.1 JEDINICE LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
PREMA STUPNJU RAZVIJENOSTI
6.2 PODRUJA POSEBNE DRAVNE SKRBI
268
270
252
254
257
259
263
1. DRAVNI POREZI
1.1 POREZ NA DOBIT
POREZNI OBVEZNIK
I. POREZNI OBVEZNIK POREZA NA DOBIT
1. Trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba rezident RH koja gospodarsku
djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi,
2. Tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezidenta),
3. Fizika osoba koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka
ako izjavi da e plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak,
4. Fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti
ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvarila ukupni primitak vei od
3.000.000,00 kuna, ili ako ispunjava dva od sljedea tri uvjeta:
a) u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak vei od 400.000,00 kuna,
b) ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000,00 kuna,
c) u prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika,
i
Fizika osoba koja je ispunila nabrojane uvjete iz toke 4. i fizika osoba iz toke 3. o
tome pisano izvjeuje nadlenu ispostavu Porezne uprave do kraja tekue godine u
kojoj su ispunjeni propisani uvjeti, a najkasnije 20 dana po isteku poreznog razdoblja,
odnosno kalendarske godine. Na isti nain postupa i nositelj zajednike samostalne
djelatnosti.
5. Iznimno, tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne) samouprave, tijela

lokalne samouprave, Hrvatska narodna banka, dravne ustanove, ustanove jedinica podrune (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave,
dravni zavodi, vjerske zajednice, politike stranke, sindikati, komore, udruge,
umjetnike udruge, dobrovoljna vatrogasna drutva, zajednice tehnike kulture,
turistike zajednice, sportski klubovi, sportska drutva i savezi, zaklade i fundacije
ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tritu,
Ako osobe pod tokom 5. obavljaju neku gospodarsku djelatnost ije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravdanih povlastica na tritu dune su u
roku 8 dana od poetka obavljanja takve djelatnosti upisati se u registar poreznih obveznika u nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjeditu.
Ako se ne upie u taj registar Porezna uprava na vlastitu inicijativu, ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili druge zainteresirane osobe, rjeenjem
odreuje da su te osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
6. Svaki poduzetnik koji nije spomenut pod tokama od 1. 5., a koji nije obveznik
poreza na dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka i ija se dobit drugdje ne oporezuje.
i
i
i
i
Obveznici poreza na dobit nisu otvoreni investicijski fondovi to su osnovani i posluju

u skladu sa zakonom po kojemu su osnovani.
REZIDENT je pravna ili fizika osoba kojoj je sjedite upisano u sudski, ili drugi registar ili upisnik u Republici Hrvatskoj, ili kojoj je mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja u Republici Hrvatskoj. Rezidenti su i poduzetnici fizike osobe s prebivalitem ili
uobiajenim boravitem u Republici Hrvatskoj ija je djelatnost upisana u registar ili
upisnik.
NEREZIDENT je osoba koja ne ispunjava jedan od nabrojanih uvjeta.
Poslovna jedinica nerezidenta je stalno mjesto poslovanja putem kojega inozemni
poduzetnik nerezident obavlja djelatnost u Republici Hrvatskoj, u cijelosti ili djelomino. Poslovnom jedinicom inozemnog poduzetnika (nerezidenta) smatra se:
1. sjedite uprave,
2. podrunica,
3. poslovnica,
4. tvornica,
5. radionica,
6. rudnik, naftni ili plinski izvor, kamenolom, ili bilo koje drugo mjesto iskoritavanja
prirodnih bogatstava.
7. gradilite, odnosno graevinski ili montani projekt koji ine stalnu poslovnu jedinicu samo ako traju due od est mjeseci,
8. zastupnik inozemnog poduzetnika (nerezidenta) koji djeluje u njegovo ime u svezi s bilo kojom aktivnou:
8.1 ako ima i uobiajeno se koristi ovlastima za sklapanje ugovora u ime inozemnog poduzetnika, osim ako se poslovanje obavlja preko posrednika, glavnog
ili drugog zastupnika sa samostalnim statusom koji poslove inozemnog poduzetnika, nerezidenta, obavlja u okviru svoje redovite poslovne djelatnosti zbog
ega se to mjesto poslovanja ne smatra poslovnom jedinicom, ili
8.2 ako nema ovlasti iz toke 8.1, ali uobiajeno dri zalihe proizvoda ili trgovake
robe iz kojih redovito obavlja isporuke u ime inozemnog poduzetnika,
9. obavljanje usluga, ukljuujui savjetodavne ili poslovne usluge, ako isti ili povezani
projekt obavljanja usluga traje dulje od 3 mjeseca zaredom u bilo kojem razdoblju
od 12 mjeseci zaredom.
Poslovnom jedinicom ne smatra se mjesto poslovanja inozemnog poduzetnika,
nerezidenta koji u tuzemstvu:
1. koristi prostore samo za skladitenje, rastavljanje ili dostavu proizvoda ili robe,
2. dri zalihe proizvoda ili robe samo radi skladitenja, rastavljanja ili dostave,
3. dri zalihe proizvoda ili robe samo radi prerade od strane druge osobe,
4. dri mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda ili robe odnosno prikupljanja
informacija za sebe,
5. dri mjesto poslovanja samo za svoje pripremne ili pomone aktivnosti,
6. dri mjesto poslovanja za bilo koju kombinaciju aktivnosti odreenih u tokama
od 1. do 5., pod uvjetom da opa aktivnost mjesta poslovanja, koja je posljedica
te kombinacije, ima pripremni ili pomoni znaaj.
Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika duna je u roku od 8 dana od dana poetka

obavljanja djelatnosti prijaviti se u Poreznu upravu radi utvrivanja poreznih obveza i
dodijele poreznog broja, odnosno OIB-a.
Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina. Iznimno, Porezna uprava moe na zahtjev poreznog obveznika odobriti da se porezno razdoblje i
kalendarska godina razlikuju, pri emu porezno razdoblje ne smije prelaziti
razdoblje od 12 mjeseci. Izabrano porezno razdoblje porezni obveznik ne
moe mijenjati 3 godine. U opravdanim sluajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika taj rok moe biti i krai, o emu Porezna uprava
donosi rjeenje.
Porezno razdoblje je dio poslovne godine ako je razdoblje:
1. od poetka poslovanja poreznog obveznika do kraja te poslovne godine,
2. od premjetaja sjedita ili upravljanja poslovima iz inozemstva u tuzemstvo
do kraja te poslovne godine,
3. koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do premjetaja sjedita ili
upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo,
4. koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele,
5. koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije ili
steaja,
6. koje se nastavlja od otvaranja steaja do kraja poslovne godine,
7. koje se nastavlja od otvaranja do okonanja postupka likvidacije.
Porezno razdoblje, kao i obveza plaanja poreza na dobit i voenja poslovnih
knjiga prema propisima o raunovodstvu za poduzetnike fizike osobe obveznike poreza na dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti koje
postaju obveznici poreza na dobit obvezuje sljedee 3 godine. U opravdanim
sluajevima i na temelju pisanog zahtjeva poreznog obveznika taj rok moe
biti i krai, o emu Porezna uprava donosi rjeenje. Opravdanim sluajevima
osobito se smatraju cjelovita promjena djelatnosti koju obavlja porezni obveznik te znaajno izmijenjeni uvjeti (vie od 50%) zbog kojih je porezni obveznik
promijenio nain oporezivanja.
II. POREZNI OBVEZNIK POREZA PO ODBITKU
Porezni obveznik poreza po odbitku je:
1. Tuzemni isplatitelj naknade to je plaa inozemnom primatelju (nerezidentu),
2. Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika kad matinom poduzeu plaa kamate i naknade na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zatitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak, proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slina prava). Iznimno, porez po odbitku se ne plaa ako se naknada pripisuje kao prihod tuzemnoj poslovnoj jedinici inozemnog poduzetnika.
i
Porez po odbitku u smislu Zakona o porezu na dobit jest porez kojim se oporezuje
dobit to je ostvari nerezident u Republici Hrvatskoj.
Porez po odbitku plaa se na:

1. dividende i udjele u dobiti
Porez na dobit po odbitku ne plaa se ako se dobit od dividendi i udjela to je ostvarena u poreznom razdoblju reinvestira, osim ako je ta dobit ostvarena iz bankarskog,
odnosno financijskog nebankarskog sektora (kreditne institucije, financijske institucije, kreditne unije, investicijska drutva, drutva za osiguranje i reosiguranje, leasing
drutva, institucije za platni promet i institucije za elektroniki novac)
i Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne plaa se kad se dividende i udjeli u
dobiti isplauju drutvu koje:
je rezident drave lanice EU,
ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja to vrijedi
za matina drutva i povezana drutva iz razliitih drava lanica EU
je obveznik je jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja
koji vrijedi za matina drutva i povezana drutva iz razliitih drava lanica EU (ne
odnosi se na drutva koja su osloboena plaanja poreza ili imaju mogunost izbora),
kao primatelj dividende ili udjela u dobiti u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca ima
najmanje 10% udjela u kapitalu drutva koje isplauje dividendu ili udio u dobiti.
i
Porez po odbitku ne plaa se na dividende i udjele u dobiti to se isplauju iz

dobiti ostvarene do 29. veljae 2012. godine.
2. autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva (prava na reprodukciju, patente, licencije, zatitni znak, dizajn ili model, proizvodni postupak,
proizvodne formule, nacrt, plan, industrijsko ili znanstveno iskustvo i druga slina
prava) to se plaaju inozemnim osobama koje nisu fizike osobe,
3. usluge istraivanja trita, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske usluge to su plaene inozemnim osobama,
4. kamate,
i
Porez po odbitku ne plaa se na kamate to su plaene:

a) na robne kredite za kupnju dobara to obvezniku slue za obavljanje djelatnosti,
b) na kredite to ih daje inozemna banka ili druga financijska institucija,
c) inozemnim pravnim osobama imateljima dravnih i korporativnih obveznica.
5. sve vrste usluga to su plaene osobama koje imaju sjedite ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja, u dravama, osim drava lanica
EU, u kojima je opa ili prosjena stopa oporezivanja dobiti nia od 12,5%,
a drava je objavljena u popisu drava to ga donosi ministar financija.
i
Ameriki Djevianski otoci, Andora (Andorra), Anguilla, Antigva i Barbuda, Aruba,

Bahami, Bahrain, Belize, Bermudi, Britanski Djevianski otoci, Dominica, Gibraltar,
Grenada, Guernsey, Jersey, Kajmanski Otoci, Kukovi Otoci, Liberija, Lihtentajn, Maralovi Otoci, Monako, Montserrat, Nauru, Niue, Nizozemski Antili, Otoje Turks i Caicos, Otok Man, Panama, Samoa, Sejeli, Sveta Lucija, Sveti Kristofor i Nevis, Sveti
Vincent i Grenadini, Vanuatu.
Oporezivanje isplate kamata i autorskih naknada izmeu povezanih drutava u razliitim dravama lanicama EU:
Porez po odbitku ne plaa se na isplate kamata i autorskih naknada ako se radi o
povezanim drutvima iz razliitih drava lanica EU, pod uvjetom da su ta drutva
neprekidno povezana najmanje 24 mjeseca i da su isplate kamata i autorskih naknada obavljene stvarnom korisniku drutva druge drave lanice EU ili poslovnoj jedinici drutva sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja je u drugoj dravi lanici EU.
Trgovako drutvo se smatra povezanim s drugim drutvom ako trgovako drutvo
isplatitelj ima izravni minimalni udjel od 25% kapitala drugoga trgovakog drutva
(stvarnog korisnika), ili trgovako drutvo stvarni korisnik ima izravni minimalni udjel
od 25% kapitala trgovakog drutva isplatitelja, ili tree trgovako drutvo ima izravni
minimalni udjel od 25% kapitala isplatitelja i drugoga trgovakog drutva stvarnog
korisnika, a pri tome se radi o udjelima izmeu drutava iz drava lanica EU. Stalna
poslovna jedinica smatra se isplatiteljem kamata i autorskih naknada samo ako za
stalnu poslovnu jedinicu ta isplata predstavlja porezno priznati rashod u dravi lanici u kojoj je smjetena.
i Trgovako drutvo drave lanice EU smatra se stvarnim korisnikom kamata ili autorskih naknada samo ako primi te isplate u svoju korist i nije posrednik, poput agenta,
opunomoenika ili ovlatenog potpisnika za neku drugu osobu.
i Stalna poslovna jedinica smatra se stvarnim korisnikom kamata ili autorskih naknada
ako je potraivanje, pravo na informacije ili koritenje informacija, zbog ega se kamate i autorska naknada isplauje, stvarno povezano s tom stalnom poslovnom jedinicom, te ako kamate ili autorske naknade predstavljaju prihod za koji je ta poslovna
jedinica u dravi lanici EU u kojoj je smjetena obveznik jednog od poreza na koji se
primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja na isplate kamata i autorskih naknada izmeu povezanih osoba iz razliitih drava lanica EU.
i
Ispunjavanje nabrojanih uvjeta dokazuje se potvrdom nadlenog poreznog

tijela u trenutku isplate kamata ili autorskih naknada, a ako isplatitelj takvu
potvrdu ne dostavi duan je platiti porez po odbitku.
Nabrojane odredbe se ne primjenjuju ako je razvidno da su isplate poduzete
u svrhu utaje poreza i izbjegavanja plaanja poreza, te ako se radi o plaanjima zbog raspodjele dobiti ili povrata kapitala, ili kamatama na kredite to
sadre pravo sudjelovanja u dobiti dunika, ili kamatama na kredite koji davatelju kredita daju pravo zamjene njegovih prava na kamate s pravom na sudjelovanje u dobiti, ili o plaanjima iz kredita to ne sadre odredbe za povrat
glavnice, ili ako povrat glavnice dospijeva nakon 50 godina.
Ako je zbog posebnog odnosa izmeu isplatitelja i stvarnog korisnika kamata
ili autorskih naknada, ili izmeu svakog od njih i neke druge osobe, svota
kamata ili autorskih naknada vea od svote to bi bila ugovorena izmeu
isplatitelja i stvarnog korisnika da takvog odnosa nema, nabrojane odredbe se
primjenjuju samo na svotu koji bi bila ugovorena da nema takvog odnosa.
Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti izmeu povezanih drutava iz razliitih drava lanica EU:
Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne plaa se kad se dividende i udjeli
u dobiti isplauju ako drutvo primatelj dividende ili udjela u dobiti ima u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca najmanje 10% udjela u kapitalu drutva koje isplauje
dividendu ili udio u dobiti.
i
Primateljem se smatra trgovako drutvo:

1. koje ima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja koji
vrijedi za matina drutva i povezana drutva iz razliitih drava lanica EU,
2. koje je rezident drave lanice EU u skladu s pravom te drave (ne odnosi se na
rezidente izvan EU prema meunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja, zakljuenih s dravama nelanicama),
3. koje je obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja to vrijedi za matina drutva i povezana drutva iz razliitih drava lanica
EU (ne se odnosi na drutva koja su osloboena plaanja poreza ili imaju mogunost izbora).
Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti se plaa ako je razvidno da isplata

dividendi ili udjela u dobiti ima za cilj utaju ili izbjegavanje poreza.
POREZNA OSNOVICA
I . POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBIT
Porezna osnovica poreza na dobit je dobit to se utvruje prema raunovodstvenim
propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obrauna poreza na dobit, a koja je
uveana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
Porezni obveznik rezident: porezna osnovica je dobit to je ostvarena u
tuzemstvu i inozemstvu.
Porezni obveznik nerezident: porezna osnovica je dobit to je ostvarena u
tuzemstvu, a utvruje se prema odredbama Zakona o porezu na dobit.
U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i
podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvruje se prema trinoj vrijednosti imovine, osim ako Zakonom o porezu na dobit nije drukije odreeno.
i Rashodima se smatraju i rashodi nastali po osnovi uplaenih premija dobrovoljnog
mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplauje u korist radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji ureuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, do visine 500,00 kuna za svaki
mjesec poreznog razdoblja, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godinje.
i Rashodima poreznog razdoblja ne smatraju se rashodi koji nisu u svezi s obavljanjem
djelatnosti poreznog obveznika niti su posljedica obavljanja djelatnosti.
i
POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBIT = UKUPNI PRIHOD UKUPNI

RASHOD = DOBIT ili GUBITAK
+
POVEANJE POREZNE OSNOVICE/SMANJENJE GUBITKA ZA:
10
1. Svotu amortizacije iznad propisanih iznosa

i
Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod

u svoti obraunanoj na troak nabave po linearnoj metodi, a prema amortizacijskom
vijeku, primjenom narednih godinjih amortizacijskih stopa:
OPIS
Amortizacijski
vijek
Amortizacijska
stopa
Graevinski objekti i brodovi vei od 1000 BRT

Osnovno stado i osobni automobili
Nematerijalna imovina, oprema, vozila (osim osobnih
automobila) i mehanizacija
Raunala, raunalna oprema i programi, mobilni telefoni i oprema za raunalne mree
Ostala nespomenuta imovina
20 godina
5 godina
4 godine
5%
20%
25%
2 godine
50%
10 godina
10%
Godinje amortizacijske stope mogu se podvostruiti.

Amortizacija se obraunava pojedinano. Amortizaciji ne podlijee zemljite,
uma i slina obnovljiva prirodna bogatstva, financijska imovina, spomenici
kulture te umjetnika djela.
Ako porezni obveznik obraunava amortizaciju u svoti nioj od porezno dopustive, tako obraunana amortizacija smatra se porezno priznatim rashodom.
Troak amortizacije predmeta dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod od prvoga dana mjeseca koji slijedi nakon mjeseca u kojem je dugotrajna
imovina stavljena u upotrebu.
Troak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi nain otuenu ili unitenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem
je dugotrajna imovina bila u upotrebi.
Neamortizirani troak nabave dugotrajne imovine priznaje se u porezni rashod u poreznom razdoblju u kojemu je dugotrajna imovina prodana, darovana, na drugi nain otuena ili unitena. Iznimno, ako je troak nabave iskazan
u revaloriziranoj svoti u porezni rashod se priznaje neamortizirani troak nabave umanjen za revaloriziranu svotu koja je do trenutka prodaje, darovanja,
otuenja na drugi nain i unitenja ukljuena u prihode.
Ne priznaje se kao porezni rashod amortizacija obraunana na otpisanu dugotrajnu imovinu.
Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kuna troka nabave po jednom sredstvu. Ako troak
nabave premauje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo slui iskljuivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza.
Dugotrajna se imovina, i nakon to je u cijelosti otpisana, zadrava u evidenciji i iskazuje u knjigovodstvenim evidencijama (prema nabavnoj vrijednosti i
1
Dugotrajnom materijalnom i nematerijalnom imovinom smatraju se stvari i prava iji je pojedinani troak nabave vei od 3.500,00 kuna i vijek trajanja dui od godinu dana.
11
akumuliranoj amortizaciji) do trenutka prodaje, darovanja, drugog naina

otuenja ili unitenja.
Poreznom obvezniku koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane i kue za odmor priznaje se kao rashod amortizacija takve imovine pod sljedeim uvjetima:
a) porezni obveznik je registriran za djelatnost iznajmljivanja i prijevoza plovilima i zrakoplovima, odnosno za djelatnost iznajmljivanja apartmana i
kue za odmor, i
b) po osnovi koritenja plovila i zrakoplova ostvaruje u poreznom razdoblju
prihod najmanje u visini od 7% nabavne vrijednosti takve imovine, i
c) po osnovi koritenja apartmana i kue za odmor ostvaruje u poreznom razdoblju prihod najmanje u visini od 5% nabavne vrijednosti takve imovine.
Porezni obveznik koji u poreznom razdoblju ne ispuni nabrojane uvjete duan
je za to porezno razdoblje uveati poreznu osnovicu za rashod amortizacije
takve imovine, te za sve pripadajue trokove koji su nastali u svezi s koritenjem takve imovine. Poreznom obvezniku ija je imovina (plovila, zrakoplovi,
apartmani i kue za odmor) u prethodnim poreznim razdobljima amortizirana
priznaju se trokovi koji su nastali u svezi s koritenjem takve imovine ako u
poreznom razdoblju ispunjava nabrojane uvjete. Ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ne ispuni te uvjete uveava mu se porezna osnovica za sve
pripadajue trokove to su nastali koritenjem takve imovine. Poreznom obvezniku koji koristi plovila, zrakoplove, apartmane i kue za odmor temeljem
poslovnog najma priznaju se trokovi najma takve imovine, te trokovi nastali
po osnovi koritenja te imovine pod uvjetom da je porezni obveznik u poreznom razdoblju po osnovi koritenja takve imovine ostvario prihod najmanje
u visini trokova najma. Ako porezni obveznik ne ispuni navedeni uvjet uveava mu se porezna osnovica za troak najma takve imovine i pripadajue trokove nastale po osnovi koritenja takve imovine.
Ne priznaju se rashodi amortizacije za imovinu kojom se ne obavlja djelatnost.
2. 70% trokova reprezentacije (ugoenja, darovi s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, trokovi odmora, sporta, rekreacije i razonode, zakupa automobila, plovila, zrakoplova, kua za odmor), u visini trokova nastalih iz poslovnog odnosa s poslovnim partnerom.
i
Reprezentacijom se ne smatraju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika

to su prilagoeni za te svrhe s oznakom nije za prodaju, te drugi reklamni predmeti s nazivom tvrtke, proizvoda i drugog oblika reklame (ae, pepeljare, stolnjaci,
podmetai, olovke, rokovnici, upaljai, privjesci i slino) dani za uporabu u prodajnom prostoru kupca, a ako se daju potroaima, ne smatraju se reprezentacijom
ako je njihova pojedinana vrijednost, bez PDV-a, do 160,00 kn.
3. 30% trokova, osim trokova osiguranja i kamata, to su nastali u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz (osobni automobil, plovilo, helikopter, zrakoplov i sl.) poslovodnih, ruko-
12
vodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi koritenja sredstava za

osobni prijevoz ne utvruje plaa.
4. Manjkove na imovini iznad visine utvrene odlukom Hrvatske gospodarske
komore odnosno Hrvatske obrtnike komore u smislu propisa o porezu na
dodanu vrijednost, po kojoj osnovi se ne plaa porez na dobit.
5. Rashode utvrene u postupku nadzora s pripadajuim PDV-om, porezom na
dohodak, prirezom porezu na dohodak, te obveznim doprinosima koji su nastali u svezi skrivenih isplata dobiti, te izuzimanja dioniara, lanova drutva i
fizikih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost od koje se plaa porez na
dobit, te s njima povezanim osobama.
6. Trokove prisilne naplate poreza ili drugih davanja.
7. Kazne koje izrie mjerodavno tijelo.
8. Zatezne kamate izmeu povezanih osoba.
9. Povlastice i druge oblike imovinskih koristi to su dane fizikim ili pravnim osobama da nastane, odnosno ne nastane odreeni dogaaj, tj. da se odreena
radnja obavi, primjerice, bolje ili bre nego inae, ili da se propusti obaviti.
10. Rashode darovanja u naravi ili novcu, uinjena u tuzemstvu za kulturne, znanstvene, odgojno-obrazovne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske,
ekoloke i druge opekorisne svrhe udrugama i drugim osobama koje navedene djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, ako su vea od 2%
prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Iznimno, svota moe biti i vea od
2% prihoda prethodne godine ako je dana prema odlukama nadlenih ministarstva o provedbi financiranja posebnih programa i akcija.
i
U darovanja spada i plaanje trokova za zdravstvene potrebe fizikih osoba (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala) rjeavanje kojih nije
plaeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti
na teret sredstava fizike osobe, a pod uvjetom da je darovanje odnosno plaanje
trokova obavljeno na iro raun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju vjerodostojnih isprava.
11. Kamate na zajmove dioniara i lanova drutva koje nisu porezno priznati
rashod.
i
Kamate na zajmove to su primljeni od dioniara ili lana drutva koji dri najmanje
25% dionica, ili udjela u kapitalu ili glasakih prava u poreznom obvezniku, ako u
poreznom razdoblju ti zajmovi premae etverostruku svotu udjela toga dioniara ili
lana drutva u kapitalu ili glasakom pravu, utvrenu u odnosu na svotu i razdoblje
trajanja zajmova u poreznom razdoblju, osim kamate po kreditima od financijskih
organizacija. Zajmovima dioniara ili lana drutva smatraju se i zajmovi treih osoba za koje jami dioniar ili lan drutva, te zajmovi od povezanih osoba.
12. Kamate izmeu povezanih osoba.

i
Pri utvrivanju prihoda i rashoda od kamata kod povezanih osoba obraunava se

kamata najmanje do visine kamatne stope koja bi se ostvarila izmeu nepovezanih
osoba u trenutku odobrenja zajma. Kamatnu stopu odreuje i objavljuje ministar
financija, i to prije poetka poreznog razdoblja u kojem e se koristiti. Ako ministar
13
financija prije poetka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata ne odredi

i ne objavi visinu kamate, u tom razdoblju se primjenjuje eskontna stopa koju objavljuje Hrvatska narodna banka.
13. Rashode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako

su bili iskazani u rashodima.
14. Iznos poveanja porezne osnovice zbog promjene metode utvrivanja porezne
osnovice (obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit).
15. Vrijednosna usklaenja i otpis potraivanja.
Vrijednosna usklaenja po osnovi ispravka vrijednosti potraivanja od kupaca za isporuena dobra i obavljene usluge, priznaju se kao rashod ako je od dospijea potraivanja do kraja poreznog razdoblja proteklo vie od 60 dana, a ista nisu naplaena do petnaestog dana prije dana podnoenja porezne prijave. Vrijednosno
usklaenje potraivanja priznaje se ako je potraivanje evidentirano u poslovnim
knjigama kao prihod i ako su potraivanja utuena, ili se zbog njih vodi ovrni postupak, ako su prijavljena u steajnom postupku nad dunikom, ili ako je postignuta
nagodba s dunikom koji nije fizika osoba ili povezana osoba u postupku sanacije
ili steaja. Iznimno se priznaje otpis zastarjelih potraivanja od nepovezanih osoba
koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna po pojedinom duniku koji nije fizika osoba.
i U porezno priznate rashode kreditne institucije ukljuuje se iznos otpisa potraivanja od nepovezane fizike osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih stambenih kredita, te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka otpisa ako je utvreno da je otpis proveden radi olakanja otplate
kredita korisnicima kojima iznos mjesene otplatne rate ugroava osnovne ivotne
potrebe, odnosno kako bi se sprijeilo provoenje ovrhe od strane kreditne institucije nad jedinom stambenom nekretninom u kojoj korisnik kredita ima prijavljeno
prebivalite i u kojoj trajno boravi. Kreditna institucija moe primijeniti ove odredbe
o priznavanju otpisa potraivanja i iz drugih ekonomskih, odnosno gospodarskih i
socijalno opravdanih razloga, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije,
pod uvjetom da ih primijeni na isti nain na sve korisnike stambenih kredita. Iznimno, u porezno priznate rashode ukljuuje se iznos otpisa potraivanja od nepovezane osobe, u skladu s kriterijima i postupcima kreditne institucije, po osnovi odobrenih poduzetnikih kredita, te dospjele kamate iskazane u prihodima do trenutka
otpisa ako je utvreno da obveze po odobrenim kreditima bitno ugroavaju razvoj
investicijskih projekata ili bitno ugroavaju nastavak poduzetnike aktivnosti, odnosno dovode do prestanka obavljanja djelatnosti.
i Ako je tijekom poreznog razdoblja fizikoj osobi isplaen predujam dobiti, a istekom
tog poreznog razdoblja ostvarena dobit nije dostatna za pokrie takvog predujma,
tada se nastala razlika smatra primitkom to se oporezuje u skladu sa Zakonom o
porezu na dohodak.
i
16. Vrijednosna usklaenja zaliha.

17. Vrijednosna usklaenja financijske imovine.
18. Trokove rezerviranja
Kao rashod priznaju se rezerviranja za rizike i trokove na temelju zakona
ili drugog propisa i rezerviranja koja su uvjetovana ugovorima (rezerviranja
14
za otpremnine, rezerviranja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava,

rezerviranja za trokove u jamstvenim rokovima i rezerviranja za trokove
po zapoetim sudskim sporovima),
Kao rashod priznaju se rezerviranja za neiskoritene godinje odmore, sukladno raunovodstvenim propisima. Ta se rezerviranja obvezno ukidaju u
sljedeem poreznom razdoblju,
Rezerviranja kod banaka za rizike od potencijalnih gubitaka priznaju se
kao rashod u obraunanoj svoti, ali najvie do visine koju odreuju propisi
Hrvatske narodne banke,
Rezerviranja kod osiguravajuih drutava koja se obvezatno formiraju u skladu sa zakonom koji ureuje osiguranje priznaju se osiguravajuem drutvu
kao rashod u obraunanim svotama, ali najvie do visine ili gornje granice, u
skladu sa zakonom koji ureuje osiguranje.
i
Ukidanje ili uporaba rezervacija priznaje se tako da se prihodi izuzmu i rashodi priznaju, s time da u poreznu osnovicu nisu ponovno ukljueni prihodi i rashodi koji su
prethodno poveavali ili smanjivali poreznu osnovicu, osim ako nije drukije odreeno Zakonom o porezu na dobit.
19. Sve druge rashode koji nisu izravno u svezi s ostvarivanjem dobiti i druge svote poveanja porezne osnovice koje nisu bile ukljuene u poreznu osnovicu.
20. Poveanja dobiti za ostale prihode i druga poveanja dobiti.
i
Za nabrojane rashode, osim za rashode pod tokama 5. i 9, porezna osnovica se ne

poveava kada se sukladno Zakonu o porezu na dohodak obraunava i plaa porez
na dohodak.
SMANJENJE POREZNE OSNOVICE/POVEANJE POREZNOG GUBITKA ZA:

1. prihode od dividendi i udjela u dobiti,
i
Takvim se prihodima smatraju prihodi:

a) iji je isplatitelj obveznik plaanja poreza na dobit, ili istovjetne vrste poreza,
b) iji je isplatitelj osnovan kao drutvo s pravnim oblikom usporedivim s drutvom
kapitala, trgovakim drutvom, odnosno drutvom ili drugom osobom iji je
pravni oblik i nain obrauna i plaanja poreza usporediv s obveznicima poreza
na dobit prema Zakonu o porezu na dobit,
c) koji isplatitelju nisu porezno priznati rashod, odnosno odbitak.
Kad su prihodi od dividendi ili udjela u dobiti ostvareni iz drava lanica EU smatra
se da su ispunjeni uvjeti iz toke a) i b) ako je isplatitelj:
a) obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja
koji vrijedi za matina drutva i povezana drutva iz razliitih drava lanica EU,
b) drutvo koje poprima jedan od oblika na koji se primjenjuje zajedniki sustav
oporezivanja to vrijedi za matina drutva i povezana drutva iz razliitih drava
lanica EU, i
c) rezident drave lanice EU u skladu s pravom te drave i ne odnosi se na rezidente izvan EU prema meunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja to su sklopljeni s dravama nelanicama.
15
2. prihode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako

su bili ukljueni u poreznu osnovicu,
3. prihode od naplaenih otpisanih potraivanja koja su u prethodnim poreznim
razdobljima bila ukljuena u poreznu osnovicu, a nisu iskljuena iz porezne
osnovice kao porezno priznati rashod,
4. rashode ranijih razdoblja koji su bili ukljueni u poreznu osnovicu,
5. svotu amortizacije koja nije bila porezno priznata u ranijim razdobljima,
6. iznos smanjenja porezne osnovice zbog promjene metode utvrivanja porezne
osnovice (obveznik poreza na dohodak koji postaje obveznikom poreza na dobit),
7. dravnu potporu za obrazovanje i izobrazbu,
8. dravnu potporu za istraivako razvojne projekte,
9. iznos razlike izmeu ostvarenih bespovratnih novanih sredstava isplaenih iz
fondova EU i dravnog prorauna RH za provedbu mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz unitenje plovila i neamortiziranog troka nabave unitenog plovila,
10. reinvestiranu dobit, osim ako nije ostvarena iz bankarskog ili financijskog nebankarskog sektora (kreditne institucije, financijske institucije, kreditne unije,
investicijska drutva, drutva za osiguranje i reosiguranje, leasing drutva, institucije za platni promet i institucije za elektroniki novac).
Reinvestirana dobit je dobit to je ostvarena u poreznom razdoblju kojom se u sudskom registru poveava temeljni kapital u svrhe investiranja i razvoja, u skladu s
odredbama Zakona o trgovakim drutvima, a koja je jednaka iznosu izvrenih investicija u dugotrajnu imovinu s ciljem ouvanja postojeih radnih mjesta i za koju se
rashodi u cijelosti utvruju kao porezno priznati. Umanjenje porezne osnovice moe
se primijeniti u postupku podnoenja prijave poreza na dobit za prethodnu godinu.
Porezni obveznik koji smanjuje poreznu osnovicu mora uz poreznu prijavu, najkasnije 6 mjeseci nakon isteka roka za podnoenje prijave, nadlenoj ispostavi Porezne
uprave dostaviti dokaz da je temeljni kapital poveao s dobiti to ju je ostvario u
prethodnoj godini, i to minimalno u iznosu investicija u dugotrajnu imovinu u prethodnoj godini s ciljem ouvanja postojeih radnih mjesta.
i Porezni obveznik koji je na spomenuti nain dobit reinvestirao duan je zadrati broj
radnika s poetka poreznog razdoblja za koje se iskazuje umanjenje porezne osnovice po osnovi reinvestirane dobiti, i to najmanje 2 godine nakon proteka toga razdoblja (2 godine nakon godine u kojoj je osnovica poreza na dobit umanjena)
i Porezni obveznici koji koriste poreznu olakicu prema Zakonu o poticanju investicija
i unapreenju investicijskog okruenja ne mogu temeljem istih investicija u dugotrajnu imovinu koristiti poreznu olakicu za reinvestiranu dobit.
i
PRENESENI POREZNI GUBITAK

Porezni gubitak prenosi se i nadoknauje umanjivanjem porezne osnovice u sljedeih 5 godina, ako Zakon o porezu na dobit ne odreuje drukije. Ako se prenosi pravo za nadoknadu gubitka pri spajanjima, pripajanjima i podjelama na
pravne sljednike tijekom poreznog razdoblja, pravo na prijenos gubitka poinje
tei u razdoblju u kojemu je pravni sljednik stekao pravo na prijenos gubitka.
16

OLAKICE, OSLOBOENJA I POTICAJI
Porezne olakice i osloboenja za porezne obveznike koji obavljaju djelatnost
na potpomognutim podrujima i podruju Grada Vukovara (potpore male
vrijednosti).
Olakice i osloboenja za porezne obveznike u slobodnim zonama.
Poticaji investicija i unapreenje investicijskog okruenja.
Porezna osnovica u poslovanju izmeu povezanih osoba rezidenta i nerezidenta:
Ako se izmeu povezanih osoba u njihovim poslovnim odnosima ugovore takve cijene ili drugi uvjeti koji se razlikuju od cijena ili drugih uvjeta to bi se ugovorili izmeu
nepovezanih osoba, tada se sva dobit u svoti u kojoj bi bila ostvarena ukljuuje u
poreznu osnovicu povezanih osoba.
Povezanim osobama smatraju se osobe kod kojih jedna osoba sudjeluje izravno ili
neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu druge osobe, ili iste osobe sudjeluju izravno ili
neizravno u upravi, nadzoru ili kapitalu drutva.
i Poslovni odnosi izmeu povezanih osoba priznat e se samo ako porezni obveznik
posjeduje i na zahtjev Porezne uprave prui podatke i informacije o povezanim osobama i poslovnim odnosima s tim osobama, metodama kojima se koristi za utvrivanje usporedivih trinih cijena i razlozima za odabiranje konkretnih metoda.
i
Pri utvrivanju i procjeni jesu li poslovni odnosi izmeu povezanih osoba ugovoreni
po trinim cijenama moe se koristiti jedna od sljedeih metoda:
a) Metoda usporedivih nekontroliranih cijena po kojoj se cijene za prodane proizvode, robu ili usluge u kontroliranim poslovima usporeuju s onima u
nekontroliranim poslovima i usporedivim okolnostima.
b) Metoda trgovakih cijena po kojoj se utvruje cijena po kojoj se roba nabavljena od povezanih osoba prodaje nepovezanim osobama. Tako utvrena
cijena umanjuje se za odgovarajuu bruto trgovaku maru koja se moe
postii u postojeim trinim uvjetima. Dobiveni ostatak je cijena po kojoj je
roba mogla biti nabavljena od nepovezanih osoba.
c) Metoda dodavanja bruto dobiti na trokove po kojoj se prvo utvruju
trokovi proizvoda, poluproizvoda ili usluga koje je imala osoba koja je proizvode, poluproizvode ili usluge prodala drugoj povezanoj osobi. Na tako utvrene trokove dodaje se odgovarajua bruto dobit koja se moe postii u
postojeim trinim uvjetima. Tako dobiveni iznos je cijena po kojoj su proizvodi, poluproizvodi ili usluge mogli biti nabavljeni od nepovezanih osoba.
d) Metoda podjele dobiti po kojoj se eliminira uinak posebnih uvjeta na dobit u poslovima izmeu povezanih osoba. Ova eliminacija provodi se utvrivanjem podjele dobiti koju bi nepovezane osobe oekivale sudjelovanjem u jednom ili vie poslova. Po metodi podjele dobiti najprije se utvruje podjela
dobiti izmeu povezanih osoba u jednom ili vie poslova u kojima te osobe
sudjeluju. Nakon toga procjenjuje se podjela dobiti do koje bi dolo da su u
poslu u postojeim trinim uvjetima sudjelovale nepovezane osobe te se tako
utvreni udjeli u dobiti rasporeuju na povezane osobe.
17
e) Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena neto dobit u odnosu na

neku osnovu kao to su ukupni trokovi, prihodi od prodaje, imovina ili vlastiti kapital koju jedna osoba ostvaruje u poslovima s jednom ili vie povezanih
osoba. Tako ostvarena neto dobit usporeuje se s neto dobitkom slinih osoba u slinim okolnostima.
Porezna osnovica poslovnih jedinica nerezidenata je dobit utvrena
prema Zakonu o porezu na dobit koja se moe pripisati poslovnoj
jedinici u Republici Hrvatskoj. Pri utvrivanju porezne osnovice, dobit poslovne jedinice mora odgovarati onoj dobiti koju bi ostvarila poslovna jedinica
kad bi bila zasebno i nezavisno drutvo koje se bavi istim ili slinim poslovanjem pod istim ili slinim okolnostima, te kad bi poslovala potpuno samostalno s drutvom ija je poslovna jedinica.
Ove odredbe odnose se i na povezane osobe rezidente ako jedna od povezanih osoba:
1. ima povlateni porezni status, odnosno plaa porez na dobit po stopama koje
su nie od propisane stope, ili je osloboena od plaanja poreza na dobit, ili
2. u poreznom razdoblju ima pravo na prijenos poreznog gubitka iz prethodnih
poreznih razdoblja.
Porez na dobit pri spajanju, podjeli imovine, zamjeni dionica i prijenosu iz
razliitih drava lanica EU:
i
Trgovakim drutvom rezidentom drave lanice EU smatra se drutvo koje:

1. je rezident drave lanice EU u skladu s pravom te drave,
2. ima jedan od oblika za koji se primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja koji vrijedi
za spajanja, podjelu, djelominu podjelu, prijenos imovine i zamjenu dionica drutava iz razliitih drava lanica EU, te za prijenos sjedita europskog drutva (SE)
ili europske zadruge (SCE) izmeu drava lanica,
3. je obveznik jednog od poreza za koji se primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja
koji vrijedi za spajanja, podjelu, djelominu podjelu, prijenos imovine i zamjenu
dionica drutava iz razliitih drava lanica EU, te za prijenos sjedita SE ili SCE izmeu drava lanica prema popisu u dodatku koji je sastavni dio Pravilnika o porezu na dobit kojeg donosi ministar financija.
Toke 1. 3. ne odnose se na drutva koja su osloboena plaanja poreza ili imaju
mogunost izbora.
Preneseno drutvo, drutvo preuzimatelj i lan drutva obvezni su Poreznoj

upravi prijaviti spajanje, podjelu, djelominu podjele, prijenos imovine i zamjenu dionica.
Kod spajanja, podjele, djelomine podjele ili zamjene dionica ne oporezuje se dodjela vrijednosnih papira drutva preuzimatelja lanovima prenesenog drutva u zamjenu za vrijednosne papire koji predstavljaju kapital prenesenog drutva.
18
Spajanje i podjela:
Dobit se ne oporezuje, a gubitak se ne priznaje ako se u prenesenom drutvu na dan
spajanja, podjele ili djelomine podjele ostvaruje dobit ili gubitak to se odnosi na
prenesenu imovinu i obveze.
Kod spajanja, podjele ili djelomine podjele porezni obveznik u poreznom razdoblju
koje prethodi spajanju, podjeli ili djelominoj podjeli, iskazuje skrivene priuve, koje
se ne oporezuju u trenutku spajanja, podjele ili djelomine podjele, ali se poveanoj
amortizaciji sueljavaju prihodi u istom iznosu.
i Drutvo preuzimatelj moe preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno drutvo, te
prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima to bi vrijedili u prenesenom drutvu da do prijenosa nije dolo. Drutvo preuzimatelj moe preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili u prenesenom drutvu, da do prijenosa
nije dolo.
i
Drutvu preuzimatelju se ne oporezuju dobici to ih ostvari kod ukidanja udjela u

kapitalu prenesenog drutva ako je prije spajanja, podjele ili djelomine podjele imalo udjele u kapitalu prenesenog drutva.
Dobit se ne oporezuje a gubitak se ne priznaje ako ih lan drutva ostvari prilikom
spajanja, podjele ili djelomine podjele pri zamjeni vrijednosnih papira prenesenog
drutva za vrijednosne papire drutva preuzimatelja.
i
Ta se odredba ne primjenjuje ako je lan drutva rezident RH i primi naknadu u novcu,

ili ako nije rezident RH,a imatelj je vrijednosnih papira u prenesenom drutvu i drutvu
preuzimatelju preko poslovne jedinice koju ima u Republici Hrvatskoj.
Ako drutvo preuzimatelj ima vie od 10% vlasnikog udjela u kapitalu prenesenog
drutva kapitalni dobici to ih ostvari zbog ukidanja udjela u kapitalu se ne oporezuju.
Kod spajanja, podjele, djelomine podjele ili zamjene dionica dodjela vrijednosnih
papira drutva preuzimatelja lanovima prenesenog drutva u zamjenu za vrijednosne papire koji predstavljaju kapital prenesenog drutva ne oporezuje se.
Kod spajanja, podjele, djelomine podjele ili zamjene dionica ne oporezuje se dodjela vrijednosnih papira drutva preuzimatelja lanovima prenesenog drutva u zamjenu za vrijednosne papire koji predstavljaju kapital prenesenog drutva.
i
Preneseno drutvo i drutvo preuzimatelj ostvaruju nabrojena prava ako su rezidenti

RH ili rezidenti druge drave lanice EU, i to pod sljedeim uvjetima:
1. preneseno drutvo i drutvo preuzimatelj rezidenti su RH, neovisno o tome je li
gospodarska cjelina prenesenog drutva u RH ili u drugoj dravi lanici EU,
2. preneseno drutvo je rezident druge drave lanice EU, a drutvo preuzimatelj je
rezident RH, s time da nakon spajanja, podjele ili djelomine podjele prenesena
imovina i obveze, rezerviranja, priuve i gubici ne pripadaju poslovnoj jedinici drutva preuzimatelja izvan RH,
3. drutvo preuzimatelj je rezident druge drave lanice EU, a preneseno drutvo rezident RH ili druge drave lanice EU, s time da nakon spajanja, podjele ili djelomine podjele prenesena imovina i obveze, rezerviranja, priuve i gubici pripadaju
poslovnoj jedinici drutva preuzimatelja u RH.
19
Prijenos imovine:
Ako se kod prijenosa imovine u prenesenom drutvu ostvaruje dobit ili gubitak koja
se pripisuje prenesenoj gospodarskoj cjelini ta se dobit ili gubitak ne oporezuje.
Drutvo preuzimatelj moe preuzeti rezerviranja koje je stvorilo preneseno drutvo, te
prava i obveze u svezi s tim rezerviranjima pod istim uvjetima koja su vrijedila u prenesenom drutvu, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini.
i Drutvo preuzimatelj moe preuzeti porezne gubitke pod istim uvjetima koji bi vrijedili u prenesenom drutvu, ako se pripisuju prenesenoj gospodarskoj cjelini.
i
Kad preneseno tuzemno drutvo prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na drutvo
preuzimatelja sa sjeditem u dravi lanici EU u zamjenu za dionice drutva preuzimatelja razlika koja nastaje se ne oporezuje, a pod uvjetom da drutvo preuzimatelj
nastavi obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.
Kad preneseno drutvo sa sjeditem u dravi lanici EU, koje u tuzemstvu obavlja
djelatnost putem poslovne jedinice, prenosi dio ili cijelu gospodarsku cjelinu na drutvo preuzimatelja u drugoj dravi lanici u zamjenu za dionice prenesenog drutva,
razlika koja nastaje izmeu trine vrijednosti prenesene gospodarske cjeline i njezine
porezne vrijednosti se ne oporezuje, a pod uvjetom da drutvo preuzimatelj nastavi
obavljati djelatnost u tuzemstvu putem poslovne jedinice.
Ako drutvo preuzimatelj ne nastavi obavljati djelatnost pod spomenutim uvjetima, ili
u roku 5 godina od dana prijenosa otui prenesenu gospodarsku cjelinu, oporezuje
se pozitivna razlika koja nastaje izmeu fer-vrijednosti prenesene gospodarske cjeline
i njezine porezne vrijednosti.
i Preneseno drutvo i drutvo preuzimatelj ostvaruju nabrojana prava pod uvjetom da
su rezidenti RH ili rezidenti druge drave lanice EU, i to:
1. ako su preneseno drutvo i drutvo preuzimatelj rezidenti RH za prijenos gospodarske cjeline u RH, ili u drugoj dravi lanici EU,
2. ako je preneseno drutvo rezident druge drave lanice EU, a drutvo preuzimatelj
je rezident RH, za prijenos gospodarske cjeline koja je u RH, i to samo ako nakon
prijenosa prenesena imovina i obveze, rezerviranja, priuve i gubici ne pripadaju
poslovnoj jedinici drutva preuzimatelja izvan RH,
3. ako je drutvo preuzimatelj rezident druge drave lanice EU, a preneseno drutvo
rezident RH ili druge drave lanice EU, a pod uvjetom da nakon prijenosa prenesena imovina i obveze, rezerviranja, priuve i gubici pripadaju poslovnoj jedinici
drutva preuzimatelja u RH.
i
Prijenos poslovne jedinice:

Ako spajanje, podjela, djelomina podjela ili prijenos imovine ukljuuje stalnu poslovnu jedinicu prenesenog drutva koja je u drugoj dravi lanici EU drava lanica u
kojoj preneseno drutvo ima sjedite nee oporezivati dobit te poslovne jedinice.
Preneseno drutvo moe ukljuiti gubitke poslovne jedinice koji nisu bili nadoknaeni.
i
Kod spajanja, podjele, djelomine podjele ili prijenosa imovine drava lanica EU u
kojoj poslovna jedinica ima sjedite i drava lanica u kojoj drutvo preuzimatelj ima
sjedite na takav prijenos primjenjuju se odredbe lanka 20.a 20.o Zakona o porezu
20
na dobit (uglavnom se odnose na neoporezivanje dobiti kad poslovna jedinica nastavlja djelatnost u dravi lanici EU u kojoj je dotad obavljala djelatnost). Isto se primjenjuje kad je stalna poslovna jedinica u istoj dravi lanici EU u kojoj je drutvo preuzimatelj rezident. Iznimno, kad drava lanica drutva koje se prenosi primjenjuje naelo
oporezivanja svjetske dobiti tada ima pravo oporezivanja bilo koje dobiti ili kapitalnih
dobitaka stalne poslovne jedinice to su posljedica spajanja, podjele, djelomine podjele ili prijenosa imovine, a pod uvjetom da urauna porez koji bi bio obraunan na
tu dobit ili kapitalne dobitke u dravi lanici EU u kojoj je stalna poslovna jedinica.
Prijenos sjedita Europskog drutva ili Europske zadruge:

Dobit od imovine i obveza Europskog drutva (SE) i Europske zadruge (SCE) se ne
oporezuje u dravi lanici iz koje je sjedite preneseno ako se sjedite SE ili SCE prenese iz jedne u drugu dravu lanicu EU, pod uvjetom da ta drutva ostaju povezana
sa stalnom poslovnom jedinicom tog SE ili SCE drutva u dravi lanici iz koje je sjedite preneseno.
Zamjena dionica i udjela:
Ako lan preuzetog drutva pri zamjeni dionica i udjela ostvaruje kapitalne dobitke ti
se dobici ne oporezuju. Kad je zamjenom vrijednosnih papira preuzetog drutva
ostvaren gubitak takav se gubitak ne priznaje u svrhu oporezivanja.
Ako je lanu drutva plaeno novcem tad je obveznik poreza na dobit u dijelu to se
odnosi na plaanju u novcu, pri emu se ostvareni dobitak ili gubitak u razmjernom dijelu pripisuje gotovinskom plaanju i fer-vrijednosti vrijednosnih papira drutva stjecatelja.
i
Ove se odredbe primjenjuje kad su drutvo stjecatelj i preuzeto drutvo rezident RH i/

ili rezidenti druge drave lanice EU i ako je lan drutva rezident RH, ili ako nije rezident RH, a imatelj je vrijednosnih papira preuzetog drutva i drutva stjecatelja preko
poslovne jedinice u RH.
II. POREZNA OSNOVICA POREZA PO ODBITKU

Porezna osnovica poreza po odbitku je bruto iznos naknade to je tuzemni isplatitelj
plaa nerezidentu inozemnom primatelju.
POREZNA STOPA
I. POREZNA STOPA POREZA NA DOBIT
20% na utvrenu poreznu osnovicu.
II. POREZNA STOPA POREZA PO ODBITKU
12% na dividende i udjele u dobiti,
15% na autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva,
15% na usluge istraivanja trita, poreznog i poslovnog savjetovanja i revizorske
usluge to su plaene inozemnim osobama,
15% na kamate,
20% na sve vrste usluga koje nisu gore nabrojane, a koje su plaene osobama
koje imaju sjedite ili mjesto stvarne uprave, odnosno nadzora poslovanja u dravama koje se smatraju poreznim utoitima ili financijskim centrima, osim drava
lanica Europske unije, te drava s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjeHrvatski porezni sustav
21
njuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, a drava je objavljena na

Popisu drava koji donosi ministar financija i koji se objavljuje na internetskim
stranicama Ministarstva financija i Porezne uprave Republike Hrvatske.
Porez po odbitku plaa se po nioj stopi ako je u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s dravom u kojoj je sjedite inozemnog primatelja dividende,
udjela u dobiti, naknade ili kamate. Za primjenu odredbi iz ugovora obrazac Zahtjev
treba biti ovjeren od nadlenog inozemnog poreznog tijela. Ovjereni zahtjev podnosi se
prije svake isplate. Iznimno, ako se radi o uestalim isplatama, ovjereni Zahtjev podnosi
se pri prvoj isplati, a potom ga je potrebno podnositi svakih dvanaest mjeseci.
i Od dana prijema RH u EU porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti ne plaa se
kad se dividende i udjeli u dobiti isplauju drutvu koje ima jedan od oblika na koji se
primjenjuje zajedniki sustav oporezivanja to vrijedi za matina drutva i povezana
drutva iz razliitih drava lanica EU, a pod uvjetom da taj primatelj dividende ili
udjela u dobiti u neprekidnom razdoblju od 24 mjeseca ima najmanje 10% udjela u
kapitalu drutva koje isplauje dividendu ili udio u dobiti.
i
Porezne stope na autorske naknade, kamate, dividende i udjele u dobiti u ugovorima

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja to ih je RH sklopila s drugim dravama.
R.
Br.
Datum primjene
ugovora
Autorske
naknade
Porezna
stopa
Kamate
Porezna
stopa
Postotak udjela primatelja u

ukupnom kapitalu drutva
Porezna
stopa
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
manje od 20%
20% i vie
10%
10%
0%
15%
0%
10%
5%
15%
5%
15%
5%
10%
5%
5%
10%
5%
5%
15%
5%
1
2
Albanija
Armenija
01.01.1998.
01.01.2011.
10%
5%
10%
10%
Austrija
01.01.2002.
0%
5%
Azerbajdan
01.01.2014
10%
10%
Belgija
01.01.2005.
0%
10%
Bjelorusija
01.01.2005.
10%
10%
Bosna i
Hercegovina
Bugarska
Crna Gora
01.01.2006.
10%
10%
01.01.1999.
01.01.2005.
0%
10%
5%
10%
10 eka Republika
11 ile
01.01.2000.
01.01.2005.
10%
5%2
10%4
0%
5%3
15%4
8
9
Drava
Dividende i udjeli u dobiti
Obraunava se na bruto iznosa naknada za koritenje ili za pravo koritenja bilo kakve industrijske, komercijalne ili znanstvene opreme.
Obraunava se na bruto iznos kamata po osnovi zajmova to ih odobre banke i osiguravajua
drutva.
Obraunava se na bruto iznos naknada i kamata u svim drugim sluajevima.
22
R.
Br.
6
7
Drava
Datum primjene
ugovora
Autorske
naknade
Porezna
stopa
Kamate
Porezna
stopa

Porezna
stopa
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
manje od 10%
10% i vie
neovisno o udjelu
manje od 10%
10% 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
10%
5%
15%
5%
15%
5%
15%
0%
10%
5%
5%
10%
10%
5%
10%
5%
10%
5%
15%
15%
10%7
5%
10%
5%
10%
5%
15%
5%
0%
5%
10%
5%
0%
10%
5%
15%
5%
12 Danska
01.1.2010.
10%
5%
13 Estonija
01.01.2005.
10%
10%
14 Finska
08.10.1991.
10%
0%
15 Francuska
01.10.2006.
0%
0%
16 Grka
01.01.1999.
10%
10%
17 Gruzija
18 Indonezija
19 Iran
01.01.2014.
01.01.2013.
01.01.2009
5%
10%
5%
5%
10%
5%
20 Irska
01.01.2004.
10%
0%
21 Island
01.01.2012.
10%
10%
22 Italija
23 Izrael
01.1.2010.
01.01.2008.
5%
5%
10%
5%5
10%6
24 Jordan
01.01.2007.
10%
10%
25 Junoafrika
Republika
26 Kanada
01.01.1998.
5%
0%
01.01.2000.
10%
10%
27 Katar
28 Kina
29 Republika Koreja
01.01.2010.
01.01.2002.
01.01.2007.
10%
10%
0%
0%
10%
10%
30 Kuvajt
31 Latvija
1.1.2004.
01.01.2002.
10%
10%
0%
10%
32 Litva
01.01.2002.
10%
10%
Obraunava se na bruto iznos kamata u sluaju kad su kamate nastale u dravi ugovornici i
isplaene na svaki zajam bilo koje vrste koji je odobrila banka druge drave ugovornice.
Obraunava se na bruto iznos kamata u svim drugim sluajevima.
Obraunava se na bruto iznos dividendi ako je stvarni korisnik dividendi drutvo u ijem je
izravnom vlasnitvu najmanje 10% kapitala drutva koje isplauje dividende u sluaju kad je
potonje drutvo rezident izraela, a dividende se isplauju iz dobiti koja je podlona oporezivanju u izraelu po stopi nioj od uobiajene stope izraelskog poreza na dobit drutava.
23
R.
Br.
Drava
Datum primjene
ugovora
Autorske
naknade
Porezna
stopa
Kamate
Porezna
stopa

Porezna
stopa
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
10%
5%
15%
5%
10%
5%
5%
10%
8%
0%
10%
5%
15%
0%
15%
5%
15%
0%
15%
5%
5%
10%
5%
10%
5%
10%
5%
10%
5%
5%
10%
5%
15%
0%
15%
5%
15%
5%
10%
10%
5%
33 Maarska
01.01.1999.
0%
0%
34 Makedonija
01.01.1997.
10%
10%
35 Malezija
01.01.2005.
10%
10%
36 Malta
Maroko
37
01.01.2000.
01.01.2013.
0%
10%
0%
10%
38 Mauricijus
39 Moldova
01.01.2004.
01.01.2007.
0%
5%
0%
10%
40 Nizozemska
01.01.2002.
0%
0%
41 Njemaka
01.01.2007.
0%
0%
42 Norveka
43 Oman
44 Poljska
08.10.1991.
01.01.2012.
01.01.1997.
10%
10%
10%
0%
5%
10%
45 Rumunjska
46 Ruska Federacija
01.01.1997.
01.01.1998.
10%
10%
10%
10%
47 San Marino
01.01.2006.
5%
10%
1.1.2010.
12%
10%
49 Slovaka
01.01.1997.
10%
10%%
50 Slovenija
51 Srbija
01.01.2006.
01.01.2005.
5%
10%
5%
10%
52 panjolska
01.01.2007.
0%
0%
53 vedska
08.10.1991.
0%
0%
54 vicarska
01.01.2000.
0%
5%
55 Turska
56 Ukrajina
01.01.2001.
01.01.2000.
10%
10%
10%
10%
48 Sirija
24
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
manje od 10%
10% i vie
neovisno o udjelu
u svim sluajevima
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 10%
10% i vie
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
manje od 25%
25% i vie
neovisno o udjelu
manje od 25%
25% i vie
R.
Br.
Drava
Datum primjene
ugovora
57 Ujedinjeno Kra- 08.10.1991.

ljevstvo Velike Britanije i Sjeverne
Irske
Autorske
naknade
Porezna
stopa
Kamate
Porezna
stopa

Porezna
stopa
10%
10%
manje od 25%
25% i vie
15%
5%
NAPOMENA: Porezne stope iz tablice odnose se na pravne i fizike osobe.
OSLOBOENJA / OLAKICE / POTICAJI

POREZNE OLAKICE ZA POREZNE OBVEZNIKE KOJI OBAVLJAJU DJELATNOST
NA POTPOMOGNUTIM PODRUJIMA I NA PODRUJU GRADA VUKOVARA
(potpore male vrijednosti):
Poreznu olakicu dodjeljuje ministarstvo nadleno za regionalni razvoj i ministarstvo
nadleno za poljoprivredu ako korisnik potpore obavlja djelatnost poljoprivrede ili
djelatnost ribarstva i akvakulture. Porezni obveznici korisnici potpore iznos porezne
olakice iskazuju kao umanjenje porezne obveze u godinjoj prijavi poreza na dobit.
Obveznik poreza na dobit iznos porezne olakice utvruje kao razliku izmeu porezne obveze utvrene primjenom porezne stope od 20% i porezne obveze utvrene
primjenom umanjene porezne stope, pod uvjetom da tako utvreni iznos ne prelazi
gornju granicu potpore male vrijednosti.
Podruje
obavljanja
djelatnosti
Minimalni broj
zaposlenika u radnom odnosu na
neodreeno vrijeme
I. skupina stupnja razvijenosti

(vidi privitak 6.1) i
Grad
Vukovar
5 (vie od 50 %
zaposlenika mora
imati prebivalite i
boraviti na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave, ili na podruju
Grada Vukovara)
II. skupi- 5 (vie od 50 %
na stup- zaposlenika mora
nja razvi- imati prebivalite i
boraviti na potpojenosti
(vidi privi- mognutim podrujima jedinica lotak 6.1)
kalne samouprave)
Djelatnost
Gornja granica potpore

male vrijednosti (izraunava se na bazi jednoga poduzetnika, u bilo
kojem razdoblju od 3
fiskalne godine)
svi sektori osim sektora ribarstva,

akvakulture,
poljoprivrede i cestovnog prijevoza
tereta za najamninu ili naknadu
sektor cestovnog prijevoza tereta
za najamninu ili naknadu
sektor ribarstva i akvakulture
sektor poljoprivrede
200.000,00 eura
svi sektori osim ribarstva, akvakulture,

poljoprivrede i cestovnog prijevoza
sektor cestovnog prijevoza tereta
za najamninu ili naknadu
200.000,00 eura
Stopa
poreza
na
dobit
0%
100.000,00 eura
30.000,00 eura
15.000,00 eura
100.000,00 eura
30.000,00 eura
15.000,00 eura
25
10%
Pojam jedan poduzetnik obuhvaa sva poduzea koja su u najmanje jednom od

sljedeih meusobnih odnosa:
a) jedno poduzee ima veinu glasakih prava dioniara ili lanova u drugom poduzeu,
b) jedno poduzee ima pravo imenovati ili smijeniti veinu lanova upravnog, upravljakog ili nadzornog tijela drugog poduzea,
c) jedno poduzee ima pravo ostvariti vladajui utjecaj nad drugim poduzeem prema
ugovoru sklopljenim s tim poduzeem ili prema odredbi statuta, odnosno drutvenog ugovora toga poduzea,
d) jedno poduzee koje je dioniar ili lan u drugom poduzeu, kontrolira samostalno, u skladu s dogovorom s drugim dioniarima ili lanovima toga poduzea, veinu glasakih prava dioniara, ili glasakih prava lanova u tom poduzeu.
i Smatra se da porezni obveznik zapoljava zaposlenika na neodreeno vrijeme ako je
zaposlenik najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju proveo u radnom odnosu kod
poreznog obveznika i imao prebivalite i boravio na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave, odnosno na podruju Grada Vukovara.
i Ako korisnik potpore na podruju Grada Vukovara ili potpomognutim podrujima I. i
II. skupine obavlja vie djelatnosti za koje se primjenjuju razliita pravila o potporama
male vrijednosti duan je, neovisno o sjeditu ili prebivalitu, na tom podruju osigurati posebno porezno knjigovodstveno praenje svake djelatnosti za koju se primjenjuju razliita pravila o potporama male vrijednosti.
i Ako korisnik potpore male vrijednosti obavlja vie djelatnosti za koje se primjenjuju
razliita pravila o potporama male vrijednosti duan je u skladu s tim pravilima osigurati da djelatnosti u sektorima koji su iskljueni iz podruja primjene Uredbe Komisije
(EU) br. 1407/2013 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti dodijeljene temeljem te Uredbe, kao i da djelatnosti u sektorima koji su iskljueni iz podruja primjene
Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti
dodijeljene temeljem iste Uredbe.
i
SLOBODNE ZONE:
1. Korisnici zona koji su do stupanja na snagu Zakona o slobodnim zonama uloili
u gradnju ili sudjelovali u izgradnji objekata ulaganjem vie od 1.000.000,00 kuna, a pri tome nisu iskoristili gornju granicu doputenog intenziteta potpore za
ulaganje propisane kartom regionalnih potpora, ostvaruju pravo na osloboenje
plaanja poreza na dobit do godine u kojoj e iskoristiti gornju granicu doputenog intenziteta potpore za ulaganje, propisane kartom regionalnih potpora, ali
najdulje do 31.12.2016. godine.
i
Pri izraunu maksimalnog intenziteta potpore gornje granice doputenog intenziteta potpore za ulaganje, izraenog kao bruto ekvivalent potpore, u obzir se uzimaju, s
jedne strane, kumulativni iznosi iskoritenih potpora za ulaganje do stupanja na snagu Zakona o slobodnim zonama, ukljuujui i potpore iz drugih izvora, povezane s
opravdanim trokovima ulaganja, a s druge strane kumulativni iznos realiziranih ulaganja do stupanja na snagu Zakona slobodnim zonama za svakog korisnika zone.
Maksimalni intenzitet potpore za ulaganje izraunava se kao bruto ekvivalent potpore, sukladno odredbama Zakona o poticanju ulaganja, i ne smije prelaziti iznos gornje
granice doputenog intenziteta potpore utvrenog kartom regionalnih potpora.
26
Iznos osloboenja od plaanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja ne

moe biti vei od iznosa utvrenog Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti.
2. Korisnici zona koji su gospodarsku djelatnost u zoni obavljali do dana stupanja na

snagu Zakona o slobodnim zonama plaat e porez na dobit, ovisno o prostornoj
jedinici za statistiku II. Razine u kojoj se zona nalazi, a sukladno Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica za statistiku NKPJ, i to na sljedei nain:
Porezni obveznik
Razdoblje
Stopa poreza na dobit
Korisnik zona koji je u pro- od 2008. do 2010. godine 50% od propisane porezne stope
stornoj jedinici za statistiku
od 2011. do 2013. godine 75% od propisane porezne stope
II razine Sjeverozapadna
od 2014. godine
u visini propisane porezne stope
Hrvatska (HR 01)
Korisnik slobodne zone koji
je u prostornoj jedinici za
statistiku II razine Sredinja
i Istona (Panonska) Hrvatska (HR 02) i Jadranska Hrvatska (HR 03)
Korisnik slobodne zone na
podruju grada Vukovara
koji je u slobodnoj zoni obavljao gospodarsku djelatnost
do dana stupanja na snagu
Zakona o slobodnim zonama
i

od 2017. godine

od 2017. godine
Ako porezni obveznik ne obavlja djelatnost iskljuivo u slobodnoj zoni porezna osloboenja i olakice za poslovanje u slobodnoj zoni utvruje se za dio dobiti to je
ostvarena u slobodnoj zoni.
POTICAJI INVESTICIJA I UNAPREENJE INVESTICIJSKOG OKRUENJA

Nositelji poticajnih mjera su trgovaka drutva i poduzetnici fizike osobe (obrtnici)
obveznici poreza na dobit registrirani na teritoriju RH, koji koriste poticajne mjere,
odnosno kojima se odobravaju potpore za poetne investicije prema odredbama
Zakona o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja:
1. Poticaji za mikropoduzetnike
Investicije nositelja poticajnih mjera (u kunskoj
protuvrijednosti)
Obveza otvaranja novih radnih mjesta
Minimalno 50.000,00 unutar godine dana nakon poEUR

etka investicije najmanje 3 novih
radnih mjesta povezanih s investicijskim projektom
Stope poreza
Trajanje povlastice od
na dobit
godine poetka investicije
10 %
5 godina od godine
poetka investicije
27
2. Porezni poticaji
Investicije nositelja poticajnih mjera (u kunskoj
protuvrijednosti)
Obveza otvaranja novih

radnih mjesta
Stope
poreza na
dobit
150.000,00 do
1 milijun eura
Od 1 do
3 milijuna eura
najmanje 5 novih radnih mjesta

povezanih s investicijom
najmanje 10 novih radnih mjesta povezanih s investicijom
10 %
Preko 3 milijuna eura
najmanje 15 novih radnih mjesta povezanih s investicijom
0%
5%
Trajanje povlastice od godine

poetka investicije
10 godina od godine
poetka investicije
10 godina od godine
poetka investicije
10 godina od godine
poetka investicije
Podnositeljima prijave za koritenje poticaja za mikropoduzetnike i poreznih

poticaja moe se odobriti porezni poticaj i bez otvaranja novih radnih mjesta ako
provode modernizaciju tehnolokog procesa postojee proizvodne linije ili pogona.
Podnositelji prijave imaju obvezu tijekom cijelog razdoblja koritenja poticajnih mjera
ouvati jednaki broj radnih mjesta koje su imali u trenutku podnoenja prijave, a ne
krae od 3 godine od poetka koritenja poticajnih mjera.
i Ukupna svota poreznih poticaja to je nositelj poticajnih mjera moe iskoristiti tijekom razdoblja koritenja poreznih poticaja odreuje se u apsolutnom iznosu razlike
obrauna dune svote poreza na dobit izraunate na osnovi Zakona o porezu na
dobit i svote izraunate na osnovi Zakona o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja, potujui maksimalni doputeni iznos ukupnih poticaja iz lanka
6. toke 8. tog zakona.
i Minimalno razdoblje ouvanja predmetnog investicijskog projekta je 5 godina za velike poduzetnike i 3 godine za male i srednje poduzetnike, ali ne krae od razdoblja
koritenja poticajnih mjera to su propisane Zakonom o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja.
i
Ako nositelj poticajnih mjera tijekom razdoblja koritenja poticajnih mjera

prestane biti obveznik poreza na dobit prestaje mu pravo koritenja poreznih
povlastica za preostalo razdoblje za koja su odobrena, uz obvezu ouvanja
radnih mjesta i investicijskog projekta, a ako smanji broj novih radnih mjesta
prestaje mu pravo koritenja poreznih povlastica za itavo razdoblje za koje su
odobrena, uz obvezu povrata sredstava ostvarenih koritenjem odobrenih povlastica uveanih za iznos zakonske zatezne kamate.
U sluaju steaja ili likvidacije nositelja poticajnih mjera, trgovakog drutva ili
obrta obveznika poreza na dobit, prije isteka razdoblja koritenja poticajnih
mjera, odnosno obveze ouvanja predmetne investicije i radnih mjesta, isti je
duan vratiti iskoritene poticaje uveano za zakonske zatezne kamate.
DRAVNE POTPORE ZA ISTRAIVAKO-RAZVOJNE PROJEKTE
Obveznik poreza na dobit moe ostvariti pravo na dodatno umanjenje porezne
osnovice ako od ministarstva nadlenog za znanost dobije potvrdu da je nositelj dravne potpore. Obveznici poreza na dobit ostvaruju dravnu potporu putem dodatnog umanjenja porezne osnovice za opravdane trokove projekta znanstvenih i razvojnih istraivanja na sljedei nain:
28
Vrsta istraivako-razvojnog projekta
Za temeljna istraivanja
Za primijenjena istraivanja
Za razvojna istraivanja
Postotak dodatnog umanjenja porezne osnovice
do 150% opravdanih trokova projekta

Posebna poveanja ukupnih svota dravnih potpora:

Vrsta dravne potpore
Veliina poduzetnika
Dravna potpora za primijenjena i razvoj- mali poduzetnik

na istraivanja
srednji poduzetnik
veliki poduzetnik
mali poduzetnik
Dravna potpora za studije o tehnikoj
izvedivosti za provedbu primijenjenog
srednji poduzetnik
istraivanja
veliki poduzetnik
mali poduzetnik
Dravna potpora za studije o tehnikoj
izvedivosti za provedbu razvojnog istrai- srednji poduzetnik
vanja
veliki poduzetnik
i
Postotak poveanja svote opravdanih trokova projekta/studije
do 20%
do 10%
do 75%
do 75%
do 65%
do 50%
do 50%
do 40%
Svota umanjenja poreza na dobit odobrava se najvie do ukupne svote dravnih potpora to je korisnik dravne potpore moe ostvariti po svim osnovama, i to:
Vrsta istraivako-razvojnog projekta
Za temeljna istraivanja
Za primijenjena istraivanja
Za razvojna istraivanja
Postotak ukupne svote dravnih potpora
do 100% iznosa opravdanih trokova projekta

Temeljnim istraivanjem podrazumijevaju se poslovi namijenjeni irenju znanstvenih i

tehnikih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima.
i Primijenjena istraivanja su planirana istraivanja ili kritika ispitivanja s ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga, ili za znaajna poboljanja ve postojeih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga.
i Razvojnim istraivanjem smatraju se poslovi razvojnog istraivanja namijenjeni pretvaranju rezultata primijenjenih istraivanja u planove, nacrte ili modele za nove, izmijenjene ili poboljane proizvode, proizvodne postupke ili usluge, bilo da su namijenjeni prodaji ili uporabi, ukljuujui i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno
upotrebljivi. Razvojno istraivanje moe, osim toga, ukljuivati konceptualno planiranje i modeliranje alternativnih proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga te prve
demonstracijske ili pilot projekte, pod uvjetom da se ti projekti ne mogu preraditi ili
koristiti za industrijsku primjenu ili komercijalno iskoritavati. Razvojno istraivanje ne
obuhvaa rutinske ili redovite izmjene na proizvodima, proizvodnim linijama, proizvodnim postupcima, postojeim uslugama i drugim tekuim poslovima, ak i ako
reene izmjene predstavljaju poboljanja.
i Opravdanim trokovima istraivanja smatraju se:
1. plae zaposlenika i naknade osobama koje izravno sudjeluju u istraivanjima,
2. materijalni trokovi za istraivanja (utroene sirovine i materijal ukljuujui ambalau i sitni inventar, utroena energija, rezervni dijelovi koriteni ili potroeni tijekom
i
29
istraivanja, utroeni materijal i dijelovi za tekue i investicijsko odravanje objekata

i opreme to se neposredno koriste za istraivanja,
3. trokovi usluga koritenih tijekom istraivanja, kao to su intelektualne usluge vezane uz istraivanja te sve druge usluge koje su uvjet za ostvarivanje istraivanja,
4. trokovi amortizacije nekretnina, postrojenja i opreme u dijelu u kojem se ta sredstva koriste za istraivanja kod onih poreznih obveznika koji sami obavljaju istraivanja, a rashodi amortizacije utvruju se na nain propisan lankom 12. Zakona o
porezu na dobit,
5. trokovi amortizacije nabavljenih patenata i licencija to se koriste za konkretno
istraivanje, a rashodi amortizacije utvruju se na nain propisan lankom 12. Zakona o porezu na dobit,
6. opi trokovi pod kojima se razumijevaju samo oni trokovi to su nuni za istraivanja i to se mogu rasporediti na razumnoj i dosljednoj osnovi na tu djelatnost,
kao to su premije osiguranja procesa, odgovornosti i opreme za istraivanja te
najamnine i lanarine strunih udruga za istraivanja.
i Procjenu vjerodostojnosti opravdanih trokova, prema potrebi, obavlja ministarstvo
nadleno za poslove znanosti.
DRAVNA POTPORA ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU
Korisnik dravne potpore
Poduzetnik (mikro, mali, srednji i veliki

poduzetnik)
Doputeno smanjenje
osnovice poreza na dobit
ili dohotka od samostalne
djelatnosti za trokove
opeg obrazovanja i izobrazbe radnika
Doputeno smanjenje
osnovice poreza na dobit
ili dohotka od samostalne
djelatnosti za trokove
posebnog obrazovanja i
izobrazbe radnika
do 60% opravdanih
trokova
do 25% opravdanih
trokova
Mikro, mali i srednji poduzetnici koji su korisnici dravne potpore mogu osnovicu za
obraun poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti umanjiti do 80%
opravdanih trokova tako da smanjenje porezne osnovice uveaju za:
1. 20 postotnih bodova (mikro i mali poduzetnik),
2. 10 postotnih bodova (srednji poduzetnik).
i
Kriteriji za odreivanje veliine poduzetnika odreeni su Zakonom o poticanju razvoja malog gospodarstva
NAPOMENA: Poduzetnik koji je po drugoj osnovi ostvario potporu za ope obrazovanje i izobrazbu radnika i/ili za posebno obrazovanje i izobrazbu radnika moe osnovicu
za obraun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za iste
opravdane trokove, i to najvie do visine najvieg intenziteta potpore.
Ukupan iznos smanjenja osnovice za obraun poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti niti s jedne osnove ne moe biti vei od najvieg intenziteta potpore.
i
Ope obrazovanje i izobrazba ukljuuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu neposredno i

ponajprije namijenjeni sadanjem ili buduem radnom mjestu radnika kod poduzetnika
30
koji koristi poreznu olakicu za obrazovanje i izobrazbu, ve omoguuju stjecanje kvalifikacija koje su veim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna podruja, ime znatno poboljavaju mogunost radnika za zapoljavanje. Meu opravdane trokove opeg obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se sljedei trokovi:
1. kolarine na osnovnim i srednjim kolama, visokim uilitima te drugim obrazovnim
institucijama, na kojima se stjee osnovno, srednje i visoko obrazovanje, ukljuujui poslijediplomske studije i doktorske studije,
2. naknada za prisustvovanja seminarima, teajevima i kongresima, trokovi specijalizacija i drugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu,
3. predavaa i instruktora te trokovi savjetovanja u svezi s projektima obrazovanja i
izobrazbe,
4. strune literature (knjige, asopisi) u papirnatom ili elektronikom obliku. Strunom
literaturom ne smatraju se javna glasila tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasnitvu,
5. otpisa (amortizacija) ureaja, pomagala i opreme koji su koriteni u obrazovanju i
izobrazbi, u skladu s opsegom njihova koritenja u tu svrhu.
i Posebno obrazovanje i izobrazba ukljuuje obrazovanje i izobrazbu koji su neposredno i ponajprije namijenjeni sadanjem ili buduem radnom mjestu radnika kod
poduzetnika koji koristi poreznu olakicu za posebno obrazovanje i izobrazbu te
omoguuju stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na
druga radna podruja, ili koje su samo dijelom prenosive. Meu opravdane trokove
posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika ubrajaju se trokovi kao i za ope obrazovanje i izobrazba pod tokama 2. 4.
i Ako se ope obrazovanje i izobrazba te posebno obrazovanje i izobrazba obavljaju
izvan mjesta prebivalita ili boravita radnika u trokove se ukljuuju i trokovi prijevoza i smjetaja do visine stvarno nastalih trokova i trokovi dnevnica, i to u skladu s
propisima o oporezivanju dohotka.
NAPOMENE:
Korisnik dravne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskog prijevoza moe
osnovicu za obraun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti
umanjiti i do 100% opravdanih trokova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to odnose li se ti trokovi na ope obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski
registar brodova,
osoba koja se usavrava ne moe biti djelatni ve priuvni lan posade.
Korisnik dravne potpore moe smanjenje porezne osnovice poreza na dobit
ili dohotka od samostalne djelatnosti uveati za 10 postotnih bodova u sluaju opeg obrazovanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom poloaju.
i
Radnik u nepovoljnom poloaju je:

1. svaki radnik mlai od 25 godina koji prethodno nije pronaao nikakav posao s redovitom plaom,
31
2. svaki radnik s invaliditetom koji je posljedica tjelesnih, duevnih ili psiholokih oteenja, a koji je sposoban sudjelovati na tritu rada,
3. svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a
posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon to je prestao raditi zbog
tekoa u usklaivanju svojih radnih obveza i obiteljskog ivota, pri emu se na
radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od est mjeseci od njegova ponovnog
zapoljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon koritenja roditeljskih i obiteljskih
prava ureenih posebnim propisima,
4. svaki radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju kolsku ili srednju strunu
spremu,
5. svaki dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri emu se ovaj pojam primjenjuje na ovog
radnika u razdoblju od prvih est mjeseci nakon njegova ponovnog zapoljavanja.
i Pod radnikom se podrazumijeva i obrtnik koji osobno radi u obrtu. Opravdani trokovi opeg obrazovanja i izobrazbe te posebnog obrazovanja i izobrazbe priznaju se
samo za radnike korisnike dravne potpore i moraju biti u svezi s djelatnou korisnika dravne potpore.
i Ako se ope obrazovanje i izobrazba te posebno obrazovanje i izobrazba obavljaju
izvan mjesta prebivalita ili boravita radnika, u trokove se ukljuuju i trokovi prijevoza i smjetaja do visine stvarno nastalih trokova i trokovi dnevnica, i to u skladu s
propisima o oporezivanju dohotka.
Poduzetnik u ijim se pogonima ili radionicama izvodi praktina nastava i vjebe

naukovanja za zanimanja u sustavu vezanih obrta moe osnovicu za obraun poreza
na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za iznos isplaenih nagrada
naunicima u vrijeme naukovanja. Poduzetnik kod kojega su na naukovanju 1 do 3
uenika moe poreznu osnovicu ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti za
5%. Poduzetnik kod kojeg su na naukovanju vie od tri uenika moe postotak umanjenja porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti poveati za 1 postotni
bod po svakom ueniku, a najvie do 15% porezne osnovice ili dohotka od samostalne djelatnosti.
i
Iznos umanjenja porezne osnovice poreza na dobit ili dohotka od samostalne djelatnosti ne moe biti vei od godinjega neoporezivog iznosa nagrada uenicima za
vrijeme izvoenja praktine nastave i vjebi naukovanja po svakom ueniku.
Potpore male vrijednosti za izvoenje praktine nastave i vjebi naukovanja

dodjeljuju se u skladu s odgovarajuim pravilima o potporama male vrijednosti. Iznos dravne potpore za izvoenje praktine nastave i vjebi naukovanja
utvruje se tako da se iznos umanjenja porezne osnovice pomnoi s vaeom
stopom poreza na dobit, odnosno prosjenom stopom poreza na dohodak.
32
OBRASCI I ROKOVI PODNOENJA OBRAZACA

Naziv obrasca
Krajnji rok za podnoenje obrasca
Obrazac PD Prijava poreza na dobit, Bilanca, Raun etiri mjeseca nakon isteka razdoblja
dobiti i gubitka, poseban obraun za koritene olakiza koje se utvruje porez na dobit
ce, osloboenja i poticaje, izjava o nainu koritenja prije dana spajanja, pripajanja ili povie plaenog poreza po poreznoj prijavi (ako je predjele trgovakog drutva (kod spajadujmovima plaeno vie poreza nego to je obraunanja, pripajanja, ili podjele)
no u poreznoj prijavi), pregled prenesenog gubitka
po godinama
Obrazac za prijavu zahtjeva za dravnu potporu za na poetku projekta, a najkasnije do
istraivako-razvojni projekt (Obrazac 1)
isteka poreznog razdoblja za koje se
eli ostvariti dravnu potporu. Presliku
Obrasca 1 dostavlja se uz Obrazac PD
pri podnoenju prve prijave poreza na
dobit
Obrazac za prijavu trokova istraivanja (Obrazac 2) uz prijavu poreza na dobit podnosi
porezni obveznik nositelj dravne potPotvrda Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i
pore za istraivako-razvojni projekt
izraun dravne potpore8
Pregled opravdanih trokova za obrazovanje i izo- uz godinju poreznu prijavu podnosi
brazbu
porezni obveznik koji koristi porezne
povlastice prema Zakonu o dravnoj
potpori za obrazovanje i izobrazbu
Potvrda Ministarstva gospodarstva o dodjeli statusa uz godinju poreznu prijavu podnosi
nositelja poticajnih mjera za ulaganje
obveznik poreza na dobit koji ima
pravo na ostvarenje statusa nositelja
poticajnih mjera za investicije
Potvrda nadlenog ministarstva o pravu na potporu uz godinju poreznu prijavu podnosi
male vrijednosti
obveznik poreza na dobit koji ima
pravo na potporu male vrijednosti
Evidencija o isplaenim predujmovima dobiti
uz godinju poreznu prijavu podnosi
obveznik poreza na dobit koji je isplaivao predujmove dobiti
Pregled podataka za plovila, zrakoplove, apartmane, uz godinju poreznu prijavu podnosi
kue za odmor to su uneseni u dugotrajnu imovinu
obveznik poreza na dobit koji u dugotrajnoj imovini ima evidentirana plovila, zrakoplove, apartmane, kue za
odmor
Dokaz o poveanju temeljnog kapitala u sudskom re- uz godinju poreznu prijavu, a najkasgistru
nije u roku 6 mjeseci nakon isteka roka za podnoenje prijave, podnosi obPregled stanja kapitala i rezervi nakon to je u sudveznik poreza na dobit koji smanjuje
skom registru proveden postupak poveanja temeljporeznu osnovicu za reinvestiranu donog kapitala za reinvestiranu dobit
bit
Odluka o uporabi dobiti ostvarene u poreznom razdoblju za koju se podnosi prijava poreza na dobit,
ukljuivo i dobit to se reinvestira
Kad se eli ostvariti dravnu potporu za istraivako-razvojni projekt potvrdu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dostavlja se Poreznoj upravi prilikom podnoenja prve godinje prijave poreza na dobit. Nema obveze podnoenja ove potvrde uz godinju prijavu za projekt za koji
je potvrda ve podnesena.
33
Naziv obrasca
Preslika potvrde o statusu nositelja poticajnih mjera uz godinju prijavu poreza na dobit, ili
4 mjeseca nakon isteka razdoblja za
Obrazac GI-1 Godinje izvjee o koritenju poticajkoje se obrazac podnosi, Poreznoj upnih mjera za investicije
ravi podnosi obveznik koji koristi poreznu olakicu prema Zakonu o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja
Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat vie tri godine od isteka godine u kojoj je
plaenog poreza na dividende prema Ugovoru o izbjenaknada isplaena
gavanju dvostrukog oporezivanja izmeu RH i ---
Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje tri godine od isteka godine u kojoj je
od poreza ili povrat vie plaenog poreza na kamate
naknada isplaena
prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu RH i ----
od poreza ili povrat vie plaenog poreza na licence
naknada isplaena
prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu RH i ---
od poreza ili povrat vie plaenog poreza na naknade
naknada isplaena
za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj, prema
Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu RH i ---
Podnoenje obrazaca elektronikim putem:

Prijavu poreza na dobit (popunjeni elektroniki obrazac ePD) obvezno putem sustava
ePorezna podnose porezni obveznici koji su prema Zakonu o raunovodstvu razvrstani u velike i srednje poduzetnike.
Poslovne knjige propisane Zakonom o raunovodstvu
Dnevnik
Glavna knjiga
Pomone knjige
34
UPLATNI RAUNI I ROKOVI UPLATE

70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
2Q\KXPCDTQLRNCVKVGNLC
HRXX 1 0 0 1 0 0 51 7XX X 1 6 0 6 X
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun poreza na
dobit grada/opine
KHTCPCOLGPG
2Q\KXPCDTQLRTKOCVGNLC
XXXX - XXXXXXXXXXX
Porez na dobit
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
$+%KKNKPC\KXDCPMGRTKOCVGNLC
8CNWVC
RQMTKC
2TKOCVGNL (K\KMC 2TCXPC 2GCVMQTKUPKMC27
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
Upisuje se raun poreza na dobit grada/opine prema sjeditu /prebivalitu obveznika plaanja
poreza
Upisuje se OIB osobni identifikacijski broj obveznika plaanja poreza (11 znamenki)
Upisuje se
broj~ana oznaka
vrste poreza
Vrsta poreza
Krajnji rok uplate
1651
Porez na dobit
1660
Porez na dobit po odbitku na naknade za Prilikom isplate naknade

autorska prava i druga prava intelektualnog vlasnitva
1678
Porez na dobit po odbitku na naknade za prilikom isplate naknade

usluge istraivanja
trita, poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske usluge
1686
Porez na dobit po odbitku na dividende i Prilikom isplate naknade

udjele u dobiti
1694
Porez na dobit po odbitku na kamate
1864
Porez na dobit po odbitku na usluge Prilikom isplate naknade

plaene osobama koje imaju sjedite
izvan EU, a u kojima je opa ili prosjena
stopa oporezivanja dobiti nia od 12,5%
do kraja tekueg mjeseca za prethodni

mjesec (mjeseni predujam)9
4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se
utvruje porez na dobit (po godinjoj poreznoj prijavi)
Prilikom isplate naknade
Mjeseni predujam poreza na dobit utvruje se razmjerno visini porezne obveze po godinjem
obraunu za prethodnu godinu tako da se svota porezne obveze za prethodno porezno razdoblje
podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja. Iznos mjesenog predujma poreza utvruje se na osnovi podataka iskazanih u poreznoj prijavi za prethodno porezno razdoblje tako da se porezna obveza utvrdi bez umanjenja porezne osnovice za iznose iskazanih poreznih olakica, s izuzetkom poreznih olakica koje se mogu odobriti za vie poreznih razdoblja, te se tako utvrena porezna
obveza dijeli s brojem mjeseci istog razdoblja. Porezna uprava moe na temelju obavljenog nadzora, ili na temelju drugih raspoloivih podataka o poslovanju poreznog obveznika, ili na zahtjev
poreznog obveznika, rjeenjem izmijeniti visinu mjesenih predujmova poreza na dobit.
35
OBVEZA FISKALIZACIJE
Svi obveznici fiskalizacije duni su:
1. Internim aktom propisati nain numeriranja brojeva rauna i popisati poslovne prostore s njihovim opisom
2. Rauni to ih obveznici fiskalizacije ispostavljaju za isporuena dobra i obavljene usluge moraju sadravati sve propisane elemente.
i
Osim podataka propisanih Opim poreznim zakonom, Zakonom o porezu na dodanu

vrijednost, ili drugim posebnim propisom, raun mora sadravati i ove podatke:
A) Datum i vrijeme izdavanja rauna datum, sat, minuta
B) Broj rauna sastoji se od 3 skupine, i to:
a) broj rauna svake kalendarske godine kree se od broja 1, bez praznina, po
svakom poslovnom prostoru ili po naplatnom ureaju u poslovnom prostoru.
Pravila slijednosti brojeva rauna obveznik fiskalizacije propisuje internim aktom na poetku fiskalizacije.
b) oznaka poslovnog prostora pravila oznaavanja poslovnih prostora obveznik
fiskalizacije propisuje internim aktom na poetku fiskalizacije
c) oznaka naplatnog ureaja broj naplatnog ureaja u raunima za promet u
gotovini, a u bezgotovinskim raunima oznaka naplatnog mjesta
C) Oznaku naina plaanja rauna gotovinski (novanice i kovanice, ekovi, kartice, itd) ili bezgotovinski (virmanski nalozi, akreditivi, mjenice, zadunice, i dr).
3. U zatvorenom poslovnom prostoru na svakom naplatnom ureaju, ili drugom

vidnom mjestu, istaknuti obavijest o obvezi izdavanja rauna, te obvezi kupca
da preuzme i zadri izdani raun
Obveznici fiskalizacije koji obavljaju promet u gotovini osim nabrojanih
obveza to su propisane za sve obveznike fiskalizacije duni su i sljedee:
1. Ako to ve ranije nisu uinili, od Financijske agencije nabaviti aplikativni certifikat za elektroniko potpisivanje elemenata rauna i za identifikaciju prilikom
elektronike razmjene podataka s Poreznom upravom.
2. Prije poetka provedbe postupka fiskalizacije izdavanja rauna prilagoditi postojee ili nabaviti elektronike naplatne ureaje s programom koji omoguuje elektroniko potpisivanje elemenata rauna i elektroniku razmjenu podataka s Poreznom upravom.
i
Iznimno, obveznik fiskalizacije koji obavlja djelatnost na podruju na kojemu nije mogue uspostaviti internet vezu za razmjenu podataka s Poreznom upravom provodi
pojednostavljeni postupak fiskalizacije, kao i mali obveznici fiskalizacije. Taj obveznik
potvrdom HAKOM-a dokazuje nemogunost uspostave internetske veze.
3. Prije poetka provedbe postupka fiskalizacije izdavanja rauna Poreznoj upravi elektronikim putem dostaviti podatke o poslovnom prostoru u kojemu
obavljaju djelatnost, a ti su podaci prethodno propisani internim aktom. Ako
obveznik fiskalizacije ima vie poslovnih prostora obvezan je dostaviti podatke
za svaki poslovni prostor. Poslovni prostori se oznaavaju istim oznakama to
se navode u dijelu broja rauna.
36
4. Za obavljeni promet u gotovini ispostavljati raune s propisanim sadrajem putem naplatnih ureaja koji omoguuju elektroniko potpisivanje elemenata rauna i internet vezu za elektroniku razmjenu podataka s Poreznom upravom.
5. Za sluaj kvara naplatnog ureaja imati u pripremi uvezenu knjigu rauna to
je ovjerena u nadlenoj ispostavi Porezne uprave.
POREZNI PROPISI
Zakon o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05, 57/06, 146/08,
80/10, 22/12, 148/13, 143/14),
Opi porezni zakon (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12,
73/13),
Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (Narodne novine broj 86/08, 57/11,
51A/13, 148/13, 76/14),
Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05,
80/08, 38/09, 148/13),
Zakon o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja (Narodne
novine broj 111/12, 28/13),
Uredba o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja (Narodne
novine broj 40/13),
Zakon o slobodnim zonama (Narodne novine broj 44/96, 92/05, 85/08,
148/13),
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine broj
123/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13),
Zakon o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj
109/07, 134/07, 152/08, 14/14),
Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13),
Zakon o dravnim potporama (Narodne novine broj 47/14),
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 153/09,
147/14),
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine broj 29/02,
63/07, 53/12, 56/13
Uredba o indeksu razvijenosti (Narodne novine broj 63/10, 158/13),
Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne novine broj 158/13),
Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 19/13, 155/13),
Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (Narodne novine
broj 45/07),
Zakon o raunovodstvu (Narodne novine broj 109/07, 54/13),
Odluka o objavljivanju Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja (Narodne
novine broj 30/08, 4/09, 58/11, 140/11),
Zakon o elektronikoj ispravi (Narodne novine broj 150/05),
Zakon o elektronikom potpisu (Narodne novine broj 10/02, 80/08),
Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05, 133/07, 156/08,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14),
37
Pravilnik o dravnoj potpori za istraivako-razvojne projekte (Narodne novine

broj 116/07),
Pravilnik o nainu ostvarivanja porezne olakice za obavljanje djelatnosti na podruju Grada Vukovara i na potpomognutim podrujima (Narodne novine broj
157/14),
Pravilnik o nainu izrauna izvrenih ulaganja i iskoritenih potpora za ulaganja i
o nainu ostvarenja porezne povlastice za korisnike slobodnih zona (Narodne
novine broj 122/08, 33/10, 52/10),
Pravilnik o sadraju evidencije dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 12/08, 13/09),
Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine broj 146/12),
Pravilnik o postupanju u dobroj vjeri sudionika porezno-pravnog odnosa, gospodarskoj cjelini te obrascima prijave injenica za koje postoji obveza prijavljivanja i
izjave o izvorima stjecanja imovine (Narodne novine broj 59/09)
Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja (Narodne novine
broj 38/08, 12/09, 130/10, 30/13),
Pravilnik o podnoenju poreznih prijava i drugih podataka elektronikim putem
(Narodne novine broj 51/11, 62/11),
Pravilnik o obliku, sadraju, roku i nainu dostave poslovnih knjiga, evidencija i
izvjea koji se uvaju u elektronikom obliku (Narodne novine broj 59/09),
Pravilnik o izradi elektronikog potpisa, uporabi sredstva za izradu elektronikog
potpisa, opim i posebnim uvjetima poslovanja za davatelje usluga izdavanja vremenskog iga i certifikata (Narodne novine broj 107/10),
Naredba o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih doprinosa te prihoda
za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini (Narodne novine broj
12/15).
1.2 POREZ PO TONAI BRODA

Porez po tonai broda je porez to se utvruje i plaa umjesto poreza na dobit, bez
obzira na stvarnu dobit ili gubitak ostvaren u poreznom razdoblju za koje se utvruje obveza poreza po tonai broda. Prva prijava u sustav poreza po tonai propisana
Pomorskim zakonikom odnosi se na razdoblje od deset godina koje poinje tei od
1. sijenja 2014. i podnosi se Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture najkasnije est mjeseci prije poetka razdoblja na koje se odnosi.
i
U floti brodova koja sudjeluje u sustavu poreza po tonai broda najmanje 40% ukupne neto tonae brodova moraju biti brodovi dravne pripadnosti RH, ili neke od drava lanica EU.
38
Na brodovima koji sudjeluju u sustavu poreza po tonai broda mora biti ukrcan najmanji broj vjebenika palube ili stroja dravljana RH ili neke od drava lanica EU
odreen godinjim planom broja vjebenika, koji se utvruje prema omjeru vjebenika i asnika (1 vjebenik na svakih 10 asnikih mjesta u ukupnom broju asnikih
mjesta na svim brodovima koje je porezni obveznik prijavio u sustav poreza po tonai broda).
POREZNI OBVEZNIK
Pravna osoba koja ima sjedite u Republici Hrvatskoj, ili kojoj je mjesto stvarne uprave i nadzor poslovanja u Republici Hrvatskoj, ako zadovoljava uvjete propisanim Pomorskim zakonikom, te ako izjavi da e umjesto poreza na dobit plaati porez po
tonai broda, i to u odnosu na dobit ostvarenu:
a) iz gospodarske djelatnosti brodovima u svom vlasnitvu ili vlasnitvu domaih
ili stranih ovisnih brodovlasnikih trgovakih drutava, brodovima uzetim u
zakup ili u brodarski ugovor,
b) pruanjem usluga poslovoe broda, pod uvjetom da je poslovoa broda u
odnosu na brod i kompanija,
c) od prodaje brodova prijavljenih u sustav poreza po tonai i njihove opreme,
prodaje dionica ili udjela u trgovakim brodarskim drutvima, kao i od dividende od udjela ili dionica koje imaju u trgovakim brodarskim drutvima u
tuzemstvu i inozemstvu kojima su veinski vlasnici, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima ija neto tonaa sudjeluje u obraunu poreza po
tonai broda.
Ako porezni obveznik upravlja dionicama i udjelima u trgovakim brodarskim drutvima u tuzemstvu i inozemstvu iz jedinstvenog sjedita poslovne uprave pod jedinstvenim vodstvom duan je voditi poslovne knjige i sastavljati financijska izvjea za cjelovito poslovanje u tuzemstvu i inozemstvu ukljuujui sva trgovaka brodarska drutva
kojima je veinski vlasnik, a koja obavljaju gospodarsku djelatnost brodovima ija neto
tonaa sudjeluje u obraunu poreza po tonai broda.
i Porezni obveznik je duan bez odgaanja, a najkasnije u roku od 15 dana od nastanka promjene, izvijestiti Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture o svim promjenama vezano za broj, tonau, dravnu pripadnost i vlasnitvo brodova ija neto
tonaa sudjeluje u obraunu poreza po tonai broda, kao i o promjeni bilo koje injenice koja je relevantna za ispunjavanje uvjeta za plaanje poreza po tonai broda.
i
POREZNE OLAKICE ZA OBAVLJANJE POMORSKOG PRIJEVOZA

1. Trgovaka drutva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaaju
porez na dobit to je ostvare od iskoritavanja brodova u meunarodnoj plovidbi,
od prodaje brodova, od prodaje dionica ili udjela u trgovakim brodarskim drutvima koja posluju u meunarodnoj plovidbi i od dividende od dionica koje imaju
u trgovakim brodarskim drutvima koja posluju u meunarodnoj plovidbi,
2. trgovaka drutva koja su registrirana i obavljaju brodarsku djelatnost ne plaaju
porez po odbitku koji se plaa po stopi od 20% za usluge vezane za iskoritavanje
brodova, a osobito zakupnine i vozarine iz ugovora o zakupu i ugovora o pomorHrvatski porezni sustav
39
sko-plovidbenim poslovima, naknade banaka vezane za financiranje brodova,

bankarske provizije za bankovne raune u inozemstvu, usluge osiguranja hipoteke kredita (osnovno i dodatno), usluge pregleda brodova od strane hipotekarnih
vjerovnika, klase, pregleda tereta i teta treima, trokovi upisa i osnivanja tvrtki,
pravnike i druge usluge vezane za financiranje brodova, usluge i isporuke vezane
za novogradnje, usluge vezane za upis brodova,
3. korisnik dravne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskog prijevoza moe
osnovicu za obraun poreza na dobit ili dohodak od samostalne djelatnosti umanjiti i do 100% opravdanih trokova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira na to
odnose li se ti trokovi na ope obrazovanje i izobrazbu ili na posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedei uvjeti:
obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski registar brodova,
osoba koja se usavrava ne moe biti djelatni ve priuvni lan posade.
OBRAUNAVANJE POREZA PO TONAI

Neto tonaa broda
Godinji porez po tonai broda za svakih

100 jedinica neto tonae
0 1000 neto tona

1001 10 000 neto tona
10 001 25 000 neto tona
25 001 40 000 neto tona
iznad 40 000 neto tona
270,00 kn
230,00 kn
150,00 kn
95,00 kn
55,00 kn
NAPOMENA: za svakih nepunih 100 jedinica neto tonae porez po tonai se utvruje proporcionalno.

Naziv obrasca
Prijava u sustav poreza po tonai (podnosi se 30. lipanj 2013. godine (za razdoblje od 10
Ministarstvu pomorstva, prometa i infra- godina)
strukture koje o tome izvjeuje Poreznu 5 dana od dana osnivanja, a najkasnije do poupravu)
etka kalendarske godine ako je pravna osoba
osnovana nakon 30. lipnja 2013. godine
Obrazac godinjeg plana ukrcaja vjebenika 30. lipanj 2013. godine (za razdoblje od 10
(izrauje obveznik poreza po tonai i pravna godina)
osoba koja se prijavljuje u sustav poreza po 5 dana od dana osnivanja, a najkasnije do potonai broda a ovjerava ga Ministarstvo poetka kalendarske godine ako je pravna osoba
osnovana nakon 30. lipnja 2013. godine
morstva, prometa i infrastrukture )
Prijava poreza po tonai broda za ____ godi- najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za
nu (Obrazac PT) (podnosi se nadlenoj ispo- koje se utvruje porez po tonai broda
stavi Porezne uprave)
Obrazac izjave o realizaciji godinjeg plana 30 dana nakon proteka kalendarske godine koja
ukrcaja vjebenika (dostavlja se Ministarstvu je obuhvaena Godinjim planom ukrcaja vjebepomorstva, prometa i infrastrukture )
nika
40
PLAANJE POREZA PO TONAI

Porezni obveznik plaa predujam poreza na osnovi porezne prijave za prethodno
porezno razdoblje. Predujam se plaa mjeseno do kraja mjeseca za protekli mjesec
u svoti koja se dobije kada se porezna obveza za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja, ili u sluaju prvog poreznog razdoblja nakon
ulaska u sustav poreza po tonai na osnovi procjene porezne obveze na temelju
podataka iz prijave u sustav poreza po tonai.
Porezni obveznik je duan najkasnije etiri mjeseca nakon isteka kalendarske godine
za koju se utvruje porez po tonai nadlenoj ispostavi Porezne uprave podnijeti
prijavu poreza po tonai za proteklu kalendarsku godinu i najkasnije u tom roku
platiti porez po tonai.
Obveza plaanja poreza utvrenog u poreznoj prijavi za pojedino porezno
razdoblje smanjuje se za plaeni predujam poreza po tonai. Vie plaeni
predujam poreza od obveze na osnovi porezne prijave vraa se poreznom
obvezniku na njegov zahtjev ili se uraunava u sljedee razdoblje.
i
Za brod za koji je porezni obveznik u inozemstvu platio porez po tonai broda ili
njemu istovrsni porez stvarno plaeni porez u inozemstvu uraunat e se u tuzemni
porez po tonai broda najvie do iznosa tuzemnog poreza po tonai za taj brod. U
svrhu uraunavanja plaenog poreza u inozemstvu porezni obveznik je duan prilikom podnoenja prijave poreza po tonai Poreznoj upravi predoiti dokaz o plaenom istovrsnom porezu u inozemstvu.
UPLATNI RAUN
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HRXX X XX XXX XX XXX X XX X XX

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun poreza na
dobit grada/opine
KHTCPCOLGPG
1 9 61 - XXXXXXXXXXX
Porez na dobit
po tonai broda
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
Upisuje se raun poreza na dobit grada/opine prema sjeditu /prebivalitu obveznika

Upisuje se OIB osobni identifikacijski broj obveznika plaanja poreza (11 znamenki)
41
POREZNI PROPISI
Pomorski zakonik (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13),
73/13),
Pravilnik o postupku i nainu koritenja prava na porez po tonai broda (Narodne novine broj 90/13),
Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine broj 95/05, 133/07, 156/08,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14),
12/15).
1.3
POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)
POREZNI OBVEZNIK
1. Svaka osoba koja samostalno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost,
bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti, te je obvezna se
upisati se u registar obveznika PDV-a, ako je vrijednost isporuka dobara
i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila vea od
230.000,00 kn.
Gospodarska djelatnost je svaka djelatnost proizvoaa, trgovaca ili osoba koje
obavljaju usluge, ukljuujui rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti
slobodnih zanimanja. Gospodarskom djelatnou smatra se i iskoritavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.
i
Vrijednost isporuka dobara i usluga, bez PDV-a, za upis u registar obveznika

PDV-a od 230.000 kuna obuhvaa: isporuke dobara ili usluga koje su oporezive
PDV-om, isporuke dobara ili usluga koje su osloboene plaanja PDV-a s pravom na
odbitak pretporeza (isporuke u drugu dravu lanicu Europske unije, izvozne isporuke, usluge na pokretnoj imovini, isporuke u vezi s meunarodnim prijevozom, isporuke koje su izjednaene s izvozom, usluge posredovanja obavljene u ime i za raun
druge osobe, isporuka nekretnina i isporuka dobara ili usluga koje su osloboene
plaanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (transakcije osiguranja i reosiguranja
te bankarske i financijske usluge, osim ako su pomone).
Prilikom obraunavanju vrijednosti isporuka dobara i usluga ne uzimaju se u obzir

isporuke materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika.
NAPOMENA: mali porezni obveznik moe se na vlastiti zahtjev upisati u registar obveznika PDV-a iako vrijednost njegovih isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od 230.000,00 kuna. Zahtjev je usvojen ako
Porezna uprava u roku 8 dana od dana primitka zahtjeva ne donese rjeenje. Nakon
toga porezni obveznik je duan sljedeih 5 kalendarskih godina primjenjivati redovni
postupak oporezivanja (obvezan je u raunima obraunavati i plaati PDV-a na isporuke dobara ili usluga i ima pravo na odbitak pretporeza).
42
Mali porezni obveznik je pravna osoba sa sjeditem ili stalnom poslovnom jedinicom u tuzemstvu, ili fizika osoba s prebivalitem ili uobiajenim boravitem u tuzemstvu, ija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj
godini nije bila vea od 230.000,00 kuna. Mali porezni obveznik je osloboen plaanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim raunima i nema pravo na odbitak pretporeza. Osloboenje od plaanja PDV-a ne primjenjuje se na isporuke novih prijevoznih sredstava i u sluaju kad se porezna obveza na
njih prenosi (npr. kad im usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedite, prebivalite ili uobiajeno boravite u tuzemstvu).
2. Svaka osoba koja na podruju Republike Hrvatske nema sjedite, poslovnu jedinicu, prebivalite ili uobiajeno boravite, a u tuzemstvu obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a,
osim kad obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaa primatelj
dobara ili usluga.
Kad je porezni obveznik kojemu je sjedite u drugoj dravi lanici EU u tuzemstvu
obvezan plaati PDV moe imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je
obvezna platiti PDV. Porezni obveznik koji nema sjedite u tuzemstvu niti na podruju EU nego u treoj zemlji ili na treem podruju kad je u tuzemstvu obvezan
plaati PDV mora imenovati poreznog zastupnika kao osobu koja je obvezna
platiti PDV ako RH nije sklopila sporazume o meusobnoj pomoi koji su po opsegu slini onima to su propisani Direktivom Vijea 2010/24/EU od 16. oujka
2010. godine o uzajamnoj pomoi kod naplate potraivanja vezanih za poreze,
carine i druge mjere (SL L 84, 31. 3. 2010.) i Uredbom Vijea (EU) br. 904/2010
od 7. listopada 2010. godine o administrativnoj suradnji i suzbijanju prijevare u
podruju poreza na dodanu vrijednost (SL L 268, 12. 10. 2010.). Ovaj porezni
obveznik ne mora imenovati poreznog zastupnika ako obavlja usluge prema posebnom postupku oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i
televizijskog emitiranja i elektroniki obavljene usluge, te kad na podruju RH iskljuivo povremeno obavlja meunarodni cestovni prijevoz putnika.
i
Porezni zastupnik moe biti porezni obveznik sa sjeditem ili prebivalitem ili uobiajenim boravitem u tuzemstvu. Porezni zastupnik ne moe biti podrunica niti poslovna jedinica strane pravne osobe. Porezni zastupnik odgovara za plaanje PDV-a kao
jamac platac i opunomoen je za zaprimanje pismena, podnoenje prijava i svih poslova vezanih za utvrivanje i plaanje PDV-a.
3. Svaka osoba koja povremeno isporuuje nova prijevozna sredstva ako

prodavatelj ta sredstva kupcu otpremi ili preveze na podruje druge drave lanice EU, ili ih kupac sam preveze, ili ih druga osoba za njegov
raun otpremi ili preveze na podruje druge drave lanice EU
4. Tijela dravne vlasti, tijela dravne uprave, tijela i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovlastima kad obavljaju djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili
ovlasti, a obavljanje tih djelatnosti dovodi do znatnog naruavanja naela trinog natjecanja
43
Smatra se da ta tijela obavljaju djelatnost u zanemarivom opsegu ako vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od 230.000,00 kn.
5. Tijela dravne vlasti, tijela dravne uprave, tijela i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovlastima ako obavljaju odreene djelatnosti, te djelatnosti iskoritavanja
materijalne i nematerijalne imovine, osim ako te djelatnosti obavljaju u
zanemarivom opsegu.
VANA NAPOMENA: porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili
usluga u tuzemstvu odgovara kao jamac platac za plaanje PDV-a ako iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znao ili morao znati da s takvom transakcijom sudjeluje u prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaanja PDV-a.
Ako Porezna uprava sumnja da su isporuke dobara i usluga dio transakcija ija je
namjera izbjegavanje plaanja PDV-a tada e poreznog obveznika koji sudjeluje u
takvim transakcijama obavijestiti o tim okolnostima i njegovoj odgovornosti za
plaanje PDV-a. Od dana primitka takve obavijesti Porezna uprava smatra da je
porezni obveznik znao, ili je morao znati, da s takvim transakcijama sudjeluje u
prijevarnim aktivnostima kojima je namjera izbjegavanje plaanja PDV-a. Porezni
obveznik kojemu je obavljena isporuka dobara ili usluga u tuzemstvu odgovara za
plaanje PDV-a kad raun, ili druga isprava kojom se zaraunavaju isporuena
dobra ili obavljene usluge, nije ispostavljen ili je u njemu netono obraunan PDV,
i kad poreznom obvezniku koji mu je obavio isporuku nije platio najmanje iznos
PDV-a obraunanog u raunu (u roku propisanom posebnim propisom o financijskom poslovanju) od dana izdavanja rauna.
Porezni obveznici u posebnim postupcima oporezivanja:
1. Posebni postupak oporezivanja mare za rabljena dobra, umjetnika djela, kolekcionarske ili antikne predmete
Porezni obveznik je preprodavatelj koji radi daljnje preprodaje kupuje rabljena
dobra, umjetnika djela, kolekcionarske i antikne predmete, a primjenjuje posebni postupak oporezivanja mare.
i
Posebni postupak oporezivanja mare primjenjuje se ako su preprodavatelju rabljena

dobra, umjetnika djela, kolekcionarske i antikne predmete isporuili:
a) osobe koje nisu porezni obveznici
b) porezni obveznici koji obavljaju osloboene isporuke,
c) porezni obveznici ija godinja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga u
prethodnoj kalendarskoj godini nije bila vea od 230.000,00 kn,
d) drugi preprodavatelji koji primjenjuju posebni postupak oporezivanja mare.
2. Posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata

Porezni obveznik koji u okviru svoje djelatnosti proizvodi investicijsko zlato ili pretvara zlato u investicijsko zlato ima pravo izbora hoe li oporezivati isporuke investicijskog zlata drugom poreznom obvezniku.
44
Ako se isporuitelj investicijskog zlata odlui za oporezivanje isporuka investicijskog

zlata tada pravo na izbor za oporezivanje ima i posrednik koji djeluju u ime i za raun
druge osobe kad posreduju u isporuci zlata za svoga nalogodavca. Kod isporuka
zlatnog materijala ili zlatnih poluproizvoda istoe 325 tisuinki ili vee, ili investicijskog zlata kod kojeg se primjenjuje pravo izbora za oporezivanje PDV plaa primatelj
tih isporuka.
3. Posebni postupak oporezivanja putnikih agencija

Posebni postupak oporezivanja odnosi se na poslovanje putnikih agencija kad s
kupcima posluju u svoje ime, a koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih
obveznika za obavljanje usluga putovanja.
U smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost putnikim agencijama smatraju se
organizatori putovanja. To su osobe koje kupcu pribavljaju usluge prijevoza, smjetaja ili druge turistike usluge. Za primjenu posebnog postupka oporezivanja bitno je da
se obavlja jedna od usluga vezana uz putovanje, kao to su smjetaj ili prijevoz.
i Ako organizator putovanja prua uslugu organizacije putovanja to se sastoji od dijela usluga koje prua sam organizator putovanja, a dio usluga se koristi od drugih
poreznih obveznika, posebni postupak oporezivanja primjenjuje se samo na onaj dio
usluge koje organizator koristi od drugih poreznih obveznika
i Ako putnika agencija djeluje kao posrednih tada u poreznu osnovicu ne ulaze iznosi
koje porezni obveznik zarauna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio
u njegovo ime i za njegov raun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni
obveznik mora imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne moe
odbiti PDV ako je PDV na njih obraunan.
i
Transakcije to ih putnika agencija obavi u vezi s putovanjem smatraju se jedinstvenom uslugom to je putnika agencija obavlja kupcu. Obavljena usluga je
oporeziva prema mjestu sjedita ili stalne poslovne jedinice putnike agencije iz
koje se usluge obavljaju.
Porezna osnovica je razlika u cijeni putnike agencije, odnosno razlika izmeu
ukupne naknade, bez PDV-a, koju kupac plaa i stvarnih trokova putnike agencije za isporuke dobara ili usluga koje su joj obavili drugi porezni obveznici, ako
su te transakcije kupcu izravno obavljene.
Ako se transakcije to ih putnika agencija povjeri drugom poreznom obvezniku
obavljaju izvan Europske unije tada se usluge putnike agencije smatraju posrednikom uslugom, to je osloboeno od plaanja PDV-a. Ako se te transakcije
obavljaju i unutar i izvan Europske unije osloboen je samo onaj dio usluge putnike agencije to se odnosi na transakcije izvan Europske unije.
PDV to ga putnikoj agenciji obraunaju drugi porezni obveznici na transakcije
to ih putnika agencija obavi u vezi s putovanjem, a izravno se obavljaju kupcima, ne moe biti odbijen ili vraen.
4. Posebni postupci oporezivanja za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i
televizijskog emitiranja i elektroniki obavljene usluge osobama koje nisu porezni
obveznici
Ti se postupci oporezivanja primjenjuju za oporezivanja telekomunikacijskih usluga,
usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektroniki obavljenih usluga to ih porezHrvatski porezni sustav
45
ni obveznik obavi osobama koje nisu porezni obveznici, a koje imaju sjedite, prebivalite ili uobiajeno boravite u nekoj od drava lanica EU.
Obveza prijave u registar:
Porezni obveznik je duan prijaviti se u nadlenoj ispostavi Porezne uprave prema
svome sjeditu (pravna osoba) ili prebivalitu ili uobiajenom boravitu (fizika osoba) radi upisa u Registar poreznih obveznika najkasnije do 15. sijenja tekue godine
ako je vrijednost njegovih ukupnih godinjih oporezivih isporuka dobara i obavljenih
usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila vea od 230.000,00 kn.
i
Od 1. sijenja tekue godine porezni obveznik je duan voditi sve poslovne knjige to
su propisane Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, te u zakonskim rokovima
podnositi prijavu PDV-a.
Izdavanje PDV identifikacijskog broja

PDV identifikacijski broj obvezni su zatraiti porezni obveznici koji isporuuju dobra
i/ili ih stjeu unutar EU. Zahtjev se podnosi nadlenoj ispostavi Porezne uprave najkasnije 15 dana prije poetka obavljanja takvih transakcija.
Osoba ija je ukupna vrijednost stjecanja dobara unutar EU tijekom tekue kalendarske godine vea od 77.000,00 kuna (prag stjecanja) obvezna je nadlenoj ispostavi
Porezne uprave podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog broja 15 dana
prije stjecanja dobara ijom e ukupnom vrijednosti prijei propisani iznos.
i
Tuzemni porezni obveznik koji stjee dobra unutar EU obvezan je na takvo stjecanje
obraunati PDV u skladu s hrvatskim propisima o PDV-u. Ako hrvatski porezni obveznik
nema PDV identifikacijski broj isporuitelj dobara iz druge drave lanice EU obraunat
e PDV na obavljenu isporuku dobara u skladu s propisima svoje drave lanice.
Provjeru valjanosti PDV identifikacijskog broja poslovnih partnera iz drugih

drava lanica moe se obaviti putem:
web stranice Europske komisije
(http://ec.europa.eu/taxation_customs/vies)
elektronike pote upuene Poreznoj upravi
(provjera-valjanosti@porezna-uprava.hr)
Porezna uprava dodjeljuje PDV identifikacijski sljedeim osobama:
tuzemnom poreznom obvezniku koji je upisan u registar obveznika PDV-a, a
koji obavlja transakcije unutar EU,
tuzemnom poreznom obvezniku koji isporuuje dobra ili obavlja usluge bez
prava na odbitak pretporeza, malom poreznom obvezniku i pravnoj osobi
koja nije porezni obveznik, a obvezni su plaati PDV na stjecanje dobara unutar EU, ili su se opredijelili za mogunost plaanja PDV-a na stjecanje neovisno
o tome to nisu preli prag stjecanja od 77.000,00 kuna,
svakom tuzemnom poreznom obvezniku koji stjee dobra unutar EU za obavljanje gospodarske djelatnosti izvan tuzemstva,
46
tuzemnom poreznom obvezniku kojemu je strani porezni obveznik obavio

uslugu, a tuzemni porezni obveznik je duan platiti PDV na primljenu uslugu,
tuzemnom poreznom obvezniku koji obavlja usluge na podruju druge drave lanice EU za koje je primatelj usluge u drugoj dravi lanici obvezan platiti PDV,
stranom poreznom obvezniku koji u tuzemstvu obavlja isporuke dobara i
usluga s pravom na odbitak pretporeza,
stranom poreznom obvezniku koji isporuuje dobra osobama koje nisu obveznici plaanja PDV-a na stjecanje, a koji je preao prag isporuke od 270.000,00
kuna, ili je odustao od navedenog praga isporuke,
stranom poreznom obvezniku koji dobra to podlijeu troarinama isporuuje
fizikim osobama.
i
PDV identifikacijski broj se ne dodjeljuje osobi koja povremeno unutar Europske unije
isporuuje nova prijevozna sredstva (povremeni porezni obveznik).
Tuzemnim poreznim obveznicima po podnesenom zahtjevu PDV identifikacijski broj

dodjeljuje ispostava Porezne uprave koja je nadlena prema prebivalitu poreznog
obveznika fizike osobe, odnosno sjeditu pravne osobe. Strani porezni obveznici
podnose zahtjev za dodjelom tog broja Poreznoj upravi, Podrunom uredu Zagreb.
i
Porezna uprava moe ukinuti PDV identifikacijski broj u sluaju sumnje u njegovu
zloupotrebu.
PDV-om se oporezuju:
1. isporuke dobara ili obavljanje usluga u tuzemstvu uz naknadu
2. neovlateno izdavanje rauna s iskazanim PDV-om,
3. stjecanje dobara unutar Europske unije uz naknadu, to jest stjecanje
kojim se u tekuoj kalendarskoj godini prelazi prag stjecanja
(77.000,00 kn) ), ili ako se odustalo od praga stjecanja
4. stjecanje novih prijevoznih sredstava i troarinskih proizvoda
5. uvoz dobara kad su ispunjeni propisani uvjeti.
PDV je obvezan platiti:
svaki porezni obveznik PDV-a koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga,
osim kad je PDV obvezan platiti primatelj dobara ili usluga,
svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar Europske unije i
primatelj oporezive isporuke dobara kod trostranog posla,
svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno carinskim dunikom ili primateljem dobara prema carinskim propisima,
stjecatelj novih prijevoznih sredstava,
izdavatelj rauna koji iskae PDV vii od onoga koji duguje, ili ako na raunu
za isporuena dobra ili obavljene usluge iskae PDV iako za to nije ovlaten, ili
izda raun iako dobra nisu isporuena ili usluge nisu obavljene,
svaki porezni obveznik, ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj oporezive isporuke dobara i usluga obavlja
47
porezni obveznik koji u tuzemstvu nema sjedite, prebivalite ili uobiajeno

boravite,
svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena isporuka plina, elektrine energije, hlaenja ili grijanja putem sustava za prirodni plin koji je na podruju EU, ili bilo koje mree prikljuene na takav sustav,
ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedite, prebivalite ili uobiajeno boravite u tuzemstvu.
Podruje primjene PDV-a:
Tuzemstvo, podruje EU, trea podruja i tree zemlje.
Tuzemstvo je podruje RH.
Podruje EU i podruje drava lanica je odreeno Ugovorom o osnivanju EU, osim
treih podruja
i Trea zemlja je bilo koja drava ili podruje koje nije podruje EU, odnosno na koje se
ne primjenjuje Ugovor o osnivanju EU.
i Tree podruje je dio podruja drave lanice koje je izuzeto iz podruja EU. To su:
a) u Saveznoj Republici Njemakoj otok Heligoland i podruje Bsingen,
b) u Kraljevini panjolskoj Ceuta, Melilla i Kanarsko otoje,
c) u Republici Italiji Livigno, Campione dItalia i talijanske vode jezera Lugano,
d) u Republici Francuskoj francuski francuska podruja navedena u lanku 349. i
lanku 355. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,
e) u Helenskoj Republici planina Athos,
f) u Republici Finskoj Alandski otoci,
g) u Ujedinjenoj Kraljevini Velike Britanije i Sjeverne Irske Kanalski otoci.
i
i
Transakcije u Kneevinu Monako i iz nje smatraju se transakcijama obavljenima u Republiku Francusku i iz nje. Transakcije na otok Man i s njega smatraju
se transakcijama obavljenima u Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne
Irske i iz nje. Transakcije u Suverene baze Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije
i Sjeverne Irske Akrotiri i Dhekelia i iz njih smatraju se transakcijama obavljenima na Cipar i s njega.
Prijenos porezne obveze s isporuitelja na kupca:
Porezni obveznik koji je u RH upisan u registar obveznika PDV-a obvezan je platiti
PDV kad mu se obave sljedee isporuke:
1. graevinske usluge, pod kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, odravanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem graevina, ukljuujui usluge popravka i
ienja, i to:
a) radovi u okviru graenja (izgradnja, odravanje, rekonstrukcija i uklanjanje
graevinskog objekta ili njegovih dijelova) iz Dodatka II. koji je sastavni dio
Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost,
b) pratei radovi nuni za izvoenje radova iz toke a) koji su zajedno s njima
ugovoreni i izvedeni,
c) radovi hortikulturnog ureenja i radovi ureenja okolia ako se izvode u okviru izgradnje i rekonstrukcije pojedinog graevinskog objekta,
48
d) usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, graevinske, geodetske, strojarske, i elektrotehnike djelatnosti ako je obavljanje tih usluga potrebno za
obavljanje radova iz toke a),
e) usluge strunog nadzora graenja sukladno propisima kojima se ureuju arhitektonski i inenjerski poslovi i djelatnosti u prostornom ureenju i gradnji,
f) ustupanje osoblja, ako ono obavlja graevinske usluge,
g) iznajmljivanje strojeva i opreme za graenje, s rukovateljem,
h) usluge ienja koje se obavljaju u okviru graenja,
i) ugradnja, umjeravanje, probno testiranje, putanje u rad i sline usluge kada
se izvode na ureajima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije graevinskog objekta,
j) usluge koordinatora zatite na radu u vezi s izvoenjem radova iz toke a),
k) geomehaniki, geotehniki, geofiziki i slini istrani radovi ako je obavljanje
tih usluga potrebno za obavljanje radova iz toke a),
2. isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne moe ponovo upotrijebiti, nego se kao takav koristi kao sirovina u proizvodnji drugih proizvoda
(izgubio je svoju prvobitnu funkciju, kvalitetu, izgled i slino), industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklanog otpada i djelomino obraenog otpada, i to:
a) isporuka eljeznog i neeljeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih materijala, ukljuujui poluproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili taljenja
eljeza ili neeljeznih metala i njihovih slitina,
b) isporuka eljeznih i neeljeznih poluobraenih proizvoda te odreene s time
povezane usluge obrade,
c) isporuka ostataka i drugog reciklanog materijala koji se sastoji od eljeza i
neeljeznih metala, njihovih slitina, troske, pepela, kamenca i industrijskih
ostataka koji sadre metale i njihove slitine, te pruanje usluga sortiranja, rezanja, usitnjavanja i preanja tih proizvoda,
d) isporuka i odreene usluge obrade, eljeznog i neeljeznog otpada, strugotina, lomljenog eljeza te rabljenog i reciklanog materijala koji sadri krhotine,
staklo, papir, karton i ljepenku, krpe, kosti, kou, umjetnu kou, pergament,
sirove koe i krzna, tetive i ligamente, pagu, uad, konopce, kabele, gumu i
plastiku,
e) isporuka nabrojanog materijala nakon obrade (ienje, poliranje, sortiranje,
rezanje, usitnjavanje, preanje ili lijevanje u poluge),
f) isporuke metalnih otpadaka koji nastaju kod obrade sirovina,
3. isporuke graevina ili njihovih dijelova i zemljita na kojemu se nalaze nakon prvog nastanjenja, ili kod kojih je od datuma prvog nastanjenja, odnosno koritenja, do datuma sljedee isporuke proteklo vie od 2 godine, te isporuka
zemljita, osim graevinskog zemljita, kod kojih se isporuitelj odluio za
oporezivanje, pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti
i
Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza moe se primijeniti u

trenutku isporuke.
4. isporuka nekretnina koje je ovrenik prodao u postupku ovrhe,

49
5. prijenos emisijskih jedinica staklenikih plinova sukladno propisima kojima se ureuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova.
Porezni obveznik koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu i koji obavlja
nabrojane isporuke uz prijavu PDV-a podnosi i Obrazac PPO o tuzemnim isporukama
s prijenosom porezne obveze.
Razdoblje oporezivanja je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu. Iznimno, za
porezne obveznike kojima je vrijednost isporuenih dobara i usluga, ukljuujui i
PDV, u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000,00 kuna razdoblja oporezivanja su od prvog do posljednjeg dana u tromjeseju. Takvi se porezni obveznici
mogu prijaviti Poreznoj upravi za podnoenje porezne prijave za razdoblja od prvog
do posljednjeg dana u mjesecu.
Za poreznog obveznika koji obavlja transakcije unutar EU i za poreznog obveznika koji nema sjedite, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalite ili uobiajeno
boravite u tuzemstvu razdoblja oporezivanja su od prvog do posljednjeg
dana u mjesecu.
Poreznu obvezu ili pravo na povrat PDV-a poreznog obveznika u razdoblju
oporezivanja (mjeseno ili tromjeseno) odreuje se tako da se obraunani PDV u
izdanim raunima (zaraunatim naknadama) za isporuena dobra i obavljene usluge
i obraunani PDV na primljene isporuke dobara i usluga u razdoblju oporezivanja
umanji za obraunani PDV po primljenim isporukama i za iskazani PDV u ulaznim
raunima za u tom razdoblju oporezivanja primljene isporuke dobara i usluga.
i
Obveza obrauna PDV-a nastaje kad je nastao oporezivi dogaaj, odnosno kad su
dobra isporuena ili usluge obavljene.
Iznimno, obraun prema naplaenim naknadama mogu primjenjivati porezni obveznici sa sjeditem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalitem ili
uobiajenim boravitem u tuzemstvu koji su u prethodnoj kalendarskoj godini obavili isporuke dobara i usluga, bez PDV-a, koje nisu bile vee od tri
milijuna kn. Takvi porezni obveznici poreznu obvezu ili pravo na povrat PDV-a utvruje u razdoblju oporezivanja (mjeseno ili tromjeseno) tako da obraunani PDV u
primljenim (naplaenim) naknadama za izdane raune po isporuenim dobrima i
obavljenim uslugama i obraunani PDV na primljene isporuke dobara i usluga u razdoblju oporezivanja umanje za obraunani PDV po primljenim isporukama i za iskazani PDV u plaenim ulaznim raunima za u tom razdoblju oporezivanja primljene
isporuke dobara i usluga.
Porezni obveznik mora u ispostavljenim raunima navesti: obraun prema naplaenoj naknadi.
Obveza obrauna PDV-a nastaje na dan primitka plaanja, a pravo na odbitak pretporeza u trenutku kad je porezni obveznik platio raun za isporuena dobra ili obavljene
usluge.
i Trenutkom naplate smatra se
kod doznaka u korist transakcijskog rauna trenutak naplate na raun,
i
50
kod primljenih mjenica trenutak naplate ili prijenosa (indosiranja) mjenice,

kod eka trenutak primitka eka,
kod kreditnih kartica trenutak naplate na raun,
kod prijeboja, asignacija, cesija i preuzimanja duga kad su se stekli propisani uvjeti, odnosno trenutak potpisa odgovarajuih ugovora ili drugih isprava,
izuzimanje dobara i neoporezivo koritenje usluga istekom razdoblja oporezivanja
u kojemu su dobra izuzeta ili usluge obavljene.
Porezni obveznik koji eli primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaenim

naknadama mora o tome najkasnije do kraja tekue kalendarske godine podnijeti
pisanu izjavu nadlenoj ispostavi Porezne uprave. Od 1. sijenja sljedee kalendarske
godine moe primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaenim naknadama, te
je obvezan takav postupak primjenjivati 3 kalendarske godine.
Porezni obveznik koji poinje s obavljanjem djelatnosti i podnese zahtjev za registriranje za potrebe PDV-a u kojem je izabrao postupak oporezivanja prema naplaenim
naknadama obvezan je taj postupak primjenjivati sljedee 3 kalendarske godine od
dana navedenog u zahtjevu.
Porezni obveznik koji PDV obraunava i plaa prema obavljenim isporukama pri prijelazu na oporezivanje prema naplaenim naknadama ne iskazuje poreznu obvezu
za isporuena dobra i usluge obavljene prije prijelaza, a naplaene poslije promjene
naina obraunavanja poreza.
Kad nadlena ispostava Porezne uprave utvrdi da je porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaenim naknadama u prethodnoj kalendarskoj
godini ostvario vrijednost oporezivih isporuka veu tri milijuna una izdaje rjeenje o
zabrani primjene postupka oporezivanja prema naplaenim naknadama, pri emu
alba ne odgaa izvrenje rjeenja. Taj porezni obveznik mora od 1. sijenja tekue
kalendarske godine obraunavati PDV prema obavljenim isporukama te mora ispraviti raune u kojima je naveo napomenu obraun prema naplaenim naknadama.
Isporuke dobara i usluga, bez PDV-a to se ukljuuju u vrijednost isporuka od tri milijuna kn: isporuke dobara i usluga oporezive PDV-om,
isporuke dobara i usluga osloboene plaanja PDV-a s pravom na odbitak pretporeza (isporuke u drugu dravu lanicu EU, izvozne isporuke dobara, izvozne isporuke dobara ovlatenim tijelima, obavljene usluge, ukljuujui
i prijevozne i pripadajue pomone usluge u vezi s izvozom), usluge na pokretnoj imovini (steenoj ili uvezenoj u RH u svrhu obavljanja tih usluga),
meunarodni prijevoz (isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila i ratnih
brodova, isporuke, preinake, popravci, odravanje, iznajmljivanje i unajmljivanje
plovila i opreme u vezi tih plovila i obavljene usluge za potrebe plovila, isporuke,
preinake, popravci, odravanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplova i opreme u vezi tih zrakoplova, isporuke goriva i dobara za njihovu opskrbu i obavljene usluge za potrebe zrakoplova) isporuke to su izjednaene s izvozom
(isporuke u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma, isporuke EU ili njezinim organizacijama, isporuke meunarodnim tijelima, isporuke za potrebe oruanih snaga drugih drava lanica NATO-a, isporuke zlata sredinjim banka-
51
ma), usluge posredovanja obavljene u ime i za raun druge osobe

(izvozne isporuke, usluge na pokretnoj imovini, isporuke u vezi s meunarodnim prijevozom i isporuke izjednaene s izvozom i transakcije to se obavljaju
izvan EU), isporuka nekretnina, te osiguravajue i financijske usluge
osloboene plaanja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza (transakcije koje nisu pomone u okviru djelatnosti osiguranja i reosiguranja, odobravanje i ugovaranje kredita, ugovaranja kreditnih garancija, u vezi sa tednim, tekuim i iro-raunima, u vezi s valutama, novanicama i kovanicama,
u vezi s dionicama, udjelima u trgovakim drutvima ili udruenjima, obveznicama i drugim vrijednosnim papirima i usluge upravljanja posebnim investicijskim fondovima).
Prilikom obraunavanju vrijednosti isporuka dobara i usluga ne uzimaju se u obzir
isporuke materijalnih i nematerijalnih gospodarskih dobara poreznog obveznika.
Postupak oporezivanja prema naplaenim naknadama ne primjenjuje se na:
a) isporuke i stjecanje dobara unutar Europske unije,
b) isporuke ili na premjetanje dobara to se otpremaju ili prevoze u dravu lanicu u
kojoj nije zapoela otprema ili prijevoz tih dobara, ili ako porezni obveznik ta dobra
premjeta u drugu dravu lanicu radi obavljanja gospodarske djelatnosti, osim na
premjetanje dobara u Zakonom propisanim sluajevima,
c) usluge obavljene poreznom obvezniku za koje je primatelj usluge obvezan platiti
PDV,
d) isporuke za koje je primatelj obvezan platiti PDV,
e) isporuke u okviru posebnog postupka oporezivanja za telekomunikacijske usluge,
usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroniki obavljene usluge osobama
koje nisu porezni obveznici.
i Nakon prelaska na obraun PDV-a prema obavljenim isporukama porezni obveznik
mora za prvo razdoblje oporezivanja iskazati sve obavljene, a nenaplaene isporuke
prije promjene naina obrauna PDV-a kao naplaene, te ima pravo odbiti PDV sadran u primljenim isporukama koje nije platio do promjene naina obrauna PDV-a. Uz
prijavu PDV-a za prvo razdoblje oporezivanja nakon prelaska na obraun PDV-a prema obavljenim isporukama mora nadlenoj ispostavi Porezne uprave dostaviti popis
svih izdanih, a nenaplaenih rauna, i svih primljenih, a neplaenih rauna do promjene naina obrauna PDV-a.
i
Svi porezni obveznici moraju u prijavi PDV-a koju podnose za posljednje razdoblje
oporezivanja kalendarske godine napraviti usklaenja i ispravke za tu kalendarsku
godinu. Ako porezni obveznik prestaje s poslovanjem obvezan je u prijavi PDV-a koju
podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja u kojem je poslovao napraviti sva usklaenja i ispravke do dana prestanka poslovanja.
52
Nastanak oporezivog dogaaja i obveze obraunavanja PDV-a

R.
br.
Oporezivi dogaaj
Nastanak oporezivog dogaaja i nastanak

obveze obrauna PDV-a
ISPORUKA DOBARA I OBAVLJANJE USLUGA (obveza PDV-a iskazuje se u prijavi PDV-a za

razdoblje oporezivanja u kojem je isporuka dobara ili usluga obavljena)
1 isporuka dobara i usluga
kad su dobra isporuena i usluge
obavljene10
2 isporuke dobara i usluga za koje se kontinuirano po proteku razdoblja na koje se rauni
izdaju rauni ili se kontinuirano obavljaju plaanja ili plaanja odnose
3 isporuke dobara i usluga u graditeljskoj djelatnosti obveza obrauna PDV-a nastaje istekom razdoblja oporezivanja u kojem je
nadzorno tijelo ovjerilo situacija o
stvarno izvedenim graevinskim radovima11
4 kontinuirane isporuke dobara u razdoblju duljem istekom svakog kalendarskog mjeseca
od 1 kalendarskog mjeseca u drugu dravu lani- dok se isporuivanje ne zavri
cu, a koje porezni obveznik radi obavljanja gospodarske djelatnosti isporuuje ili premjeta u tu dravu lanicu, uz primjenu osloboenja od PDV-a
5 usluga za koje je primatelj obvezan platiti PDV pre- nakon isteka svake kalendarske godine
ma lanku 75. stavku 1. toki 6. Zakona, a koje se dok se ne obustavi obavljanje usluga12
kontinuirano obavljaju u razdoblju duljem od godinu dana i za koje u tom razdoblju nisu izdani
rauni ili nije obavljeno plaanje
6 davanje dobara na raspolaganje prema ugovoru o u trenutku davanja dobra na raspolanajmu ili o leasingu, ili na prodaju dobara uz od- ganje ili u trenutku prodaje
godu plaanja13 za to se rauni izdaju kontinuirano ili se plaanje obavlja kontinuirano
7 primitak predujma
u trenutku primitka predujma (koristi
se preraunana stopa PDV-a)14
8 isporuka dobara ili usluga je obavljena a raun nije u trenutku isporuke dobara ili obavljaispostavljen
nja usluge
Primjenjuju se i kad porezni obveznik u raunu za isporuena dobra ili obavljene usluge iskae
PDV vii od onoga koji duguje, ili ispostavi raun iako dobra nisu isporuena ili usluge nisu
obavljene, ili ako je oporezivi dogaaj nastao a raun nije ispostavljen, ili ako se na raunu za
isporuena dobra ili obavljene usluge iskae PDV iako isporuitelj rauna za to nije ovlaten. Ako
je porezni obveznik izdao raun, a nije isporuio dobra ili obavio uslugu, obveza obrauna PDV-a
ne nastaje ako se izdani raun stornira.
11
Ako nadzorno tijelo ne ovjeri obraunsku situaciju smatra se da je porezna obveza nastala u
onom dijelu u kojem su radovi obavljeni najkasnije istekom obraunskog razdoblja koje slijedi
nakon razdoblja u kojem je ispostavljena obraunska situacija. Navedeno se ne primjenjuje u
sluaju prijenosa porezne obveze.
12
Ako plaanje usluge ovisi o ishodu sudskog postupka PDV se obraunava u trenutku naplate
13
Vlasnitvo nad tim dobrima stjee se najkasnije nakon plaanja zadnjeg obroka.
14
Obveza obrauna PDV-a ne nastaje po predujmu koji porezni obveznik plati za dobra prije njihovog stjecanja unutar EU, ili ako primi predujam prije nego to obavi isporuku dobara unutar EU.
To se odnosi i na predujmove u vezi s uslugama za koje je PDV obvezan platiti primatelj usluge, a
koje mu obavi porezni obveznik bez sjedita, prebivalita ili uobiajenog boravita u tuzemstvu,
kao i na usluge povezane s uvozom ili izvozom dobara koje su osloboene plaanja PDV-a.
10
53
R.
br.
Oporezivi dogaaj
koritenje dobara to ine dio poslovne imovine

poreznog obveznika za njegove privatne potrebe
ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ili ih
koriste u druge svrhe osim za obavljanje djelatnosti poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove
dijelove u cijelosti ili djelomino odbijen pretporez
obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika, ili u druge
svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti
zadravanje dobara nakon prestanka obavljanja
gospodarske djelatnosti ako je prilikom njihove nabave PDV u cijelosti ili djelomino odbijen
manjak dobara utvren popisom dobara
kod financijskog leasinga ili najma predmeta dugotrajne imovine (primatelj leasinga snosi trokove
amortizacije i moe stei pravo vlasnitva nad tim
predmetom)
kod operativnog leasinga ili najma (davatelj leasinga snosi trokove amortizacije predmeta leasinga,
a primatelj leasinga nema opciju kupnje)
10
11
12
13
14
2
3
u trenutku koritenja dobara
u trenutku obavljanja usluge
u trenutku zadravanja dobra nakon

prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti
u trenutku kad je manjak utvren
istekom razdoblja oporezivanja u kome je isporueno dobro koje je predmet najma
obveza obrauna PDV-a nastaje za dio

najamnine koji se odnosi na razdoblje
oporezivanja (u visini mjesene rate.
Ako rate nisu utvrene za obraunska
nego za druga razdoblja, preraunavaju se za razdoblja oporezivanja )
STJECANJE DOBARA I PRIMANJE USLUGA UNUTAR EUROPSKE UNIJE
R.
br.

Oporezivi dogaaj
Nastanak
oporezivog
dogaaja
Nastanak obveze obrauna

PDV-a
stjecanje dobara unutar EU (obavljanje isporuka u trenutku

dobara iz EU u tuzemstvo)
stjecanja
dobara
unutar EU
u trenutku izdavanja
rauna, ili najkasnije
15. dana u mjesecu nakon mjeseca u kojemu
je nastao oporezivi dogaaj ako raun do
tada nije izdan
obavljanje usluge tuzemnom poreznom obvezniku u trenutku kad su usluge obavljene
od strane poreznog obveznika koji nema sjedite,
prebivalite ili uobiajeno boravite u RH
kontinuirano obavljanje usluga dulje od godine nakon isteka nakon isteka svake kadana poreznog obveznika koji nema sjedite, prebi- svake kalen- lendarske godine sve
valite ili uobiajeno boravite u tuzemstvu (tuze- darske godi- dok se ne obustavi
obavljanje tih usluga
mni primatelj usluga obvezan je platiti PDV), a za ne
koje u tom razdoblju nisu izdani rauni ili nije obavljeno plaanje
54
UVOZ DOBARA
R.
br.
Oporezivi dogaaj

1
2
uvoz dobara iz treih zemalja

unos dobara u EU koja nisu u slobodnom prometu
jer su stavljena u postupak osloboen plaanja PDVa, postupak privremenog uvoza s potpunim osloboenjem od plaanja carine, ili postupak provoza stranih roba
uvezena dobra iz toke 2 podlijeu carini, poljoprivrednim pristojbama ili pristojbama u skladu sa
zajednikom politikom EU
uvezena dobra ne podlijeu davanjima iz toke 3
u trenutku uvoza dobara

kad dobra prestanu biti predmetom
tih postupaka
3
4
kad se ispune uvjeti za obraun i naplatu tih davanja

u trenutku kad bi prema carinskim
propisima nastala obveza obrauna
carine, a da je propisana
POREZNA OSNOVICA
Porezna osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga u tuzemstvu;
R.
br.
Predmet oporezivanja
Osnovica PDV-a
isporuke dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu to naknada koju ini sve ono to je isih uz naknadu obavi porezni obveznik
poruitelj primio ili treba primiti od
kupca ili neke druge osobe za te isporuke ukljuujui iznose subvencija koji su izravno povezani s cijenom isporuenih dobara ili usluga
uzimanje dobara koja ine dio poslovne imovine po- nabavna cijena tih ili slinih dobara,
reznog obveznika za njegove privatne potrebe ili za a ako je cijena nepoznata, visina
privatne potrebe njegovih zaposlenika, ili ih koriste u trokova utvrenih u trenutku ispodruge svrhe osim za potrebe obavljanja djelatnosti ruke
poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomino odbijen pretporez
zadravanje dobara nakon prestanka obavljanja gospo- nabavna cijena tih ili slinih dobara,
darske djelatnosti ako je prilikom njihove nabave PDV u a ako je cijena nepoznata, visina
cijelosti ili djelomino odbijen u trenutku zadravanja trokova utvrenih u trenutku ispodobra nakon prestanka obavljanja gospodarske djelat- ruke
nosti
koritenje dobara koja ine poslovnu imovinu pore- ukupni troak obavljanja usluga
znog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili u druge svrhe
osim za potrebe obavljanja njegove djelatnosti, za
koja je u cijelosti ili djelomino odbijen pretporez
obavljanje usluga bez naknade od strane poreznog ukupni troak obavljanja usluga
obveznika za privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili u druge svrhe, osim za potrebe
obavljanja njegove djelatnosti
premjetanja dobara u drugu dravu lanicu
nabavna cijena tih ili slinih dobara,
a ako je ta cijena nepoznata, visina
trokova utvrenih u trenutku premjetanja dobara
55
R.
br.
Osnovica PDV-a
isporuka dobara i obavljanja usluga bez naknade oso- trina vrijednost dobara i obavljebama s kojima je porezni obveznik u obiteljskim i dru- nih usluga ako je:
gim bliskim vezama, ukljuujui i njegove zaposlenike a) naknada nia od trine vrijednoi lanove njihovih obitelji
sti, a primatelj isporuke nema
pravo na odbitak pretporeza u
cijelosti
b) naknada nia od trine vrijednosti, a isporuitelj nema pravo na
odbitak pretporeza u cijelost, a
radi se o isporukama koje su
osloboene PDV-a
c) naknada via od trine vrijednosti, a isporuitelj nema pravo na
odbitak pretporeza u cijelosti
U poreznu osnovicu se uraunavaju iznosi poreza, carina, pristojbi i slinih davanja,

osim PDV-a, te sporedni trokovi kao to su provizije, trokovi pakiranja, prijevoza i
osiguranja koje isporuitelj dobara ili usluga zaraunava kupcu ili primatelju. U poreznu osnovicu ne ulaze snienja cijena ili popusti zbog prijevremenog plaanja i popusti to se kupcu odobre u trenutku isporuke, kao ni iznosi to ih porezni obveznik
zarauna ili primi od kupca kao povrat za izdatke koje je platio u njegovo ime i za
njegov raun i koje u evidencije unosi kao prolazne stavke. Porezni obveznik mora
imati dokaze o iznosu izdataka u vezi s prolaznim stavkama i ne moe odbiti PDV ako
je na njih obraunan.
Porezna osnovica kod stjecanja dobara unutar EU:

1. Naknada to se utvruje za isporuke istih dobara u tuzemstvu (vidi: Porezna
osnovica kod isporuke dobara i obavljanja usluga u tuzemstvu).
2. nabavna cijena dobara (ili njima slinih), a ako je nabavna cijena nepoznata visina
trokova utvrenih u trenutku isporuke kad se stjeu sljedea dobra:
dobra to ih oruane snage drave lanice NATO saveza koriste za svoje potrebe ili potrebe prateeg civilnog osoblja, a ta dobra nisu nabavljena u skladu s
opim pravilima oporezivanja u tuzemstvu i pri uvozu ne ispunjavaju uvjete za
osloboenje
dobra to ih je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja, ili druga osoba
za njegov raun, otpremio ili prevezao u tuzemstvo iz druge drave lanice u
kojoj su ta dobra proizvedena, izvaena, obraena, kupljena ili steena, ili u
koju ih je porezni obveznik uvezao za potrebe svog poslovanja.
i
U poreznu osnovicu ukljuuju se i troarine to ih je stjecatelj dobara koja podlijeu

troarinama unutar EU obvezan platiti, ili ih je platio. Porezna osnovica se kod stjecanja dobara odgovarajue umanjuje kad nakon stjecanja dobara unutar EU stjecatelj
dobara ostvari povrat troarine plaene u dravi lanici u kojoj je zapoela otprema ili
prijevoz tih dobara.
56
Porezna osnovica kod uvoza dobara u EU;

1. carinska vrijednost odreena prema carinskim propisima prilikom uvoza dobara,
i ostala davanja ako ve nisu ukljuena u carinsku vrijednost:
a) porezi, carine, pristojbe i slina davanja to se plaaju izvan drave lanice
uvoznice, te davanja to se plaaju pri uvozu, osim PDV-a,
b) sporedni trokovi, kao to su provizije, trokovi pakiranja, prijevoza i osiguranja nastali do prvog mjesta odredita15 unutar podruja drave lanice uvoznice, kao i oni to nastanu pri prijevozu do drugog mjesta odredita unutar
Europske unije, ako je to drugo mjesto poznato u vrijeme nastanka oporezivog dogaaja,
2. vrijednost naknade za usluge popravka, obrade ili prilagodbe, dorade ili prerade
to su obavljene na dobrima dok su bila privremeno izvezena iz Europske unije, a
nakon obavljanja tih usluga ponovno su uvezena.
Ako takva naknada nije zaraunana porezna osnovica se utvruje prema vrijednosti
naknade zaraunane za popravak, obradu, prilagodbu, doradu ili preradu u skladu s
carinskim propisima.
i Kad su pri uvozu dobara elementi za utvrivanje porezne osnovice izraeni u stranoj
valuti teaj se utvruje u skladu s propisima EU kojima se ureuje izraunavanje carinske vrijednosti.
i
U poreznu osnovicu se ne ukljuuju:

a) snienja cijena zbog popusta za prijevremeno plaanje, i
b) popusti na cijenu i rabati odobreni i obraunani kupcu u trenutku uvoza.
POREZNA STOPA
25% ili 13% ili 5%.
PDV se plaa po stopi od 5% na:
a) sve vrste kruha,
i
Pod kruhom se u smatraju sve vrste ispeenog kruha (penini, raeni, jemeni, kukuruzni, kruh od heljde, kruh od soje, kruh od posija i kruh od krumpira) to se stavlja u
promet pod nazivom kruh bijeli, polubijeli, crni, peciva i drugi pekarski proizvodi kao
to su kifle, pereci, emlje, pogae, lepinje, kajzerice, osim svih vrsta kolaa, bureka i
ostalih pekarskih i slastiarskih proizvoda.
b) sve vrste mlijeka (kravlje, ovje, kozje), koje se stavlja u promet pod istim nazivom
u tekuem stanju, svjee, pasterizirano, homogenizirano, kondenzirano (osim kiselog mlijeka, jogurta, kefira, okoladnog mlijeka i drugih mlijenih proizvoda), te
hranu za dojenad koja slui kao potpuna zamjena za majino mlijeko,
c) knjige strunog, znanstvenog, umjetnikog, kulturnog i obrazovnog sadraja, udbenike za pedagoki odgoj i obrazovanje, za osnovnokolsko, srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje, u svim fizikim oblicima,
15
Prvo mjesto odredita je mjesto navedeno na tovarnom listu ili bilo kojoj drugoj prijevoznoj
ispravi na temelju koje se dobra uvoze. Ako takvo mjesto u ispravi nije navedeno prvim mjestom
odredita smatra se mjesto prvog pretovara dobara u dravi lanici uvoznici
57
Knjigama se smatraju neperiodine tiskovine koje imaju istodobno sva tri sljedea obiljeja:
1. imaju struni, znanstveni, umjetniki, kulturni i obrazovni sadraj a ne smiju imati
promidbeni sadraj. Promidbenim sadrajem smatra se onaj sadraj u kojem se
kao preteiti dio (vie od 50%) pojavljuju promidbene poruke,
2. izraene su u tehnikom smislu u obliku knjige, otisnute na arcima papira ili nositeljima teksta kao to su CD, DVD ili u obliku slobodnih listova,
3. imaju najmanje 49 stranica (definicija UNESCO-a) ne raunajui korice i naslovnu
stranicu, osim djejih knjiga bojanki, slikovnica bez teksta te tiskanih nota i umetaka za knjige u obliku slobodnih listova koji mogu imati i manje od 49 stranica.
Djejim knjigama razumijevaju se i bojanke kao i slikovnice bez teksta,
i Knjigama se ne smatraju: telefonski imenici, vozni redovi, cjenici, kalendari, rokovnici,
razliiti prospekti, katalozi, turistiki vodii turistike karte, mape, izvjea o poslovanju trgovakih i ostalih drutava, prigodni prezentacijski materijali u obliku knjige te
drugi informativni materijal.
i Udbenicima se u smislu ove toke smatraju nastavna sredstva izraena u svezi s
odgovarajuim nastavnim planom i programom, neovisno o broju stranica (temeljna
knjiga, skripta, prirunik, radna biljenica, vjebenica, lektira i dr.) otisnuta na papiru
ili na ve navedenim nositeljima teksta, koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
i Knjige i udbenici su dobro tek u trenutku kad ih kao u cijelosti dovrenu knjigu nakladnik isporuuje u tuzemstvu, odnosno u svim drugim isporukama nakon toga.
i
d) lijekove to se izdaju na lijeniki recept i koji imaju odobrenje nadlenog tijela za

lijekove i medicinske proizvode kao i lijekove propisane Odlukom o utvrivanju
liste lijekova HZZO-a,
e) medicinsku opremu, pomagala i druge sprave koje se koriste za ublaavanje lijeenja invalidnosti iskljuivo za osobnu uporabu invalida propisane Pravilnikom o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te Pravilnikom o dentalnoj zdravstvenoj zatiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
i
Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublaavanje lijeenja invalidnosti iskljuivo za osobnu uporabu invalida smatraju se i proizvodi
koji se kirurkim putem ugrauju u ljudsko tijelo implantati, prema Listi proizvoda
koji se kirurkim putem ugrauju u ljudsko tijelo.
R.
br.
Naziv grupe
proizvoda
R.
br.
Naziv grupe proizvoda
1. Baterije za implantate
5.
2. avli za osteosintezu (Kuntscher, Rusch,

Ender, medularni, itd.)
6.
3. Drenovi (torakalni, redon, Pundentz, PTC,

itd.)
4. Elektrode za srane stimulatore i ostale
elektronske implantate
7.
Elektronski dozatori (baklofenska pumpa,

morfijska pumpa, inzulinska pumpa, itd.)
Elektrostimulatori srca (pacemaker, cardioconverter defibrilator), ivanog sustava (mozga, ivca), sfinktera, itd.
Endoklipse vaskularne, neurokirurke, itd.
58
8.
Endoproteze zglobova, dojke, krvnih ila,

srednjeg uha, testisa, ezofagealne itd.
R.
br.
Naziv grupe
proizvoda
R.
br.
Naziv grupe proizvoda
9. Endopatchevi (endograftovi) kardiovasku- 22. Ploice za osteosintezu

larni, arterijski, peritonejski, lyodura,
lyoplant, lyostypt, drenani itd.
10. Fixatori unutarnji
23. Prstenovi (valvularni, endoskopski, osteosintetski, itd.)
11. Implantati silikonski
24. Pudentzov sistem
12. Intraokularne lee
25. Sfinkter umjetni
13. Kanile endotrahealne, vaskularne (arterij- 26. Stentovi
ske i venske) itd.
14. Kateteri ventrikularni Pudentz, subclavia, 27. Stapleri i punjenja
ureteralni itd.
15. Klinovi za kosti
28. ipke i ine za osteosintezu
16. Kukice za osteosintezu
29. Tubusi
17. Kohlearni implantat
30. Umetci i tkivni ekspanderi (IUD, kotani
ekspanderi, eljusni, itd.)
18. Mreice za herniju, za protruziju acetabu- 31. Vijci za osteosintezu
luma, prolenske, za mandibulu, hemostatske itd.
19. Matice za osteosintezu
32. Valvule (mitralna, aortalna, Pudentzova,
itd.)
20. Opruge za osteosintezu
33. ice za ivanje, za fiksaciju, za serklau, za
vezivanje, za ligaturu, itd.
21. Otvoreni izvori zraenja (rutenijske ploi- 34. Stomatoloki implantati (materijali za isce, radioaktivni umetci, itd.)
pune, navlake, mostove; paste za punjenje, gutaperke, radikularni kolii, dentalne legure, implantati, keramike, nadomjesci za kost, akrilati, gingivalne membrane i zavoji itd.)
i
Medicinskom opremom, pomagalima i drugim spravama koje se koriste za ublaavanje lijeenja invalidnosti iskljuivo za osobnu uporabu invalida smatraju se ostali medicinski proizvodi za nadomjetanje tjelesnog oteenja ili nedostatka koji se stavljaju
u promet pod nazivom iz stupca 3 Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika
o ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, te
stupca 3 Popisa dentalnih pomagala i ortodontskih naprava iz Pravilnika o dentalnoj
zdravstvenoj zatiti iz obveznog zdravstvenog osiguranja, osim zubnih nadomjestaka
kad ih isporuuju dentalni tehniari i doktori dentalne medicine iz lanka 39. stavka
1. toke e) Zakona i pomagala s Popisa ortopedskih i drugih pomagala iz Pravilnika o
ortopedskim i drugim pomagalima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pod
sljedeim nazivima: akumulator, vanjska zadnja guma, vanjska prednja guma, zranica zadnja, zranica prednja, puna guma prednja, puna guma zadnja, akumulator za
elektromotorna invalidska kolica, tamna stakla, obino prozirno staklo, baterija 675A,
baterija 675SP, baterija 312A, baterija 230A, baterija 13A, baterija LR-6, mikrofon,
slualica, kuite pomagala, preklopnik, potenciometar, ovjes vibratora, ovjes mikrofona, ovjes slualice, kabel unutar slunog pomagala, zvukovod, una kukica, ploica
pojaala, mekana membrana, membrana vibratora, gornji dio ureaja, magnet, ta-
59
ster, zavojnica, poklopac akumulatora, pojaalo, regulator glasnoe, akumulatorska

baterija, punja baterije, zatitni podmeta za krevet raznolikih veliina za jednokratnu uporabu, vlasulja za ene s kratkim vlaknom, vlasulja za ene s dugim vlaknom,
vlasulja za mukarce i vlasulja za djecu.
f) kino ulaznice,
g) novine novinskog nakladnika koji ima statut medija, otisnute na papiru koje izlaze
dnevno, osim onih koje u cijelosti ili veim dijelom sadre oglase ili slue oglaavanju,
i
Novinama i asopisima koji uglavnom sadre oglase ili slue oglaavanju smatraju se
one novine i asopisi u ijem sadraju je vie od 50% oglasnog odnosno promidbenog sadraja.
h) znanstvene asopise.
PDV se plaa po stopi od 13% na:
a) usluge smjetaja ili smjetaja s dorukom, polupansiona ili punog pansiona u
hotelima ili objektima sline namjene, ukljuujui smjetaj za vrijeme odmora, iznajmljivanje prostora u kampovima za odmor ili u mjestima odreenima za kampiranje te smjetaj u plovnim objektima nautikog turizma,
Smjetajem se smatra noenje u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata
Usluga pansiona obuhvaa smjetaj (noenje) i tri obroka (doruak, ruak i veeru), a
polupansion smjetaj (noenje) s dorukom i jednim od ostalih obroka.
i Komercijalnim ugostiteljskim objektima smatraju se: hoteli, apart-hoteli, turistika naselja, turistiki apartmani, pansioni, guesthouse, kampovi, kamp naselja, kampiralita,
kue za odmor, sobe za iznajmljivanje, apartmani i studio-apartmani, prenoita, odmaralita, hosteli, planinarski domovi, lovaki domovi, objekti za robinzonski smjetaj
i plovni objekti nautikog turizma brodovi ili brodice koji su prilagoeni i opremljeni
za viednevni boravak posade i turista na krstarenjima i krunim putovanjima.
i
i
b) usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te

pripremanje i usluivanje bezalkoholnih pia i napitaka, vina i piva u tim objektima,
i
Tim se uslugama ne smatra isporuka pripremljene ili nepripremljene hrane i/ili pia
bez dodatnih usluga.
c) novine i asopise novinskog nakladnika koji ima statut medija te novine i asopise
nakladnika za koje ne postoji obveza donoenja statuta medija prema posebnom
propisu (osim onih u odlomku PDV se plaa po stopi od 5% pod tokom g)
otisnute na papiru koji izlaze periodino, te osim onih koji u cijelosti ili veim dijelom sadre oglase ili slue oglaavanju,
i
Novinama i asopisima koji uglavnom sadre oglase ili slue oglaavanju smatraju se
one novine i asopisi u ijem sadraju je vie od 50% oglasnog odnosno promidbenog
sadraja. asopisima nakladnika koji ima statut medija smatraju se i asopisi nakladnika
za koje ne postoji obveza donoenja statuta medija prema posebnom propisu.
60
d) jestiva ulja i masti, biljnog i ivotinjskog podrijetla,

e) djeju hranu i preraenu hranu na bazi itarica za dojenad i malu djecu,
f) isporuku vode, osim vode koja se stavlja na trite u bocama ili u drugoj ambalai,
i
Pod isporukom vode smatraju se usluge neposredno vezane uz isporuku vode, odnosno obavljanje vodne usluge javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno isporuka
do drugog isporuitelja ili krajnjeg korisnika.
g) bijeli eer od trske i eerne repe koji se na trite stavlja u kristalnom obliku,
h) ulaznice za koncerte.
PDV plaa se po stopi od 25% na oporezive isporuke dobara i usluga u
svim sluajevima kad se na te isporuke PDV ne obraunava i ne plaa po
stopi od 5% ili 13%.
PRETPOREZ
Pretporez (pravo na odbitak PDV-a) je iznos PDV-a to ga porezni obveznik prilikom
obrauna obveze PDV-a ima pravo odbiti od iznosa PDV-a to ga je u Republici Hrvatskoj obvezan platiti (iznos PDV-a to ga je platio u Republici Hrvatskoj ili je obveza
plaanja PDV-a iskazana u prijavi PDV-a temeljem prijenosa porezne obveze u tekuem razdoblju oporezivanja) a odnosi se na:
oporezive isporuke dobara ili usluge koje su mu u tuzemstvu obavili drugi porezni obveznici za potrebe njegovih oporezivih transakcija i za one transakcije
za koje nije iskljueno pravo na odbitak pretporeza,
oporezive usluge koje su mu obavili porezni obveznici koji nemaju sjedite na
podruju EU,
stjecanje dobara i usluga unutar EU za potrebe njegovih oporezivih transakcija,
uvoz dobara ako su dobra uvezena za obavljanja njegove gospodarske djelatnosti.
Porezni obveznik koji je u sustavu PDV-a moe u razdoblju oporezivanja odbiti pretporez samo pod ovim uvjetima:
a) odbitak pretporeza nije iskljuen,
b) raun za primljena dobra ili obavljene usluge sadri sve propisane podatke,
Ako je porezni obveznik primio raun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka
za podnoenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju
oporezivanja u kojem je primio dobro ili mu je obavljena usluga. Ako porezni obveznik nema raun za primljena dobra ili obavljene usluge do roka za podnoenje prijave PDV-a tada pretporeza moe odbiti u onom razdoblju oporezivanja u kojem je
primio raun.
i Za dane predujmove pretporez se moe odbiti u razdoblju oporezivanja u kojem je
predujam plaen, a platitelj predujma ima raun, neovisno o tome to dobro nije isporueno ili usluga obavljena. Ako platitelj predujma ima raun do roka za podnoenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza u onom razdoblju oporezivanja u kojem je platio predujam. Ako platitelj predujma nema raun za plaeni
predujam do roka za podnoenje prijave PDV-a tada ima pravo na odbitak pretporeza
u onom razdoblju oporezivanja u kojem je primio raun.
i
61
c) za uvezena dobra ima jedinstvenu carinsku deklaraciju u kojoj je naveden kao

primatelj ili uvoznik dobara i u kojoj je iskazan iznos PDV-a to ga treba platiti, ili je omogueno njegovo izraunavanje, te da je dobro uvezeno zbog
obavljanja uvoznikove gospodarske djelatnosti,
i
Gospodarska ili druga djelatnost poreznog obveznika zapoinje s pripremnim radnjama

koje se poduzimaju radi poetka obavljanja te djelatnosti. Pretporez sadran u primljenim isporukama za poetak poslovanja moe se odbiti ako su ispunjeni uvjeti za odbitak
pretporeza. Ne moe se ostvariti pravo na odbitak pretporeza koji je zaraunan na primljene isporuke kao to su privatno motivirana ulaganja, pripremna ulaganja i slino
koje nisu primljene u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti poreznog obveznika.
d) obraunan PDV koji je trebao platiti po osnovi stjecanja dobara unutar Europske unije, ili primanja oporezive isporuke dobara po osnovi trostranog posla,
ili za usluge koje mu je obavio porezni obveznik koji nema sjedite, prebivalite ili uobiajeno boravite u tuzemstvu,
e) iznos obveze PDV-a, kao i svi potrebni podaci za obraun PDV-a na stjecanje
dobara unutar Europske unije iskazani u prijavi PDV-a.
i
Porezni obveznik koji treba platiti PDV na stjecanje dobara unutar EU ima pravo na
odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza obrauna
PDV-a, odnosno u trenutku izdavanja rauna, ili istekom 15. dana u mjesecu nakon
mjeseca u kojem je nastao oporezivi dogaaj ako raun do tada nije izdan.
Pravo na odbitak pretporeza u razdoblju oporezivanja u kojem je nastala obveza

obrauna i plaanja PDV-a na primljene isporuke imaju ovi porezni obveznici:
a) svaki porezni obveznik kojemu isporuke obavlja porezni obveznik koji nema
sjedite, prebivalite ili uobiajeno boravite u tuzemstvu, pri emu je dolo do
prijenosa porezne obveze,
b) porezni obveznik koji je u Republici Hrvatskoj upisan u registar obveznika PDV-a
kad mu se obave sljedee isporuke:
graevinske usluge (usluge u vezi s izgradnjom, odravanjem, rekonstrukcijom ili uklanjanjem graevina, ukljuujui usluge popravka i ienja. Isto se
odnosi i na ustupanje osoblja ako ustupano osoblje obavlja graevinske
usluge),
isporuke rabljenog materijala i materijala koji se u istom stanju ne moe ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklanog otpada, djelomino obraenog otpada, te dobara i usluga koje pravilnikom propisuje ministar financija,
isporuka graevina ili njihovih dijelova i zemljita na kojem se one nalaze
nakon prvog nastanjenja ili isporuka kod kojih je od datuma prvog nastanjenja odnosno koritenja do datuma sljedee isporuke proteklo vie od 2 godine, pod uvjetom da je isporuitelj optirao za oporezivanje, a kupac ima
pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. (pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza moe se primijeniti u trenutku isporuke),
c) ovrenik nekretnina koje je prodao u postupku ovrhe,
62
d) porezni obveznik za prijenos emisijskih jedinica staklenikih plinova sukladno

propisima kojima se ureuje sustav trgovanja emisijskim jedinicama staklenikih plinova.
Porezni obveznik ne moe odbiti pretporez:
1. za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, ukljuujui nabavu dodatne opreme
za ta dobra, kao i za obavljene usluge u vezi s tim dobrima,
i
Porezni obveznik ima pravo na koritenje pretporeza ako se radi o:

a) plovilima i zrakoplovima kojima obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara, ili
djelatnost iznajmljivanja, ili ako plovila i zrakoplove nabavlja za daljnju prodaju
b) osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima to se koriste za obuku
vozaa, testiranje vozila, servisnu slubu, djelatnost prijevoza putnika i dobara,
prijevoza umrlih, iznajmljivanja, ili se nabavljaju za daljnju prodaju.
2. za nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije,

i
Reprezentacijom se smatra ugoivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera prigodnim poklonima, plaanje poslovnim partnerima izdataka odmora, porta, rekreacije i razonode, izdataka za zakup automobila, plovila, zrakoplova, kua za
odmor i razonodu i slino. Reprezentacijom se ne smatra davanje poklona u vrijednosti do 160,00 kuna, bez PDV-a, u okviru obavljanja gospodarske djelatnosti, uz uvjet
da se daju povremeno i ne istim osobama. Poslovnim partnerima smatraju se osobe s
kojima postoji poslovni odnos ili se oekuje da e se takav odnos uspostaviti.
3. to je sadran u raunima za primljena dobra i obavljene usluge koje koristi za

isporuke dobara i obavljanje usluga osloboenih plaanja PDV-a u tuzemstvu, i
4. to je sadran u raunima za primljena dobra i obavljene usluge koje koristi za isporuke dobara i obavljanje usluga u inozemstvu, a koje bi bile osloboene PDV-a da
su obavljene u tuzemstvu.
OSLOBOENJA
Osloboenja za odreene djelatnosti od javnog interesa:
a) univerzalna potanska usluga i s njom povezane isporuke prateih dobara osim
prijevoza putnika i telekomunikacijskih usluga,
b) bolnika i medicinska njega i s time usko povezane djelatnosti koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili koje, u uvjetima koji su u socijalnom smislu slini uvjetima
koji se primjenjuju na tijela s javnim ovlastima, obavljaju bolnice, centri za lijeenje ili medicinsku dijagnostiku i druge priznate ustanove sline prirode,
i
Plaanja PDV-a nisu osloboene:

usluge koje nisu povezane s lijeenjem i zdravstvenom njegom, osobito najam i
koritenje prostora u sklopu bolnica, domova zdravlja, ljeilita i slinih ustanova,
razne doplate za smjetaj ili za koritenje televizora, telefona i interneta, dodatne
usluge praonice i parkiranja u sklopu bolnica, ljeilita i slinih ustanova, sportskorekreativne usluge u sklopu ljeilita kao to su najam bicikla, koritenje bazena ili
sportskih terena i slino,
63
usluge koje se ne obavljaju u svrhu zdravstvene zatite kao to su zdravstveni pregledi

u vezi s utvrivanjem sposobnosti za dranje i noenje oruja, zdravstveni pregledi o
sposobnosti za upravljanje motornim vozilima, vjetaenja za sudske i druge postupke, kao to je utvrivanje oinstva, razne usluge analiza tla, ispravnosti voda, predmeta ope uporabe, usluge ispitivanja zraka, izobrazba zdravstvenih i drugih radnika i
ostale sline usluge ustanova koje obavljaju javnozdravstvenu djelatnost.
c) obavljanje medicinske njege u okviru bavljenja medicinskim i pomonim medicinskim zanimanjima, pod ime se smatraju usluge i isporuke dobara doktora medicine, doktora stomatologije ili dentalne medicine, medicinskih sestara, primalja,
fizioterapeuta, psihologa i usluge biokemijskih laboratorija povezane s lijeenjem,
ako se obavljaju u okviru privatne prakse,
d) isporuke ljudskih organa, krvi i majinog mlijeka,
e) usluge to ih obavljaju dentalni tehniari u okviru svoje prakse te zubni/protetski
nadomjesci koje isporuuju dentalni tehniari i doktori dentalne medicine, ako se
obavljaju u skladu s posebnim propisima koji ureuju njihovu djelatnost,
f) usluge to ih za svoje lanove obavljaju udruenja osoba koja obavljaju djelatnosti
osloboene PDV-a, ili za koje nisu porezni obveznici, ako su te usluge namijenjene neposredno za obavljanje njihove djelatnosti, uz uvjet da ta udruenja od
svojih lanova za obavljene usluge zahtijevaju samo nadoknadu njihova dijela
ukupnih trokova i da takvo osloboenje ne dovodi do naruavanja naela trinog natjecanja,
g) usluge i isporuke dobara povezane sa socijalnom skrbi, ukljuujui one to ih
obavljaju i isporuuju domovi za starije i nemone osobe, ustanove, tijela s javnim
ovlastima ili druge osobe sline prirode,
h) usluge i isporuke dobara povezane sa zatitom djece i mladei to ih obavljaju
ustanove, tijela s javnim ovlastima ili druge osobe sline prirode,
i) obrazovanje djece i mladei, kolsko ili sveuilino obrazovanje, struno osposobljavanje i prekvalifikacija, ukljuujui s time usko povezane usluge i dobra, koje
obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe, koje imaju sline ciljeve, a u vezi
s nastavnim programima koje donose nadlena ministarstva,
PDV se ne plaa na usluge posredovanja u zapoljavanju studenata i uenika i na organizaciju prehrane i smjetaju studenata. Plaanja PDV-a osloboena je isporuka
dobara izravno vezana uz obavljanje usluga, kao to su smjetaj i prehrana uenika u
uenikim odnosno studenata u studentskim domovima i slino. Plaanja PDV-a osloboena je i isporuka obroka u vezi s predkolskim i osnovnokolskim obrazovanjem
koje tim korisnicima obavljaju ustanove povezane sa socijalnom skrbi, zatitom djece
i mladei obrazovanjem djece i mladei, predkolskih, osnovnih, srednjih i visokokolskih ustanova, te ustanova uenikog i studentskog standarda, a pod uvjetom da
naknada nije vea od ukupnih trokova za obavljenu isporuku.
i Porezno osloboenje ne odnosi se na usluge ljetnog smjetaja uenika i studenata u
uenikim i studentskim domovima, odnosno smjetaja osoba koje nisu uenici ili
studenti.
i
j) nastava to je privatno odravaju nastavnici i koja obuhvaa osnovnokolsko,

srednjokolsko i visokokolsko obrazovanje, ako nastavu u tim ustanovama obav-
64
ljaju fizike osobe (nastavnici ili predavai) prema unaprijed ugovorenoj satnici i
rasporedu, iskljuivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od
Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta. Osloboenje se odnosi i na naknadu
za odravanje ispita i konzultacija usko vezanih za izvoenje ugovorenog plana i
programa nastave,
k) ustupanje osoblja vjerskih ili filozofskih institucija u svrhe propisane tokama b),
g), h) i i) kojima je cilj duhovna skrb,
l) usluge i s njima usko povezane isporuke dobara koje neprofitne pravne osobe iji
su ciljevi politike, sindikalne, vjerske, domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge opekorisne naravi, obavljaju svojim lanovima u njihovom zajednikom interesu u zamjenu za lanarinu utvrenu u skladu s pravilima tih osoba, pod uvjetom da to osloboenje nee naruiti naela trinog natjecanja,
i
Plaanja PDV-a osloboene su usluge koje neprofitne organizacije iji su ciljevi vjerske,
domoljubne, filozofske, dobrotvorne ili druge opekorisne naravi obave svojim lanovima u skladu sa statutima ili drugim pravilima tih organizacija. Osloboenje se primjenjuje neovisno o tome plaaju li lanovi navedenih organizacija lanarinu u skladu s
pravilima tih organizacija ili se njihova djelatnost temelji na donacijama i dobrovoljnim
prilozima. Osloboenje se primjenjuje i na isporuke dobara, pod uvjetom da su isporuke tih dobara usko povezane s obavljenim uslugama ili su sastavni dio tih usluga.
m) usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj to ih obavljaju neprofitne pravne
osobe osobama koje se profesionalno ili amaterski bave sportom ili sudjeluju u
tjelesnom odgoju,
n) usluge u kulturi i s njima usko povezane isporuke dobara, koje obavljaju ustanove
u kulturi, tijela s javnim ovlastima ili druge pravne osobe u kulturi,
o) usluge i isporuke dobara koje obavljaju pravne osobe ije su djelatnosti osloboene PDV-a u skladu s odredbama toaka b), g), h), i), l), m) i n) u vezi s dogaanjima organiziranima za prikupljanje sredstava iskljuivo u njihovu korist, pod uvjetom da osloboenje nee naruiti naela trinog natjecanja,
p) usluge prijevoza bolesnih ili ozlijeenih osoba u hitnim sluajevima ili bolesnih
osoba u vezi s lijeenjem u vozilima posebno izraenima za tu svrhu koje obavljaju ovlatene osobe r) djelatnosti javnog radija i televizije, osim komercijalnih.
Osloboenje od plaanja PDV-a ne primjenjuje se za isporuke dobara ili usluga iz toki
b), g), h), i), l), m) i n) ako te isporuke nisu neophodne za isporuke osloboene PDV-a,
i ako je njihova osnovna svrha ostvarenje dodatnih prihoda obavljanjem isporuka kojima izravno konkuriraju isporukama poreznih obveznika koji obraunavaju PDV.
i Plaanja PDV-a osloboene su isporuke dobara ili usluga iz toki b), g), h), i), l), m) i
n) ako ih obavljaju osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti, pod uvjetom da ne tee
ostvarivanju dobiti, a ako se dobit ipak ostvari da se ne raspodjeljuje, nego se koristi
za nastavak ili poboljanje obavljanja usluga.
i
Napomena: PDV-a su osloboene isporuke dobara to ih je porezni obveznik koristio

iskljuivo za nabrojane osloboene djelatnosti, kao i isporuke dobara za ije stjecanje, nabavu ili uporabu odbitak pretporeza nije bio mogu.
65
Osloboenja za ostale djelatnosti:

a) transakcije osiguranja i reosiguranja, ukljuujui s njima povezane usluge to ih
obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,
i
Procjena tete ne smatra se uslugom osloboenom plaanja PDV-a.
b) odobravanje kredita i zajmova, ukljuujui i posredovanje u tim poslovima, te upravljanje kreditima ili zajmovima kada to ini osoba koja ih odobrava,
Usluge prikupljanja podataka, izrade analiza i davanje informacija o kreditnoj sposobnosti korisnika kredita koje nisu vezane za davanje i upravljanje kreditima ili s ugovaranjem odnosno izdavanjem garancija ili drugih jamstava za kredite nisu osloboene
plaanja PDV-a.
i Porezni obveznik ima pravo izbora oporezivanja ako povremeno odobrava kredite za
isporuke svojih dobara i usluga.
i
c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili

drugom osiguranju novca i upravljanje kreditnim garancijama kada to ini osoba
koja odobrava kredit,
i
Prodaja steenih dobara nakon naplate hipoteke ne smatra se isporukom osloboenom plaanja PDV-a.
d) transakcije, ukljuujui posredovanje, u vezi sa tednim i tekuim raunima, plaanjima, transferima, dugovima, ekovima i drugim prenosivim vrijednosnim papirima, osim naplate duga,
Naknada za uslugu naplate potraivanja, provizija, diskont i ostali trokovi koje zaraunava porezni obveznik preuzimatelj duga (factoring) podlijeu plaanju PDV-a.
i Najam i odravanje terminala i drugih ureaja za obradu kartinih plaanja, postavljanje i odravanje bankomata, uvanje i pohrana novanih sredstava te najam sefova,
zatienog prostora i lokacija podlijee plaanju PDV-a.
i
e) transakcije, ukljuujui posredovanje, u vezi s valutama, novanicama i kovanicama koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaanja, uz iznimku kolekcionarskih
predmeta, odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala i novanica, koje
se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaanja ili kovanica od numizmatikog interesa,
Ako se kovanice i novanice kupuju ili prodaju po veoj vrijednosti od njihove nominalne vrijednosti tada te isporuke podlijeu plaanju PDV-a.
i Transakcije vezane uz kolekcionarske predmete, odnosno kovanice od zlata, srebra ili
drugog metala, te novanice koje se u pravilu ne koriste kao zakonsko sredstvo plaanja, ili kovanice od numizmatikog interesa, podlijeu plaanju PDV-a.
i Usluge zaprimanja, obrade, sortiranja, zamjena oteenih novanica ili kovanica, izdavanja i opskrbe gotovim novcem,osloboene su plaanja PDV-a, osim usluga kurirske dostave i sigurnog prijevoza.
i
66
f) transakcije, ukljuujui posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama, udjelima u trgovakim drutvima ili udruenjima, obveznicama i drugim
vrijednosnim papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvruje neko pravo
nad dobrima te prava ili vrijednosnih papira kojima se utvruju odreena prava
na nekretninama,
Osloboenim transakcijama ne smatra se investicijsko savjetovanje i upravljanje portfeljem vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata te njihova pohrana i uvanje.
Osloboenim transakcijama takoer se ne smatraju administrativni poslovi,
pravne, raunovodstvene, knjigovodstvene i revizijske usluge, usluge koje se
odnose na zakonitost poslovanja, provjera identiteta, istrage u vezi pranja
novca i porezne utaje, usluge prikupljanja podataka u svrhu recikliranja novanica i kovanica, marketing, istraivanje, osmiljavanje i razvoj novih proizvoda, dizajnerske i softverske usluge.
g) usluge upravljanja investicijskim fondovima,
i
Uslugama upravljanja ne smatra se vanjski nadzor fonda, promidba i upravljanje

opim trokovima fonda, te razvoj sustava, kao to je planiranje i primjena nove tehnologije, znaajnija unaprjeenja postojeih sustava i odravanje sustava, te usluge
koje se odnose na zakonitost poslovanja.
h) isporuka potanskih maraka po nominalnoj vrijednosti za potanske usluge u tuzemstvu i dravnih i drugih slinih biljega,
i) prireivanje lutrijskih igara, igara na sreu u casinima, igara klaenja i igara na
sreu na automatima,
j) isporuka graevina ili njihovih dijelova i zemljita na kojem se nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja, odnosno koritenja, ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja, odnosno koritenja, do datuma sljedee isporuke nije proteklo vie od 2 godine,
i
i
Graevinom se smatra objekt privren za zemlju ili uvren u zemlji.

Isporukom graevina ili njihovih dijelova i zemljita na kojem su one prije prvog nastanjenja ili koritenja, ili isporukom kod koje od datuma prvog nastanjenja odnosno
koritenja do datuma sljedee isporuke nije proteklo vie od 2 godine smatra se i isporuka rekonstruiranih graevina ili njihovih dijelova i zemljita na kojem su smjetene ako su trokovi rekonstrukcije u prethodne 2 godine prije isporuke vei od 50%
prodajne cijene.
Prvim nastanjenjem, odnosno koritenjem, smatra se trenutak stavljanja nekretnine u uporabu, o emu porezni obveznik mora imati odgovarajuu dokumentaciju (dokument nadlenog tijela o prebivalitu ili uobiajenom boravitu, knjigovodstvena evidencija kojom se graevina ili njezini dijelovi stavljaju
u uporabu, ili ugovor o najmu, ugovor o isporuci elektrine energije, vode i
slino. Ako se prvo nastanjenje, odnosno koritenje, ne moe dokazati jednim
67
od nabrojanih dokumenata datumom prvog nastanjenja ili koritenja smatra

se datum prve isporuke.)
Rekonstrukcijom graevine smatra se izvedba graevinskih i drugih radova na
postojeoj graevini kojima se mijenja graevina u odnosu na stanje prije rekonstrukcije, kao to su dograivanje, nadograivanje, uklanjanje vanjskog
dijela graevine, izvoenje radova radi promjene namjene graevine i slino,
odnosno izvedba graevinskih i drugih radova na ruevini postojee graevine u svrhu njezine obnove.
k) isporuka zemljita, osim graevinskog zemljita,
Graevinskim zemljitem smatra se zemljite za koje je izdan izvrni akt kojim
se odobrava graenje (graevinska dozvola, lokacijska dozvola, rjeenje za
graenje i slino).
l) najam stambenih prostorija.
Sve pratee usluge i isporuke dobara u svezi s najmom stana za stanovanje, koje se
ukljuuju u iznos naknade za najam stana, kao to su isporuke vode, struje, plina,
grijanja, odvoz smea, osloboene su plaanja PDV-a.
i Iznajmljivanje namjetenih ili nenamjetenih soba i stambenih prostorija radi povremenog boravka, bez namjere trajnog ivljenja, u turistike svrhe (povremenim gostima) i poslovne svrhe (predstavnicima tvrtki i sl.) nije osloboeno plaanja PDV-a.
i
Napomena: PDV-a su osloboene isporuke dobara to ih je porezni obveznik koristio

iskljuivo za nabrojane osloboene djelatnosti, kao i isporuke dobara za ije stjecanje, nabavu ili uporabu nije bio mogu odbitak pretporeza.
Porezni obveznik koji povremeno odobrava kredite i zajmove povezane s
obavljanjem isporuka dobara i usluga ima pravo izbora oporezivanja.
Porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka navedenih u tokama j) i k), pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelosti. Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak
pretporeza moe se primijeniti u trenutku isporuke.
Osloboenja za transakcije unutar Europske unije:
PDV-a su osloboene:
a) isporuke dobara koje prodavatelj, ili osoba koja stjee dobro, ili druga osoba
za njihov raun, otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dravu lanicu drugom obvezniku PDV-a ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj dravi lanici,
i
Ovo se osloboenje ne primjenjuje na isporuke dobara malog poreznog obveznika, te

na isporuke dobara obavljene poreznom obvezniku PDV-a i pravnoj osobi koja nije
porezni obveznik ija stjecanja dobara unutar EU nisu predmet oporezivanja PDV-om.
68
b) isporuke novih prijevoznih sredstava koja prodavatelj, kupac ili druga osoba
za njihov raun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dravu lanicu poreznom obvezniku, ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ija stjecanja
dobara unutar Europske unije nisu predmet oporezivanja PDV-om, ili bilo kojoj drugoj osobi koja nije porezni obveznik,
c) isporuke dobara koja podlijeu troarinama koja prodavatelj, kupac ili druga
osoba za njihov raun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dravu lanicu
poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik ija stjecanja
dobara unutar EU, osim dobara to podlijeu troarinama, nisu predmet oporezivanja PDV-om, ako su ta dobra otpremljena ili prevezena u skladu s propisima to ureuju troarine,
Osloboenje iz toke c) ne primjenjuje se na isporuke dobara malog poreznog obveznika to podlijeu obvezi plaanja troarina.
i Osloboenje iz toaka a), c) i d) ne primjenjuje se na isporuku dobara na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja mare za rabljena dobra, umjetnika djela,
kolekcionarske ili antikne predmete ili posebni postupak za prodaju putem javne
drabe.
i
d) isporuke dobara to se premjetaju u drugu dravu lanicu za koje bi postojalo pravo na osloboenje prema tokama a), b) i c) da su obavljene drugom
obvezniku PDV-a.
PDV-a je osloboeno stjecanje dobara unutar EU:
1. ako bi isporuka tih dobara to je porezni obveznik obavi u tuzemstvu bila osloboena plaanja PDV-a,
2. ako bi uvoz tih dobara bio osloboen plaanja PDV-a,
3. za koje stjecatelj ima pravo na povrat cjelokupnog iznosa PDV-a koji je obvezan
platiti putem povrata PDV-a inozemnim poreznim obveznicima.
Usluge prijevoza osloboene od plaanja PDV-a
1. usluga meunarodnog prijevoza putnika, osim cestovnog i eljeznikog prijevoza, i
2. usluge prijevoza unutar Europske unije kod prijevoza dobara na otoke i s otoka
koji ine autonomno podruje Azori i Madeira, te prijevoz dobara izmeu tih
otoka.
Osloboenja pri uvozu:
1. konani uvoz dobara ija bi isporuka to je porezni obveznik obavi u svim sluajevima bila osloboena plaanja PDV-a na podruju Republike Hrvatske,
2. uvoz dobara nekomercijalne prirode u osobnoj prtljazi putnika,
3. uvoz osobne imovine koju pri preseljenju u Republiku Hrvatsku uvoze fizike osobe
koje su prethodno izvan Europske unije boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci,
i
Osloboenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pia i preraevine, komercijalna

prijevozna sredstva i dobra koja se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja.
69
4. uvoz dobara to pripadaju osobama koje su prethodno izvan Europske unije boravile neprekidno najmanje 12 mjeseci, a preseljavaju u Republiku Hrvatsku radi
sklapanja braka,
i
Osloboenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pia i duhanske preraevine.
5. uvoz osobne imovine to su je hrvatski i strani dravljani s uobiajenim boravitem u Republici Hrvatskoj naslijedili izvan Europske unije,
i
Osloboenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pia, duhanske preraevine, komercijalna prijevozna sredstva, predmete koji se koriste za obavljanje djelatnosti ili zanimanja, zalihe sirovina i gotove proizvode ili poluproizvode te stoku i zalihe poljoprivrednih proizvoda ije koliine premauju uobiajene obiteljske potrebe.
6. uvoz opreme to je za vlastite potrebe i potrebe kolovanja unose uenici i studenti koji u Republiku Hrvatsku dolaze zbog kolovanja,
7. uvoz dobara nekomercijalne naravi sadranih u malim poiljkama,
i
Osloboenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pia, duhanske preraevine, aj,

parfeme i toaletne vode.
8. uvoz dobara poslovne imovine to je radi nastavka obustavljene gospodarske

djelatnosti i prijenosa djelatnosti uvozi porezni obveznik u Republiku Hrvatsku,
i
Osloboenje se ne odnosi na prijevozna sredstva, isporuke za ljudsku potronju ili

prehranu ivotinja, gorivo, zalihe sirovina, gotove proizvode ili poluproizvode, te stoku u vlasnitvu trgovaca.
9. uvoz plodova poljodjelstva, ratarstva, stoarstva, umarstva, ribolova i ribogojstva te pelarstva dobivenih na posjedima poljoprivrednih proizvoaa u pograninom podruju Republike Hrvatske koje granii s podrujem koje nije podruje
Europske unije, zatim sjemena, gnojiva i proizvoda za tretiranje tla i uroda s tih
posjeda, te uvoz priploda i drugih proizvoda to se dobiju od stoke koja se dri
na tim posjedima,
10. uvoz terapeutskih tvari ljudskog podrijetla i reagensa za odreivanje krvne grupe
i tipizaciju tkiva to se upotrebljavaju za nekomercijalne medicinske ili znanstvene svrhe, laboratorijskih ivotinja posebno uzgojenih i poslanih bez naknade za
potrebe znanstvenih istraivanja, biolokih ili kemijskih tvari namijenjenih javnim
ili privatnim ustanovama koje se uglavnom bave obrazovanjem ili znanstvenim
istraivanjem, te uvoz farmaceutskih proizvoda za ljudsku i ivotinjsku medicinsku uporabu na sportskim priredbama,
11. uvoz dobara posebno izraenih i prilagoenih za obrazovanje, zapoljavanje ili
socijalnu rehabilitaciju slijepih ili drugih fiziki ili mentalno hendikepiranih osoba,
kada ih uvoze ustanove ili pravne osobe registrirane za obrazovanje ili pruanje
pomoi takvim osobama, a dobivena su bez plaanja naknade i bez komercijalne
namjere darovatelja,
12. uvoz besplatno dobivenih dobara za zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba,
koja radi besplatne podjele potrebitim osobama uvoze dravne i druge humani-
70
tarne i dobrotvorne pravne osobe i ustanove te radi prikupljanja sredstava u korist potrebitih osoba na povremenim dobrotvornim priredbama. Plaanja PDV-a
osloboen je i uvoz opreme koja poiljatelj izvan Europske unije besplatno alje
navedenim organizacijama i ustanovama u svrhu zadovoljavanja njihovih operativnih potreba i ostvarivanja njihovih humanitarnih ciljeva,
i
Osloboenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pia, duhanske preraevine, kavu i

aj te na motorna vozila, osim vozila hitne medicinske pomoi.
13. uvoz odlija i priznanja dobivenih u okviru meunarodnih dogaaja, darova

primljenih u okviru meunarodnih odnosa, osim alkohola i alkoholnih pia, duhanskih preraevina, kao i dobara to koriste elnici drava ili njihovi predstavnici pri slubenim posjetama,
14. uvoz uzoraka dobara zanemarive vrijednosti to slue za naruivanje istovrsnih
dobara i koji su neupotrebljivi za bilo koje druge svrhe,
15. uvoz tiskanog promidbenog materijala kao to su katalozi, cjenici, upute za
uporabu i prospekti koje alju osobe sa sjeditem izvan Europske unije,
16. uvoz dobara to se koriste ili troe na sajmovima i slinim priredbama,
i
Osloboenje se ne odnosi na alkohol i alkoholna pia, duhanske preraevine te kruta,

tekua ili plinovita goriva.
17. uvoz dobara namijenjenih ispitivanju, analiziranju ili testiranju radi utvrivanja
njihova sastava, kvalitete ili drugih tehnikih svojstava u svrhu informiranja ili
industrijskog i komercijalnog istraivanja, a to se pri tome u cijelosti iskoriste ili
unite,
i
Osloboenje se ne primjenjuje za dobra koritena u ispitivanju, analizi ili testiranju to

predstavljaju promidbene aktivnosti.
18. uvoz trgovakih znakova, patenata, modela, nacrta i pratee dokumentacije, te

obrazaca za priznavanje izuma, patenata, inovacija i slino, to se dostavljaju
nadlenim tijelima za zatitu autorskih prava ili industrijskog i komercijalnog
vlasnitva,
19. uvoz turistikog informativnog materijala to ne sadri vie od 25% komercijalnih oglasa, a koji se dijeli besplatno i iji je cilj poticanje javnosti na posjet stranim
zemljama,
20. uvoz raznih dokumenata, isprava, obrazaca i nositelja podataka,
21. uvoz materijala kao to su uad, slama, tkanina, papir, karton, drvo i plastika to
se koriste za slaganje tereta i zatitu dobara tijekom transporta na podruju Republike Hrvatske, pod odreenim uvjetima, te dobara za njegu i prehranu ivotinja koje se prevoze,
22. uvoz goriva i maziva sadranog u tvorniki ugraenim spremnicima osobnih i
komercijalnih motornih vozila i motocikala te specijalnim kontejnerima i goriva u
prenosivim spremnicima,
23. uvoz kovega s tijelima i urni s pepelom umrlih osoba, cvijea, vijenaca i drugih
ukrasnih predmeta za grobove, te dobara to uvoze organizacije uz ovlatenje
71
nadlenih tijela, a to su namijenjena gradnji, odravanju ili ukraavanju groblja

te spomenika rtvama rata iz tree zemlje koje su pokopane u Europskoj uniji,
24. uvoz dobara sadranih u poiljkama koje besplatno alju fizike osobe iz tree
zemlje fizikim osobama u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da te poiljke nisu
komercijalne naravi,
25. uvoz dobara navedenih u tokama 2. do 23. iz treih podruja,
26. uvoz dobara otpremljenih ili prevezenih iz treeg podruja ili iz tree zemlje na podruje Republike Hrvatske ako je ta dobra uvoznik, ili osoba koja je odreena kao
porezni dunik, pri uvozu neposredno nakon uvoza isporuio unutar Europske unije uz primjenu osloboenja od PDV-a za isporuke dobara unutar Europske unije,
Osloboenje od PDV-a primjenjuje se kad nakon uvoza dobara slijedi isporuka
dobara koja je osloboena od plaanja PDV-a samo ako je uvoznik u trenutku
uvoza Carinskoj upravi pruio najmanje sljedee podatke:
a) svoj PDV identifikacijski broj izdan u RH ili PDV identifikacijski broj svoga
poreznog zastupnika, koji jami za plaanje PDV-a, izdan u RH,
b) PDV identifikacijski broj stjecatelja izdan u drugoj dravi lanici kojemu se
isporuuju dobra (isporuke dobara koje prodavatelj, ili kupac, ili druga
osoba za njihov raun otpremi ili preveze iz tuzemstva u drugu dravu
lanicu kupcu koji je porezni obveznik , ili pravnoj osobi koja nije porezni
obveznik, a koji djeluju kao takvi u toj drugoj dravi lanici) ili vlastiti PDV
identifikacijski broj izdan u dravi u kojoj zavrava prijevoz ili otprema dobara, ako se dobra premjetaju u drugu dravu lanicu,
c) dokaz iz kojeg je vidljivo da su uvezena dobra namijenjena za prijevoz ili
otpremu iz Republike Hrvatske u neku drugu dravu lanicu.
27. ponovni uvoz dobara koji obavi osoba koja ih je izvezla, u stanju u kojem su bila
izvezena, ako su ta dobra osloboena plaanja carine,
28. uvoz dobara na temelju diplomatskih i konzularnih sporazuma, ako su osloboena od plaanja carine,
29. uvoz dobara koji obavi Europska unija, Europska zajednica za atomsku energiju,
Europska sredinja banka ili Europska investicijska banka ili organizacije koje je
osnovala Europska unija, a na koje se primjenjuju prava i osloboenja Protokola
o povlasticama i imunitetima Europske unije i to u okvirima i pod uvjetima, koja
su utvrena u tom Protokolu i Sporazumom izmeu Republike Hrvatske i Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske unije u
Republici Hrvatskoj ili u sporazumima o sjeditu tih organizacija, ako to ne dovodi do naruavanja naela trinog natjecanja,
30. uvoz dobara to obave meunarodna tijela koja nisu navedena u toki 29. i koja
priznaje Republika Hrvatska, ili uvoz koji obave lanovi tih tijela, u okvirima i pod
uvjetima propisanim meunarodnim sporazumima o osnivanju takvih tijela ili
sporazumima o njihovom sjeditu,
31. uvoz dobara to obave oruane snage drugih drava koje su lanice NATO saveza
za potrebe tih snaga ili prateeg civilnog osoblja, kao i za opskrbu njihovih menzi
ili kantina, ako te snage sudjeluju u zajednikim obrambenim aktivnostima,
32. uvoz nepreraenog ili preraenog ulova, ali jo neisporuenog, kojega poduzetnici koji se bave morskim ribolovom dovoze u luke,
72
33. uvoz zlata koji obavi Hrvatska narodna banka,

34. uvoz plina preko sustava za prirodni plin ili bilo koje mree prikljuene na takav
sustav ili plina to se puni iz nekog plovila za prijevoz plina u sustav za prirodni
plin ili u neku mreu proizvodnih plinovoda, uvoz elektrine energije, grijanja ili
hlaenja preko sustava za grijanje ili hlaenje,
35. usluge to se odnose na uvoz dobara, ako je vrijednost takvih usluga ukljuena
u poreznu osnovicu,
36. privremeni uvoz dobara pod uvjetima propisanima carinskim propisima,
37. usluge to se neposredno odnose na uvoz dobara za koje je Carinska uprava
odobrila privremeni uvoz u tuzemstvo i ako je primatelj usluga naruitelj iz inozemstva,
Navedeno se ne primjenjuje na usluge u vezi s prijevoznim sredstvima, paletama i kontejnerima.
38. prijevozne i sve druge otpremne usluge u vezi s dobrima u provozu kroz carinsko
podruje Republike Hrvatske.
Osloboenja pri izvozu:
Plaanja PDV-a osloboene su sljedee transakcije:
1. isporuke dobara i oplemenjenih dobara to ih iz RH izvan EU otpremi ili preveze isporuitelj, ili neka druga osoba za njegov raun,
2. isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje i opskrbu, bilo
kojeg prijevoznog sredstva to se koristi u privatne svrhe, a koje iz RH otpremi
ili preveze izvan EU sam kupac koji nema sjedite u RH, ili neka druga osoba
za njegov raun,
i
Ako se isporuka dobara odnosi na dobra to u osobnoj prtljazi iznose putnici osloboenje se primjenjuje iskljuivo uz sljedee uvjete:
a) putnik nema prebivalite ni uobiajeno boravite na podruju EU,
b) ukupna vrijednost isporuke je vea od 740,00 kuna, ukljuujui PDV,
c) dobra su prevezena izvan EU prije isteka roka od 3 mjeseca nakon mjeseca u kojem
je obavljena isporuka, i
d) postoji dokaz o izvozu, odnosno raun i Obrazac PDV-P koji je potvrdila carinarnica
na ijem podruju su dobra iznesena iz EU. Na zahtjev kupca koji nema prebivalite
ni uobiajeno boravite na podruju EU prodavatelj izdaje Obrazac PDV-P (popunjava se u 3 primjerka, od kojih se izvornik daje kupcu, jedan primjerak prodavatelj
odlae u svoju dokumentaciju, a jedan primjerak ostaje Carinskoj upravi.
Za isporuke iz toke 2. isporuitelj dobara ostvaruje osloboenje od PDV-a kad

primi dokaz o izvozu, a ve obavljeno oporezivanje izvezenih dobara porezni
obveznik moe ispraviti u razdoblju oporezivanja u kojem je zaprimljen dokaz
o izvozu.
i
Osloboenje od PDV-a ne primjenjuje se na naftne derivate.
73
3. isporuke dobara ovlatenim tijelima koja ih izvoze iz EU, u okviru njihovih

humanitarnih, dobrotvornih ili obrazovnih djelatnosti to ih obavljaju izvan
EU, s time da se osloboenje ostvaruje putem zahtjeva za povrat PDV-a,
4. obavljene usluge, ukljuujui prijevozne i pripadajue pomone usluge, osim
usluga to su osloboene PDV-a za odreene djelatnosti od javnog interesa i
za ostale djelatnosti bez prava na odbitak pretporeza, ako su one izravno
povezane s izvozom ili uvozom dobara tamo gdje su dobra putena u slobodni promet, kao i u vezi s unosom u porezno skladite u Republici Hrvatskoj.
Osloboenja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini:
Plaanja PDV-a osloboeno je obavljanje usluga na pokretnoj imovini steenoj ili
uvezenoj u svrhu obavljanja tih usluga u Republiku Hrvatsku, koju iz Europske unije
otpremi ili preveze pruatelj usluga ili korisnik koji nema sjedite, stalnu poslovnu
jedinicu, prebivalite ili uobiajeno boravite u Republici Hrvatskoj, odnosno trea
osoba za njihov raun.
Za primjenu osloboenja potrebna je dokumentacija u skladu s carinskim propisima.
Osloboenja u vezi s meunarodnim prijevozom16:
a) isporuke goriva i dobara za opskrbu plovila to se koriste za plovidbu na otvorenom moru i prijevoz putnika uz naknadu ili se koriste za potrebe komercijalnih ili
industrijskih djelatnosti, te za spaavanje ili pomo na moru,
b) isporuke goriva i dobara za opskrbu ratnih brodova pod oznakom 8906 10 00 iz
Kombinirane nomenklature (KN) koji plove iz podruja Republike Hrvatske prema
lukama i sidritima izvan Republike Hrvatske,
c) isporuke, preinake, popravci, odravanje, iznajmljivanje i unajmljivanje plovila iz
toke a), te isporuke, iznajmljivanje, popravci i odravanje opreme koja je ugraena u njih ili se u njima koristi,
d) obavljanje usluga, osim onih navedenih u toki c), koje slue neposredno za potrebe plovila iz toke a) ili njihovog tereta,
i
Uslugama se smatraju luke pristojbe, usluge tegljenja, pilotae i vezivanja brodova,

usluge ukrcaja, iskrcaja, prekrcaja i skladitenja brodskog tereta u lukama, zatim luke, skladine i agencijske usluge za brodove i njihove terete, odvoz smea, pranje rublja, izdavanje certifikata za brodove i slino.
e) isporuke, preinake, popravci, odravanje, iznajmljivanje i unajmljivanje zrakoplova kojima se koriste zrakoplovne tvrtke koje prometuju uz naknadu preteno na
meunarodnim linijama, te isporuke, iznajmljivanje, popravci i odravanje opreme koja je ugraena u njih ili se u njima koristi,
f) isporuke goriva i dobara za opskrbu zrakoplova iz toke e),
16
Porezni obveznik koji isporuuje dobra ili obavlja usluge to su osloboene PDV-a mora na raunu navesti da PDV nije zaraunan (s naznakom lanka Zakona o porezu na dodanu vrijednost
kojim je to osloboenje propisano) i samo iskazati zbrojni iznos naknade.
74
g) obavljanje usluga, osim onih navedenih u toki e), koje slue neposredno za potrebe zrakoplova iz toke e) ili njihovog tereta.
i
Uslugama koje slue neposredno za potrebe letjelica ili njihova tereta smatraju se
usluge povezane s prtljagom (rukovanje, razvrstavanje, utovar, istovar, prijevoz od
zrakoplova do sortirnice i obrnuto i slino), usluge prihvata i otpreme tereta i pote
(fiziko rukovanje s dolaznom i odlaznom potom i teretom, rukovanje dokumentima
tereta i pote i slino), usluge prihvata i otpreme zrakoplova (navoenje, izvoenje,
parkiranje, grijanje, hlaenje, utovar i istovar zrakoplova, prijevoz, utovar i istovar
hrane i pia, prijevoz posade i putnika izmeu zrakoplova i terminala i slino), rutne i
terminalne usluge (usluge slijetanja, polijetanja i prelijetanja), usluge letnih operacija,
te druge sline usluge.
Osloboenja za odreene isporuke koje su izjednaene s izvozom:

Plaanja PDV-a osloboene su sljedee isporuke:
a) isporuke dobara ili obavljanje usluga u okviru diplomatskih i konzularnih sporazuma,
i
Osloboenje od plaanja PDV-a i troarina pri uvozu ostvaruje se izravno pri uvozu
motornih vozila i dobara za slubene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavnitava i posebnih misija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj i meunarodnih organizacija, odnosno predstavnitava meunarodnih organizacija koje kao takve priznaje Republika Hrvatska u okviru njihovog djelovanja u Republici Hrvatskoj, te za osobne
potrebe stranog diplomatskog i konzularnog osoblja tih predstavnitava i posebnih
misija kao i za osobne potrebe stranog osoblja tih meunarodnih organizacija.
b) isporuke dobara i obavljanje usluga Europskoj uniji, Europskoj zajednici za

atomsku energiju, Europskoj sredinjoj banci ili Europskoj investicijskoj banci
ili organizacijama koje je osnovala Europska unija na koje se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetima Europske unije u okvirima i pod uvjetima
koji su utvreni tim Protokolom i Sporazumom izmeu Republike Hrvatske i
Europske unije o provedbi Protokola o povlasticama i imunitetima Europske
unije u Republici Hrvatskoj ili sporazumima o sjeditu tih organizacija, ako to
ne dovodi do naruavanja naela trinog natjecanja,
c) isporuke dobara ili obavljanje usluga meunarodnim tijelima koja Republika
Hrvatska priznaje kao takve, a koja nisu navedena u toki b) i lanovima takvih
tijela uz ogranienja i pod uvjetima propisanim meunarodnim sporazumima
o osnivanju tih tijela ili sporazumima o njihovu sjeditu,
d) isporuke dobara ili obavljanje usluga na podruju Republike Hrvatske za potrebe oruanih snaga drugih drava lanica NATO saveza ili civilnog osoblja
koje ih prati, te za opskrbu njihovih menzi i kantina, kad te snage sudjeluju u
zajednikim obrambenim aktivnostima,
e) isporuke dobara ili obavljanje usluga u drugu dravu lanicu, namijenjenih za
potrebe oruanih snaga bilo koje drave lanice NATO saveza, osim same drave lanice odredita, za potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih prati ili
za opskrbu njihovih menzi i kantina, kada te snage sudjeluju u zajednikim
obrambenim aktivnostima,
f) isporuke zlata sredinjim bankama.
75
Osloboenja za usluge posredovanja:

Plaanja PDV-a osloboene su usluge posredovanja obavljene u ime i za raun druge
osobe za:
a) izvozne isporuke (vidi osloboenja pri izvozu),
b) postupke kod obavljanja odreenih usluga na pokretnoj imovini (vidi: Osloboenja kod obavljanja usluga na pokretnoj imovini),
c) isporuke u vezi s meunarodnim prijevozom i isporuke to su izjednaene s
izvozom (vidi: Osloboenja u vezi s meunarodnim prijevozom i osloboenja
za odreene isporuke to su izjednaene s izvozom),
d) transakcije to se obavljaju izvan Europske unije.
Osloboenje za usluge posredovanja ne primjenjuje se na putnike agencije
koje u ime i za raun putnika obavljaju usluge u drugim dravama lanicama.
Osloboenja za transakcije to se odnose na meunarodnu trgovinu:
Osloboenja od plaanja PDV-a za isporuke dobara (pod istim uvjetima primjenjuje
se i na stjecanje dobara unutar Europske unije):
a) isporuke dobara namijenjenih podnoenju carinarnici i za privremeni smjetaj,
b) isporuke dobara to se u skladu s carinskim propisima unose i smjetaju u
slobodnu zonu ili slobodno skladite,
c) isporuke dobara to se u skladu s carinskim propisima stavljaju u postupak
carinskog skladitenja ili postupak unutarnje proizvodnje.
i
Plaanja PDV-a osloboena je isporuka dobara i obavljanje usluga na tim dobrima na

gore navedenima mjestima tako dugo dok se na njih primjenjuju nabrojani postupci,
kao i usluge povezane s tim isporukama.
Osloboenja od plaanja PDV-a za uvoz i isporuke dobara u porezno skladite:

a) Plaanja PDV-a osloboen je uvoz dobara iz Dodatka II. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, uvoz dobara to podlijeu troarinama prema propisima koji
ureuju troarine i uvoz dobara koja podlijeu posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pia, ako se smjetaju u porezno skladite u Republici Hrvatskoj,
b) Plaanja PDV-a osloboena je isporuka dobara iz Dodatka II. Zakona o porezu na
dodanu vrijednost, isporuka dobara koja podlijeu troarinama prema propisima
koji ureuju troarine i isporuka dobara koja podlijeu posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pia, u porezna skladita i unutar njih, kao i usluge obavljene na tim
dobrima, tako dugo dok se na njih primjenjuje postupak poreznog skladitenja.
Poreznim skladitem za dobra koja podlijeu troarinama prema propisima
koji ureuju troarine, te dobra koja podlijeu posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pia, smatra se prostor koji je odreen kao troarinsko, odnosno porezno skladite u skladu s posebnim propisima.
76
Plaanja PDV-a osloboen je uvoz dobara i isporuka svih dobara to se

skladite u poreznom skladitu:
ako su dobra namijenjena trgovinama osloboenima PDV-a u zranoj ili pomorskoj luci, za isporuku dobara to se iznose u osobnoj prtljazi putnika koji putuju
zrakoplovima ili morem na trea podruja ili u tree zemlje, ako je takva isporuka
osloboena PDV-a (isporuke dobara, osim isporuke goriva i dobara za opremanje
i opskrbu bilo kojeg prijevoznog sredstva to se koristi u privatne svrhe, koje iz RH
otpremi ili preveze izvan EU kupac koji nema sjedite u Republici Hrvatskoj, ili
neka druga osoba za njegov raun),
ako su dobra namijenjena obveznicima PDV-a za isporuku putnicima u zrakoplovima ili brodovima tijekom leta ili plovidbe morem, pod uvjetom da je mjesto
zavretka prijevoza izvan EU,
ako su dobra namijenjena obveznicima PDV-a za obavljanje isporuka to su osloboene PDV-a (vidi Osloboenja za odreene isporuke to su izjednaene s izvozom toke a), b), c), d) i e).
Nabrojana osloboenja od plaanja PDV-a primjenjuju se na osloboenja za
transakcije u meunarodnoj trgovini ako dobra i usluge nisu namijenjeni za
krajnju potronju i ako iznos PDV-a koji bi trebalo platiti nakon prestanka
primjene tih postupaka odgovara iznosu PDV-a koji bi trebalo platiti da je u
Republici Hrvatskoj na svaku od tih transakcija obraunan PDV.
Uvoz dobara iz treeg podruja:
Na uvoz dobara u RH iz treeg podruja, koje je u skladu s carinskim propisima dio
carinskog podruja EU, primjenjuju se postupci u skladu s carinskim propisima o
uvozu dobara na podruje EU, i to:
ako otprema ili prijevoz dobara iz treeg podruja zavrava na mjestu koje je
u trenutku njihovog unosa u EU izvan drave lanice ta se dobra prevoze unutar EU u skladu s carinskim propisima o provoznom postupku EU za domau
robu (ako su pri unosu u EU bila prijavljena za taj postupak).
ako je za ta dobra u trenutku ulaska u EU zapoet jedan od carinskih postupaka osloboenje od PDV-a i osloboenje u postupku privremenog uvoza
primjenjuje i na ta dobra.
Izvoz dobara u trea podruja:
Na izvoz dobara to su u slobodnom prometu i otpremaju se ili prevoze iz RH na
tree podruje koje je dio carinskog podruja EU primjenjuju se postupci u skladu s
carinskim propisima o izvozu dobara s carinskog podruja EU.
i
Na dobra to se privremeno izvoze radi ponovnog uvoza u RH primjenjuju se iste

odredbe koje bi se primjenjivale da su ta dobra bila privremeno izvezena s carinskog
podruja EU.
77
Osloboenja u vezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoi Europske Unije:

Porezna osloboenja od obraunavanja i plaanja PDV-a na naknade za isporuena
dobra i usluge i stjecanje dobara ostvaruju se po osnovi Okvirnog sporazuma izmeu
Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske
u programima pomoi Europske zajednice, te za projekte to se financiraju iz potpore Europske zajednice po osnovi Okvirnog sporazuma izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije Europske zajednice o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoi
Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta
pretpristupne pomoi (IPA) i drugih programa to se financiraju iz sredstava Europske unije u vezi pomoi Republici Hrvatskoj.
i
Navedeno se primjenjuje na sve postupke nabave koje je provedbeno tijelo (provedbena agencija) pokrenulo do 30. lipnja 2013. te na sve postupke nabave koje provodi korisnik projekta temeljem glavnog ugovora sklopljenog s provedbenim tijelom.

Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
P-PDV zahtjev za regi- porezni obveznik (podnosi nad- prije poetka obavljanja gospostriranje za potrebe po- lenoj ispostavi Porezne uprave)
darske djelatnosti koja podlijee
reza na dodanu vrijedoporezivanju PDV-om
nost
15 dana prije poetka obavljanja
transakcije unutar EU porezni
obveznik podnosi zahtjev za izdavanje PDV identifikacijskog
broja
do 15. sijenja tekue godine porezni obveznici koji su u prethodnoj godini obavili isporuke u vrijednosti iznad 230.000,00 kn
strani porezni obveznik (podnosi prije prve isporuke u tuzemstvu
Poreznoj upravi Podrunom uredu Zagreb)
porezni obveznik iz druge drave 15 dana prije poetka stjecanja
lanice koji trai dodjelu PDV dobara u RH
identifikacijskog broja (podnosi prije poetka prijevoza putnika
Poreznoj upravi, Podrunom ure- na teritoriju RH
prije isporuke dobara ijom e
du Zagreb)
ukupnom vrijednosti premaiti
propisani iznos od 270.000,00 kn
do 20. dana u tekuem mjesecu za
PDV prijava poreza na porezni obveznik
dodanu vrijednost
osoba koja je obvezna platiti proteklo razdoblje oporezivanja
PDV umjesto poreznog obve- NAPOMENA: osobe koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a
znika koji nema sjedite u RH
osoba koja je registrirana za po- prijavu PDV-a podnose za razdotrebe PDV-a i stjee novo prije- blja oporezivanja u kojima su stjecale dobra unutar EU, odnosno
vozno sredstvo
primale usluge za koje su obvezne
platiti PDV
78
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
PDV prijava poreza na pravna osoba koja nije porezni

dodanu vrijednost
obveznik ali je prela prag stjecanja ili je od njega odustala, ili
koja stjee troarinska dobra
ija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om, a
koja unutar EU stjee dobra
koja podlijeu plaanju PDV-a
mali porezni obveznik ako obavlja usluge poreznim obveznicima iz drugih drava lanica ili iz
treih zemalja za koje je mjesto
obavljanja usluge mjesto sjedita primatelja usluge, i kad od
takvih poreznih obveznika prima usluge
PDV prijava poreza na porezni obveznik koji je u RH pridodanu vrijednost
javio primjenu posebnog postupka oporezivanja telekomunikacijskih usluga
PPO Prijenos tuze- porezni obveznik upisan u regimnih isporuka s prije- star obveznika PDV-a u tuzemstvu
nosom porezne obveze koji obavlja tuzemne isporuke s
prijenosom porezne obveze
INO PPO Prijava za is- porezni obveznik koji nema sjediporuke dobara i usluga te, prebivalite ili uobiajeno boiz lanka 75. stavka 2. ravite u tuzemstvu, a u RH je registriran za potrebe PDV-a
Zakona

proteklo tromjeseje
proteklo tromjeseje

proteklo razdoblje oporezivanja
(podnosi se elektroniki kroz sustav ePorezna ako su u razdoblju
oporezivanja obavljene isporuke
dobara/usluga)
porezni obveznik zastupnik za do 20. dana u tekuem mjesecu za
isporuke dobara u druge drave proteklo razdoblje oporezivanja
lanice EU na koja su se primjenji- (podnosi se Podrunom uredu Zavali carinski postupci 42 i 63
greb)
Obrazac PZ 42 i 63
Prijava isporuka dobara
u druge drave lanice
Europske unije prethodno uvezenih u okviru postupaka 42 i 63
PDV prijava poreza na porezni zastupnik za poreznog do 20. dana u tekuem mjesecu za
dodanu vrijednost
obveznika kojeg zastupa
proteklo razdoblje oporezivanja
(podnosi se Podrunom uredu Zagreb)
PDV prijava poreza na porezni obveznik koji je prestao s do 20. dana u tekuem mjesecu za
dodanu vrijednost
poslovanjem
posljednje razdoblje oporezivanja
u kojem je poslovao (sa svim usklaenjima i ispravkama)
PDV prijava poreza na strani porezni obveznik koji obav- do 20. dana u tekuem mjesecu za
dodanu vrijednost
lja povremeni meunarodni ce- proteklo razdoblje oporezivanja
stovni prijevoz putnika autobu- (samo za razdoblja oporezivanja u
som, mini-busom, kombi vozilom kojima je obavljao usluge meunarodnog cestovnog prijevoza putniili taxi slubom na podruju RH
ka na podruju RH)
79
Naziv obrasca
PDV-S prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih drava lanica Europske
unije za mjesec ____
godina
Stjecanje NPS prijava
za stjecanje novog prijevoznog sredstva iz druge drave lanice EU
Isporuka NPS prijava
za isporuke novog prijevoznog sredstva iz RH
u drugu dravu lanicu
Podnositelj obrasca
porezni obveznik (elektroniki do 20. dana u mjesecu za prethodpodnosi u sustav VIES)

ni mjesec (samo porezni obveznik
koji je u razdoblju oporezivanja
stekao dobra i/ili primio usluge iz
drugih drava lanica EU)
10 dana od dana stjecanja novog
prijevoznog sredstva (prijavu ne
podnosi porezni obveznik koji
nova prijevozna sredstva koristi za
daljnju prodaju)
porezni obveznik koji isporuuje 10 dana od dana isporuke novog
novo prijevozno sredstvo osobi prijevoznog sredstva u kojoj iskakoja nije registrirana za potrebe zuje vrijednost tih isporuka
PDV-a i porezni obveznik koji povremeno isporuuje nova prijevozna sredstva (podnose nadlenoj
ispostavi Porezne uprave)
porezni obveznik koji je obavio do 20. dana u mjesecu za prethodisporuke dobara unutar EU (elek- ni mjesec
troniki podnosi u sustav VIES)
porezni obveznik koji stjee nova
prijevozna sredstva unutar EU
(podnosi nadlenoj ispostavi Porezne uprave)
ZP Zbirna prijava za
isporuke dobara i usluga u druge drave lanice Europske unije za
mjesec___ godina ____
PDV-P Zahtjev za po- kupac koji nema prebivalite ni Prije isteka roka od 3 mjeseca navrat PDV-a
uobiajeno boravite na podruju kon mjeseca u kojemu je isporuka
obavljena
RH
PDV-F evidencija rauna o prodanim dobrima radi povrata PDV-a
u okviru putnikog prometa
ZP-PDV zahtjev za povrat PDV-a
prodavatelj dobara u putnikom Uz prijavu PDV-a za posljednje razprometu

doblje oporezivanja kalendarske
godine
porezni obveznik koji nema sjedite na podruju EU a trai povrat

PDV-a zaraunanog za isporuena pokretna dobra ili obavljene
usluge u tuzemstvu, ili prilikom
uvoza dobara u tuzemstvu za
obavljanje gospodarske djelatnosti (podnosi Poreznoj upravi, Podrunom uredu Zagreb)
PDV-H zahtjev za po- pravne osobe registrirane za
vrat PDV-a ovlatenim obavljanje humanitarne, dobrotijelima za izvezena do- tvorne ili obrazovne djelatnosti
bra
Obrazac P-DIP Zahtjev diplomatska i konzularna predza povrat PDV-a i troa- stavnitva, posebne misije i meunarodne organizacije sa sjedirine
tem u RH za isporuke u RH
80
najkasnije 6 mjeseci nakon zavretka kalendarske godine na koju se

zahtjev odnosi
6 mjeseci nakon proteka kalendarske godine u kojoj su ostvareni

uvjeti za povrat PDV-a
najkasnije 12 mjeseci od tromjeseja na koje se zahtjev odnosi
(podnosi se Ministarstvu vanjskih i
europskih poslova)
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
diplomatska i konzularna predstavnitva, posebne misije i meunarodne organizacije sa sjeditem u RH i institucije i tijela EU sa
sjeditem u RH koja u RH uvoze
dobra i motorna vozila
diplomatska i konzularna predstavnitva, posebne misije i meunarodne organizacije sa sjeditem u drugoj lanici EU i institucije i tijela EU sa sjeditem u RH ili
u treoj zemlji koje u RH ili kod
ovlatenih dratelja troarinskih
skladita u RH nabavljaju dobra i
troarinske proizvode ili usluge
oruane snage drugih drava lanica NATO-a i civilno osoblje koje
ih prati
Narudba ovjerena od institucije i tijela EU sa sjeditem u
Porezne uprave
RH za isporuke u RH
Izvjee PDV Izvjee o dravno tijelo nadleno za projekt
ostvarenim osloboenjima od plaanja PDV-a
Obrazac IOU Potvrda
o pravu na izravno osloboenje od plaanja carine, PDV-a, troarine i
posebnog PDV-a i troarina pri uvozu
Potvrda o osloboenju
od plaanja PDV-a i/ili
troarine
izravno pri uvozu (dostavlja se

nadlenom podrunom carinskom
uredu)
prilikom nabave dobara ili usluga

(ovjereni primjerak potvrde o osloboenju od nadlenog tijela drave u kojoj imaju sjedite uruuje se
isporuitelju dobara i troarinskih
proizvoda ili usluga u RH)
prilikom nabave dobara ili usluga

do kraja veljae tekue godine za
prethodnu godinu (dostavlja se
Poreznoj upravi, Podrunom uredu
Zagreb)
Svi obveznici PDV-a obvezni su prijave na obrascima PDV, ZP i PDV-S podnositi iskljuivo elektroniki kroz sustav ePorezna. Prijavu PDV-a u papirnatom
obliku mogu podnijeti mali porezni obveznici koji iskljuivo primaju i obavljaju usluge poreznim obveznicima iz treih zemalja i porezni obveznici koji
nemaju sjedite, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalite ili uobiajeno boravite u tuzemstvu i obavljaju iskljuivo povremeni meunarodni cestovni
prijevoz putnika na podruju RH.
POSEBNE EVIDENCIJE
Naziv obrasca
Knjiga izdanih (izlaznih) rauna za isporuke dobara i usluga (Obrazac I-RA)

Knjiga primljenih (ulaznih) rauna za primljena dobra i usluge (Obrazac U-RA)
Posebne evidencije za uvezena dobra
Posebne evidencije o stjecanjima dobara iz drugih drava lanica, primljenim i obavljenim uslugama iz i u druge drave lanice, kao i tree zemlje, te o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze u tuzemstvu
Porezni obveznik mora voditi evidenciju dobara to ih je otpremio ili prevezao, ili
to su za njegov raun bila otpremljena ili prevezena izvan podruja Republike
Hrvatske unutar Europske unije radi obavljanja usluga procjene vrijednosti dobara
ili rada na tim dobrima ili njihovog privremenog koritenja.
Porezni obveznik mora voditi evidenciju o stjecanjima dobara iz drugih drava
lanica, primljenim i obavljenim uslugama u druge drave lanice kao i u tree
81
zemlje, o primljenim isporukama na koje se primjenjuje prijenos porezne obveze

u tuzemstvu, te o PDV-u plaenom pri uvozu.
Porezni obveznik mora voditi evidenciju koja omoguava identifikaciju dobara
koja mu je iz druge drave lanice dopremio porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u toj drugoj dravi lanici, ili druga osoba za njegov raun, a koja su
upotrijebljena za usluge u procjeni tih dobara ili radovima na tim dobrima.
Ako porezni obveznik u svome knjigovodstvu osigurava sve podatke potrebne za
utvrivanje porezne osnovice, odnosno poreza i pretporeza, nije obvezan posebno
voditi propisane knjige i evidencije.
i Ako porezni obveznik u raunu ima prolazne stavke onda u knjigama I-RA i U-RA
moe dodati nove stupce u kojima e te stavke evidentirati (npr. za evidenciju povratne ambalae).
i
Preprodavatelj koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja mare za rabljena dobra, umjetnika djela, kolekcionarske i antikne predmete obvezan je u svom knjigovodstvu osigurati sve potrebne podatke o nabavi i prodaji navedenih dobara. Podaci
se upisuju u ove evidencije:
Naziv evidencije
Evidencija o prodanim dobrima na koja se primjenjuje posebni postupak oporezivanja mare

(obrazac PDV-MI)
Evidencija o nabavljenim dobrima u posebnom postupku oporezivanja mare (obrazac PDV-MU)
Porezni obveznik koji nema sjedite u dravi lanici potronje, a u Republici Hrvatskoj
je prijavio primjenu posebnog postupka oporezivanja telekomunikacijskih usluga,
usluga radijskog i televizijskog emitiranja i elektroniki obavljenih usluga mora voditi
evidenciju o transakcijama obuhvaenima ovim posebnim postupkom oporezivanja
kako bi omoguio poreznom tijelu drave lanice potronje provjeru tonosti prijave
PDV-a. On je takoer obvezan kroz sustav ePorezna podnijeti prijavu PDV-a do 20.
dana u mjesecu za prethodno tromjeseje.
RAUNI
Porezni obveznik mora ispostaviti raun za:
1. isporuke dobara i usluga to je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj
osobi koja nije porezni obveznik (tijela dravne uprave, gradovi, opine i slino),
2. isporuke dobara to ih isporuitelj, ili druga osoba za raun isporuitelja, otpremi ili preveze iz drave lanice koja nije drava lanica u kojoj zavrava otprema ili prijevoz,
3. isporuke dobara i obavljanje usluga unutar EU koje su osloboene PDV-a (ukljuujui isporuke novih prijevoznih sredstava, dobra to podlijeu troarinama, te premjetanje dobara), pod odreenim uvjetima,
i
Iznimno, porezni obveznik nije obvezan izdati raun za sljedee obavljene usluge to
su osloboene plaanja PDV-a:
a) transakcije osiguranja i reosiguranja, ukljuujui s njima povezane usluge to ih
obavljaju posrednici u osiguranju i reosiguranju i zastupnici u osiguranju,
b) odobravanje kredita i zajmova, ukljuujui i posredovanje u tim poslovima te
upravljanje kreditima ili zajmovima kada to ini osoba koja ih odobrava,
82
c) ugovaranje kreditnih garancija i svi drugi poslovi po kreditnim garancijama ili kojemu drugom osiguranju novca te upravljanje kreditnim garancijama kada to ini
osoba koja odobrava kredit,
d) transakcije, ukljuujui posredovanje, u vezi sa tednim, tekuim i iro raunima,
plaanjima, transferima, dugovima, ekovima i drugim prenosivim instrumentima,
osim naplate duga,
e) transakcije, ukljuujui posredovanje, u vezi s valutama, novanicama i kovanicama
koje se koriste kao zakonsko sredstvo plaanja, osim kolekcionarskih predmeta,
odnosno kovanica od zlata, srebra ili drugog metala te novanica koje se u pravilu
ne koriste kao zakonsko sredstvo plaanja ili kovanica od numizmatikog interesa,
f) transakcije, ukljuujui posredovanje, osim upravljanja i pohrane, u vezi s dionicama,
udjelima u trgovakim drutvima ili udruenjima, obveznicama i drugim vrijednosnim
papirima, uz iznimku dokumenata kojima se utvruje neko pravo nad dobrima te
prava ili vrijednosnih papira kojima se utvruju odreena prava na nekretninama,
g) usluge upravljanja investicijskim fondovima.
4. isporuke dobara to su osloboena plaanja PDV-a unutar EU,

5. primljene predujmove prije obavljene isporuke dobara i usluga,
Za primljene predujmove prije isporuke dobara ili obavljanja usluga mora se
izdati raun (raun za predujam ne mora sadravati podatak o koliini). Pri
isporuci dobara i usluge izdaje se raun u kojem se od obraunanog PDV-a po
tom raunu umanjuje PDV obraunan na primljeni predujam, a u raunu je
potrebno navesti i broj izdanog rauna za primljeni predujam. Raun za primljeni predujam nije potrebno izdati ako je do roka za podnoenje prijave
PDV-a za razdoblje oporezivanja u kojem je predujam primljen izdan raun za
obavljenu isporuku dobara ili usluga.
U raunu za primljeni predujam to se odnosi na isporuke dobara na koje se
obraunava i plaa PDV na maru, kao razliku izmeu prodajne i nabavne cijene, PDV se obraunava od porezne osnovice koja je jednaka razlici izmeu
prodajne cijene koju e porezni obveznik zaraunati za to dobro i nabavne
cijene toga dobra.
6. isporuke to ih obavi isporuitelj iz druge drave lanice ako je ukupna vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini ili u tekuoj
kalendarskoj godini vea od 270.000,00 kuna (prag isporuke u Republici Hrvatskoj),
i
Isporuitelj moe odluiti da je mjesto takvih isporuka u tuzemstvu, bez obzira to

ukupna vrijednost njegovih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini ili u tekuoj
kalendarskoj godini nije prela propisani prag isporuke.
7. mjenjake poslove u tuzemstvu.

Ako raun izdaje mali porezni obveznik u raunu mora navesti da su isporuke dobara ili usluga osloboene plaanja PDV-a temeljem odredbe
lanka 90. stavka 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
83
Raunom se smatra svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni raun i
koja se izriito i nedvojbeno na njega odnosi.
Raun moe biti ispostavljen na papiru ili u elektronikom obliku. Porezni obveznik
kupcu dostavlja raun, a sebi osigurava primjerak koji slui kao isprava za knjienje.
i
Ako porezni obveznik izdaje interne raune za isporuke izmeu poslovnih cjelina ili
poslovnih jedinica istog poreznog obveznika, takvi rauni se ne smatraju raunima i
ne utjeu na oporezivanje, to znai da ne utjeu na utvrivanje obveze obrauna
PDV-a i odbitak pretporeza.
Raun se mora izdati najkasnije 15-og dana u mjesecu iza mjeseca u kojem je obavljena osloboena isporuka dobara u drugu dravu lanicu EU (ukljuujui isporuke
novih prijevoznih sredstava, dobara koja podlijeu troarinama, te premjetanje dobara). Taj rok se odnosi i na obavljene usluge za koje je primatelj usluga u drugoj
dravi lanici obvezan platiti PDV. Taj rok se ne odnosi na isporuke dobara i usluga
obavljene u tuzemstvu.
i
Porezni obveznik moe izdati zbirni raun za vie zasebnih isporuka dobara ili usluga,
pod uvjetom da PDV na isporuke navedene u zbirnom raunu obraunava tijekom
istog kalendarskog mjeseca.
Raun moe izdati i primatelj za dobra i usluge to mu je porezni obveznik isporuio

ili obavio, pod uvjetom da o tome postoji sporazum izmeu tih dviju strana i pod
uvjetom da je utvren postupak za prihvaanje svakog rauna kod poreznog obveznika koji obavlja isporuku dobara i usluga.
Ako isporuitelj dobara ili usluga koji u tuzemstvu nema sjedite ili stalnu poslovnu
jedinicu obavi isporuku dobara ili usluga u RH osobi koja je kao primatelj obvezna
platiti PDV za izdavanje rauna primjenjuju se pravila drave lanice iz koje se obavlja
isporuka u kojoj isporuitelj ima sjedite ili stalnu poslovnu jedinicu, ili prebivalite ili
uobiajeno boravite. U sluaju da raun izdaje primatelj isporuke (samoizdavanje
rauna) smatra se da su isporuke obavljene u RH.
Rauni moraju sadravati sljedee podatke:
1. broj rauna i datum izdavanja,
2. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporuio dobra ili obavio usluge (prodavatelja),
3. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporuena dobra ili obavljene usluge (kupca),
4. koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara, te vrstu i koliinu
obavljenih usluga,
5. datum isporuke dobara, ili obavljenih usluga, ili datum primitka predujma u
raunu za predujam ako se taj datum moe odrediti i ako se razlikuje od datuma izdavanja rauna,
6. jedininu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporuena dobra ili
obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a,
84
7. popuste ili rabate ako nisu ukljueni u jedininu cijenu,

8. stopu PDV-a,
9. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu Zakona o PDV-u taj podatak iskljuen,
10. zbrojni iznos naknade i PDV-a.
i
Iznosi na raunima iskazuju se u kunama, i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti, pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti ili koji se usklauje iskazan u kunama uz primjenu srednjeg teaja Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze
obrauna PDV-a. Ako se rauni izdaju u drugim valutama pojedinani iznosi u raunu
mogu biti iskazani u drugoj valuti, ali ukupni iznos rauna i iznos PDV-a koji treba
platiti mora biti iskazan u kunama.
Porezni obveznik moe izdati pojednostavljeni raun za obavljene isporuke

dobara i usluga iji iznos nije vii od 700,00 kuna. Takav raun mora sadravati sljedee podatke:
1. broj rauna i datum izdavanja,
2. ime i prezime (naziv), adresu, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog
obveznika koji je isporuio dobra ili obavio usluge (prodavatelja), te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog
mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i slino),
3. ime i prezime (naziv), OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika
kome su isporuena dobra ili obavljene usluge (kupca),
4. koliinu i uobiajeni trgovaki naziv isporuenih dobara te vrstu i koliinu
obavljenih usluga,
5. iznos naknade s ukljuenim PDV-om razvrstane po stopi PDV-a,
6. iznos obraunanog PDV-a razvrstanog po stopi PDV-a,
7. kada je izdana isprava ili obavijest koja se smatra raunom17 uputu na prvobitni raun, uz pojedinosti to su izmijenjene.
i
Porezni obveznik ne smije izdati pojednostavljeni raun za isporuke dobara ili usluga
u drugu dravu lanicu u kojoj se treba platiti PDV, ili ako njegova stalna poslovna
jedinica u toj dravi lanici ne sudjeluje u isporuci u smislu lanka 192.a Direktive Vijea 2006/112/EZ, a osoba koja je obvezna platiti PDV je osoba kojoj je dobro isporueno ili je obavljena usluga.
Porezni obveznik koji u drugoj dravi lanici (u kojoj se treba platiti PDV nema
sjedite ili njegova stalna poslovna jedinica u toj dravi lanici ne sudjeluje u isporuci u smislu lanka 192.a Direktive Vijea 2006/112/EZ18) obavi isporuku
dobara ili usluga primatelju koji je obvezan platiti PDV na raunu mora navesti
poreznu osnovicu tih dobara i usluga, te koliinu isporuenih dobara ili usluga,
te njihov naziv.
Svaka isprava ili obavijest koja mijenja prvobitni raun i koja se izriito i nedvojbeno odnosi na
njega smatra se raunom.
18
lankom 192.a Direktive Vijea 2006/112/EZ propisuje se kad se porezni obveznik smatra
poreznim obveznikom koji nije osnovan u nekoj dravi lanici.
17
85
Obveznici PDV-a koji isporuuju dobra ili obavljaju usluge koje su osloboene od plaanja PDV-a moraju na raunu navesti na osnovi koje odredbe Zakona o porezu na
dodanu vrijednost PDV nije zaraunan, ili odgovarajuu odredbu Direktive Vijea
2006/112/EZ-a, ili navesti napomenu koja upuuje na osloboenje. U tim sluajevima
u raunu smije biti iskazan samo zbrojni iznos naknade.
i Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja putnikih agencija
koje posluju s putnicima u svoje ime, a za obavljanje usluga putovanja koriste isporuke dobara i usluge drugih poreznih obveznika, mora u raunu navesti posebni postupak oporezivanja putnike agencije.
i Porezni obveznik koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja mare za rabljena
dobra, umjetnika djela, kolekcionarske ili antikne predmete u raunu mora navesti
posebni postupak oporezivanja mare rabljena dobra, posebni postupak oporezivanja mare umjetnika djela, ili posebni postupak oporezivanja mare kolekcionarski ili antikni predmeti.
i
Kad kupac koji prima isporuku izdaje raun umjesto isporuitelja u raunu
mora navesti samoizdavanje rauna.
i
U sluaju kad je primatelj dobara ili usluga obvezan platiti PDV isporuitelj u raunu
mora navesti prijenos porezne obveze, ili engleski izraz reverse charge.
Ako porezni obveznik imenuje poreznog zastupnika u raunu mora biti iskazano ime i prezime (naziv), adresa, OIB ili PDV identifikacijski broj poreznog
zastupnika.
Rauni za isporuke novih prijevoznih sredstava unutar drava lanica EU osim propisanih podataka moraju sadravati i podatke za:
plovila da su isporuena unutar 3 mjeseca od datuma prve uporabe plovila ili da

nisu plovila vie od 100 sati
zrakoplove da su isporueni unutar 3 mjeseca od datuma prve uporabe ili da nisu
letjela vie od 40 sati
kopnena motorna vozila da su isporuena unutar 6 mjeseca od datuma prve uporabe ili da nisu prela vie od 6.000 km.
i
POVRAT PDV-a
1. Povrat PDV-a po prijavi PDV-a:
Porezni obveznik koji u razdoblju oporezivanja ima pretporez vei od porezne obveze
ima pravo na povrat razlike izmeu pretporeza i porezne obveze. Tu razliku on moe:
a) koristiti kao predujam za budue obveze, ili
b) traiti za povrat,
c) ustupiti drugom poreznom obvezniku.
Porezna uprava duna je obaviti povrat u roku 30 dana od dana predaje prijave PDV-a,
a najkasnije 90 dana od dana pokretanja poreznog nadzora.
Ako porezni obveznik sa sjeditem, prebivalitem ili uobiajenim boravitem u RH
podnosi zahtjev za povrat PDV-a iz druge drave lanice mora ga podnijeti putem
86
elektronikog portala Porezne uprave RH najkasnije do 30. rujna kalendarske godine

nakon razdoblja povrata.
i
Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti krae od 3 kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje krae
od 3 mjeseca ako to razdoblje obuhvaa kraj kalendarske godine.
Porezni obveznik ne moe podnijeti zahtjev za povrat PDV-a za razdoblje u

kojem nije bio upisan u registar obveznika PDV-a.
2. Povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjeditem u drugoj dravi lanici EU
Porezni obveznik koji ima sjedite u drugoj dravi lanici ima pravo na povrat zaraunatog PDV-a za dobra i usluge koje su mu isporuili ili obavili drugi porezni obveznici u tuzemstvu, ili za dobra uvezena u tuzemstvo, pod ovim uvjetima:
1. tijekom razdoblja povrata u tuzemstvu porezni obveznik nije imao sjedite ili
stalnu poslovnu jedinicu iz koje su se obavljale poslovne transakcije, niti je
imao prebivalite ili uobiajeno boravite ako takvo sjedite ili stalna poslovna
jedinica nisu postojali,
2. tijekom razdoblja povrata porezni obveznik nije isporuio dobra ili obavljao
usluge to se smatraju isporuenima, ili obavljenima u tuzemstvu, osim prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga osloboenih plaanja PDV-a i usluga i
isporuka dobara primatelju koji je obvezan platiti PDV.
i
Ovaj se postupak ne primjenjuje na iznose PDV-a to su netono zaraunani i iznose

PDV-a to su zaraunani za isporuke dobara to su osloboene ili mogu biti osloboene plaanja PDV-a kao isporuke dobara u drugu dravu lanicu ili isporuke dobara
koja iz EU otpremi kupac koji nema sjedite u RH.
Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti krae od 3
kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje
krae od 3 mjeseca ako to razdoblje obuhvaa kraj kalendarske godine.
Porezna uprava donosi rjeenje o tome je li zahtjev podnositelja odobren ili odbijen
u roku 4 mjeseca od primitka zahtjeva za povrat.
i
Porezna uprava moe od poreznog obveznika traiti i dodatne podatke koji mogu
ukljuivati dostavu izvornika rauna, ali u svakom sluaju je obvezna izdati rjeenje
najkasnije u roku 8 mjeseci od dana primitka zahtjeva za povrat PDV-a.
Ako je zahtjev za povrat odobren Porezna uprava obavlja povrat odobrenog iznosa
najkasnije 10 radnih dana po isteku roka od 4, odnosno 8 mjeseci od primitka zahtjeva za povrat. Povrat se isplauje u tuzemstvu, ili na zahtjev podnositelja u bilo kojoj
drugoj dravi lanici.
3. Povrat PDV-a poreznim obveznicima koji nemaju sjedite na podruju EU
Pravo na povrat PDV-a ima:
1. Porezni obveznik koji na podruju EU nema sjedite, stalnu poslovnu jedinicu iz
koje su obavljene isporuke, prebivalite ili uobiajeno boravite ima pravo na
87
povrat PDV-a to je zaraunan za pokretna dobra i usluge koje su mu obavili

drugi porezni obveznici u RH, ili koji mu je zaraunan prilikom uvoza dobara u
RH. Pravo na povrat PDV-a ostvaruje pod uvjetom da u dravi podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik takoer ima pravo na povrat PDV-a.
i
Taj porezni obveznik nema pravo na povrat PDV-a za iznose PDV-a koji su netono
zaraunani i za iznose PDV-a koji su zaraunani za isporuke dobara to su osloboene
ili mogu biti osloboene plaanja PDV-a.
2. Porezni obveznik koji u razdoblju za koje trai povrat PDV-a nije obavljao isporuke dobara i usluge za koje je mjesto oporezivanja u RH, osim:
a) prijevoznih i s prijevozom povezanih usluga to su osloboene plaanja
PDV-a,
b) usluga za koje je PDV obvezna platiti osoba kojoj su usluge obavljene.
i
Da bi ostvario pravo na povrat PDV-a porezni obveznik mora Poreznoj upravi predati
zahtjev za povrat PDV-a najkasnije do 30. lipnja kalendarske godine nakon zavretka
kalendarske godine na koju se zahtjev odnosi.
Razdoblje povrata ne smije biti dulje od jedne kalendarske godine niti krae od 3
kalendarska mjeseca zaredom. Zahtjevi za povrat mogu se odnositi i na razdoblje
krae od 3 mjeseca ako to razdoblje obuhvaa kraj kalendarske godine. Zahtjev za
povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata krae od jedne kalendarske godine,
ali ne krae od 3 mjeseca, moe se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se trai povrat
nije manji od 3.100,00 kuna.
Zahtjev za povrat PDV-a koji se odnosi na razdoblje povrata od jedne kalendarske
godine moe se podnijeti ako iznos PDV-a za koji se trai povrat nije manji od 400,00
kuna.
Porezna uprava u roku od najvie osam mjeseci od primitka zahtjeva za povrat PDV-a
donosi rjeenje o tome je li zahtjev odobren u cijelosti, ili djelomino, ili nije odobren.
Ako je zahtjev za povrat odobren Porezna uprava obavlja povrat odobrenog iznosa
najkasnije u roku 10 radnih dana po isteku roka 8 mjeseci od primitka zahtjeva za
povrat na raun podnositelja zahtjeva (o njegovom troku).
88
ROKOVI PLAANJA I UPLATNI RAUNI

70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
XXXX - XXXXXXXXXXX
Porez na dodanu vrijednost
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
Upisuje se OIB osobni identifikacijski broj poreznog obveznika (11 znamenki)

Upisuje se
brojanu
oznaku vrste
PDV-a
Vrsta poreza na dodanu vrijednost
Krajnji rok za plaanje poreza
1201
Porez na dodanu vrijednost
do zadnjeg dana u tekuem mjesecu za proteklo razdoblje

oporezivanja (mjeseno ili tromjeseno)
osoba koja nije registrirana za potrebe PDV-a, a koja stjee
novo prijevozno sredstvo PDV plaa na temelju rjeenja
Porezne uprave
1228
Porez na dodanu vrijednost na

usluge inozemnih poduzetnika
do zadnjeg dana u tekuem mjesecu za proteklo razdoblje

oporezivanja (mjeseno ili tromjeseno)
1236
Povrat PDV-a stranim poduzetnicima Porezna uprava obavlja povrat odobrenog iznosa najkasnije u
iz EU VAT Refund
roku 10 radnih dana po isteku 4 mjeseca, ili ako su zatraeni
dodatni podaci po isteku 8 mjeseci od dana primitka zahtjeva
za povrat
1244
PDV poduzetnika registriranih u RH

za obavljanje e usluga na podruju
drugih drava lanica EU
do 20. dana u tekuem mjesecu za protekli kvartal
1260
Povrat PDV-a diplomatskim i konzularnim predstavnitvima, posebnim

misijama te meunarodnim organizacijama sa sjeditem u RH
najkasnije 12 mjeseci od tromjeseja na koje se zahtjev odnosi
Za brojanu oznaku 1244 na nalozima za plaanje upisuje se kao trei podatak oznaku tromjeseja (1 znamenka) i godine (2 znamenke) za koje se
uplata obavlja.
89
POREZNI PROPISI
Zakon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 73/13, 99/13-Rjeenje USRH, 148/13, 153/13-Rjeenje USRH, 143/14),
73/13),
Zakon o elektronikoj ispravi (Narodne novine broj 150/05),
Zakon o elektronikom potpisu (Narodne novine broj 10/02, 80/08),
Okvirni sporazum izmeu Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi
sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoi Europske zajednice za
projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice (Narodne novine Meunarodni ugovori broj 8/02 i 11/02),
Okvirni sporazuma izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoi Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoi u okviru Instrumenta pretpristupne pomoi
(IPA) (Narodne novine Meunarodni ugovori broj 10/07),
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine broj 79/13, 85/13 ispravak, 160/13, 35/14, 157/14),
Pravilnik o postupku ostvarivanja osloboenja od plaanja poreza na dodanu
vrijednost i troarina za diplomatska i konzularna predstavnitva, institucije i tijela
Europske unije te meunarodne organizacije (Narodne novine broj 160/13),
Pravilnik o osloboenju od poreza na dodanu vrijednost i troarine za robu uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz treih drava te za robu uvezenu kao
mala poiljka nekomercijalnog znaaja (Narodne novine broj 79/13),
Pravilnik o izradi elektronikog potpisa, uporabi sredstva za izradu elektronikog
potpisa, opim i posebnim uvjetima poslovanja za davatelje usluga izdavanja vremenskog iga i certifikata (Narodne novine broj 107/10, 89/13),
12/15).
90
1.4 TROARINE I POSEBNI POREZI

1.4.1 TROARINSKI SUSTAV OPOREZIVANJA
ALKOHOLA, ALKOHOLNIH PIA,
DUHANSKIH PRERAEVINA, ENERGENATA
I ELEKTRINE ENERGIJE
OBVEZNIK PLAANJA TROARINE
1. Ovlateni dratelj troarinskog skladita, registrirani primatelj, bilo koja
osoba koja otputa troarinske proizvode ili osoba za iji se raun otputaju troarinski proizvodi iz sustava odgode plaanja troarine,
Ovlateni dratelj troarinskog skladita je pravna ili fizika osoba koja je dobila troarinsko odobrenje od nadlenog tijela drave lanice da u okviru obavljanja svoje registrirane djelatnosti u troarinskom skladitu moe primati, proizvoditi, preraivati
(obraivati), skladititi, izvoditi druge radnje s troarinskim proizvodima i otpremati
troarinske proizvode u sustavu odgode plaanja troarine.
i Registrirani primatelj u okviru svoje registrirane djelatnosti moe primati troarinske
proizvode iz druge drave lanice u sustavu odgode plaanja troarine ako ima sjedite, odnosno prebivalite ili podrunicu u Republici Hrvatskoj i ako za to dobije odobrenje carinskog ureda nadlenog prema njegovu sjeditu, odnosno prebivalitu ili
sjeditu podrunice. Registrirani primatelj ne smije skladititi niti otpremati troarinske proizvode u sustavu odgode plaanja troarine.
i
Povremeno registrirani primatelj je registrirani primatelj koji u okviru obavljanja svoje registrirane djelatnosti samo povremeno prima troarinske proizvode iz druge drave lanice u sustavu odgode plaanja troarine. On mora od
nadlenog carinskog ureda prema svom sjeditu, odnosno prebivalitu ili sjeditu podrunice u Republici Hrvatskoj ishoditi odobrenje koje je ogranieno
na odreenu koliinu troarinskih proizvoda za svaku pojedinu poiljku jednog poiljatelja, te na odreeno vremensko razdoblje unutar kalendarske godine. Povremenim primanjem troarinskih proizvoda smatra se primitak troarinskih proizvoda iz druge drave lanice u sustavu odgode plaanja troarine
do tri puta u jednoj kalendarskoj godini.
2. Uvoznik troarinskih proizvoda,
i
Uvoznik troarinskih proizvoda je carinski dunik odreen prema carinskim propisima.
3. Proizvoa troarinskih proizvoda izvan sustava odgode,

i
Proizvoa troarinskih proizvoda izvan sustava odgode je obveznik kod kojeg obveza
obraunavanja troarine nastaje u trenutku proizvodnje troarinskih proizvoda, izuzev
kod duhanskih preraevina i energenata. Sustav odgode plaanja troarine odnosi se
91
na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladitenje, izvoenje drugih radnji s

troarinskim proizvodima i otpremanje troarinskih proizvoda u kojem je obveza plaanja troarine odgoena.
4. Primatelj troarinskih proizvoda ve putenih u potronju u drugoj dravi lanici, a koje dri u komercijalne svrhe na teritoriju Republike Hrvatske radi isporuke ili radi potronje,
i
Dranjem u komercijalne svrhe smatra se dranje troarinskih proizvoda od strane

osobe koja nije fizika osoba pojedinac, ili od strane fizike osobe pojedinca koja ih
ne dri za vlastitu uporabu niti ih sama prevozi.
5. Prodavatelj iz druge drave lanice, odnosno njegov porezni zastupnik

kod prodaje na daljinu ili primatelj troarinskih proizvoda u Republici
Hrvatskoj ako prodavatelj prije otpreme proizvoda nije nadlenom tijelu
prijavio i podnio instrument osiguranja plaanja troarine sukladno
odredbama Zakona o troarinama.
Porezni zastupnik za prodaju na daljinu je pravna ili fizika osoba koju
imenuje prodavatelj u drugoj dravi lanici da u njegovo ime i za njegov raun
u Republici Hrvatskoj izvrava obveze i ostvaruje prava sukladno odredbama
Zakona o troarinama ako za to dobije odobrenje nadlenog carinskog ureda.
Porezni zastupnik mora imati prebivalite, sjedite ili podrunicu na teritoriju
Republike Hrvatske.
i
Kad troarinske proizvode putene u potronju u drugoj dravi lanici prima osoba u
Republici Hrvatskoj obveza obrauna troarine nastaje u Republici Hrvatskoj.
Troarinu plaaju i:
1. osoba koja dri troarinske proizvode izvan sustava odgode plaanja troarine
kod kojih troarina nije plaena sukladno odredbama Zakona o troarinama, ili
bilo koja druga osoba koja je ukljuena u dranje tih proizvoda,
2. osoba koja puta u potronju troarinske proizvode kad:
nadleni carinski ured proda ili ustupi oduzete troarinske proizvode, osim
kad ih proda ili ustupi ovlatenom dratelju troarinskog skladita, odnosno
osloboenom korisniku,
su troarinski proizvodi u postupku spajanja gospodarskih subjekata puteni u
potronju, osim kad je kupac ovlateni dratelj troarinskog skladita, odnosno osloboeni korisnik,
se zavri postupak spajanja gospodarskih subjekata i kada su troarinski proizvodi otpremljeni novonastalom subjektu, osim kada je novonastali subjekt
ovlateni dratelj troarinskog skladita, odnosno osloboeni korisnik, ali najkasnije do 30. dana od dana upisa spajanja u sudski registar,
su troarinski proizvodi u postupku steaja puteni u potronju ili otpremljeni
vjerovniku, osim kad je vjerovnik ovlateni dratelj troarinskog skladita, odnosno osloboeni korisnik.
92
3. osoba koja nezakonito proizvede, prima, otprema, uveze, unese, preveze, uva,
posjeduje, proda, kupi, pusti u potronju troarinske proizvode ili s njima na drugi nain nezakonito raspolae, kao i osoba koja sudjeluje u tim radnjama,
4. ovlateni dratelj troarinskog skladita, registrirani poiljatelj ili bilo koja druga
osoba koja je u skladu sa Zakonom o troarinama jamila plaanje troarine u
sluaju nepravilnosti koje su se dogodile tijekom kretanja troarinskih proizvoda
u sustavu odgode plaanja troarine,
i
Registrirani poiljatelj je pravna ili fizika osoba koja ima odobrenje nadlenog tijela
drave lanice uvoza da u okviru svoje registrirane djelatnosti i pod uvjetima koje
odreuje Zakon o troarinama samo otprema troarinske proizvode u sustavu odgode plaanja troarine nakon njihova putanja u slobodan promet prema lanku 79.
Uredbe Vijea (EEZ) br. 2913/92. Registrirani poiljatelj mora imati sjedite, odnosno
prebivalite ili podrunicu u Republici Hrvatskoj i dobiti odobrenje carinskog ureda
nadlenog prema njegovom sjeditu, odnosno prebivalitu ili mjestu podrunice. Registrirani poiljatelj ne smije primati niti skladititi troarinske proizvode u sustavu
odgode plaanja troarine.
5. osoba koja je jamila plaanje troarine u kretanju troarinskih proizvoda putenih

u potronju izmeu drava lanica i u prodaji na daljinu u sluaju nepravilnosti
koje su se dogodile tijekom kretanja troarinskih proizvoda putenih u potronju,
6. osloboeni korisnik troarinskih proizvoda kada otprema ili koristi troarinske
proizvode u svrhe za koje nije dobio odobrenje.
i
Osloboeni korisnik troarinskih proizvoda je pravna ili fizika osoba koja je dobila
odobrenje nadlenog carinskog ureda da moe u okviru svoje registrirane djelatnosti
za namjene iz lanka 61. stavka 1. toaka 4. do 12. i lanka 101. stavaka 1. i 8. Zakona o troarinama nabavljati troarinske proizvode bez plaanja troarine.
Troarinskim obveznikom za elektrinu energiju iz tarifne oznake KN 2716 smatra se:

1. opskrbljiva elektrinom energijom kad elektrinu energiju isporui krajnjem
kupcu u Republici Hrvatskoj,
2. opskrbljiva kad uvozi ili unosi elektrinu energiju za vlastite potrebe,
3. proizvoa kad proizvedenu elektrinu energiju koristi za vlastite potrebe.
Troarinskim obveznikom za prirodni plin iz tarifne oznake KN 2711 11, 2711 21 i
plinove iz tarifne oznake 2711 29 smatra se:
1. opskrbljiva plinom kad prirodni plin isporui krajnjem kupcu u Republici Hrvatskoj,
2. opskrbljiva kad uvozi ili unosi prirodni plin za vlastitu potronju,
3. proizvoa plina kad proizvedeni prirodni plin koristi za vlastitu potronju.
Troarinskim obveznikom za kruta goriva iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704
smatra se:
1. isporuitelj kad isporui kruta goriva krajnjem potroau u Republici Hrvatskoj, odnosno kad kruta goriva koristi za svoju konanu potronju,
i
Isporuitelj je svaka pravna ili fizika osoba sa sjeditem, odnosno prebivalitem u

Republici Hrvatskoj koja obavlja registriranu djelatnost trgovine ugljenom, koksom i
93
lignitom (u daljnjem tekstu: kruta goriva) i koja nabavlja kruta goriva bez plaanja
troarine radi daljnje prodaje temeljem odobrenja nadlenog carinskog ureda za nabavu krutih goriva bez plaanja troarine.
i Krajnji potroa je svaka pravna ili fizika osoba koja nema odobrenje nadlenog carinskog ureda za nabavu krutih goriva bez plaanja troarine.
2. krajnji potroa kad uvozi ili unosi kruta goriva za svoju konanu potronju.
NAPOMENA:
Proizvoai piva, vina, etilnog alkohola, meuproizvoda i ostalih pia dobivenih
vrenjem koji za komercijalne svrhe proizvode pivo, vino, etilni alkohol, meuproizvode i ostala pia dobivena vrenjem mogu se izuzeti od uvjeta to su propisani
za troarinska skladita i poslovati izvan sustava odgode plaanja troarine.
na troarinske obveznike za elektrinu energiju, za prirodni plin i za kruta goriva
ne primjenjuju se odredbe to se odnose na kretanje troarinskih proizvoda, podnoenje dnevnog obrauna troarine i ope uvjete rada troarinskih skladita.
Mali proizvoai vina i mali proizvoai jakog alkoholnog pia
Mali proizvoa vina je osoba definirana prema posebnim propisima koja u komercijalne svrhe proizvodi ne vie od 1000 hl vina godinje. On mora najkasnije 8 dana
prije poetka proizvodnje carinskom uredu nadlenom prema svome sjeditu ili prebivalitu podnijeti prijavu za upis u registar troarinskih obveznika.
i
Mali proizvoai vina osloboeni su uvjeta propisanih u odnosu na kretanje troarinskih

proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine i uvjeta rada troarinskih skladita.
Malim proizvoaem jakog alkoholnog pia smatra se fizika osoba vlasnik ili korisnik poljoprivrednog zemljita i vlasnik tvari za proizvodnju jakog alkoholnog pia
koji jako alkoholno pie proizvodi za vlastite potrebe, i to u koliini koja ne prelazi 20
litara istog alkohola godinje po kuanstvu (primjerice 50 litara rakije jakosti 40 %
vol.). Njemu nije dozvoljena prodaja jakog alkoholnog pia.
Jakim alkoholnim piima smatraju se proizvodi obuhvaeni tarifnom oznakom KN
2208.
i Mali proizvoa jakog alkoholnog pia plaa troarinu ovisno o zapremnini kotla.
Troarina za svaki kotao zapremnine do ukljuivo 100 litara iznosi 100,00 kuna, a za
kotao zapremnine vee od 100 litara iznosi 200,00 kuna.
i Mali proizvoa jakog alkoholnog pia je obveznik plaanja troarine ako proizvode
vie od 20 litara istog alkohola godinje po domainstvu, i na tu vie proizvedenu
koliinu duan je obraunavati i plaati troarinu.
i Ako mali proizvoa jakog alkoholnog pia vlasnik kotla najkasnije do 30. lipnja
tekue godine obavijesti nadleni carinski ured da kotao nije u uporabi i zatrai da se
zapeati u sljedeim poreznim razdobljima ne nastaje troarinska obveza dok je kotao
zapeaen. Za godinu u kojoj nadleni carinski ured skine peat ili utvrdi da je peat
bio skinut bez suglasnosti nadlenog carinskog ureda nastaje troarinska obveza kao
to je prethodno opisano.
i
94
Troarinska obveza ne nastaje za porezno razdoblje ako mali proizvoa jakog alkoholnog pia koji nije vlasnik kotla nego isti ima u uporabi nee proizvoditi, a najkasnije do 30. lipnja tekue godine o tome obavijesti nadleni carinski ured.
i Peaenje i skidanje peata s kotla obavlja nadleni carinski ured na zahtjev i troak
malog proizvoaa jakog alkoholnog pia.
i Mali proizvoa jakog alkoholnog pia oslobaa se uvjeta propisanih odredbama o
radu troarinskih skladita.
i
Carinska uprava moe, prema lanku 105. Zakona o troarinama, rjeenjem troarinskom obvezniku privremeno zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti izmeu ostaloga
i ako:
1. ne dopusti ili onemoguava provedbu poreznog ili troarinskog nadzora,
2. obavlja djelatnost proizvodnje ili prodaje troarinskih proizvoda na podruju
Republike Hrvatske bez upisa u registar troarinskih obveznika,
3. ne obraunava, netono obraunava ili ne uplauje troarinu,
4. ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, otpremljenim, isporuenim i prodanim troarinskim proizvodima,
5. ne vodi propisane evidencije ili ne dostavlja propisana izvjea,
6. ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o troarinskoj obvezi za uplatu
te o uplaenoj troarini, kao i drugu porezno-pravno relevantnu poslovnu i
financijsku dokumentaciju.
i
alba izjavljena protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja.
Zabrana prodaje troarinskih proizvoda na trnicama, mjestima na kojima

se moe prigodno trgovati i na drugim otvorenim mjestima:
Nezakonitom se smatra svaka prodaja alkohola i alkoholnih pia i duhanskih preraevina i energenata na tandovima, klupama i drugim otvorenim prostorima u trnicama i neposredno oko trnica, te drugim mjestima na kojima se moe prigodno
trgovati ako prodavatelj ne posjeduje vaeu odluku nadlenog tijela propisanu posebnim propisima i pisanu suglasnost nadlenog carinskog ureda prema mjestu prodaje u kojoj se navode uvjeti pod kojima je prodaja doputena.
Doputena je prodaja alkohola i alkoholnih pia u prodavaonicama i izvan prodavaonica (na tandovima i klupama unutar trgovakih centara, ustanova i sl., putem kioska, pokretnom prodajom, u proizvodnim objektima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava) uz ispunjavanje uvjeta propisanih posebnim propisima.
Iznimno je doputena prodaja duhanskih preraevina na mjestima prigodne prodaje
uz prethodnu pisanu obavijest carinskom uredu nadlenom prema mjestu prodaje,
te ako su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima u odnosu na obavljanje djelatnosti trgovine, izdavanje rauna i ograniavanje uporabe duhanskih proizvoda.
i
Za nepridravanje pravila o doputenosti prodaje troarinskih proizvoda na navedenim mjestima propisani su troarinski prekraji i zatitna mjera obveznog oduzimanja
troarinskih proizvoda te mogunost izricanja zatitne mjere zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do godinu dana.
95
OSLOBOENI KORISNIK TROARINSKIH PROIZVODA

Osloboeni korisnik troarinskih proizvoda (u daljnjem tekstu: osloboeni korisnik) je pravna ili fizika osoba koja je dobila odobrenje nadlenog carinskog ureda da
moe u okviru svoje registrirane djelatnosti nabavljati troarinske proizvode bez plaanja troarine za sljedee namjene:
1. energente koje proizvoa energenata i elektrine energije koristi u svojim
proizvodnim prostorijama za daljnju preradu, odnosno proizvodnju drugih
energenata i elektrine energije, osim ako se koriste kao pogonsko gorivo za
vozila,
2. energente koji se koriste za zajedniku proizvodnju toplinske i elektrine energije u jedinstvenom procesu (kogeneracija),
3. energente koji se koriste u mineralokim procesima,
4. dvojno koritenje energenata ako se koriste kao gorivo za grijanje i istodobno za namjenu koja nije pogon ili grijanje (uporaba energenata za kemijsku
redukciju, u elektrolitskim i metalurkim procesima),
5. energente koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje,
6. elektrinu energiju koja se koristi za kemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurkim procesima,
7. elektrinu energiju koja se koristi za zajedniku proizvodnju toplinske i elektrine energije u jedinstvenom procesu (kogeneracija),
8. elektrinu energiju koja se dobiva koritenjem iz obnovljivih izvora energije i
ako je proizvoa koristi za vlastite potrebe: snage vjetra, valova, plime, geotermalnih izvora, suneve energije ili ako je proizvedena od biomase ili proizvoda od biomase,
9. elektrinu energiju koja se koristi u mineralokim procesima,
10. elektrinu energiju koja se koristi za proizvodnju elektrine energije te za odravanje sposobnosti proizvodnje elektrine energije.
Nadalje, osloboeni korisnik moe u okviru svoje registrirane djelatnosti nabavljati
alkohol i alkoholna pia bez plaanja troarine za sljedee namjene:
1. u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda, pod uvjetom da je etilni
alkohol djelomino denaturiran,
2. za proizvodnju lijekova definiranih Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na
lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28. 11. 2001., str. 67.),
3. za proizvodnju octa iz tarifne oznake KN 2209,
4. u proizvodnji neposredno ili kao sastojak nekog poluproizvoda za proizvodnju
prehrambenih proizvoda, punjenih ili u drugom obliku, pod uvjetom da sadraj alkohola nije vei od 8,5 litara istog alkohola na 100 kg proizvoda za
okoladu te 5 litara istoga alkohola na 100 kg proizvoda za druge proizvode,
5. za proizvodnju aroma za pripremu prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih
pia kojima volumni udjel alkohola nije vei od 1,2% vol.,
6. u proizvodnim procesima pod uvjetom da krajnji proizvod ne sadri alkohol,
7. za konzerviranje preparata i pulpiranje voa,
8. u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama,
96
9. za znanstveno-istraivake ili obrazovne potrebe na fakultetima, institutima i

drugim znanstvenim ustanovama koje alkohol koriste za obavljanje nastavne
i znanstvene djelatnosti.
i
Osloboeni korisnik troarinskih proizvoda mora:

1. voditi evidenciju o nabavi, proizvodnji i potronji troarinskih proizvoda prema kategoriji i vrsti troarinskog proizvoda, tarifnoj oznaci iz Kombinirane nomenklature,
koliini te na zahtjev carinskom uredu dostaviti izvjee o stanju zaliha troarinskih
proizvoda koje je nabavio bez plaanja troarine,
2. obavijestiti carinski ured o svim izmjenama podataka navedenim u odobrenju,
3. osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora.
PRIJAVA DJELATNOSTI I REGISTRACIJA TROARINSKIH OBVEZNIKA

Svaka pravna ili fizika osoba koja posluje s troarinskim proizvodima mora carinskom uredu nadlenom prema sjeditu, odnosno prebivalitu podnijeti prijavu za
upis u registar troarinskih obveznika, i to najkasnije 8 dana prije poetka obavljanja
registrirane djelatnosti ili drugoga dogaaja koji znai troarinsku radnju. Te su osobe takoer obvezne u roku 8 dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana
saznanja za izvrenu promjenu, nadlenom carinskom uredu prijaviti svaku izmjenu
podataka navedenu prilikom prijave za upis u registar troarinskih obveznika, kao i
prestanak djelatnosti zbog koje su upisani u registar troarinskih obveznika.
Prijavu u registar troarinskih obveznika podnosi se koritenjem elektronikog servisa
Carinske uprave e-Carina, aplikativnog podsustava e-Troarine (pristup na stranicama
Carinske uprave, www.carina.hr, poveznica e-Troarine).
Obvezu podnoenja prijave za upis u registar troarinskih obveznika ima i osoba koja
radi prodaje krajnjim potroaima dri cigarete, te ima obvezu obraunati razliku
troarine na zalihe cigareta pri poveanju visine troarine i/ili kada se povea maloprodajna cijena cigareta (npr.: kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta koje radi prodaje krajnjim potroaima dre cigarete), i to najkasnije na
dan kad prvi puta postaje obveznik obrauna razlike troarine, odnosno na dan popisa zaliha cigareta.
i
Kako bi takvi troarinski obveznici u propisanom roku podnijeli prijavu i bili upisani u
registar troarinskih obveznika oni moraju voditi rauna o ispunjavanju uvjeta koji im
omoguuju pravovremeno podnoenje propisanih obrazaca uporabom sustava elektronike razmjene podataka (Obrazac PUR i Obrazac Z-ORT).
Iznimno, obvezu prijave upisa u registar troarinskih obveznika nema osoba koja na
osnovi ugovornog odnosa i bez da je ostvarena kupoprodaja samo obavlja uslugu
prodaje cigareta na malo krajnjim potroaima u ime i za raun druge tvrtke koja
obraunava i plaa razliku troarine na zalihe cigareta na koje nije obraunata i plaena troarina prema propisanoj visini troarine i zadnje vaeoj maloprodajnoj cijeni
za pojedinu marku cigareta.
i
Obveza podnoenja troarinskih obrazaca (pa tako i Obrasca PUR Prijava za upis u
registar troarinskih obveznika) uporabom sustava elektronike razmjene podataka
97
(sustava e-Troarine) ne primjenjuje se na male proizvoae vina iz lanka 67. i male

proizvoae jakih alkoholnih pia iz lanka 68. Zakona o troarinama.
Obveza upisa u registar troarinskih obveznika ne odnosi se ni na osobe koje

nabavljaju proizvode putene u potronju u RH (s plaenom troarinom).
Ako troarinski obveznik prestane obavljati djelatnost, nadleni carinski ured na zahtjev troarinskog obveznika ili po slubenoj dunosti brie troarinskog obveznika iz
registra troarinskih obveznika.
i Prijavu za upis u registar troarinskih obveznika ne podnose osobe koje nabavljaju
troarinske proizvode putene u potronju na teritoriju Republike Hrvatske, a koje
otpremaju u drugu dravu lanicu, odnosno u izvoz.
i
TROARINSKO SKLADITE
Primanje, proizvodnja, prerada (obrada), skladitenje, izvoenje drugih radnji i otpremanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine moe se obavljati samo u troarinskom skladitu za ije je poslovanje nadleni carinski ured izdao
odobrenje ovlatenom dratelju troarinskog skladita, osim ako Zakonom o troarinama nije drukije propisano.
Troarinsko odobrenje za ovlatenog dratelja troarinskog skladita i za troarinsko skladite donosi carinski ured nadlean prema sjeditu, sjeditu podrunice, odnosno prebivalitu pravne ili fizike osobe u Republici Hrvatskoj
koja ispunjava sljedee uvjete:
1. obavlja djelatnost u vezi s troarinskim proizvodima, u skladu s propisanim
uvjetima i ima sjedite, podrunicu, odnosno prebivalite u Republici Hrvatskoj,
2. pravodobno i u cijelosti podmiruje troarinske, porezne i carinske obveze,
3. nije tee krila ili nije ponavljala krenja odredbi troarinskih, poreznih ili
carinskih propisa,
4. prije izdavanja odobrenja poloi instrument osiguranja plaanja troarine,
5. vodi evidencije o robi koja se nalazi u troarinskom skladitu i kretanju
troarinskih proizvoda,
6. ispunjava uvjete za elektroniku razmjenu podataka o kretanju troarinskih
proizvoda.
i
Troarinsko odobrenje za ovlatenog dratelja troarinskog skladita i za troarinsko

skladite izdaje nadleni carinski ured temeljem pisanog zahtjeva pravne ili fizike
osobe koja eli poslovati u sustavu odgode plaanja troarine bez prava prijenosa na
drugu osobu.
Za otvaranje svakog sljedeeg troarinskog skladita ovlateni dratelj troarinskog skladita podnosi novi zahtjev.
98
Ovlateni dratelj troarinskog skladita mora:

1. poduzimati sve potrebne radnje kojima se osigurava uvanje troarinskih proizvoda u troarinskom skladitu, nadzirati sve postupke, ukljuujui otpremu i primitak troarinskih proizvoda; utvrditi i prijaviti nadlenom carinskom uredu svaki
gubitak ili manjak troarinskih proizvoda; provjeravati postoji li bilo kakva nepravilnost u poslovanju troarinskog skladita;
2. osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora;
3. voditi evidenciju zaliha troarinskih proizvoda po kategoriji i vrsti troarinskog
proizvoda, trgovakom nazivu i tarifnoj oznaci iz Kombinirane nomenklature, evidenciju o proizvedenim koliinama troarinskih proizvoda, evidenciju kretanja
troarinskih proizvoda za svako troarinsko skladite te nadlenom carinskom
uredu dostavljati dnevni obraun troarine i mjeseno izvjee;
4. po zavretku kretanja unijeti u svoje troarinsko skladite i upisati u evidenciju sve
troarinske proizvode koji su primljeni u sustavu odgode plaanja troarine;
5. obavijestiti nadleni carinski ured o svim izmjenama podataka navedenim u troarinskom odobrenju;
6. zatraiti od carinskog ureda izmjenu troarinskog odobrenja u sluaju statusne
promjene.
Ako carinski ured utvrdi da ovlateni dratelj troarinskog skladita ne izvrava
ili nije izvrio propisane obveze odredit e rok u kojem se utvrene nepravilnosti moraju otkloniti te ovisno o okolnostima poduzeti i druge radnje sukladno
odredbama Zakona o troarinama.
Ovlateni dratelj troarinskog skladita obvezan je za namirenje mogueg troarinskog duga za troarinske proizvode koji se nalaze u sustavu odgode plaanja troarine Carinskoj upravi poloiti instrument osiguranja plaanja troarine. Iznimno, umjesto ovlatenog dratelja troarinskog skladita koji otprema troarinske proizvode u
sustavu odgode plaanja troarine iz Republike Hrvatske u drugu dravu lanicu instrument osiguranja plaanja troarine mogu poloiti prijevoznik, vlasnik troarinskih
proizvoda, primatelj ili solidarno dvije ili vie tih osoba uz ovlatenog dratelja troarinskog skladita.
Carinska uprava utvruje visinu iznosa instrumenta osiguranja plaanja troarine za
troarinske proizvode koji se otpremaju iz troarinskog skladita u sustavu odgode
plaanja troarine.
Polaganje instrumenta osiguranja plaanja troarine obvezno je za otpremanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine, a za proizvodnju i skladitenje
na zahtjev Carinske uprave.
i Osiguranje plaanja troarine nije potrebno za troarinske proizvode za koje visina
troarine iznosi nula kuna koji se proizvode, skladite te kreu u sustavu odgode na
teritoriju Republike Hrvatske.
i
U sluaju prestanka vaenja troarinskog odobrenja instrument osiguranja plaanja

troarine moe se osloboditi, odnosno otpustiti samo nakon to je troarina za troarinske proizvode na zalihi i proizvode za koje je obveza plaanja nastala prije preHrvatski porezni sustav
99
stanka vaenja troarinskog odobrenja plaena, odnosno kada obveza plaanja troarine prema osnovi kretanja robe u sustavu odgode vie ne moe nastati.
Troarinsko odobrenje prestaje vaiti:
1. kada ovlateni dratelj troarinskog skladita fizika osoba umre,
2. prestankom pravne osobe,
3. vraanjem troarinskog odobrenja carinskom uredu,
4. kada carinski ured ukine troarinsko odobrenje.
Carinski ured ukida troarinsko odobrenje osobito: ako ovlateni dratelj troarinskog
skladita prestane ispunjavati uvjete navedene u troarinskom odobrenju; ako ne osigurava odgovarajui sustav nadzora nad stanjem zaliha i ako ne sastavlja popise u rokovima odreenim u troarinskom odobrenju; ako ne dostavi odgovarajui instrument osiguranja plaanja troarine ili ako ga ne dostavi u iznosu koji moe osigurati plaanje
troarinskog duga; ako prestanu postojati razlozi i uvjeti na temelju kojih je troarinsko
odobrenje izdano; ako je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili netonih podataka; ako ne ukloni nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; ako sudjeluje u
vrenju kanjivih radnji; ako utaji troarinu.
i
alba protiv ukidanja troarinskog odobrenja ne odgaa izvrenje odluke. Carinski ured moe do odluke o albi odgoditi ukidanje troarinskog odobrenja
ako ocijeni da e alba biti usvojena.
PREDMET OPOREZIVANJA
Predmet oporezivanja troarinama su troarinski proizvodi koji su proizvedeni (proizvodnja ukljuuje i crpljenje iz tla gdje je to mogue primijeniti) u Republici Hrvatskoj,
uneseni iz druge drave lanice Europske unije u Republiku Hrvatsku ili uvezeni iz
tree drave u Republiku Hrvatsku, te puteni u potronju.
Drava lanica i teritorij drave lanice znai teritorij svake drave lanice Europske
unije na koji se primjenjuje Ugovor o Europskoj uniji, s iznimkom treih teritorija.
Europska unija i teritorij Unije znai teritorij drava lanica.
i Trea drava znai bilo koju dravu ili teritorij na koji se Ugovor o Europskoj uniji ne
primjenjuje. Trei teritoriji jesu:
a) teritoriji koji su dio carinskog podruja Unije: Kanarski otoci, francuski prekomorski
departmani, Alandski otoci i Kanalski otoci, Mayotte
b) teritoriji koji nisu dio carinskog podruja Unije: otok Helgoland, podruje Bsingen,
Ceuta, Melilla, Livigno, Campione dItalia i talijanski dio Luganskog jezera,
c) planina Atos.
i Kretanje troarinskih proizvoda u Kneevinu Monako ili iz nje smatra se kretanjem u
Francusku Republiku, odnosno iz nje, u suverene zone Ujedinjene Kraljevine Akrotiri i
Dhekeliju ili iz njih, smatra se kretanjem na Cipar ili s njega, u Jungholz i Mittelberg
(Kleines Walsertal) ili iz njih smatra se kretanjem u Saveznu Republiku Njemaku,
odnosno iz nje, u San Marino ili iz njega smatra se kretanjem u Talijansku Republiku,
odnosno iz nje, na Otok Man ili s njega smatra se kretanjem u Ujedinjenu Kraljevinu,
odnosno iz nje.
i
100
Uvoz troarinskih proizvoda je unos troarinskih proizvoda na carinski teritorij

Europske unije, osim ako se ti proizvodi nakon unosa na teritorij Europske
unije stavljaju u carinski postupak s odgodom, kao i putanje troarinskih proizvoda iz carinskog postupka s odgodom.
Unos troarinskih proizvoda je svaki unos u Republiku Hrvatsku s teritorija
druge drave lanice Europske unije (u daljnjem tekstu: druge drave lanice),
osim s treih teritorija.
Sustav odgode plaanja troarine je porezni sustav koji se primjenjuje na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladitenje, izvoenje drugih radnji s troarinskim proizvodima i otpremanje troarinskih proizvoda u kojem je obveza plaanja troarine odgoena, a koji nisu obuhvaeni carinskim sustavom odgode.
Carinski postupak s odgodom ili postupanje je bilo koji od posebnih postupaka propisanih Uredbom Vijea (EEZ) br. 2913/92 od 12. listopada 1992. o
Carinskom zakoniku Zajednice (SLL 302, 19. 10. 1992., str. 1. daljnjem tekstu: Uredba Vijea (EEZ) br. 2913/92) koji se odnosi na carinski nadzor kojem
podlijee roba koja nema status robe Zajednice pri unosu u carinsko podruje
Europske unije, u privremenom smjetaju, slobodnoj zoni ili slobodnim skladitima, kao i bilo koji postupak iz lanka 84. stavka 1. toke a) te Uredbe.
Putanje u potronju znai:
otputanje troarinskih proizvoda, ukljuujui i nezakonito otputanje, od
sustava odgode plaanja troarine,
dranje troarinskih proizvoda izvan sustava odgode plaanja troarine za
koje troarina nije obraunata sukladno odredbama Zakona o troarinama,
proizvodnju troarinskih proizvoda, ukljuujui i nezakonitu proizvodnju,
izvan sustava odgode plaanja troarine,
uvoz troarinskih proizvoda, ukljuujui i nezakoniti uvoz, osim ako se ti
proizvodi odmah nakon uvoza stavljaju u sustav odgode plaanja troarine.
I. ALKOHOL I ALKOHOLNA PIA
Alkoholom i alkoholnim piima smatraju se pivo, vino, ostala pia dobivena vrenjem
(osim piva i vina), meuproizvodi i etilni alkohol.
Vrste alkohola i alkoholnih pia odreeni su tarifnim oznakama kombinirane nomenklature (u daljnjem tekstu: tarifna oznaka KN), volumnim udjelom stvarnoga alkohola
i nainom nastanka alkohola u tim proizvodima (destilacijom, vrenjem ili dodavanjem
alkohola).
i Volumni udio stvarnoga alkohola je volumni postotak alkohola mjeren pri temperaturi od 20 Celzijevih stupnjeva, a oznaava se oznakom % vol.
i
Pivom se smatra:
1. svaki proizvod obuhvaen tarifnom oznakom KN 2203 s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 0,5 % vol,
2. svaki proizvod koji je mjeavina piva i bezalkoholnih pia, obuhvaen tarifnom
oznakom KN 2206, s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 0,5 % vol.
101
Vinom se smatraju mirna i pjenuava vina

Mirna vina su svi proizvodi koji su obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2204 i 2205,
osim pjenuavog vina, i to:
1. s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 1,2% vol, ali ne veim od
15% vol, pod uvjetom da je sav alkohol sadran u gotovom proizvodu nastao
vrenjem,
2. s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 15% vol, ali ne veim od
18% vol, pod uvjetom da su proizvedeni bez ikakvog obogaivanja i da je sav
alkohol sadran u gotovom proizvodu nastao vrenjem.
Pjenuava vina su svi proizvodi koji su obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2204 10,
2204 21 10, 2204 29 10 i 2205 koji:
1. su punjeni u boce s posebnim epom u obliku gljive privrenim na poseban
nain ili koji imaju zbog otopljenog ugljinog dioksida povieni tlak od tri ili
vie bara,
2. imaju volumni udio stvarnog alkohola vei od 1,2% vol, ali ne vei od 15% vol,
pod uvjetom da je sav alkohol sadran u gotovom proizvodu nastao vrenjem.
Ostalim piima koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina smatraju se:
1. ostala mirna pia koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina, i
2. ostala pjenuava pia koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina.
Ostala mirna pia koja se dobivaju vrenjem, osim piva i vina, su svi proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2204 i 2205, osim piva i vina, i proizvodi obuhvaeni tarifnom oznakom KN 2206, osim piva i ostalih pjenuavih pia dobivenih vrenjem, i to:
1. s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 1,2% vol, ali ne veim od 10% vol,
2. s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 10% vol, ali ne veim od 15% vol,
i Ostala pjenuava pia koja se dobivaju vrenjem osim piva i vina su svi proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2206 00 31 i 2206 00 39, kao i proizvodi koji su
obuhvaeni oznakama KN 2204 10, 2204 21 10, 2204 29 10 i 2205, a koji nisu nabrojani u stavku mirna i pjenuava vina, i koji su:
1. punjeni u boce s posebnim epom za pjenuava vina u obliku gljive, privrenim
na poseban nain ili koji imaju zbog otopljenog ugljinog dioksida povieni tlak od
tri ili vie bara,
2. s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 1,2% vol, ali ne veim od 13% vol,
3. s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 13% vol, ali ne veim od 15% vol,
i
Meuproizvodima se smatraju svi proizvodi s volumnim udjelom stvarnog alkohola veim od 1,2% vol, ali ne veim od 22 % vol obuhvaeni tarifnim oznakama KN
2204, 2205 i 2206, a koji nisu gore navedeni (primjerice: cherry, wermouth, port,
proek).
Etilnim alkoholom se smatraju:
1. svi proizvodi obuhvaene tarifnim oznakama KN 2207 (etilni alkohol i denaturirani alkohol) i 2208 (rakije, konjak, vinjak, viski, rum, votka, likeri i drugo), s volumnim udjelom alkohola veim od 1,2% vol., neovisno o tome jesu li ti proizvodi
102
sastavni dio nekog proizvoda razvrstanog u drugo poglavlje Kombinirane nomenklature,

2. proizvodi obuhvaene tarifnim oznakama KN 2204, 2205 i 2206 s volumnim
udjelom alkohola veim od 22% vol,
3. proizvodi koji sadre alkohol za pie, bez obzira je li u otopini ili ne.
Denaturiranim alkoholom smatra se alkohol koji je u procesu proizvodnje oneien propisanim sredstvima u propisanim koliinama tako da se daljnjom preradom
ne mogu lako otkloniti denaturanti, odnosno da se ne moe proizvesti prehrambeno
upotrebljiv alkohol.
Alkohol se moe denaturirati samo u troarinskom skladitu proizvoaa koji je dobio odobrenje nadlenog carinskog ureda i za denaturiranje alkohola.
Troarinsko skladite u kojem e se denaturirati alkohol mora biti opremljeno opremom koja e osigurati denaturiranje alkohola propisanim sredstvima i na propisani
nain.
i Ovlateni dratelj troarinskog skladita proizvoa denaturiranog alkohola mora
voditi evidenciju o denaturiranju u kojoj mora navesti koliinu alkohola i koliinu propisanih sredstava koje je koristio za denaturiranje, koliinu proizvedenog i otpremljenog denaturiranog alkohola izraenu u litrama istog alkohola te evidenciju kupaca.
i
Oznaavanje, mjerenje i stavljanje u promet alkohola i alkoholnih pia

Posebnom markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske, koja uz tekst Republika Hrvatska Ministarstvo financija ima naznaenu koliinsku oznaku i slovnu
oznaku serije i broj serije, moraju biti oznaena ostala pia dobivena vrenjem, osim
piva i vina, meuproizvoda i etilnog alkohola u pakiranju od 0,25 do 5,00 litara, te
osim proizvoda obuhvaenih tarifnom oznakom KN 2207 (etilni alkohol i denaturirani alkohol) i proizvoda definiranih Zakonom o vinu koji se:
proizvode ili unose ili uvoze i putaju u potronju u Republici Hrvatskoj,
otpremaju do mjesta na kojem naputaju teritorij Europske unije ili otpremaju
u drugu dravu lanicu, ili
prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe ili leta u tree drave
ili tree teritorije te putnicima na pristanitima otvorenim za meunarodni promet koji putuju u tree drave ili tree teritorije uz predoenje ukrcajne karte.
Nabrojani proizvodi mogu se stavljati u promet samo u bocama ili drugoj prikladnoj
ambalai u skladu s posebnim propisima koji reguliraju njihovo stavljanje u promet.
Zahtjev za tiskanje posebnih markica troarinski obveznici podnose nadlenom carinskom uredu. Posebna markica mora biti nalijepljena preko epa na boci tako da se
markica pri otvaranju oteti.
i Nabrojani proizvodi to se otpremaju do mjesta na kojem alkohol i alkoholna pia
naputaju teritorij Republike Hrvatske ili se otpremaju u drugu dravu lanicu iznimno
mogu biti obiljeeni oznakom koju zahtijeva drava uvoznica ili druga drava lanica,
odnosno bez oznake, to poiljatelj mora dokumentirati nadlenom carinskom uredu
dokazom o preuzimanju markica ili drugim odgovarajuim dokumentom.
i
103
Iznimno, svi proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2207 i 2208 s volumnim

udjelom alkohola veim od 1,2% vol. koji su sastavni dio nekog proizvoda razvrstanog u drugo poglavlje Kombinirane nomenklature ne moraju biti oznaeni posebnom markicom Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Neovlatena izrada markica, njihovo neovlateno tiskanje i posjedovanje te stavljanje
u promet smatra se protuzakonitima, kao i namjerno oteivanje markica Ministarstva financija Republike Hrvatske.
Postrojenja za proizvodnju i spremanje alkohola i alkoholnih pia
Postrojenja za proizvodnju i spremanje alkohola i alkoholnih pia moraju biti opremljena mjernim instrumentima koje propisuje dravno tijelo nadleno za mjeriteljstvo, posudama i spremnicima koja imaju valjani ovjereni ig ili valjanu ovjernicu o udovoljavanju mjeriteljskim zahtjevima koje izdaje dravno tijelo nadleno za mjeriteljstvo.
Nadleni carinski ured osim dodatnog plombiranja mjernih instrumenata plombira i
pratee cjevovode, armature, komandne razvodne ormarie, osigurae koji su u vezi
s mjerenjem koliine proizvedenog alkohola i alkoholnog pia. Popravak, izmjena i
druge radnje koje zahtijevaju skidanje plombe koje je stavio carinski ured ne mogu se
obaviti a da se o tome prethodno ne obavijesti nadleni carinski ured.
Pri svakom skidanju ili stavljanju plombe ovlateni carinski slubenik obvezan je sastaviti zapisnik o razlozima skidanja plombe i upisati stanje pokaznika brojila mjernog instrumenta.
Primjerak zapisnika uruuje se troarinskom obvezniku, a izvornik se pohranjuje kod
nadlenog carinskog ureda.
i Prodavatelji (proizvoai, uvoznici i trgovci) ureaja za proizvodnju alkohola odnosno
alkoholnih pia obvezni su o kupcima, krajnjim potroaima tih ureaja izvijestiti nadleni carinski ured prema sjeditu ili prebivalitu kupca i dostaviti mu presliku rauna
o prodaji.
i Krajnjim potroaima smatraju se pravne i fizike osobe koje nabavljaju ureaje za
proizvodnju alkohola i alkoholnih pia (ali ne za daljnju prodaju).
i
II. DUHANSKE PRERAEVINE

Duhanskim preraevinama smatraju se: cigarete, cigare, cigarilosi i duhan za puenje
(sitno rezani duhan za savijanje cigareta i ostali duhan za puenje).
Cigaretama se smatraju:
1. smotuljci duhana koji su prikladni za puenje kao takvi, a koji nisu cigare
ni cigarilosi u smislu odredaba Zakona o troarinama,
2. smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom umeu
u tuljce od cigaretnog papira,
3. smotuljci duhana koji se jednostavnim neindustrijskim postupkom umataju u cigaretni papir.
Cigaretama se takoer smatraju i proizvodi koji u cijelosti ili djelomino sadre
tvari koje nisu duhan i ispunjavaju uvjete nabrojane pod tokama od 1. do 3.
104
Cigarama i cigarilosima smatraju se smotuljci duhana prikladni za puenje koji

su s obzirom na svojstva i uobiajena oekivanja potroaa namijenjeni iskljuivo za puenje, ako:
1. imaju vanjski omota od prirodnog duhana,
2. su punjeni usitnjenim mijeanim duhanom i imaju vanjski omota normalne boje cigare od rekonstituiranog duhana koji u cijelosti obavija proizvod,
ukljuujui filtar gdje je to primjereno, ali ne obavija usnik kod cigara s
usnikom, gdje jedinina teina bez filtra ili usnika nije manja od 2,3 grama
i nije vea od 10 grama i opseg na najmanje jednoj treini duljine cigare
nije manji od 34 mm.
Cigarilosi su cigare koje ispunjavaju gore nabrojane uvjete ija neto teina na
1000 komada ne prelazi 3,00 kilograma. Cigarama i cigarilosima se takoer
smatraju i proizvodi koji djelomino sadre tvari koje nisu duhan i ispunjavaju
gore nabrojane uvjete.
Duhanom za puenje smatra se:
1. duhan koji je rezan ili na drugi nain usitnjen, svinut ili prean u blokove i
prikladan za puenje bez daljnje industrijske obrade,
2. otpad duhana koji je prikladan za puenje i stavljen u prodaju na malo, a
koji nije cigareta, cigara i cigarilos. Otpadom duhana smatraju se ostaci
listova duhana i nusproizvodi nastali preradom duhana ili proizvodnjom,
obradom ili preradom duhanskih preraevina.
Sitno rezanim duhanom za savijanje cigareta smatra se duhan za puenje u kojem s
obzirom na ukupnu masu duhanskih estica vie od 25% duhanskih estica ima irinu
reza manju od 1,5 milimetara.
i Duhanom za puenje takoer se smatraju i proizvodi koji u cijelosti ili djelomino sadre tvari koje nisu duhan i ispunjavaju gore navedene uvjete.
i
Promet duhanskim preraevinama dozvoljen je samo u pakiranjima za prodaju na malo sukladno posebnim propisima. Na pakiranjima za prodaju na malo
duhanskih preraevina moraju biti navedene obvezne oznake sukladno posebnim propisima, ne smiju se dodavati predmeti koji nisu duhanske preraevine, te pakiranje mora imati nalijepljenu duhansku markicu Ministarstva financija Republike Hrvatske (vidi poglavlje TROARINSKA OSNOVICA I VISINA
TROARINE II. DUHANSKE PRERAEVINE).
i
Proizvodi koji ne sadre duhan i koji se koriste iskljuivo u medicinske svrhe i definirani su kao lijek prema posebnim propisima ne smatraju se duhanskim preraevinama.
III. ENERGENTI I ELEKTRINA ENERGIJA

Vrste energenata i elektrina energija odreeni su tarifnim oznakama Kombinirane
nomenklature (u daljnjem tekstu: tarifna oznaka KN) sukladno lanku 2. toki 5. Direktive 2003/96/EZ ili prema svojstvima pojedinog proizvoda.
105
Energentima se smatraju:
1. proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2701, 2702 i 2704 do 2715,
2. proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2901 i 2902,
3. proizvodi obuhvaeni tarifnom oznakom KN 3403,
5. proizvodi obuhvaeni tarifnom oznakom KN 3817.
Energentima se smatra i sljedee proizvode ako su ti proizvodi namijenjeni koritenju
kao pogonsko gorivo, kao dodatak ili sredstvo za poboljanje pogonskih goriva ili
kao gorivo za grijanje:
1. proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN 1507 do 1518,
2. proizvodi obuhvaeni tarifnom oznakom KN 2905 11 00 koji nisu sintetikog
podrijetla,
3. proizvodi obuhvaeni tarifnom oznakom KN 3824 90 99.
Energentima se smatra i:
1. ostale proizvode, koji su namijenjeni za uporabu, ponueni na prodaju ili se
koriste kao pogonsko gorivo,
2. aditive ili punila to se dodaju pogonskom gorivu, namijenjeni za uporabu,
ponueni na prodaju ili su kao takvi koriteni,
3. ostale ugljikovodike, namijenjene za uporabu, ponuene na prodaju ili ako se
koriste za grijanje, osim treseta ili biomase.
U nacionalne troarinske propise implementirane su tarifne oznake Kombinirane nomenklature definirane u direktivi iz 2003. godine, te su naknadno neke tarifne oznake izmijenjene. U nastavku je njihova korelacija s trenutnim tarifnim oznakama:
Zakon o troarinama
(Narodne novine broj 22/13, 32/13, 81/13.)
lanak 83. stavak 2. toke:

1.
proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN
2701, 2702 i 2704 do 2715
2.
2901 i 2902
3.
proizvodi obuhvaeni tarifnom oznakom KN
3403
4.
3811
5.
3817
1.
1507 do 1518
2.
2905 11 00 koji nisu sintetikog podrijetla
3.
3824 90 99
106
Kombinirana nomenklatura za 2015. godinu

(Provedbena uredba Komisije br. 1101/2014
od 16. listopada 2014. godine objavljena u
Slubenom glasniku L312/14 od
31. listopada 2014. godine.)
KN 2701, 2702 i 2704 do 2715

KN 2901 i 2902
KN 3403
KN 3811
KN 3817
KN 1507 do 1518
KN 2905 11 00 koji nisu sintetikog
podrijetla
KN 3826 00 i 3824 90 92, 3824 90 93,
3824 90 96
Zakon o troarinama
(Narodne novine broj 22/13, 32/13, 81/13.)

1.
Motorne benzine koji se koriste kao pogonska
goriva:
1.1. Olovni benzin iz tarifnih oznaka KN
2710 11 31, 2710 11 51, 2710 11 59
1.2. Bezolovni benzin iz tarifnih oznaka KN 2710
11 31, 2710 11 41, 2710 11 45, 2710 11 49
2.
Plinsko ulje iz tarifnih oznaka 2710 19 41 do
2710 19 49
3.
Kerozin petrolej iz tarifnih oznaka
2710 19 21 i 2710 19 25
4.
UNP ukapljeni naftni plin iz tarifnih oznaka
KN 2711 12 11 do 2711 19 00
5.
Teko loivo ulje iz tarifnih oznaka KN
2710 19 61 do 2710 19 69
6.
Prirodni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 11 00,
2711 21 00 i 2711 29 00
7.
Ugljen i koks iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702
i 2704
8.
Elektrina energija iz tarifne oznake KN 2716
1.
KN 2707 10, 2707 20, 2707 30 i 2707 50
2.
KN 2710 11 do 2710 19 69
3.
KN 2710 11 21, 2710 11 25 i 2710 19 29
4.
KN 2711 osim KN 2711 11, 2711 21 i

2711 29
5.
KN 2901 10
6.
KN 2902 20, 2902 30, 2902 41, 2902 42,
2902 43 i 2902 44
7.
KN 3811 11 10, 3811 11 90, 3811 19 00 i
3811 90 00
lanak 85. stavak 3.:
Kombinirana nomenklatura za 2015. godinu

(Provedbena uredba Komisije br. 1101/2014
od 16. listopada 2014. godine objavljena u
Slubenom glasniku L312/14 od
31. listopada 2014. godine.)
KN 2710 12 31, 2710 12 51,

2710 12 59
KN 2710 12 31, 2710 12 41,
2710 12 45, 2710 12 49
KN 2710 19 43 do 2710 19 48 i
2710 20 11 do 2710 20 19
KN 2710 19 21 i 2710 19 25
KN 2711 12 11 do 2711 19 00
KN 2710 19 62 do 2710 19 68 i
2710 20 31 do 2710 20 39
KN 2711 11 00, 2711 21 00 i
2711 29 00
KN 2701, 2702 i 2704
KN 2716
KN 2707 10, 2707 20, 2707 30 i
2707 50
KN 2710 12 do 2710 19 68 i 2710 20
do 2710 20 39
KN 2710 12 21, 2710 12 25 i
2710 19 29
KN 2711 osim KN 2711 11, 2711 21 i
2711 29
KN 2901 10
KN 2902 20, 2902 30, 2902 41,
2902 42, 2902 43 i 2902 44
KN 3811 11 10, 3811 11 90,
3811 19 00 i 3811 90 00
vrijede KN oznake iz lanka 83.
stavak 3.
lanak 87. stavak 1.:

1.
Plinsko ulje iz tarifnih oznaka 2710 19 41 do KN 2710 19 43 do 2710 19 48 i
2710 19 49
2710 20 11 do 2710 20 19
107
OSLOBOENJE OD PLAANJA TROARINE

I. OPE ODREDBE
Troarina se ne plaa na troarinske proizvode ako su namijenjeni za:
1. slubene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavnitava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavnitava koje vode poasni konzularni dunosnici,
2. osobne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavnitava te
posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj,
3. potrebe meunarodnih organizacija, kada je to utvreno meunarodnim
ugovorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku,
4. osobne potrebe stranog osoblja meunarodnih organizacija, kada je to utvreno meunarodnim ugovorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku,
5. potronju u skladu s meunarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska
zakljuila s treom dravom ili meunarodnom organizacijom, ako taj ugovor
za isporuku troarinskih proizvoda predvia osloboenje od plaanja poreza
na dodanu vrijednost,
6. potrebe oruanih snaga bilo koje drave lanice NATO saveza razliite od druge drave lanice u kojoj je nastala obveza obrauna troarine i potrebe njihova prateeg civilnog osoblja ili za opskrbu njihovih kantina i restorana.
Osloboenje od plaanja troarine iz toki 1. i 2. ostvaruje se na osnovi potvrde ministarstva nadlenog za vanjske poslove, a osloboenje iz toki 3., 4., 5. i 6. na osnovi
potvrde nadlenog dravnog tijela koje je nositelj provedbe pojedinog meunarodnog ugovora.
i Ako je u skladu s meunarodnim ugovorom mogue ostvariti osloboenje samo uz
uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora potvrditi ministarstvo nadleno za vanjske poslove.
i Osloboenje od plaanja troarine iz toki 2. i 4. ne mogu ostvariti dravljani Republike
Hrvatske, odnosno strani dravljani s uobiajenim boravitem u Republici Hrvatskoj.
i
Troarinski proizvodi na koje se troarina ne plaa ne smiju se otuiti bez prethodne obavijesti nadlenom carinskom uredu i plaanja troarine.
Troarina se ne plaa na troarinske proizvode:
1. koji su u prodaji na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili
leta u tree drave ili tree teritorije,
2. koji su u prodaji u izdvojenim prodajnim mjestima carinskih odnosno troarinskih skladita u zranim lukama i pristanitima otvorenim za meunarodni
promet putnicima koji putuju u tree drave ili tree teritorije, uz predoenje
ukrcajne karte,
3. koje putnik unese u osobnoj prtljazi iz tree drave ili treeg teritorija za koje
je propisano osloboenje od plaanja carine u skladu s carinskim propisima,
4. koje fizika osoba iz tree drave ili iz treih teritorija u malim poiljkama koje
nisu komercijalne naravi besplatno alje fizikoj osobi u Republici Hrvatskoj, a
za koje je propisano osloboenje od plaanja carine u skladu s carinskim propisima.
108
Ovlateni dratelj troarinskog skladita, registrirani primatelj i osloboeni korisnik osloboeni su plaanja troarine na troarinske proizvode:
1. to se se koriste kao uzorci za analize za probne proizvodnje, odnosno za
znanstvene svrhe,
2. to se koriste za kontrolu kvalitete,
3. to se koriste u svrhu troarinskog nadzora,
4. to su uniteni pod carinskim nadzorom,
5. za utvrene gubitke ili manjkove troarinskih proizvoda za koje se dokae da
se mogu pripisati nepredvienim sluajevima ili vioj sili, odnosno da su gubici ili manjkovi neodvojivo povezani sa svojstvima proizvoda nastalim tijekom
proizvodnje, skladitenja i prijevoza i ako su priznati od strane nadlenog carinskog ureda.
II. ALKOHOL I ALKOHOLNA PIA
Troarina na alkohol i alkoholna pia ne plaa se:
1. na denaturirani alkohol, pod kojim se smatra etilni alkohol koji je potpuno
denaturiran sredstvima za denaturiranje propisanim u Republici Hrvatskoj,
2. na denaturirani alkohol koji se uvozi iz tree drave u Republiku Hrvatsku pod
uvjetom da je potpuno denaturiran sredstvima za denaturiranje propisanim u
Republici Hrvatskoj,
3. na denaturirani alkohol pod kojim se smatra alkohol koji je potpuno denaturiran propisanim sredstvima za denaturiranje u skladu s uvjetima druge drave
lanice, a koji su objavljeni u Uredbi Komisije (EZ) br. 3199/93 od 22. studenoga 1993. o uzajamnom priznavanju postupaka potpunog denaturiranja
alkohola radi izuzea od troarine (SL L 288, 23. 11. 1993., str. 12.),
4. kad se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda, pod uvjetom
da je etilni alkohol djelomino denaturiran,
5. kad se koristi za proizvodnju lijekova definiranih Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji
se odnosi na lijekove za ljudsku uporabu (SL L 311, 28. 11. 2001., str. 67.),
6. kad se koristi za proizvodnju octa iz tarifne oznake KN 2209,
7. kad se koristi u proizvodnji neposredno ili kao sastojak nekog poluproizvoda
za proizvodnju prehrambenih proizvoda, punjenih ili u drugom obliku, pod
uvjetom da sadraj alkohola nije vei od 8,5 litara istog alkohola na 100 kg
proizvoda za okoladu te 5 litara istoga alkohola na 100 kg proizvoda za
druge proizvode,
8. kad se koristi za proizvodnju aroma za pripremu prehrambenih proizvoda i
bezalkoholnih pia kojima volumni udjel alkohola nije vei od 1,2% vol.,
9. kad se koristi u proizvodnim procesima pod uvjetom da krajnji proizvod ne
sadri alkohol,
10. za konzerviranje preparata i pulpiranje voa,
11. kad se koriste u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama,
12. kad se koristi za znanstveno-istraivake ili obrazovne potrebe na fakultetima,
institutima i drugim znanstvenim ustanovama koje alkohol koriste za obavljanje nastavne i znanstvene djelatnosti,
109
Osloboenje od plaanja troarine na alkohol sadran u proizvodima iz toaka 4., 5.,

6., 7., 8., 9., 10., 11. i 12. jednako se primjenjuje pri uvozu iz treih drava, odnosno
pri unosu iz druge drave lanice.
13. na pivo to ga je proizvela fizika osoba pojedinac za vlastitu potronju i potronju lanova njegova kuanstva ili njegovih gostiju, pod uvjetom da se ne
radi o prodaji,
14. na vino i ostala pia dobivena vrenjem koje je proizvela fizika osoba pojedinac za vlastitu potronju i potronju lanova njegova kuanstva ili njegovih
gostiju, pod uvjetom da se ne radi o prodaji.
i
Mali proizvoa jakog alkoholnog pia oslobaa se uvjeta propisanih odredbama o

radu troarinskih skladita.
III. DUHANSKE PRERAEVINE

Troarina se ne plaa na:
1. duhanske preraevine koje su iskljuivo namijenjene za znanstvena istraivanja i analizu kvalitete proizvoda, uz odobrenje Carinske uprave. i
2. na cigarete koje se za vlastitu uporabu proizvode runo ili nekim jednostavnim
ureajem i to od duhanskih preraevina na koje je plaena troarina, a nisu
namijenjene prodaji i ne putaju se u promet.
i
Jednostavni ureaji su ureaji za motanje ili punjenje cigareta koji nisu prikladni za
komercijalnu proizvodnju cigareta.
IV. ENERGENTI I ELEKTRINA ENERGIJA

Upotreba energenata i elektrine energije za namjene na koje se ne plaa troarina
Troarina se ne plaa na:
1. energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zranom prometu, osim uporabe za privatne letove,
i
Privatnim letovima smatra se koritenje zrakoplova od strane vlasnika ili fizike ili
pravne osobe na temelju ugovora o najmu, odnosno drugih osnova koje se ne mogu
klasificirati kao komercijalne i osobito razliite od prijevoza putnika ili robe ili pruanja
usluga uz naknadu ili za potrebe javnih tijela.
2. energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu, ukljuujui ribolov

i elektrinu energiju proizvedenu na plovilu, osim uporabe plovnih objekata i
plovila za privatne svrhe,
i
Uporaba plovnih objekata i plovila u privatne svrhe smatra se uporaba plovnih objekata i plovila namijenjenih za sport i razonodu od strane vlasnika ili fizike ili pravne
osobe na temelju ugovora o najmu s posadom ili bez posade, odnosno drugih osnova koje se ne mogu klasificirati kao komercijalne i osobito razliite od prijevoza putnika ili robe ili pruanja usluga uz naknadu ili za potrebe javnih tijela.
110
3. energente koje proizvoa energenata i elektrine energije koristi u svojim

proizvodnim prostorijama za daljnju preradu, odnosno proizvodnju drugih
energenata i elektrine energije, osim ako se koriste kao pogonsko gorivo za
vozila,
4. energente koji se koriste za zajedniku proizvodnju toplinske i elektrine energije u jedinstvenom procesu (kogeneracija),
5. energente koji se koriste u mineralokim procesima,
i
Mineraloki procesi znae procese razvrstane u nomenklaturu NACE pod oznakom

DI 26 NACE prerada ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda iz Uredbe Vijea (EZ)
br. 3037/90 od 9. listopada 1990. o statistikoj klasifikaciji gospodarskih djelatnosti u
Uniji (SL L br. 293 od 24. 10. 1990., str. 1., s izmjena i dopunama).
6. dvojno koritenje energenata ako se koriste kao gorivo za grijanje i istodobno za namjenu koja nije pogon ili grijanje (uporaba energenata za kemijsku
redukciju, u elektrolitskim i metalurkim procesima),
7. energente koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje,
8. prirodni plin koji se koristi u kuanstvima i prirodni plin koji se koristi za pogon
vozila.
Troarina se ne plaa niti na:
1. energente putene u potronju u drugoj dravi lanici koji se nalaze u standardnim spremnicima komercijalnih motornih vozila te su namijenjeni uporabi
kao pogonsko gorivo u tim vozilima, a ne za daljnju prodaju,
2. energente koji su u specijalnim kontejnerima i koji dolaze iz drugih drava
lanica, a namijenjeni su specifinom koritenju za rad opskrbnih sustava tih
kontejnera tijekom prijevoza.
Troarina se ne plaa na elektrinu energiju:
1. koja se koristi za kemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurkim procesima,
2. koja se koristi za zajedniku proizvodnju toplinske i elektrine energije u jedinstvenom procesu (kogeneracija),
3. koja se dobiva koritenjem iz obnovljivih izvora energije i ako je proizvoa
koristi za vlastite potrebe: snage vjetra, valova, plime, geotermalnih izvora,
suneve energije ili ako je proizvedena od biomase ili proizvoda od biomase,
4. koja se koristi u mineralokim procesima,
5. koja se koristi u kuanstvima,
6. koja se koristi za proizvodnju elektrine energije, te za odravanje sposobnosti
proizvodnje elektrine energije.
111
TROARINSKA OSNOVICA I VISINA TROARINE

I. ALKOHOL I ALKOHOLNA PIA
Troarinski proizvod
Pivo
Troarinska osnovica
Visina troarine
(u kunama)
1 % volumnog udjela stvarnog alkohola

sadranoga u jednom hektolitru gotovog
proizvoda
Mirna i pjenuava vina
jedan hektolitar gotovog proizvoda
Ostala pia dobivena vrenjem, osim jedan hektolitar gotovog proizvoda
piva i vina
Meuproizvodi s volumnim udjelom jedan hektolitar gotovog proizvoda
stvarnog alkohola manjim od 15%
Meuproizvodi s volumnim udjelom jedan hektolitar gotovog proizvoda
stvarnog alkohola od 15% i veim
Etilni alkohol
jedan hektolitar istog alkohola izraenoga u volumnim postocima mjerenim pri
temperaturi od 20 C
i
40,00
0,00
0,00
500,00
800,00
5.300,00
Mali proizvoai alkoholnog pia obveznici su plaanja troarine i smiju za vlastite potrebe proizvoditi jaka alkoholna pia u koliini koja ne prelazi 20 litara istog alkohola.
Mali proizvoai alkoholnog pia plaaju troarinu godinje i u paualnom iznosu ovisno o zapremini kotla. Troarina za svaki kotao zapremine do ukljuivo 100 litara je
100,00 kuna, a za kotao zapremine vee od 100,00 litara 200,00 kuna. Ako mali proizvoa jakog alkoholnog pia proizvede jako alkoholno pie u koliini veoj od 20 litara
istog alkohola ne smije je prodati, a na razliku u koliini proizvedenog jakog alkoholnog pia duan je obraunati i platiti troarinu kako je propisana za etilni alkohol.
Oznaavanje alkoholnih pia markicama

Ostala pia dobivena vrenjem, meuproizvodi i etilni alkohol u pakiranju od 0,25 do
5,00 litara to su proizvedena ili unesena ili uvezena i putena u potronju u RH to
se otpremaju do mjesta na kojem naputaju teritorij EU, to se otpremaju u drugu
dravu lanicu, te to se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe ili
leta u tree drave ili tree teritorije, te putnicima u pristanitima otvorenim za meunarodni promet koji putuju u tree drave ili tree teritorije uz predoenje ukrcajne
karte, moraju biti oznaeni posebnom markicom (u daljnjem tekstu: markica) Ministarstva financija RH.
Nabrojani proizvodi to ih u komercijalne svrhe proizvode proizvoai etilnog alkohola,
meuproizvoda i ostalih pia dobivenih vrenjem i putenih u potronju u RH, a namijenjeni su otpremi u drugu dravu lanicu ili otpremi do mjesta na kojemu naputaju teritorij Europske unije, moraju se oznaavati markicama Ministarstva financija RH.
i Nabrojani proizvodi ne moraju biti oznaeni markicom Ministarstva financija RH ako
nisu proizvedeni u RH, a sljedei primatelji ih unose iz druge drave lanice ili ih uvoze:
1. diplomatska i konzularna predstavnitava, te posebne misije akreditirane u RH, pod
uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavnitava koje vode poasni konzularni dunosnici,
i
112
2. strano osoblja diplomatskih i konzularnih predstavnitava i posebnih misija akreditiranih u RH,

3. meunarodne organizacije, kada je to utvreno meunarodnim ugovorom to se
primjenjuje na RH,
4. strano osoblje meunarodnih organizacija, kada je to utvreno meunarodnim
ugovorom koji se primjenjuje na RH,
5. tree drave i meunarodne organizacije u skladu s meunarodnim ugovorom koji
je s njima RH zakljuila, ako taj ugovor za isporuku troarinskih proizvoda predvia
osloboenje od plaanja poreza na dodanu vrijednost,
6. oruane snage bilo koje drave lanice NATO saveza i njihovo pratee civilno osoblje. ili za opskrbu njihovih kantina i restorana.
Ostala pia dobivena vrenjem, meuproizvodi i etilni alkohol (u pakiranju od 0,25 do

5,00 litara) moraju biti oznaena markicama koje ispred koliinske oznake i broja
serije imaju otisnute sljedee slovne oznake serije:
D za sve proizvode koji se proizvedu i putaju u potronju na teritoriju RH,
u trenutku putanja u potronju u RH,
U za sve proizvode uvezene i/ili unesene i putene u potronju u RH, u
trenutku putanja u potronju u RH,
E za sve proizvode to se izvoze i/ili iznose iz RH, u trenutku otpreme u
drugu dravu lanicu ili do mjesta na kojem naputaju teritorij EU,
P proizvodi to se proizvode u RH, a namijenjeni su za pokusnu (probnu)
proizvodnju, odnosno probno oznaavanje
Nabrojani proizvodi to su ih za komercijalne svrhe proizveli proizvoai etilnog alkohola, meuproizvoda i ostalih pia dobivenih vrenjem i puteni su u potronju u
RH, a namijenjeni su otpremi ovlatenom dratelju troarinskog skladita koji ih prodaje putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim
lukama koji putuju u drugu dravu lanicu, odnosno u treu dravu ili trei teritorij,
ne moraju biti oznaeni markicom Ministarstva financija RH.
Registrirani primatelj i povremeno registrirani primatelj mogu etilni alkohol, meuproizvode i ostala pia dobivena vrenjem oznaiti markicom Ministarstva financija RH
u mjestu primitka troarinskih proizvoda navedenom u odobrenju za registriranog
primatelja, odnosno odobrenju za povremeno registriranog primatelja.
Kad se ti proizvodi otpremaju iz jednog u drugo troarinsko skladite radi prodaje
putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama
koji putuju u drugu dravu lanicu, odnosno u treu dravu ili trei teritorij uz predoenje ukrcajne karte, ne moraju biti oznaeni markicom Ministarstva financija RH.
i
Markicom Ministarstva financija RH ne moraju biti oznaeni niti:

2. proizvodi definirani Zakonom o vinu,
3. proizvodi obuhvaeni tarifnim oznakama KN 2207 i 2208 s volumnim udjelom alkohola veim od 1,2% vol. koji su sastavni dio nekog proizvoda razvrstanog u
drugo poglavlje Kombinirane nomenklature carinske tarife.
Proizvodi to se otpremaju u drugu dravu lanicu, ili do mjesta na kojem naputaju

teritorij EU, moraju biti oznaeni markicama slovne oznake E. Iznimno, ti proizvodi
113
mogu biti oznaeni oznakom koju zahtjeva drava uvoznica, ili druga drava lanica,
odnosno mogu biti bez oznake, to poiljatelj mora dokumentirati nadlenom carinskom uredu dokazom o preuzimanju markica, ili drugim odgovarajuim dokumentom.
II. DUHANSKE PRERAEVINE
Troarinski proizvod
Troarinska osnovica
Visina troarine
1000 koma1 kg
Maloprodajna
da proizvoda proizvoda
cijena
2
3
4
Specifina
troarina
5
Proporcionalna
troarina
6
Cigarete
Da
Da
Cigare
Cigarilosi
Sitno rezani duhan za
savijanje cigareta
Ostali duhan za puenje
Da
Da
Da
210,00 kn 37% od maloprodajne cijene

600,00 kn
600,00 kn
520,00 kn
Da
450,00 kn
Minimalna troarina na cigarete je 598,50 kn za 1000 komada cigareta i plaa se ako

je iznos ukupne obraunate troarine na cigarete, kako je navedeno u gornjoj tablici,
nii od te svote.
U dijelu oporezivanja duhanskih preraevina Hrvatska je usklaena s pravnom steevinom Europske unije, odnosno s Direktivom Vijea 2011/64/EU od 21. lipnja 2011.
o strukturi i stopama troarine koje vrijede za preraeni duhan (osim u dijelu dostizanja minimalno propisane troarine na cigarete, a za to je Republici Hrvatskoj tijekom pristupnih pregovora odobreno prijelazno razdoblje do 31.12.2017. za postupno dostizanje minimalne troarine kako je propisano navedenom Direktivom. Udio
ukupne troarine mora iznositi 60% prosjene ponderirane maloprodajne cijene
(WAP) cigareta putenih u potronju, a ukupna troarina 90,00 /1000 komada cigareta, bez obzira na WAP.
i
Pri obraunu troarine na cigarete dvjema cigaretama smatra se kad je smotuljak

duhana bez filtra ili usnika dui od 8 cm, ali nije dui od 11 cm, trima kada je smotuljak duhana bez filtra ili usnika dui od 11 cm, ali nije dui od 14 cm, odnosno poveava se za jednu cigaretu svaka daljnja 3 centimetra duine smotuljka duhana bez
filtra ili usnika.
Iznimno, za potrebe obrauna i plaanja troarina na cigarete ija maloprodajna cijena nije prijavljena, proporcionalna troarina obraunava se u odnosu na najvie
prijavljenu maloprodajnu cijenu cigareta u Republici Hrvatskoj.
Utvrivanje maloprodajne cijene
Maloprodajna cijena duhanskih preraevina koje se putaju u potronju na teritoriju
Republike Hrvatske je cijena koju za svaki pojedini proizvod utvruju proizvoai ili
njihovi predstavnici ili ovlateni posrednici u Republici Hrvatskoj te uvoznici. Maloprodajna cijena ukljuuje i troarinu, carinu i PDV.
114
Proizvoa je osoba sa sjeditem u Europskoj uniji koja proizvodi duhanske preraevine to su namijenjene (ili pripremljene) prodaji na malo. Proizvoa sa sjeditem u
drugoj dravi lanici moe pisano prenijeti pravo na utvrivanje maloprodajne cijene
svom predstavniku ili ovlatenom posredniku u Republici Hrvatskoj koji moe primati
duhanske preraevine u sustavu odgode plaanja troarine iz drugih drava lanica.
i Osobe koje primaju iz druge drave lanice i uvoznici odreene marke duhanskih
preraevina koji nemaju pisano ovlatenje nositelja prava intelektualnog vlasnitva na
ig duhanskih preraevina mogu podnijeti zahtjev za preuzimanje duhanskih markica, i to po maloprodajnoj cijeni koju je prijavio nositelj prava ili osoba temeljem ovlatenja nositelja prava intelektualnog vlasnitva na ig duhanskih preraevina.
i
Proizvoai ili njihovi predstavnici ili ovlateni posrednici u RH i uvoznici (osim

ovlatenih dratelja troarinskog skladita koji prodaju obavljaju u izdvojenim
prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama putnicima koji
putuju u drugu dravu lanicu) moraju prijaviti maloprodajnu cijenu za svaki
pojedini proizvod Sredinjem uredu Carinske uprave 15 dana prije putanja
duhanskih preraevina u potronju, odnosno 2 dana kada se prijavljuje poveanje maloprodajne cijene na cigarete od dana stupanja na snagu Uredbe
Vlada RH kojom se poveava visina troarine na cigarete. U sluaju primjene
roka od dva dana za prijavu poveanja maloprodajne cijene na cigarete prijavu se podnosi najkasnije do kraja uredovnog radnog vremena Sredinjeg ureda Carinske uprave na dan isteka navedenog roka.
Prodaja duhanskih proizvoda po maloprodajnim cijenama viim od prijavljenih nije dozvoljena.
Oznaavanje duhanskih preraevina markicama
Duhanskim markicama Ministarstva financija moraju biti oznaene duhanske preraevine koje se:
proizvode u Republici Hrvatskoj i putaju u potronju na teritoriju Republike
Hrvatske,
uvoze ili unose iz druge drave lanice Europske unije i putaju u potronju na
teritoriju Republike Hrvatske,
proizvode u Republici Hrvatskoj i otpremaju do mjesta na kojem naputaju
teritorij Europske unije ili u drugu dravu lanicu Europske unije,
prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili leta u
tree drave ili tree teritorije ili se prodaju putnicima u pristanitima otvorenim za meunarodni promet koji putuju u tree drave ili tree teritorije uz
predoenje ukrcajne karte,
proizvode u Republici Hrvatskoj i otpremaju u drugu dravu lanicu Europske
unije uz osloboenje od plaanja troarine sukladno lanku 29. ZOT-a.
Duhanska markica za oznaavanje duhanskih preraevina koje se putaju u potronju u Republici Hrvatskoj sadri:
1. Slovne oznake predmeta oporezivanja:

C za cigarete

CR za cigare
115

CL za cigarilose
SR za sitno rezani duhan
DP za ostali duhan za puenje
P za duhanske preraevine to se proizvode u RH, a namijenjene su za
probnu proizvodnju i analizu kvalitete

2. Numeraciju/broj
3. Visoko zatieni hologram
4. Tekst Republika Hrvatska Ministarstvo financija
Duhanske markice ispred slovne oznake predmeta oporezivanja moraju imati otisnuta sljedea slova i rijei:
za izvoz na hrvatskom jeziku, ili jednom od stranih jezika, i slovo E za
duhanske preraevine proizvedene u RH kad se u sustavu odgode plaanja
troarine otpremaju do mjesta na kojem duhanske preraevine naputaju teritorij EU, ili se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe ili
leta u tree drave ili tree teritorije, ili se prodaju putnicima u pristanitima
otvorenim za meunarodni promet koji putuju u tree drave ili tree teritorije uz predoenje ukrcajne karte. Iznimno, duhanske preraevine mogu biti
oznaene oznakom koju zahtjeva drava uvoznica, odnosno bez oznake, to
troarinski obveznik mora dokumentirati nadlenom carinskom uredu dokazom o preuzimanju markica ili drugim odgovarajuim dokumentom,
EU za duhanske preraevine proizvedene u RH kad se u sustavu odgode
plaanja troarine otpremaju u drugu dravu lanicu, ukljuujui i otpremu uz
osloboenje od plaanja troarine sukladno lanku 29. Zakona o troarinama.
Iznimno, duhanske preraevine mogu biti oznaene oznakom koju zahtjeva
druga drava lanica Europske unije, odnosno bez oznake, to troarinski obveznik mora dokumentirati nadlenom carinskom uredu dokazom o preuzimanju markica ili drugim odgovarajuim dokumentom,
U za duhanske preraevine koje se uvoze radi putanja u potronju u RH
prema lanku 78. stavku 4. i 5. Zakona o troarinama.
Ovlateni dratelj troarinskog skladita kada prodaje u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama putnicima koji putuju u drugu dravu
lanicu u obvezi je u trenutku nastanka troarinske obveze, odnosno u trenutku
prodaje, duhanske preraevine na originalnom pakiranju oznaiti oznakom koja ima
naznaene rijei TAX PAID. Kad duhanske preraevine prodaje putnicima koji putuju u treu dravu ili trei teritorij uz predoenje ukrcajne karte u obvezi je u trenutku prodaje duhanske preraevine na originalnom pakiranju oznaiti oznakom FOR
EXPORT ONLY.
Troarinskom obvezniku duhanskih preraevina, osim ovlatenom dratelju troarinskog skladita koji obavlja prodaju u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama putnicima koji putuju u drugu dravu lanicu, u treu dravu
ili trei teritorij, izdaju se duhanske markice Ministarstva financija Republike Hrvatske
na temelju zahtjeva za preuzimanje markica koji podnosi Carinskoj upravi. Troarinski
obveznik duhanskih preraevina obvezan je prije preuzimanja duhanskih markica Ministarstva financija Republike Hrvatske poloiti instrument osiguranja plaanja troarine na duhanske preraevine.
116
Duhanska markica mora biti nalijepljena na pakiranju za prodaju na malo ispod celofanskog ili drugog prozirnog omota kojim je obloen paketi tako da je vidljiva i da se pri
otvaranju prekine. Iznimno, kod duhanskih preraevina koja su u specijalnim ili neuobiajenim pakiranjima duhanska markica moe biti nalijepljena neposredno na originalnom pakiranju tako da je vidljiva i pri otvaranju se prekine, a lijepljenje markica moe se
obaviti i u troarinskom skladitu uz posebno odobrenje nadlenog carinskog ureda.
Duhanskim markicama ne moraju biti oznaene duhanske preraevine koje:

1. se prodaju putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama koji putuju u drugu dravu lanicu, odnosno u
treu dravu ili trei teritorij,
2. nisu proizvedene u RH, a koje se uz odobrenje nadlenog carinskog ureda
unose iz druge drave lanice ili uvoze te smjetaju u troarinsko skladite
radi otpreme u sustavu odgode plaanja troarine u drugu dravu lanicu,
ili do mjesta na kojem duhanske preraevine naputaju teritorij EU.
Za prethodno navedene duhanske preraevine ovlateni dratelj troarinskog
skladita duan je Carinskoj upravi dostaviti evidenciju o unosu i otpremi duhanskih preraevina sljedeeg radnog dana od dana unosa, odnosno od otpreme duhanskih preraevina.
3. nisu proizvedene u Republici Hrvatskoj, a koje primatelj iz lanka 29. Zakona o troarinama unosi iz druge drave lanice ili ih uvozi.
Duhanske preraevine koje nisu oznaene duhanskim markicama MF smatraju se
proizvodima na koje nije obraunata i plaena troarina te se njihovo putanje u
potronju, kupnja i posjedovanje smatraju protuzakonitima. To se odnosi i na neovlatenu izradu duhanskih markica MF, markica za duhanske preraevine drugih drava
lanica, treih drava ili treih teritorija, i njihovo neovlateno tiskanje i posjedovanje,
te stavljanje u promet ili namjerno oteivanje.
Troarinski obveznik duhanskih preraevina koji duhanske preraevine puta u potronju na podruju RH obvezan je Carinskoj upravi dostavljati dnevni utroak markica sljedeeg radnog dana od dana njihove proizvodnje, od dana njihovog putanja
u slobodan promet u RH i od dana primitka duhanskih preraevina iz druge drave
lanice.
Iznimno, ovlateni dratelj troarinskog skladita obvezan je Carinskoj upravi podnijeti zahtjev za preuzimanje markica najkasnije sljedeeg radnog dana od dana primitka u troarinsko skladite duhanskih preraevina koje su u specijalnim ili neuobiajenim pakiranjima, a dnevni utroak markica mora dostaviti sljedei radni dan od dana
lijepljenja markica za:
duhanske preraevine to se uvoze i provodi se carinski postupak putanja
robe u slobodan promet na teritoriju Republike Hrvatske,
duhanske preraevine to se uvoze i provodi se carinski postupak putanja
robe u slobodan promet u drugoj dravi lanici Europske unije te se u sustavu
odgode otpremaju na teritorij Republike Hrvatske radi putanja u potronju,
duhanske preraevine koje su unesene iz druge drave lanice i putaju se u
potronju na teritoriju Republike Hrvatske.
117
III. ENERGENTI I ELEKTRINA ENERGIJA

R.br.
Troarinski proizvod
Troarinska osnovica
1. Motorni benzini to se koriste kao pogonska goriva

1.1 Olovni benzin iz tarifnih ozna- 1000 litara pri osnovnim uvjetima
temperature energenta od +15
ka KN 2710 11 31, 2710 11
stupnjeva C
51, 2710 11 59
1000 litara pri osnovnim uvjetima
1.2 Bezolovni benzin iz tarifnih
oznaka KN 2710 11 31, 2710
11 41, 2710 11 45, 2710 11 49 stupnjeva C
2. Plinsko ulje iz tarifnih oznaka 2710 19 41 do 2710 19 49
2.1 za pogon
stupnjeva C
2.2 za grijanje
stupnjeva C
i
Visina troarine
4.300,00 kn/1000 l
3.660,00 kn/1000 l
2.860 kn/1000 l
423,00 kn/1000 l
Na oznaeno plinsko ulje koje uz predoenje kartice goriva kupuju korisnici oznaenih
plinskih ulja za namjene u poljoprivredi, ribogojstvu i akvakulturi troarina iznosi 0,00
kuna.
3
Kerozin petrolej iz tarifnih oznaka KN 2710 19 21 i 2710 19 25
3.1 za pogon
1000 litara pri osnovnim uvjetima 2.660 kn/1000 l
stupnjeva C
3.2 za grijanje
1000 litara pri osnovnim uvjetima 1.752,00 kn/1000 l
stupnjeva C
4. UNP ukapljeni naftni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 12 11 do 2711 19 00
4.1 za pogon
1000 kilograma neto mase
100,00 kn/1000 kg
4.2 za grijanje
100,00 kn/1000 kg
160,00 kn/1000 kg
5. Teko loivo ulje iz tarifnih
oznaka KN 2710 19 61 do
2710 19 69
6. Prirodni plin iz tarifnih oznaka KN 2711 11 00, 2711 21 00 i plinovi iz tarifne oznake KN
2711 29 00
6.1 za pogon
energije mjerena u Megawat satima 0,00 kn/MWh
6.2 za grijanje za poslovnu uporabu energije mjerena u Megawat satima 4,05 kn/MWh
6.3 za grijanje za neposlovnu upo- energije mjerena u Megawat satima 8,10 kn/MWh
rabu
7. Ugljen i koks iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704
7.1 za poslovnu uporabu
Gj bruto toplinske vrijednosti
2,30 kn/Gj
7.2 za neposlovnu uporabu
Gj bruto toplinske vrijednosti
2,30 kn/Gj
8. Elektrina energija iz tarifne oznake KN 2716
8.1 za poslovnu uporabu
energije mjerena u Megawat satima 3,75 kn/MWh
8.2 za neposlovnu uporabu
energije mjerena u Megawat satima 7,50 kn/ MWh
9. Biogoriva ista
1000 litara pri osnovnim uvjetima 0,00 kn
stupnjeva C
118
Za energente kojima je dodano biogorivo korisnik ima pravo na povrat ili na umanjenje od plaanja troarine razmjerno udjelu dodanog biogoriva, odnosno proizvoda,
ali najvie do 5%.
Troarina se plaa prema namjeni koritenja i prema propisanom iznosu za

jednakovrijedno pogonsko gorivo, odnosno kao gorivo za grijanje (vidi tablicu) na energente obuhvaene tarifnim oznakama KN 2707, KN 2708, KN
2709, KN 2712, KN 2713, KN 2714, KN 2715, KN 2901, KN 2902, KN 3403,
KN 3811, KN 3817 KN 1507 do 1518 KN, na proizvode obuhvaene tarifnom
oznakom KN 2905 11 00 koji nisu sintetikog podrijetla i na proizvode obuhvaene tarifnom oznakom KN 3824 90 99.
Troarina se plaa prema namjeni koritenja prema iznosima propisanim za
jednakovrijedno pogonsko gorivo na ostale proizvode koji su namijenjeni za
uporabu, ponueni na prodaju ili se koriste kao pogonsko gorivo.
Na ostale ugljikovodike koji su namijenjeni za uporabu, ponueni na prodaju ili
se koriste za grijanje, osim treseta ili biomase, troarina se plaa prema namjeni
koritenja i prema stopi propisanoj za jednakovrijedno gorivo za grijanje.
Na aditive i punila koji su dodani energentu troarina se plaa prema istom
iznosu propisanom za energent kojemu su dodani.
i
Odredbe to se odnose na proizvodnju, skladitenje, preradu, kretanje proizvoda u

sustavu odgode plaanja troarine, nadzor te izvjeivanje primjenjuju se samo na
energente obuhvaene sljedeim tarifnim oznakama:
1. KN 2707 10, 2707 20, 2707 30 i 2707 50,
2. KN 2710 11 do 2710 19 69,
3. KN 2710 11 21, 2710 11 25 i 2710 19 29 ako su u komercijalnom prijevozu u
rasutom stanju,
4. KN 2711 osim 2711 11, 2711 21 i 2711 29,
5. KN 2901 10,
6. KN 2902 20, 2902 30, 2902 41, 2902 42, 2902 43 i 2902 44,
7. KN 3811 11 10, 3811 11 90, 3811 19 00 i 3811 90 00.
Za nabrojane energente koji se ne koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje i
na koje nije propisana visina troarine troarinski obveznici ne podnose mjeseno
izvjee ali su obvezni nadlenom carinskom uredu dostaviti specifikaciju tih energenata do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec.
Odredbe o odgovarajuem nadzoru kretanja odnosi se i na energente iz tarifnih
oznaka KN 2710 19 91 i 2710 19 99 (ulja za podmazivanje ili lubrikanti obuhvaeni
lankom 83. stavkom 2. tokom 1. Zakona).
i
Nadzor, proizvodnja, prerada, skladitenje, kretanje i izvjeivanje primjenjuju se i na

sve energente iz lanka 83. stavka 3. Zakona o troarinama.
119
Mjerenje energenata
Ulazne i izlazne koliine energenata troarinski obveznici moraju mjeriti zakonitim mjerilima koje propisuje i ovjerava tijelo nadleno za mjeriteljstvo, dodatno plombiranim od nadlenog carinskog ureda. Dodatno plombiranje od
nadlenog carinskog ureda ne odnosi se na plinomjere. Carinski ured nadlean prema lokaciji troarinskog skladita osim dodatnog plombiranja zakonitih mjerila, plombira i pratee cjevovode, armature, komandne razvodne ormarie, osigurae i drugo to je u vezi s mjerenjem otpremljenih koliina energenata, osim prirodnog plina.
Popravak, zamjena, ovjeravanje i druge radnje koje zahtijevaju skidanje ili stavljanje carinske plombe na spomenuta mjerila obavlja se uz nazonost ovlatenog carinskog slubenika nadlenog carinskog ureda, uz sastavljanje zapisnika.
Oznaavanje i koritenje oznaenih plinskih ulja
Plinska ulja obuhvaena tarifnim oznakama KN 2710 19 41, 2710 19 45 i 2710 19
49 to se koriste kao gorivo za namjenu grijanja i namjene korisnika prava u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi i plovidbi prije isporuke iz troarinskog skladita moraju biti oznaena propisanim indikatorom i obojena crvenom, odnosno
plavom bojom.
Plinska ulja koja se uvoze, te se provodi carinski postupak putanja robe u slobodan
promet na teritoriju RH, odnosno koja se uvoze i provodi se carinski postupak putanja robe u slobodan promet u drugoj dravi lanici te se u sustavu odgode otpremaju na teritorij RH smatrat e se propisno oznaena ako ih prati potvrda inozemnog
dobavljaa o vrsti i koliini tvari za oznaavanje, ovjerena od strane nadlenog tijela
da su bila oznaena u treoj dravi, a kojom se dokazuje da je plinsko ulje propisno
oznaeno. Ako se prilikom uvoza ne priloi potvrda, ili se na neki drugi nain ne
dokae da su plinska ulja propisno oznaena, ista e se smatrati neoznaenima.
Oznaeno plinsko ulje mora biti skladiteno na nain kojim se osigurava da drugi
proizvodi ne utjeu na neutraliziranje sredstava za oznaavanje.
i Oznaavanje plinskog ulja obavlja se samo u troarinskom skladitu ovlatenog dratelja troarinskog skladita kojemu je u odobrenju za ovlatenog dratelja troarinskog skladita i za troarinsko skladite odobreno i oznaavanje plinskog ulja te koji u
svom troarinskom skladitu ima postrojenja prikladna za doziranje, mijeanje ili slina postrojenja uz iju pomo se moe osigurati propisano oznaavanje.
i
U sluajevima kada plinska ulja nisu propisno oznaena ili kada postrojenja ne
osiguravaju propisano oznaavanje nadleni carinski ured e ukinuti odobrenu radnju oznaavanja plinskog ulja.
Oznaena plinska ulja za namjenu grijanja smiju se koristiti samo za tu svrhu i ne
mogu se koristiti za pogon motornih vozila, plovnih objekata, plovila ili drugih motora i strojeva, i ne smiju se utakati u spremnike motornih vozila, plovnih objekata,
plovila ili drugih motora i strojeva niti se u spremniku smiju posjedovati.
120
Oznaena plinska ulja obojena plavom bojom smiju koristiti korisnici prava za pogon
poljoprivrednih strojeva poljoprivrednih gospodarstava i za rad pogonskih i pomonih motora ribarskih plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov te za rad pogonskih i pomonih motora plovila i strojeva u ribogojstvu i akvakulturi, kao i za pogonsko gorivo za plovidbu.
Oznaenim plinskim uljima nije dozvoljeno odstraniti sredstva za oznaavanje, smanjiti njihove koncentracije ili dodavati supstancije koje onemoguavaju utvrivanje propisane oznaenosti.
Troarinski obveznici i druge pravne i fizike osobe koje prodaju oznaena plinska ulja
za namjenu grijanja obvezni su carinskom uredu nadlenom prema svom sjeditu,
odnosno prebivalitu podnijeti prijavu za posebno utvreno skladite za prodaju
oznaenih plinskih ulja za namjenu grijanja najkasnije 8 dana prije poetka obavljanja prodaje. Te su osobe dune voditi evidenciju o kupcima i prodanim koliinama u
elektronikom obliku (na Obrascu EKO-PG), ako to doputaju tehnike mogunosti.
Stavljanje u promet oznaenih plinskih ulja
Prodaja oznaenih plinskih ulja za namjenu grijanja moe se obavljati samo iz posebno
utvrenih skladita koja se moraju prijaviti nadlenom carinskom uredu. Prodaja oznaenih plinskih ulja za namjenu grijanja ne smije se obavljati izravnim utakanjem u
spremnike goriva motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili strojeva.
Prodaja oznaenog plinskog ulja za namjene korisnika prava u poljoprivredi, ribolovu,
ribogojstvu, akvakulturi i plovidbi obavlja se uz karticu goriva. Prodavatelj je prije prodaje
duan izvijestiti korisnika o raspoloivoj koliini i prodaju izvriti izravnim utakanjem.
Ako se pri nadzoru motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili strojeva utvrdi da se oznaena plinska ulja koriste u druge svrhe vlasniku motornog vozila,
plovnog objekta, plovila, drugog motora ili stroja troarina se obraunava na koliine
koje odgovaraju obujmu spremnika pogonskog goriva uveane sto puta, prema najviem iznosu troarine propisanom za energent koji se koristi kao pogonsko gorivo.
Ako se pri nadzoru utvrdi da se energenti na koje je visina troarine sniena, ili energenti za koje nije plaena troarina, ili je primijenjeno osloboenje od plaanja troarine, kupuju, prevoze, prerauju, posjeduju, dre ili prodaju suprotno propisanim
odredbama, osobi koja je nezakonito postupala troarina se obraunava na one koliine za koje se utvrdi da su bile predmet nezakonitog postupanja, i to:
1. uveano za dvadeset puta osobi koja je kupovala energente,
2. uveano za sto puta osobi koja je posjedovala, prevozila, drala, preraivala ili
prodavala energente.
Troarina se obraunava prema najviem vaeem iznosu troarine propisanom za
pogonsko gorivo ovisno o vrsti energenta koji je predmet nezakonitog postupanja.
i Ako postoji opasnost da e se raspolaganjem imovinom, dogovorom s treim osobama ili na drugi nain sprijeiti ili znatno oteati izvrenje naplate troarine, odnosno
ako iz drugih okolnosti proizlazi da bi naplata troarine mogla biti neizvjesna, carinski
ured moe, radi osiguranja naplate i ako je to razmjerno svrsi koja se eli postii, poduzeti sve mjere, ukljuujui i oduzimanje i prodaju motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili strojeva koji su bili predmet nadzora.
i
121
Koritenje plinskih ulja za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu,

akvakulturi i plovidbi
1. Korisnici prava na potronju za namjene u poljoprivredi su poljoprivredna gospodarstva upisana u odgovarajui upisnik poljoprivrednih gospodarstava pri ministarstvu
nadlenom za poljoprivredu, a koji su definirani sukladno posebnim propisima.
2. Korisnici prava na potronju plinskog ulja za namjene u ribogojstvu i akvakulturi
te za namjenu ribolova su fizike i pravne osobe koje posjeduju povlasticu sukladno posebnim propisima.
3. Korisnici prava na potronju energenata koji se koriste kao pogonsko gorivo za
plovidbu su fizike i pravne osobe upisane u odgovarajui upisnik, odnosno oevidnik kao vlasnici, brodari ili korisnici leasinga plovnih objekata ili plovila sukladno posebnom propisu.
Korisnici prava iz toki 1., 2. i 3. ostvaruju to pravo prema posebnim propisima temeljem odobrenja i kartice goriva izdane od strane nadlenog tijela za poslove poljoprivrede i ribarstva, odnosno nadlenog tijela za poslove prometa. Kartica goriva smatra
se javnom ispravom. Ti korisnici prava plinsko ulje koriste za pogon poljoprivrednih
strojeva poljoprivrednih gospodarstava i za rad pogonskih i pomonih motora ribarskih plovila kojima se obavlja gospodarski ribolov te za rad pogonskih i pomonih
motora plovila i strojeva u ribogojstvu i akvakulturi.
i Troarinski obveznici i druge pravne ili fizike osobe koje korisnicima prava iz toki 1.,
2. i 3. prodaju plinsko ulje duni su ispuniti uvjete za elektroniku razmjenu podataka
iz centralne baze podataka o tim korisnicima, a prodaju obavljati samo uz predoenje
kartice goriva.
i
NASTANAK OBVEZE OBRAUNAVANJA I PLAANJA TROARINE

Obveza obraunavanja i plaanja troarine u redovitom postupku:
A) Obveza obraunavanja troarine nastaje putanjem troarinskih
proizvoda u potronju na teritoriju Republike Hrvatske, i to:
1. u trenutku otputanja troarinskih proizvoda iz sustava odgode plaanja troarine, to podrazumijeva potronju troarinskih proizvoda za vlastite potrebe
unutar troarinskog skladita, kad registrirani primatelj primi troarinske proizvode u sustavu odgode plaanja troarine, otpremu troarinskih proizvoda iz
troarinskog skladita osobi koja nije ovlatena primati troarinske proizvode
u sustavu odgode te u sluaju prekida kretanja,
2. u trenutku proizvodnje troarinskih proizvoda izvan sustava odgode, izuzev
kod duhanskih preraevina i energenata,
3. dranjem troarinskih proizvoda izvan sustava odgode plaanja troarine za
koje troarina nije obraunata i plaena sukladno odredbama Zakona o troarinama,
4. kad se utvrdi gubitak ili manjak troarinskih proizvoda koji se dogodio na teritoriju Republike Hrvatske ili koji je otkriven na teritoriju Republike Hrvatske, a
za koji nije mogue utvrditi gdje se dogodio,
i
Putanjem u potronju ne smatra se potpuno unitenje ili nepovratni gubitak troarinskih proizvoda nastao za vrijeme odgode plaanja troarine:
122
za koji se dokae da se moe pripisati nepredvienim sluajevima ili vioj sili, odnosno da je neodvojivo povezan sa svojstvima proizvoda nastao tijekom proizvodnje,
skladitenja i prijevoza troarinskih proizvoda, ili
koji je potvren od strane nadlenog tijela drave lanice.
Proizvodi se smatraju potpuno unitenim ili nepovratno izgubljenim kada ih vie

nije mogue koristiti kao troarinske proizvode.
5. u trenutku isporuke duhanskih preraevina iz troarinskog skladita drugom

ovlatenom dratelju troarinskog skladita na teritoriju Republike Hrvatske,
osim ovlatenom dratelju troarinskog skladita koji vri prodaju u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama putnicima
koji putuju u drugu dravu lanicu, u treu dravu ili trei teritorij, te ako se
nadovezuje daljnji postupak u sustavu odgode plaanja troarine otpremom
u drugu dravu lanicu, odnosno do mjesta na kojem duhanske preraevine
naputaju teritorij Europske unije,
6. na dan prestanka vaenja odobrenja koje je izdao nadleni carinski ured za
poslovanje s troarinskim proizvodima.
Zakonom o troarinama propisana je obveza obraunavanja i plaanja razlike troarine na cigarete pri svakom poveanju visine troarine na cigarete i/ili kad se povea
maloprodajna cijena i to na cigarete koje su ve putene u potronju i na zalihama u
prometu na teritoriju RH, i to:
troarinskim obveznicima duhanskih preraevina ovlatenim drateljima troarinskih skladita, uvoznicima, registriranim primateljima i povremeno registriranim primateljima za cigarete koje su izvan prostora troarinskog skladita, u skladitima ili
drugim prostorima ovlatenih distributera za veleprodaju cigareta s kojima imaju
zakljuene ugovore o distribuciji i u skladitima ili drugim prostorima osoba s kojima
su vlasniki i/ili upravljaki izravno povezani.
ostalim osobama iz lanka 21. stavka 2. toke 1. Zakona o troarinama (primjerice:

kiosci, trgovine, ugostiteljski objekti i druga maloprodajna mjesta koje radi prodaje
krajnjim potroaima dre cigarete). U njihove ime i za njihov raun, troarinski
obveznik duhanskih preraevina moe popisati zalihe, o tome sastaviti zapisnik i
obraunati i platiti razliku troarine na cigarete.
Troarinski obveznici duhanskih preraevina-cigareta i ostale osobe koje radi daljnje
prodaje dre cigarete obvezni su popisati zalihe cigareta:
s poetkom dana stupanja na snagu propisa kojim se poveava visina troarine na

cigarete (npr.: propis je stupio na snagu 6. oujka 2014 godine, to znai da popis
zaliha cigareta treba napraviti sa stanjem na poetku 6. oujka 2014. godine), i/ili
na kraju dana koji prethodi danu poetka vaenja prijavljene vee maloprodajne
cijene cigareta (npr.: poetak vaenja vee maloprodajne cijene bio je 11. prosinca
2014. godine, to znai da popis zaliha cigareta treba napraviti sa stanjem na kraju
10. prosinca 2014. godine), i
sastaviti zapisnik po svakoj marki cigareta, koliini i zadnje vaeoj maloprodajnoj cijeni cigareta za koju se obraunava razlika troarine sukladno vaeoj visini troarine
na cigarete i/ili zadnje vaeoj maloprodajnoj cijeni cigareta. Zapisnik o popisu zaliha
cigareta s obraunom razlike troarine podnosi se na Obrascu Z-ORT koritenjem elektronikog servisa Carinske uprave e-Carina, aplikativnog podsustava e-Troarine, i to
najkasnije u roku 8 dana od dana popisa zaliha. Obraunatu razliku troarine na
utvrene zalihe cigareta plaa se u roku 30 dana od dana popisa zaliha.
i
123
B) Obveza obraunavanja troarine nastaje u trenutku kad primatelj u Republici Hrvatskoj radi obavljanja djelatnosti primi troarinske proizvode
putene u potronju u drugoj dravi lanici
C) Obveza obraunavanja troarine nastaje u trenutku kad troarinski proizvodi stignu na teritorij Republike Hrvatske kod prodaje na daljinu
Za troarinske proizvode ve putene u potronju u drugoj dravi lanici koje u Republiku Hrvatsku unosi fizika osoba i ista ih sama prevozi za osobne potrebe u Republici Hrvatskoj ne nastaje obveza plaanja troarine. Smatra se da uneseni troarinski
proizvodi nisu namijenjeni za komercijalne svrhe ako njihove koliine ne prelaze: 800
komada cigareta, 400 komada cigarilosa, 200 komada cigara, 1 kilogram duhana za
puenje, 10 litara jakog alkoholnog pia, 20 litara meuproizvoda, 90 litara vina,
ukljuujui najvie 60 litara pjenuavog vina, 110 litara piva.
Unos cigareta iz Bugarske, Litve, Latvije, Maarske i Rumunjske koliinski se
ograniava na 300 komada cigareta, sve dok visina troarine na cigarete u tim
dravama ne dostigne visinu troarine na cigarete propisanu Direktivom Vijea 2011/64/EU.
i
Obveza plaanja troarine nastaje za nabavljene i u Republiku Hrvatsku unesene energente koji su ve bili puteni u potronju u drugoj dravi lanici te ih na neuobiajen
nain prevozi fizika osoba ili tko drugi u njezino ime. Neuobiajeni prijevoz znai
svaki prijevoz energenata, osim prijevoza pogonskog goriva, u standardnim spremnicima motornih vozila ili u prikladnim prenosivim kanistrima za rezervno gorivo zapremnine do 10 litara.
D) Pri uvozu troarinskih proizvoda na teritorij Republike Hrvatske obveza

obraunavanja troarine nastaje danom nastanka carinskog duga u
skladu s carinskim propisima o obraunu i naplati carinskog duga, osim
u sluajevima kada je obraunavanje troarine odgoeno.
E) Obveza obraunavanja i plaanja troarine nastaje i kad:
1. nadleni carinski ured proda ili ustupi oduzete troarinske proizvode, osim
kada ih proda ili ustupi ovlatenom dratelju troarinskog skladita, odnosno
osloboenom korisniku,
2. su troarinski proizvodi u postupku spajanja gospodarskih subjekata puteni u
potronju, osim kada je kupac ovlateni dratelj troarinskog skladita, odnosno osloboeni korisnik,
3. se zavri postupak spajanja gospodarskih subjekata i kada su troarinski proizvodi otpremljeni novonastalom subjektu, osim kada je novonastali subjekt
ovlateni dratelj troarinskog skladita, odnosno osloboeni korisnik, ali najkasnije do 30. dana od dana upisa spajanja u sudski registar,
4. su troarinski proizvodi u postupku steaja puteni u potronju ili otpremljeni
vjerovniku, osim kada je vjerovnik ovlateni dratelj troarinskog skladita, odnosno osloboeni korisnik.
124
F) Obveza obraunavanja troarine na elektrinu energiju za isporuke

elektrine energije nastaje:
a) istekom obraunskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene
i
i
Obraunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

Mjerenje/utvrivanje isporuenih koliina elektrine energije obavljaju operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava, te proizvoa putem redovito ovjeravanih brojila elektrine energije sukladno posebnim propisima.
Opskrbljiva elektrinom energijom obraunava troarinu na elektrinu energiju prema izdanim raunima za izvrene isporuke u obraunskomu razdoblju, a temeljem podataka o stvarno isporuenim koliinama elektrine energije krajnjem kupcu. Opskrbljiva elektrinom energijom moe obraunati
troarinu na temelju podataka operatora prijenosnog sustava ili operatora
distribucijskog sustava o procijenjenim isporuenim mjesenim koliinama
elektrine energije krajnjem kupcu prema prosjenoj mjesenoj potronji elektrine energije tog kupca iz odgovarajueg obraunskog razdoblja prethodne
godine, odnosno prema sporazumno utvrenoj mjesenoj potronji elektrine
energije s novim krajnjim kupcem.
Opskrbljiva elektrinom energijom obvezan je najmanje jednom estomjeseno izraditi konaan obraun troarine za mjesece za koje je troarina utvrena prema procijenjenim mjesenim koliinama elektrine energije, i to u mjesenom obraunu troarine
za mjesec u kojem je utvrena stvarno isporuena koliina elektrine energije.
b) pri unosu elektrine energije za vlastite potrebe ili koritenju elektrine energije za vlastite potrebe od strane proizvoaa istekom
obraunskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene
c) pri uvozu elektrinu energiju u skladu s carinskim propisima o obraunu i naplati carinskog duga.
G) Obveza obraunavanja troarine na prirodni plin nastaje:
a) za isporuke prirodnog plina istekom obraunskog razdoblja u kojemu su isporuke obavljene,
i
i

Mjerenje/utvrivanje isporuenih koliina prirodnog plina obavljaju operator transportnog sustava i operator distribucijskog sustava, te proizvoa plina.
Opskrbljiva plinom obraunava troarinu na prirodni plin prema izdanim raunima za izvrene mjesene isporuke u razdoblju oporezivanja , a temeljem
podataka o stvarno isporuenim koliinama prirodnog plina krajnjem kupcu.
Opskrbljiva plinom moe obraunati troarinu na temelju podataka operatora transportnog sustava ili operatora distribucijskog sustava o procijenjenim
isporuenim mjesenim koliinama prirodnog plina krajnjem kupcu prema
prosjenoj mjesenoj potronji prirodnog plina tog kupca iz odgovarajueg
125
obraunskog razdoblja prethodne godine, odnosno prema sporazumno utvrenoj mjesenoj potronji plina s novim krajnjim kupcem. Opskrbljiva plinom
obvezan je najmanje jednom estomjeseno izraditi konaan obraun troarine za mjesece za koje je troarina utvrena prema procijenjenim mjesenim
koliinama prirodnog plina, i to u mjesenom obraunu troarine za mjesec u
kojem je utvrena stvarno isporuena koliina prirodnog plina.
b) pri unosu prirodnog plina za vlastite potrebe ili koritenju prirodnog plina za vlastite potrebe od strane proizvoaa istekom obraunskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene,
c) pri uvozu prirodnog plina u skladu s carinskim propisima o obraunu i
naplati carinskog duga.
H) Obveza obraunavanja troarine za kruta goriva nastaje kad isporuitelj
isporui kruta goriva krajnjem potroau prema izdanim raunima ili
kad ih koristi za svoju konanu potronju (istekom obraunskog razdoblja u
kojemu su te isporuke obavljene) i kad krajnji potroa kruta goriva za svoju konanu potronju unosi ili uvozi (istekom obraunskog razdoblja u kojemu su te isporuke obavljene ili u skladu s carinskim propisima).
i
I) Obveza obrauna i plaanja troarine kod nepravilnosti

Obveza obraunavanja i plaanja troarine nastaje i kada se utvrdi da su troarinski
proizvodi:
1. nezakonito proizvedeni, otpremljeni, primljeni, uvezeni, uneseni, kupljeni,
prodani, drani, prevezeni, uporabljeni ili potroeni, odnosno nezakonito puteni u potronju,
2. otpremljeni ili koriteni od strane osloboenog korisnika u svrhe za koje nije
dobio odobrenje.
i
Za troarinske proizvode za koje poiljatelj nije primio potvrdu primitka carinski ured
nadlean prema sjeditu poiljatelja utvruje obvezu obraunavanja i plaanja troarine.
Ako je tijekom kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine

izmeu drava lanica dolo do nepravilnosti zbog kojih treba obraunati troarinu
u Republici Hrvatskoj, troarina se obraunava kad je:
1. do nepravilnosti dolo na teritoriju Republike Hrvatske,
2. nepravilnost otkrivena u Republici Hrvatskoj, a nije mogue utvrditi u kojoj
dravi lanici je do te nepravilnosti dolo,
i
Ako se troarina obraunava u skladu s tokom 1. ili 2. nadleno tijelo u Republici

Hrvatskoj o tome obavjetava nadleno tijelo drave lanice iz koje je poiljka troarinskih proizvoda otpremljena.
126
3. poiljka otpremljena u drugu dravu lanicu iz Republike Hrvatske, a nije dola u

mjesto odredita i tijekom kretanja nije otkrivena nikakva nepravilnost, osim ako
poiljatelj u roku od etiri mjeseca od poetka kretanja troarinskih proizvoda u
sustavu odgode plaanja troarine nadlenom carinskom uredu podnese dokaz o
pravilnom zavretku kretanja ili dokaz o mjestu gdje je dolo do nepravilnosti.
Ako treba obraunati troarinu prema toki 3., a instrument osiguranja plaanja troarine je poloen, osoba koja je poloila instrument osiguranja plaanja troarine koja nije
bila ili nije mogla biti informirana da troarinski proizvodi nisu doli na mjesto odredita
moe u roku mjesec dana od dana obavijesti nadlenog carinskog ureda podnijeti dokaz o pravilnom zavretku kretanja ili dokaz o mjestu gdje je dolo do nepravilnosti.
i Nadleni carinski ured otputa plaanje troarine, odnosno vraa plaenu troarinu u
Republici Hrvatskoj koja je bila plaena u skladu s tokama 2. i 3. ako poiljatelj, odnosno obveznik plaanja troarine ili druga osoba za njegov raun u roku tri godine
od poetka kretanja carinskom tijelu podnese dokaze da je troarina plaena u dravi
lanici u kojoj je stvarno dolo do nepravilnosti. Nadleni carinski ured vraa iznos
stvarno plaene troarine u Republici Hrvatskoj.
i
Obveza obrauna troarine nastaje u trenutku otpreme prema troarinskoj osnovici i

stopama, odnosno u iznosima koji su na snazi na dan otpreme.
Ako je tijekom kretanja troarinskih proizvoda putenih u potronju izmeu drava
lanica i prodaje na daljinu dolo do nepravilnosti zbog kojih treba obraunati troarinu u Republici Hrvatskoj, troarina se obraunava kad je:
1. do nepravilnosti dolo na teritoriju Republike Hrvatske;
2. nepravilnost otkrivena u Republici Hrvatskoj, a nije mogue utvrditi u kojoj dravi lanici je do te nepravilnosti dolo. Ako je prije isteka roka od tri godine od
dana kada su troarinski proizvodi kupljeni utvreno da je do nepravilnosti
stvarno dolo u drugoj dravi lanici, u toj e se dravi izvriti obraun troarine.
i
Nadleni carinski ured e na zahtjev otpustiti plaanje troarine, odnosno vratiti troarinu plaenu na troarinske proizvode putene u potronju u Republici Hrvatskoj
kada je troarina plaena u dravi lanici u kojoj je do nepravilnosti stvarno dolo ili u
kojoj je nepravilnost otkrivena.
OBVEZNIK OBRAUNAVANJA I PLAANJA TROARINE

Troarinski obveznik sam obraunava i plaa troarinu sukladno propisanim troarinskim osnovicama i stopama, odnosno u iznosima koji su na snazi na dan nastanka
obveze obraunavanja troarine.
U sluaju prestanka vaenja troarinskog odobrenja, osim u sluajevima steaja, likvidacije ili spajanja gospodarskih subjekata, za troarinske proizvode koji su na zalihi ovlateni dratelj troarinskog skladita dostavlja dnevni obraun troarine i mjeseno izvjee te
troarinu mora platiti u roku 30 dana, raunajui od dana prestanka vaenja odobrenja.
U sluaju steaja, likvidacije ili spajanja gospodarskih subjekata za troarinske
proizvode koji su na zalihi u skladitima na dan zavretka postupka troarina se
plaa u roku od 30 dana od zavretka postupka, odnosno otpreme vjerovniku.
127
U sluaju prestanka vaenja odobrenja osloboenog korisnika, osim u sluajevima

steaja, likvidacije ili spajanja gospodarskih subjekata, za troarinske proizvode koji
su na zalihi u pogonu osloboenog korisnika, osloboeni korisnik troarinu mora
platiti u roku 30 dana raunajui od dana prestanka vaenja odobrenja.
Troarinski obveznik mora obraunatu troarinu iskazati u dnevnom obraunu
troarine koji dostavlja dva puta mjeseno carinskom uredu nadlenom prema svome sjeditu, odnosno prebivalitu, i to za razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu do
20. dana u istom mjesecu, a za razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu do 8.
dana sljedeeg mjeseca. Obraunatu troarinu mora platiti u roku 30 dana od dana
nastanka obveze obraunavanja troarine, osim ako Zakonom o troarinama nije
drukije propisano.
Troarinski obveznik duhanskih preraevina i povremeno registrirani primatelj duni su obraunatu troarinu iskazati u dnevnom obraunu troarine, te ga dostaviti carinskom uredu nadlenom prema svome sjeditu, odnosno prebivalitu, sljedeeg
radnog dana od dana nastanka obveze obraunavanja troarine. Obraunatu troarinu
moraju platiti u roku 30 dana od dana nastanka obveze obraunavanja troarine.
Dnevne obraune troarine ne dostavljaju troarinski obveznici za razdoblje u kojem
nije nastala obveza obraunavanja troarine ili je troarina nula kuna.
i Ovlateni dratelj troarinskog skladita koji ima vie od jednog troarinskog skladita
dostavlja zbirni dnevni obraun troarine i zbirno mjeseno izvjee, pod uvjetom da
u svom knjigovodstvu vodi posebne evidencije o obraunatoj troarini za svako troarinsko skladite.
i
Troarinski obveznik mora iskazati podatke o stanju zaliha, primljenim, unesenim,

proizvedenim, otpremljenim i uvezenim troarinskim proizvodima te podatke o obraunatoj troarini u mjesenom izvjeu koje mora dostaviti nadlenom carinskom
uredu do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec, osim ako nije drukije propisano.
Mjesena izvjea se podnose koritenjem elektronikog servisa Carinske uprave
e-Carina, aplikativnog podsustava e-Troarine.
Ako obveza obrauna troarine na duhanske preraevine oznaene duhanskim markicama nije nastala u trenutku isporuke duhanskih preraevina iz troarinskog skladita drugom ovlatenom dratelju troarinskog skladita na teritoriju Republike Hrvatske, osim ovlatenom dratelju troarinskog skladita koji obavlja prodaju u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama putnicima koji
putuju u drugu dravu lanicu, u treu dravu ili trei teritorij, te ako se nadovezuje
daljnji postupak u sustavu odgode plaanja troarine otpremom u drugu dravu
lanicu, odnosno do mjesta na kojem duhanske preraevine naputaju teritorij Europske unije, smatrat e se da su duhanske preraevine putene u potronju na teritoriju Republike Hrvatske istekom 60. dana raunajui od dana preuzimanja duhanskih markica. Obraunata troarina mora se platiti u roku 30 dana nakon isteka
propisanog roka.
Ako se uvoz duhanskih preraevina iz prekooceanskih zemalja ne obavi najkasnije u
roku od 60 dana, raunajui od dana preuzimanja duhanskih markica, smatrat e se
da su duhanske preraevine putene u potronju na podruju Republike Hrvatske,
osim ako je po zahtjevu uvoznika Carinska uprava odobrila produenje toga roka.
128
Obveznik troarine na elektrinu energiju iz tarifne oznake KN 2716:

1. opskrbljiva elektrinom energijom kad elektrinu energiju isporui krajnjem
kupcu u Republici Hrvatskoj duan je troarinu obraunati i platiti do zadnjeg
dana u tekuem mjesecu po isteku obraunskog razdoblja
2. proizvoa kad proizvedenu elektrinu energiju koristi za vlastite potrebe
isto kao i pod tokom 1.
3. opskrbljiva kad uvozi elektrinu energiju za vlastite potrebe u skladu s carinskim propisima o obraunu i naplati carinskog duga
4. opskrbljiva kad unosi elektrinu energiju za vlastite potrebe isto kao i pod
tokom 1.
Obveznik troarine za prirodni plin iz tarifne oznake KN 2711 11, 2711 21 i
2711 29:
1. opskrbljiva plinom kad prirodni plin isporui krajnjem kupcu u Republici Hrvatskoj duan je troarinu obraunati i platiti do zadnjeg dana u tekuem
mjesecu po isteku obraunskog razdoblja
2. proizvoa kad proizvedeni prirodni plin koristi za vlastite potrebe isto kao i
pod tokom 1.
3. opskrbljiva kad uvozi prirodni plin za vlastite potrebe u skladu s carinskim
propisima o obraunu i naplati carinskog duga
4. opskrbljiva kad unosi prirodni plin za vlastite potrebe (isto kao i pod tokom 1).
Obveznik troarine na kruta goriva iz tarifnih oznaka KN 2701, 2702 i 2704:
1. isporuitelj kad isporui kruta goriva krajnjem potroau u Republici Hrvatskoj, odnosno kad kruta goriva koristi za svoju konanu potronju duan je
troarinu obraunati i platiti do zadnjeg dana u tekuem mjesecu po isteku
obraunskog razdoblja,
2. krajnji potroa kad uvozi kruta goriva za svoju konanu potronju u skladu
s carinskim propisima o obraunu i naplati carinskog duga.
3. krajnji potroa kad unosi kruta goriva za svoju konanu potronju (isto kao
pod tokom 1).
i
NAPOMENA: obveza obrauna i plaanja troarine ne nastaje ako pravna ili fizika
osoba koja je nabavila kruto gorivo s plaenom troarinom isto isporui drugoj pravnoj ili fizikoj osobi.
Mali proizvoa jakog alkoholnog pia duan je troarinu obraunavati tijekom

obraunskog razdoblja (od 1. sijenja do 31. prosinca) i platiti je do 31. sijenja tekue godine za proteklu godinu.
Pri uvozu troarinskih proizvoda troarina se plaa u skladu s carinskim propisima, osim kada se plaanje troarine odgaa ili je drukije propisano.
i
Ako se uvoz duhanskih preraevina iz prekooceanskih zemalja ne obavi najkasnije u

roku 60 dana, raunajui od dana preuzimanja duhanskih markica, smatrat e se da
su duhanske preraevine putene u potronju na podruju Republike Hrvatske, osim
ako je po zahtjevu uvoznika Carinska uprava odobrila produenje toga roka.
Troarinski obveznik uvoznik troarinskih proizvoda podnosi samo mjeseno

izvjee, i to za mjesec kada je ostvario uvoz.
129
SUSTAV ODGODE PLAANJA TROARINE

Plaanje troarine se odgaa ako se troarinski proizvodi primaju, proizvode i/ili skladite u troarinskom skladitu, ako se smjetaju u pogon osloboenog korisnika i
koriste u svrhe za koje je dobio odobrenje, ili se u sustavu odgode otpremaju u skladu s uvjetima propisanim Zakonom o troarinama.
Plaanje troarine odgaa se za troarinske proizvode uvezene u skladu s carinskim
propisima ako se proizvodi neposredno nakon zavretka carinskog postupka putanja
robe u slobodni promet smjetaju u troarinsko skladite ili pogon osloboenoga korisnika, ili su poslani osobi u drugoj dravi lanici koja u skladu sa zakonodavstvom te
drave lanice smije primati troarinske proizvode u sustavu odgode plaanja troarine.
i
Na troarinske proizvode koji su u carinskom postupku s odgodom ne primjenjuju se

opi uvjeti rada troarinskih skladita i odredbe o kretanju troarinskih proizvoda u
sustavu odgode plaanja troarine.
Ako ovlateni dratelj troarinskog skladita ili osloboeni korisnik u okolnostima steajnog postupka ili likvidacije prestane poslovati plaanje troarine se
odgaa dok su troarinski proizvodi koji su na zalihi na dan otvaranja postupka steaja, odnosno donoenja rjeenja sudskog registra o pokrenutom postupku likvidacije uskladiteni u troarinskom skladitu ili pogonu osloboenog korisnika, odnosno dok se ne puste u potronju ili otpreme vjerovniku na
temelju rjeenja o podjeli imovine, osim ako je vjerovnik ovlateni dratelj
troarinskog skladita.
Ako troarinsko odobrenje za ovlatenog dratelja troarinskog skladita i za
troarinsko skladite ili odobrenje za osloboenog korisnika prestane vaiti
zbog spajanja gospodarskih subjekata, plaanje troarine se odgaa za razdoblje dok su troarinski proizvodi uskladiteni u troarinskom skladitu ili pogonu
osloboenog korisnika, odnosno dok se ne puste u potronju. Plaanje troarine se odgaa najkasnije do 30. dana od dana upisa spajanja u sudski registar.
Nakon nastupanja pravnih posljedica otvaranja postupka predsteajne nagodbe i steajnog postupka nad troarinskim obveznikom, a na zahtjev tijela
u postupku predsteajne nagodbe i tijela steajnog postupka, carinski ured
moe duniku u stanju nelikvidnosti i insolventnosti u postupku predsteajne
nagodbe, odnosno steajnom duniku posebnim odobrenjem dopustiti izvoenje radnji i pravna raspolaganja s troarinskim proizvodima. Tijela u postupku predsteajne nagodbe, odnosno tijela steajnog postupka ovlatena su
podnijeti albu protiv odluke carinskog ureda.
Carinski ured moe u sluaju statusne promjene odobriti da se prava i obveze
nositelja poduzea iz odobrenja za ovlatenog dratelja troarinskog skladita i
za troarinsko skladite, odnosno odobrenja za osloboenog korisnika troarinskih proizvoda prenesu na stjecatelja poduzea ako ne prestaje poduzee iji je
nositelj drutvo kapitala, odnosno trgovako drutvo i ako se to poduzee prenosi na novog nositelja. Zahtjev za izdavanje odobrenja podnosi se carinskom
uredu nadlenom prema sjeditu, odnosno prebivalitu stjecatelja poduzea u
roku od 15 dana od dana upisa u sudski registar provedene statusne promjene.
130
Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine

Odredbe o kretanju troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine na teritoriju RH kao i izmeu RH i drugih drava lanica primjenjuju se i za kretanje troarinskih
proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine ija je visina troarine nula kuna.
i Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine zapoinje kad se
troarinski proizvodi otpremaju iz troarinskog skladita i kad ih otprema registrirani
poiljatelj odmah nakon putanja u slobodan promet prema lanku 79. Uredbe Vijea
(EEZ) br. 2913/92.
i Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine zavrava kada
primatelj primi troarinske proizvode i kada troarinski proizvodi napuste teritorij Europske unije.
i Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine iz druge drave
lanice primatelju mora biti popraeno e-TD-om i potvrdom o osloboenju od plaanja troarine koju propisuje europsko zakonodavstvo. Ako poiljatelj otprema troarinske proizvode iz Republike Hrvatske u drugu dravu lanicu osobama iji je poloaj
prema zakonodavstvu te drave lanice usporediv s poloajem osoba prema odredbama Zakona o troarinama moe ih otpremiti u sustavu odgode plaanja troarine
samo uz e-TD i potvrdu o osloboenju od plaanja troarine koju izdaje drava lanica u koju se troarinski proizvodi otpremaju.
i
1. Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine na teritoriju

Republike Hrvatske (kretanje koje je zapoelo i zavrilo u Republici Hrvatskoj)
Troarinski proizvodi kreu se u sustavu odgode plaanja troarine na teritoriju RH
kad se:
1. otpremaju iz jednog troarinskog skladita u drugo troarinsko skladite,
2. otpremaju iz troarinskog skladita u pogon osloboenog korisnika i iz pogona osloboenog korisnika u troarinsko skladite, uz prethodnu suglasnost
nadlenog carinskog ureda,
3. otpremaju iz troarinskog skladita u mjesto na teritoriju RH na kojem troarinski proizvodi naputaju teritorij Europske unije,
4. nakon zavretka carinskoga postupka putanja robe u slobodan promet unose u troarinsko skladite ili pogon osloboenog korisnika,
5. otpremaju iz troarinskog skladita u drugo troarinsko skladite preko teritorija druge drave lanice,
6. otpremaju iz troarinskog skladita u drugo troarinsko skladite preko teritorija tree drave ili treeg teritorija.
2. Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine koje se odvija izmeu Republike Hrvatske i drugih drava lanica
Troarinski proizvodi kreu se u sustavu odgode plaanja troarine izmeu RH i drugih drava lanica, ukljuujui i kretanja preko treih drava ili treih teritorija:
1. kad se otpremaju iz troarinskog skladita u RH u drugu dravu lanicu:
1.1 u troarinsko skladite,
1.2 do mjesta na kojem troarinski proizvodi naputaju teritorij Europske unije,
1.3 registriranom primatelju, i
1.4 primateljima iz lanka 29. Zakona o troarinama (osobama iji je poloaj
prema zakonodavstvu te drave lanice usporediv s poloajem osoba iz
lanka 29. stavka 1. Zakona o troarinama)
131
2. kad se otpremaju od mjesta uvoza u RH na mjesto odredita iz toke 1. od

strane registriranog poiljatelja,
i
Mjestom uvoza smatra se mjesto gdje su troarinski proizvodi puteni u slobodan

promet prema lanku 79. Uredbe Vijea (EEZ) br. 2913/92.
3. kad ovlateni dratelj troarinskog skladita, registrirani primatelj, povremeno

registrirani primatelj, osobe iz lanka 29. Zakona o troarinama i nadleni
izlazni carinski ured (mjesto na kojem troarinski proizvodi naputaju teritorij
Europske unije) u Republici Hrvatskoj primaju troarinske proizvode od osobe
iz druge drave lanice koja u skladu sa zakonodavstvom te drave moe otpremati troarinske proizvode u sustavu odgode plaanja troarine,
4. kad se kretanje u sustavu odgode plaanja troarine izmeu drugih drava
lanica obavlja preko teritorija Republike Hrvatske.
i
Odredbe o kretanju troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine ne

odnose se na elektrinu energiju, prirodni plin i kruta goriva.
Troarinski dokument
1. Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine dozvoljeno
je samo uz elektroniki troarinski dokument (u daljnjem tekstu: e-TD) u Sustavu
kontrole kretanja troarinskih proizvoda (EMCS sustav engl. Excise Movement
and Control System) kojim se dokazuje da se navedene vrste i koliine troarinskih
proizvoda kreu u sustavu odgode plaanja troarine, osim ako Zakonom o troarinama ili nekim drugim propisom nije drukije propisano.
2. uz papirnati pratei troarinski dokument (u daljnjem tekstu: PTD) dozvoljeno je
kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine koje se u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske ako se troarinski proizvodi otpremaju iz troarinskog skladita u pogon osloboenog korisnika i iz pogona osloboenog korisnika u troarinsko skladite, uz prethodnu suglasnost nadlenog
carinskog ureda.
i
Iznimno od odredbi toke 1. i 2., ako se nakon zavretka carinskog postupka putanja
robe u slobodan promet troarinski proizvodi odmah unose u troarinsko skladite ili
pogon osloboenog korisnika kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine dozvoljeno je uz primjerak papirnatog ispisa carinske deklaracije podnesene elektronikom razmjenom podataka po kojoj su troarinski proizvodi puteni
u slobodan promet. Primatelj potvruje primitak troarinskih proizvoda ovjerom carinske deklaracije podnesene elektronikom razmjenom podataka po kojoj su troarinski proizvodi puteni u slobodan promet, koji vraa nadlenom carinskom uredu u
kojem je obavljeno uvozno carinjenje u roku od pet dana od dana unosa u troarinsko
skladite ili pogon osloboenog korisnika.
132
1. Kretanje na teritoriju Republike Hrvatske

a) e-TD elektroniki troarinski dokument:
Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita podnosi nacrt e-TD-a Carinskoj
upravi koristei raunalni sustav najranije 7 dana prije datuma otpreme troarinskih
proizvoda naznaenog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme.
i
Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita mora osigurati tiskanu inaicu

e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadri jedinstvenu referentnu oznaku. Tijekom
kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine dokumenti prate
troarinske proizvode i prema potrebi moraju se predoiti nadlenim tijelima.
Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita kad otprema troarinske proizvode fiksnim cjevovodima podnosi nacrt e-TD-a Carinskoj upravi koristei raunalni
sustav nakon prolaska kroz mjerni sustav za dinamiko i neprekidno mjerenje koliina
kapljevina razliitih od vode i/ili mjernu posudu i spremnik s odgovarajuom opremom kojom je mogue jednoznano odrediti obujam medija u mjernoj posudi ili
spremniku i/ili mjerilom mase, a ovisno o vrsti troarinskih proizvoda za koju su namijenjena. Tiskana inaica e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadri jedinstvenu
referentnu oznaku mora stii do mjesta odredita najkasnije u roku 24 sata od otpreme troarinskih proizvoda na koje se odnosi.
Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita moe otkazati e-TD koristei raunalni sustav sve dok troarinski proizvodi nisu otpremljeni iz troarinskog skladita u
sustavu odgode plaanja troarine. Poiljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o
otkazivanju i podnijeti je raunalnom sustavu Carinske uprave.
i Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita moe tijekom kretanja u sustavu
odgode plaanja troarine koristei raunalni sustav izmijeniti mjesto odredita i navesti novo koje moe biti drugo troarinsko skladite ili mjesto na teritoriju Republike
Hrvatske na kojem troarinski proizvodi naputaju teritorij Europske unije prilikom
izvoza. Poiljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o promjeni odredita i podnijeti
je raunalnom sustavu Carinske uprave.
i
Primatelj (ovlateni dratelj troarinskog skladita) troarinskih proizvoda alje raunalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku odmah, a najkasnije petog radnog
dana nakon primitka troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine.
Carinska uprava izvozni carinski ured potvruje izvoz troarinskih proizvoda s teritorija Europske unije koristei raunalni sustav, temeljem potvrde o izvozu koja je
izraena na osnovi ovjere nadlenog izlaznog carinskog ureda, kako je propisano
Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrivanju odredaba za
provedbu Uredbe Vijea (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L
253, 11. 10. 1993., str. 1.) (u daljnjem tekstu: Uredba Komisije (EEZ) br. 2454/93) te
je prosljeuje poiljatelju ovlatenom dratelju troarinskog skladita.
i
Odredbe o kretanju troarinskih proizvoda ne primjenjuju se na troarinske proizvode

koji su obuhvaeni carinskim sustavom odgode i postupanja.
133
b) PTD papirnati troarinski dokument:

Pri kretanju troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine koje se u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske kad se troarinski proizvodi otpremaju
iz troarinskog skladita u pogon osloboenog korisnika i iz pogona osloboenog
korisnika u troarinsko skladite, uz prethodnu suglasnost nadlenog carinskog ureda, ovlateni dratelj troarinskog skladita podnosi PTD na propisanom obrascu u
etiri primjerka.
Primatelj troarinskih proizvoda mora potvrditi primitak troarinskih proizvoda poiljatelju ovjerom PTD-a koji mora vratiti poiljatelju najkasnije u roku 5 dana od dana
primitka troarinskih proizvoda. Poiljatelj koji ne primi ovjereni primjerak PTD-a
mora o tome izvijestiti nadleni carinski ured najkasnije deseti dan nakon otpreme,
koji e utvrditi je li nastala obveza obraunavanja troarine.
2. E-kretanje izmeu Republike Hrvatske i druge drave lanice
Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita ili registrirani poiljatelj podnosi
nacrt e-TD-a raunalnom sustavu Carinske uprave i potvrdu o osloboenju od plaanja troarine kad je primatelj osoba iz lanka 29. Zakona o troarinama u drugoj dravi lanici najranije 7 dana prije datuma otpreme troarinskih proizvoda naznaenog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme.
i
Izuzetno, najkasnije na dan otpreme kad je u drugoj dravi lanici primatelj diplomatsko i konzularno predstavnitvo i posebnih akreditiranih misija, pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavnitava koje vode poasni konzularni dunosnici,
osoblje diplomatskih i konzularnih predstavnitava i posebnih akreditiranih misija,
meunarodne organizacija kad je to utvreno meunarodnim ugovorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku, osoblje meunarodnih organizacija kad je to utvreno meunarodnim ugovorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku, oruane
snaga drave lanice NATO saveza i potrebe njihova prateeg civilnog osoblja ili za
opskrbu njihovih kantina i restorana.
Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita ili registrirani poiljatelj mora osigurati tiskanu inaicu e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadri jedinstvenu referentnu oznaku. Tijekom kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja
troarine dokumenti prate troarinske proizvode i prema potrebi moraju se predoiti
nadlenim tijelima.
Kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine iz druge drave
lanice primatelju iz lanka 29. stavka 1. Zakona o troarinama mora biti popraeno
e-TD-om i potvrdom o osloboenju koju propisuje europsko zakonodavstvo.
Ako poiljatelj otprema troarinske proizvode iz Republike Hrvatske u drugu
dravu lanicu osobama iji je poloaj prema zakonodavstvu te drave lanice
usporediv s poloajem osoba iz lanka 29. stavka 1. Zakona o troarinama
moe ih otpremiti u sustavu odgode plaanja troarine samo uz e-TD i potvrdu o osloboenju od plaanja troarine koju izdaje drava lanica u koju se
troarinski proizvodi otpremaju.
134
Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita ili registrirani poiljatelj moe koristei raunalni sustav otkazati e-TD sve dok troarinski proizvodi nisu u sustavu odgode
plaanja troarine otpremljeni iz troarinskog skladita ili ako ih odmah nakon zavretka
carinskog postupka putanja robe u slobodan promet nije otpremio registrirani poiljatelj. Poiljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o otkazivanju i podnijeti je raunalnom sustavu Carinske uprave, a registrirani poiljatelj i ispostaviti novi e-TD.
i Poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita ili registrirani poiljatelj moe tijekom kretanja u sustavu odgode plaanja troarine koristei raunalni sustav izmijeniti mjesto odredita i navesti novo koje mora biti drugo troarinsko skladite ili registrirani primatelj u drugoj dravi lanici ili mjesto na kojem troarinski proizvodi naputaju
teritorij Europske unije prilikom izvoza ili mjesto direktne isporuke u drugoj dravi
lanici. Poiljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o promjeni odredita i podnijeti
je raunalnom sustavu Carinske uprave.
i
Primatelj ovlateni dratelj troarinskog skladita ili registrirani primatelj troarinskih proizvoda alje raunalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku odmah,
a najkasnije petog radnog dana nakon primitka troarinskih proizvoda u sustavu
odgode plaanja troarine.
i
U sluaju kretanja energenata u sustavu odgode plaanja troarine morem ili unutarnjim vodenim putovima do primatelja koji nije definitivno poznat u trenutku kad
poiljatelj podnosi e-TD podaci to se odnose na primatelja u tom dokumentu mogu
ostati nepopunjeni ako poiljatelj dobije odobrenje za takvo postupanje carinskog
ureda nadlenog prema njegovu sjeditu, odnosno prebivalitu. Odmah nakon to su
podaci o primatelju poznati, a najkasnije kada kretanje zavri, poiljatelj mora postupiti sukladno gore opisanom postupku o promjeni odredita i poslati ih raunalnom
sustavu Carinske uprave. Opisana mogunost praznog polja odnosi se i na kretanja
troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine na teritoriju RH.
Primatelj osoba iz lanka 29. Zakona o troarinama potvruje primitak troarinskih

proizvoda podnoenjem obavijesti o primitku koju dostavlja nadlenom carinskom
uredu najkasnije petog radnog dana nakon primitka troarinskih proizvoda u sustavu
odgode plaanja troarine radi unoenja u raunalni sustav.
Carinska uprava izvozni carinski ured potvruje izvoz troarinskih proizvoda s
teritorija Europske unije koristei raunalni sustav, na osnovi potvrde o izvozu koja je
izraena temeljem ovjere nadlenog izlaznog carinskog ureda kako je propisano
Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93, te je prosljeuje nadlenom tijelu drave lanice otpreme.
Rezervni postupak za poiljatelja (fallback)
U sluaju kad je raunalni sustav Carinske uprave nedostupan poiljatelj u Republici
Hrvatskoj moe zapoeti kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja
troarine ako:
1. prije poetka kretanja obavijesti Carinsku upravu Troarinski ured za vezu o
otpremi troarinskih proizvoda i dostavi presliku papirnatog dokumenta koji
prati troarinske proizvode i sadri iste podatke kao i nacrt e-TD-a,
2. dobije suglasnost Carinske uprave Troarinskog ureda za vezu,
3. omogui provjeru podataka iz papirnatog dokumenta.
135
Ako je raunalni sustav poiljatelja nedostupan, poiljatelj je duan, uz ispunjenje gore

opisanih uvjeta, prije poetka kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine dostaviti i informacije o razlozima nedostupnosti svog raunalnog sustava.
Kad raunalni sustav Carinske uprave i/ili poiljatelja postane dostupan, poiljatelj odmah
podnosi raunalnom sustavu Carinske uprave nacrt e-TD-a. Kad raunalni sustav Carinske
uprave potvrdi podatke u e-TD-u, taj dokument zamjenjuje papirnati dokument.
i
Poiljatelj je duan uvati presliku papirnatog dokumenta u svojoj evidenciji.
U sluaju kad poiljatelj tijekom kretanja troarinskih proizvoda mijenja mjesto odredita, a
raunalni sustav nije dostupan, duan je prije promjene mjesta odredita o tome obavijestiti
Carinsku upravu Troarinski ured za vezu. Kad raunalni sustav Carinske uprave i/ili poiljatelja postane dostupan, poiljatelj odmah podnosi raunalnom sustavu Carinske uprave poruku o promjeni odredita.
Kad Carinska uprava Troarinski ured za vezu primi od nadlenog tijela drave lanice odredita papirnati dokument koji sadri iste podatke kao potvrda o primitku, ili
od nadlenog tijela drave lanice izvoza papirnati dokument koji sadri iste podatke
kao potvrda o izvozu, a koji dokumenti potvruju da je kretanje zavrilo, iste prosljeuje poiljatelju u Republici Hrvatskoj.
Rezervni postupak za primatelja (fallback)

U sluaju kad je raunalni sustav nedostupan primatelj mora odmah po isteku petog
radnog dana od dana primitka troarinskih proizvoda podnijeti Carinskoj upravi
Troarinskom uredu za vezu papirnati dokument koji sadri iste podatke kao potvrda
o primitku i potvruje da je kretanje zavrilo, te presliku tog dokumenta uvati u
svojoj evidenciji.
Carinska uprava Troarinski ured za vezu alje presliku papirnatog pisanog dokumenta poiljatelju u Republici Hrvatskoj ili nadlenom tijelu drave lanice otpreme
koja ga dostavlja poiljatelju, ili ga dri dostupnim za poiljatelja, osim u sluaju kad
potvrda o primitku moe biti odmah podnesena od strane primatelja putem raunalnog sustava.
Kad raunalni sustav postane dostupan, primatelj troarinskih proizvoda alje raunalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku odmah, a najkasnije petog radnog
dana nakon primitka troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine.
Ako pri zavretku izvoza raunalni sustav nije dostupan carinsko tijelo kod kojeg su
obavljene izvozne formalnosti alje poiljatelju, odnosno nadlenom tijelu drave
lanice otpreme papirnati dokument koji sadri iste podatke kao i potvrda o izvozu i
tako potvruje da je kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode zavreno,
osim u sluaju kada potvrda o izvozu moe biti odmah podnesena putem raunalnog sustava. Kad raunalni sustav postane dostupan, Carinska uprava izvozni carinski ured potvruje izvoz troarinskih proizvoda s teritorija Europske unije koristei
raunalni sustav, temeljem potvrde o izvozu koja je izraena temeljem ovjere nadlenog izlaznog carinskog ureda kako je propisano Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93,
te je prosljeuje poiljatelju ovlatenom dratelju troarinskog skladita u sluaju
kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine koje se u cijelosti
136
odvija na teritoriju RH, odnosno nadlenom tijelu drave lanice otpreme u sluaju
kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine koje se odvija
izmeu RH i druge drave lanice.
Drugi dokazi o zavretku kretanja
U posebno opravdanim sluajevima kada ne postoji potvrda o primitku ili potvrda o
izvozu iz razloga koji su razliiti od nedostupnosti sustava kako je propisana Zakonom o troarinama, Carinska uprava moe od primatelja prihvatiti i drugi dokaz o
zavretku kretanja troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine, pod
uvjetom da taj dokument sadri iste podatke kao i potvrda o primitku ili potvrda o
izvozu i ako ga je ovjerilo nadleno tijelo drave lanice odredita ili nadleno tijelo
drave lanice izvoza kad su troarinski proizvodi otpremljeni u drugu dravu lanicu.
Kad prihvati taj dokument Carinska uprava e koristei raunalni sustav potvrditi da
je kretanje troarinskih proizvoda zavreno.
Pojednostavnjeni postupak
Kad se kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine u cijelosti
odvija na teritoriju Republike Hrvatske, i to izmeu troarinskih skladita istoga ovlatenog dratelja troarinskog skladita, moe se odobriti pojednostavnjenje postupka, ukljuujui mogunost odstupanja od potrebe za elektronikim nadzorom takvog kretanja. Pojednostavnjeni postupak se moe provoditi samo uz prethodno
odobrenje nadlenog carinskog ureda navedeno u troarinskom odobrenju za ovlatenog dratelja troarinskog skladita i za troarinsko skladite. Tijekom kretanja
troarinskih proizvoda u pojednostavnjenom postupku troarinske proizvode prati
trgovaka isprava koja mora sadravati propisani minimalan set podataka, a ispostavlja se na propisani nain.
i
Na osnovi sporazuma Republike Hrvatske i druge drave lanice moe se odobriti

pojednostavnjenje postupka kad isti poiljatelj esto i redovito otprema troarinske
proizvode u sustavu odgode plaanja troarine istom primatelju, ukljuujui kretanje
fiksnim cjevovodima.
Kretanje troarinskih proizvoda putenih u potronju (izmeu drava lanica)

Kretanje troarinskih proizvoda putenih u potronju u Republici Hrvatskoj, a koji se
otpremaju u komercijalne svrhe u drugu dravu lanicu, dozvoljeno je uz pojednostavnjeni papirnati pratei troarinski dokument (u daljnjem tekstu: PPTD) propisan
Uredbom Komisije (EEZ) br. 3649/92 od 17. prosinca 1992. o pojednostavnjenom
popratnom dokumentu za kretanje unutar Zajednice proizvoda podlonih troarinama koji su bili puteni u potronju u dravi lanici otpreme (SL L 369 18. 12. 1992.,
str. 17.), osim ako Zakonom o troarinama nije drukije propisano.
PPTD ispostavlja poiljatelj na propisanom obrascu u tri primjerka.
i
Prije otpreme troarinskih proizvoda u drugu dravu lanicu poiljatelj, odnosno druga
osoba koja je obvezna platiti troarinu u dravi lanici odredita, obvezan je osigurati da
nadleno tijelo drave lanice odredita bude informirano o namjeravanoj isporuci, osi-
137
gurati plaanje troarine, platiti troarinu u skladu s uvjetima propisanim u dravi lanici odredita, te omoguiti nadlenom tijelu odredine drave lanice provjeru stvarne
isporuke troarinskih proizvoda primatelju i da je troarina stvarno i plaena.
i Poiljatelj koji troarinske proizvode putene u potronju u RH otprema u drugu dravu lanicu u komercijalne svrhe duan je nadlenom carinskom uredu prije otpreme
podnijeti Obavijest o namjeravanoj otpremi troarinskih proizvoda putenih u potronju u RH (na obrascu O-OP).
Kad poiljatelj eli ostvariti povrat plaene troarine, obvezan je dostaviti:

1. zahtjev za povrat plaene troarine, carinskom uredu nadlenom prema svome
sjeditu, odnosno prebivalitu prije poetka otpreme troarinskih proizvoda,
2. trei primjerak PPTD-a ovjeren u skladu s vaeim zakonodavstvom drave
lanice odredita,
3. dokaze iz kojih je vidljivo da je troarina plaena u Republici Hrvatskoj, kao i
dokument kojim se potvruje da je plaanje troarine osigurano u dravi lanici odredita,
4. sve druge dokaze koje nadleni carinski ured s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata plaene
troarine.
Kad primatelj u Republici Hrvatskoj prima troarinske proizvode putene u potronju
u drugoj dravi lanici, a nastane obveza obraunavanja troarine i u Republici Hrvatskoj, poiljku mora pratiti troarinski dokument koji poiljatelj izdaje u skladu s vaeim zakonodavstvom drave lanice otpreme.
Primatelj, odnosno druga osoba koja e biti duna platiti troarinu u Republici Hrvatskoj, obvezna je:
1. pisanim putem obavijestiti nadleni carinski ured o namjeravanom primitku
troarinskih proizvoda putenih u potronju u drugoj dravi lanici na Obrascu O-PP, te dostaviti instrument osiguranja plaanja troarine prije otpreme
troarinskih proizvoda iz druge drave lanice,
2. omoguiti nadlenom carinskom uredu provjeru primitka troarinskih proizvoda i da je troarina stvarno plaena.
i
Primatelj u Republici Hrvatskoj mora potvrditi primitak troarinskih proizvoda ovjerom

dokumenta koji mora vratiti poiljatelju najkasnije 15. dana u mjesecu koji slijedi mjesec
u kojem je primio poiljku iz druge drave lanice. Prije nego to vrati ovjereni primjerak
dokumenta poiljatelju mora ga dostaviti nadlenom carinskom uredu na ovjeru.
Ako se troarinski proizvodi koji su puteni u potronju u Republici Hrvatskoj otpremaju iz jednoga mjesta u Republici Hrvatskoj u drugo mjesto u Republici Hrvatskoj,
ali preko teritorija druge drave lanice, poiljatelj ispostavlja PPTD, a poiljka se mora
kretati prema odgovarajuem planu puta. U tom sluaju:
poiljatelj mora, prije nego to poalje troarinske proizvode, na obrascu O-OP
najaviti isporuku troarinskih proizvoda nadlenom carinskom uredu u mjestu
otpreme,
primatelj mora potvrditi primitak troarinskih proizvoda ovjerom treeg primjerka PPTD-a koji mora vratiti poiljatelju najkasnije u roku pet dana od dana
primitka proizvoda i o tome obavijestiti carinski ured u mjestu odredita,
138
poiljatelj i primatelj moraju omoguiti nadlenom carinskom uredu provjeru

je li primatelj zaista primio troarinske proizvode.
Umjesto PPTD-a moe se koristiti komercijalni dokument, pod uvjetom da sadri iste
podatke kao i PPTD, da vrsta podataka utvrena brojem odgovara povezanom broju
polja u PPTD-u i da sadri oznaku Pojednostavljeni pratei dokument (troarinski
proizvodi) za svrhe poreznog nadzora
Kretanje potpuno denaturiranog alkohola izmeu Republike Hrvatske i drugih drava
lanica dozvoljeno je samo uz PPTD.
i
Ne smatra se dranjem u komercijalne svrhe u dravi lanici dranje troarinskih proizvoda na palubi plovila koja plove morskim prijelazima izmeu dviju drava lanica ili
zrakoplovu koji leti izmeu dviju drava lanica, a koji nisu na raspolaganju za prodaju kad je plovilo ili zrakoplov na teritoriju jedne od tih drava lanica.
Prodaja na daljinu
i
Prodajom na daljinu smatra se kretanje troarinskih proizvoda putenih u potronju u

jednoj dravi lanici te potom kupljenih od osobe u drugoj dravi lanici koja nije ovlateni dratelj troarinskog skladita ili registrirani primatelj i ne obavlja registriranu djelatnost, a prodavatelj ili netko za njegov raun ih neposredno ili posredno otprema ili
prevozi primatelju u drugu dravu lanicu u kojoj nastaje obveza obrauna troarine.
Prodavatelj iz Republike Hrvatske koji otprema troarinske proizvode u drugu dravu

lanicu obvezan je:
1. prije otpreme troarinskih proizvoda prijaviti se nadlenom carinskom uredu
(prodavatelj podnosi nadlenom carinskom uredu Obavijest o namjeravanoj otpremi troarinskih proizvoda putenih u potronju u Republici Hrvatskoj (na
obrascu O-OP), te dostaviti dokaze iz kojih je vidljivo da je osigurano plaanje
troarine i da su ispunjeni propisani uvjeti za plaanje u dravi lanici odredita,
2. voditi evidenciju isporuka troarinskih proizvoda.
Te se odredbe na isti nain primjenjuju kad troarinske proizvode putene u potronju u drugoj dravi lanici prima osoba u Republici Hrvatskoj, a obveza obrauna
troarine je nastala u Republici Hrvatskoj.
Obveze iz toki 1. i 2. mora ispuniti prodavatelj, ili njegov porezni zastupnik, a moe
i primatelj ako prodavatelj ne postupa u skladu s propisanim.
Prodavatelj ili njegov porezni zastupnik na Obrascu O-PP podnose nadlenom
carinskom uredu Obavijest o namjeravanom primitku troarinskih proizvoda
putenih u potronju u drugoj dravi lanici.
i
Prodavatelj ima pravo na povrat plaene troarine u Republici Hrvatskoj ako je on ili
njegov porezni zastupnik postupio u skladu s propisanim postupkom.
139
POVRAT PLAENE TROARINE

1. Pravo na povrat troarine plaene u Republici Hrvatskoj ima:
proizvoa troarinskih proizvoda koji je troarinske proizvode na koje je plaena troarina upotrijebio za proizvodnju novih troarinskih proizvoda,
izvoznik koji izvozi troarinske proizvode na koje je plaena troarina,
osloboeni korisnik koji je troarinske proizvode na koje je plaena troarina
utroio za propisane namjene,
osoba koja je platila troarinu na energente koji su zagaeni ili sluajno pomijeani i vraeni u troarinsko skladite radi recikliranja.
2. Pravo na povrat troarine ima pravna ili fizika osoba koja u okviru obavljanja
djelatnosti troarinske proizvode na koje je plaena troarina u Republici Hrvatskoj otpremi u drugu dravu lanicu.
i
Pravo na povrat troarine ima poiljatelj ako je dostavio:

a) zahtjev za povrat plaene troarine, carinskom uredu nadlenom prema svome
sjeditu, odnosno prebivalitu prije poetka otpreme troarinskih proizvoda,
b) trei primjerak PPTD-a ovjeren u skladu s vaeim zakonodavstvom drave lanice
odredita,
c) dokaze iz kojih je vidljivo da je troarina plaena u Republici Hrvatskoj, kao i dokument kojim se potvruje da je plaanje troarine osigurano u dravi lanici odredita,
d) sve druge dokaze koje nadleni carinski ured s obzirom na okolnosti konkretnog
sluaja zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata plaene troarine.
3. Pravo na povrat plaene troarine na duhanske preraevine imaju troarinski obveznici na duhanske preraevine koje su postale neupotrebljive i koje su unitene
pod carinskim nadzorom, osim ako je neupotrebljivost nastala zbog neodgovarajue kvalitete, starosti ili nemogunosti prodaje. Povrat troarine temeljem opravdanosti zahtjeva odobrava nadleni carinski ured.
4. Pravo na povrat plaene troarine na plinska ulja koritena za namjenu u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu, akvakulturi i plovidbi ostvaruje prodavatelj koji prodaje plinsko ulje za pogon na koje je plaena troarina korisnicima prava uz karticu goriva. Zahtjev za povrat plaene troarine podnose carinskom uredu nadlenom prema svome sjeditu. Zahtjev se podnosi najranije zadnjeg dana u mjesecu
za koliine prodane u proteklom mjesecu, a najkasnije u roku tri mjeseca nakon
isteka kalendarske godine na koju se ti zahtjevi odnose.
140
PROPISANE EVIDENCIJE
Naziv evidencije
Obveznik voenja
evidencije
Evidencije o stanju zaliha troarinskih proizvoda prema kategoriji i vrsti, trgovakom nazivu i tarifnoj oznaci KN, o proizvedenim koliinama troarinskih
proizvoda, o nabavljenim koliinama troarinskih proizvoda s plaenom troarinom, o primljenim koliinama troarinskih proizvoda iz drugih troarinskih
skladita, odnosno pogona osloboenog korisnika te iz uvoza (ukljuujui
koliine troarinskih proizvoda ponovno uvezenih nakon zavrenog postupka
vanjske proizvodnje), o otpremljenim koliinama troarinskih proizvoda drugom troarinskomu skladitu, odnosno u pogon osloboenom korisniku, te u
izvoz (ukljuujui izvoz troarinskih proizvoda radi vanjske proizvodnje), o otpremljenim koliinama troarinskih proizvoda koji su osloboeni plaanja troarine, o koliinama troarinskih proizvoda utroenih kao osnovni materijal za
proizvodnju drugih troarinskih proizvoda u troarinskom skladitu, o denaturiranju alkohola, o oznaavanju i bojanju plinskih ulja, o koliini troarinskih
proizvoda putenih u potronju ukljuujui koliine za vlastitu potronju, o
iznosima obraunate i plaene troarine, o referentnim brojevima svakog izdanog i primljenog PTD, o brojevima trgovakih isprava za svaku otpremu i
primitak troarinskih proizvoda, odgovarajue evidencije o unesenim/otpremljenim koliinama odreenih energenata (s tim da se nabrojane evidencije
odnose i na energente i na elektrinu energiju), te broj dokumenta
Evidencije o primljenim koliinama troarinskih proizvoda u sustavu odgode
plaanja troarine po kategoriji, vrsti i koliini, trgovakom nazivu i tarifnoj
oznaci KN, o datumu primitka, poiljatelju te jedinstvenoj referentnoj oznaci
e-TD, o troarinskim proizvodima koritenima za svrhu troarinskog nadzora, o utvrenim gubicima ili manjkovima troarinskih proizvoda za koje se
dokae da se mogu pripisati nepredvienim sluajevima ili vioj sili (osim
krae) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom
prijevoza, o iznosima obraunate i plaene troarine
Evidencije o uvezenim i otpremljenim koliinama troarinskih proizvoda u
sustavu odgode plaanja troarine prema kategoriji i vrsti troarinskog proizvoda, trgovakom nazivu, mjestu i datumu otpreme, primatelju te jedinstvenoj referentnoj oznaci e-TD-a, o carinskim dokumentima na temelju
kojih su troarinski proizvodi koje registrirani poiljatelj otprema u sustavu
odgode plaanja troarine puteni u slobodan promet, o troarinskim proizvodima koritenima za svrhu troarinskog nadzora tijekom kretanja, o utvrenim gubicima ili manjkovima troarinskih proizvoda za koje se dokae da
se mogu pripisati nepredvienim sluajevima ili vioj sili (osim krae) ili su
neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza
Evidencije o koliinama troarinskih proizvoda po kategoriji i vrsti troarinskog proizvoda, trgovakom nazivu te mjestu i datumu otpreme od strane
inozemnog prodavatelja u Republiku Hrvatsku, o primateljima troarinskih
proizvoda u Republici Hrvatskoj, o kategoriji i vrsti te trgovakom nazivu
troarinskih proizvoda putenih u potronju na podruju Republike Hrvatske, o utvrenim gubicima ili manjkovima troarinskih proizvoda za koje se
dokae da se mogu pripisati nepredvienim sluajevima ili vioj sili (osim
krae) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom
prijevoza, o iznosima obraunate i plaene troarine.
Evidencija o kupcima i prodanim koliinama troarinskih proizvoda
ovlateni dratelj
troarinskog
skladita za svako
troarinsko skladite
registrirani primatelj troarinskih

proizvoda
registrirani poiljatelj troarinskih

proizvoda
porezni zastupnik
za prodaju na
daljinu
troarinski obveznici i druge pravne

i fizike osobe koje
prodaju troarinske proizvode
141
Naziv evidencije
Evidencije o koliini i vrsti nabavljenih krutih goriva, isporuenih krutih goriva krajnjem potroau, isporuenih krutih goriva osloboenom korisniku,
isporuenih krutih goriva bez plaanja troarine radi daljnje prodaje, potroenih krutih goriva za svoju konanu potronju, potroenih krutih goriva
osloboenih plaanja troarine i zaliha krutih goriva
Evidencija o primljenim koliinama troarinskih proizvoda iz troarinskih
skladita te uvezenim koliinama troarinskih proizvoda koje je u statusu
uvoznika u sustavu odgode plaanja troarine unio u pogon osloboenog
korisnika, nabavljenim koliinama troarinskih proizvoda s plaenom troarinom, otpremljenim koliinama troarinskih proizvoda u troarinsko skladite s pozivom na suglasnost nadlenog carinskog ureda, koritenim koliinama troarinskih proizvoda koji su osloboeni plaanja troarine, proizvedenim koliinama proizvoda u okviru svoje registrirane djelatnosti, utvrenim
gubicima ili manjkovima troarinskih proizvoda za koje se dokae da se
mogu pripisati nepredvienim sluajevima ili vioj sili (osim krae) ili su neodvojivo povezani s osobinama proizvoda nastalim tijekom prijevoza, stanju
zaliha troarinskih proizvoda, referentnim brojevima svakog primljenog
PTD-a, koliinama energenata s naznakom brojeva uobiajenih trgovakih ili
komercijalnih isprava koji se odnose na te energente
Obveznik voenja
evidencije
isporuitelj i/ili
krajnji potroa
krutih goriva
osloboeni korisnik
Troarinski obveznici iz tarifne oznake KN 2716 duni su voditi evidencije o

koliinama elektrine energije u MWh za preuzete koliine elektrine energije, preuzete koliine elektrine energije unesene iz druge drave lanice za vlastite potrebe,
preuzete koliine elektrine energije uvezene u Republiku Hrvatsku za vlastite potrebe, proizvedene koliine elektrine energije za vlastite potrebe, nabavljene (preuzete)
koliine elektrine energije osloboene plaanja troarine, isporuene koliine elektrine energije krajnjem kupcu, isporuene koliine elektrine energije osloboene
plaanja troarine, isporuene koliine elektrine energije otpremljene u iznos/izvoz,
potroene koliine elektrine energije za vlastite potrebe.
Troarinski obveznici za prirodni plin iz KN 2711 11, 2711 21 i plinove iz
tarifne oznake KN 2711 29 duni su voditi evidencije o koliinama prirodnog plina
u MWh za preuzete koliine prirodnog plina, preuzete koliine prirodnog plina unesene iz druge drave lanice za vlastitu potronju, preuzete koliine prirodnog plina
uvezene u RH za vlastitu potronju, proizvedene koliine prirodnog plina za vlastitu
potronju, nabavljene (preuzete) koliine prirodnog plina osloboene plaanja troarine, isporuene koliine prirodnog plina krajnjem kupcu, isporuene koliine prirodnog plina osloboene plaanja troarine, isporuene koliine prirodnog plina otpremljene u iznos/izvoz, potroene koliine prirodnog plina za vlastitu potronju.
Osloboeni korisnici za elektrinu energiju duni su voditi evidencije o preuzetim
koliinama elektrine energije bez plaanja troarine, preuzetim koliinama elektrine
energije s plaenom troarinom, koritenim koliinama elektrine energije za namjene
iz lanka 101. stavka 8. Zakona, proizvedenim koliinama proizvoda u okviru svoje registrirane djelatnosti, izdanim raunima za izvrene isporuke elektrine energije.
Osloboeni korisnici za prirodni plin duni su voditi evidencije preuzetim koliinama prirodnog plina bez plaanja troarine, preuzetim koliinama prirodnog plina
s plaenom troarinom, koritenim koliinama prirodnog plina za namjene iz lanka
101. stavka 1. Zakona, proizvedenim koliinama proizvoda u okviru svoje registrirane
djelatnosti, izdanim raunima za izvrene isporuke prirodnog plina.
142
Osloboeni korisnici za kruta goriva duni su voditi evidencije o nabavljenim koliinama krutih goriva bez plaanja troarine, nabavljenim koliinama krutih goriva s
plaenom troarinom, koritenim koliinama krutih goriva za namjene iz lanka 101.
stavka 1. Zakona, proizvedenim koliinama proizvoda u okviru svoje registrirane djelatnosti, stanju zaliha krutih goriva, izdanim raunima za izvrene isporuke krutih goriva.
i
Osim nabrojanih evidencija dratelji troarinskih skladita proizvoai piva obvezni su

voditi i evidencije o:
1. proizvedenim koliinama vrue (hladne) sladovine (dnevnik kuhanja i prijama hladne sladovine u vrioni podrum),
2. koliini mladog piva na odleavanju (dnevnik prijama piva u leni podrum i isporuke dozrelog piva na filtraciju),
3. koliini otoenog piva u ambalau ili spremnike (izvjee punionice).
VANA NAPOMENA: U svrhu provedbe poreznog nadzora i provjere troarinski

obveznik duan je uvati izdane i primljene raune, pratee troarinske dokumente,
jedinstvene carinske deklaracije, dokumente temeljem kojih je ostvario osloboenje
od plaanja troarine, dnevne obraune troarine, izvjea i sve druge knjigovodstvene dokumente koji se na bilo koji nain odnose na proizvodnju, skladitenje, uvoz,
unos, izvoz i iznos troarinskih proizvoda, a koji su bitni za obraunavanje i plaanje
troarine, u roku utvrenom posebnim propisima, a najdue 10 godina nakon isteka
godine na koju se ti dokumenti odnose.

Troarinski obveznici duni su podnositi sljedee troarinske obrasce elektronikim
putem, koritenjem elektronikog servisa Carinske uprave e-Carina, aplikativnog
podsustava e-Troarine:
i
Obveza podnoenja troarinskih obrazaca putem elektronikog servisa Carinske uprave e-Carina ne odnosi se na male proizvoae vina i na male proizvoae jakih alkoholnih pia.
143
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
I. ZAJEDNIKI OBRASCI
PUR Prijava za upis u re- pravna i fizika osoba koja eli poslovati s
gistar troarinskih obve- troarinskim proizvodima (prijavu za upis u
znika (Prilog 14)
PUR podnosi carinskom uredu nadlenom
prema svom sjeditu ili prebivalitu)
ovlateni dratelj troarinskog skladita:
a) proizvoa
b) trgovac
registrirani primatelj
povremeno registrirani primatelj
primatelj troarinskih proizvoda sa plaenom troarinom
prodavatelj iz druge drave lanice/ zastupnik za prodaju na daljinu
proizvoa izvan sustava odgode
mali proizvoa jakog alkoholnog pia
(istodobno podnosi i podatak o volumenu kotla za proizvodnju alkohola u vlasnitvu ili u uporabi)
mali proizvoa vina
uvoznik
osloboeni korisnik troarinskih proizvoda
opskrbljiva:
a) elektrinom energijom
b) prirodnim plinom i ostalim plinovima
iz KN 2711 29 00
isporuitelj krutih goriva
krajnji potroa krutih goriva
proizvoa iz lanka 94. Zakon o troarinama
proizvoa iz lanka 96. Zakon o troarinama
registrirani poiljatelj
ostali troarinski obveznici
Kretanje na teritoriju Republike Hrvatske
Krajnji rok za podnoenje

obrasca
8 dana prije poetka obavljanja registrirane djelatnosti ili
drugoga dogaaja koji znai
troarinsku radnju

troarinsku radnju

troarinsku radnju

troarinsku radnju
e-TD elektroniki troa- poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog 7 dana prije datuma otprerinski dokument
skladita podnosi nacrt e-TD-a koristei ra- me troarinskih proizvoda
unalni sustav Carinskoj upravi
naznaenog na e-TD-u, a
najkasnije na dan otpreme
poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog nakon prolaska kroz mjerni
skladita kad otprema troarinske proizvo- sustav za dinamiko i neprede fiksnim cjevovodima podnosi nacrt e- kidno mjerenje koliina kaTD-a koristei raunalni sustav Carinskoj pljevina razliitih od vode i/ili
upravi
mjernu posudu i spremnik s
odgovarajuom opremom
primatelj (ovlateni dratelj troarinskog odmah, a najkasnije petog
skladita/nadleni izlazni carinski ured) tro- radnog dana nakon primitka
arinskih proizvoda alje raunalnom susta- troarinskih proizvoda u sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku
vu odgode plaanja troarine
144
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
tiskana inaica e-TD-a ili poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog

komercijalni
dokument skladita
koji sadri jedinstvenu referentnu oznaku
poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog

skladita kad otprema troarinske proizvode fiksnim cjevovodima
PTD papirnati troarinski ovlateni dratelj troarinskog skladita
dokument (pri kretanju tro- (poiljatelj) dostavlja primatelju (osloboearinskih proizvoda u su- nom korisniku)19
stavu odgode plaanja tro- primatelj dostavlja poiljatelju ovjereni priarine to se u cijelosti odvi- mjerak PTD-a ovjeren od strane nadlenog
ja na teritoriju RH kad se tijela
troarinski proizvodi otprepoiljatelj koji ne primi ovjereni primjerak
maju iz troarinskog skladiPTD-a mora o tome izvijestiti nadleni cata u pogon osloboenog
rinski ured
korisnika i iz pogona osloboenog korisnika u troarinsko skladite, uz prethodnu suglasnost nadlenog carinskog ureda)
Papirnati ispis carinske de- ovlateni dratelj troarinskog skladita
klaracije podnesene elek- osloboeni korisnik troarinskih proizvotronikom razmjenom po- da
dataka po kojoj su troarinski proizvodi puteni u slobodan promet ako se nakon zavretka carinskog
postupka putanja robe u
slobodan promet troarinski proizvodi u sustavu odgode plaanja troarine
odmah unose u troarinsko
skladite ili pogon osloboenog korisnika
E-kretanje izmeu Republike Hrvatske i druge drave lanice
e-TD elektroniki troa- poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog
rinski dokument
skladita ili registrirani poiljatelj podnosi
Carinskoj upravi nacrt e-TD-a koristei raunalni sustav
primatelj ovlateni dratelj troarinskog
skladita ili registrirani primatelj/povremeno
registrirani primatelj alje raunalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku
19

obrasca
dokument koji mora pratiti
kretanje troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine, te se na zahtjev
mora predoiti nadlenim tijelima
do mjesta odredita mora
stii najkasnije u roku 24 sata
od otpreme troarinskih proizvoda
na dan otpreme
pet dana od dana primitka

troarinskih proizvoda
deseti dan nakon otpreme
5 dana od dana unosa u troarinsko skladite ili pogon

osloboenog korisnika troarinskih proizvoda (podnosi se
nadlenom carinskom uredu
u kojem je obavljeno uvozno
carinjenje)
7 dana prije datuma otpreme troarinskih proizvoda

naznaenog na e-TD-u
najkasnije na dan otpreme
odmah, a najkasnije petog
radnog dana nakon primitka
troarinskih proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine
Na odgovarajui nain se primjenjuje kad se troarinski proizvodi otpremaju iz pogona osloboenog korisnika u troarinsko skladite, uz prethodnu suglasnost nadlenog carinskog ureda
145
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca

obrasca
poiljatelj ovlateni dratelj troarinskog na zahtjev nadlenog tijela
skladita ili registrirani poiljatelj
(dokument mora pratiti kretanje troarinskih proizvoda
u sustavu odgode plaanja
troarine te se na zahtjev
mora predoiti nadlenim tijelima)
Tiskana inaica e-TD-a ili

komercijalni
dokument
koji sadri jedinstvenu referentnu oznaku i potvrda
o osloboenju od plaanja
troarine kada je primatelj
osoba iz lanka 29. Zakona o troarinama u drugoj
dravi lanici
Kretanje troarinskih proizvoda putenih u potronju izmeu drava lanica
PPTD pojednostavnjeni poiljatelj troarinskih proizvoda putenih prije otpreme troarinskih
papirnati pratei troarin- u potronju u RH koje otprema u komerci- proizvoda u drugu dravu
ski dokument ili komercijalne svrhe u drugu dravu lanicu
lanicu
jalni dokument pod uvjetom da sadri iste podatke
kao i PPTD, da vrsta podataka utvrena brojem odgovara povezanom broju
polja u PPTD-u i da sadri
oznaku Pojednostavljeni
pratei dokument (troarinski proizvodi) za svrhe
poreznog nadzora
O-PP Obavijest o namje- primatelj koji prima u komercijalne svrhe prije primitka troarinskih
ravanom primitku troa- troarinske proizvode putene u potro- proizvoda iz druge drave
rinskih proizvoda putenih nju u drugoj dravi lanici
lanice
u potronju u drugoj dra- prodavatelj iz druge drave lanice ili njevi lanici
gov porezni zastupnik kod prodaje na
daljinu
O-OP Obavijest o namje- poiljatelj koji otprema u komercijalne prije otpreme troarinskih
ravanoj otpremi troarin- svrhe u drugu dravu lanicu troarinske proizvoda u drugu dravu
skih proizvoda putenih u proizvode putene u potronju u RH
lanicu
potronju u RH
prodavatelj iz RH kod prodaje na daljinu
Rezervni postupak (fallback)
Obrazac A Rezervni po- poiljatelj u RH, u sluaju kada je raunalni prije poetka kretanja
stupak Pratei dokument sustav nedostupan
za kretanje troarinskih
proizvoda u sustavu odgode plaanja troarine
Obrazac B Rezervni po- poiljatelj u RH koji tijekom kretanja troa- prije promjene mjesta odrestupak Pratei dokument rinskih proizvoda mijenja mjesto odredi- dita
za promjenu odredita
ta, a raunalni sustav nije dostupan
Obrazac C Rezervni po- primatelj u RH u sluaju nedostupnosti su- po isteku petog radnog dana
stupak Potvrda o primit- stava
od dana primitka troarinku/Potvrda o izvozu
skih proizvoda
Obrazac C Rezervni po- carinsko tijelo kod kojeg su obavljene izvo- odmah po dostupnosti sustupak Potvrda o primit- zne formalnosti, ako pri zavretku izvoza stava
ku/Potvrda o izvozu
raunalni sustav nije dostupan
146
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
II. ALKOHOL I ALKOHOLNA PIA

ZT-AL zahtjev za tiskanje ovlateni dratelj troarinskog skladita,
posebnih markica za ozna- registrirani primatelj, bilo koja osoba
avanje alkohola i alkohol- koja otputa troarinske proizvode ili
nih pia
osoba za iji se raun otputaju troarinski proizvodi iz sustava odgode plaanja
troarine
uvoznik troarinskih proizvoda,
proizvoa troarinskih proizvoda izvan
sustava odgode,
primatelj troarinskih proizvoda ve putenih u potronju u drugoj dravi lanici,
a koje dri u komercijalne svrhe na teritoriju RH radi isporuke ili radi potronje
prodavatelj iz druge drave lanice, odnosno njegov porezni zastupnik kod
prodaje na daljinu ili primatelj troarinskih proizvoda u RH
P-AL potvrda o izdava- ovlatena osoba carinarnice izdaje markice
nju/preuzimanju posebnih podnositelju zahtjeva na temelju Potvrde o
markica za oznaavanje izdavanju/preuzimanju markica
alkohola i alkoholnih pia
na dan _____ broj ____
MU-AL mjeseno izvje- troarinski obveznik za alkohol i alkoholna
e o preuzetim, utroe- pia
nim i vraenim markicama
za oznaavanje alkohola i
alkoholnih pia za razdoblje od_____ do _____
DOTAL dnevni obraun isto kao i kod ZT-AL, osim uvoznika troatroarine na alkohol i alko- rinskih proizvoda
holna pia (osim piva) za
razdoblje
od
____do
______ (Prilog 19)
DOTPI dnevni obraun
troarine na pivo za razdoblje od _____ do _____
(Prilog 18)
MI PI mjeseno izvjee o
stanju zaliha, primljenim,
unesenim, proizvedenim,
otpremljenim i uvezenim
koliinama te obraunatoj
troarini na pivo za razdoblje od _____ do______
(Prilog 20)
povremeno registrirani primatelj

obrasca
do 5. dana u tekuem mjesecu za sljedei mjesec
prije preuzimanja markica
do 20. dana u tekuem mjesecu za protekli mjesec
za razdoblje od 1. do 15.
dana u mjesecu do 20.
dana u istom mjesecu
za razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu do
8. dana sljedeeg mjeseca
sljedeeg radnog dana od
dana nastanka obveze obraunavanja
do 20. dana u mjesecu za

Isto kao i kod ZT-AL
obveznici plaanja troarine na pivo kao protekli mjesec
sastavni dio Obrasca MI-PI dostavljaju
specifikaciju koliina piva putenih u potronju u RH prema trgovakom nazivu
proizvoda i volumnom udjelu stvarnog
alkohola oznaenog na proizvodu
ovlateni dratelji troarinskog skladita
obvezni su uz mjeseno izvjee za mjesec prosinac priloiti i popis zaliha sa stanjem na dan 31. prosinca
147
Naziv obrasca
MI-AL mjeseno izvjee
o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim koliinama te obraunatoj troarini na alkohol i
alkoholna pia (osim piva)
za
razdoblje
od____
do____ (Prilog 21)
O-MPV Obavijest
o primljenim/otpremljenim
koliinama vina od
strane malog proizvoaa
vina
Podnositelj obrasca

obrasca
povremeno registrirani primatelj i uvoznici do 20. dana u mjesecu za
alkohola i alkoholnih pia
protekli mjesec (samo za
mjesec u kojem su ostvarili
unos, odnosno uvoz)
primatelj u RH kad prima vino iz druge dra- 5 dana od dana primitka

ve lanice od malog proizvoaa vina koji je
sukladno propisima nadlenog tijela te drave lanice izuzet od obvezujuih zahtjeva
vezanih uz proizvodnju, skladitenje i kretanje vina u sustavu odgode plaanja troarine
GI-MPV godinje izvjee Mali proizvoa vina
do 31. sijenja tekue godine
o proizvodnji, otpremama
za proteklu godinu
i zalihama vina za ____
godinu
Podatak o volumenu ure- Mali proizvoa jakog alkoholnog pia
najkasnije 8 dana prije poaja (kotla) za proizvodnju
etka proizvodnje
alkohola u vlasnitvu ili u
uporabi (predaje se uz PUR
obrazac)
Obrazac GI-MP-JAP go- Mali proizvoa jakog alkoholnog pia
dinje izvjee o ukupno
za proteklu godinu
proizvedenoj koliini jakog
alkoholnog pia za vlastite
potrebe, zapremini kotla
te obraunatoj troarini za
razdoblje od ____ do ____
godine
III. DUHANSKE PRERAEVINE
ZT-DM Zahtjev za tiska- troarinski obveznik duhanskih preraevi- mjeseno do 20. dana u tekuem mjesecu za sljedei
nje duhanskih markica na
mjesec (podnosi se Sredi(Prilog 24)
njem uredu).
troarinski obveznik duhanskih preraevi- najkasnije 30 dana prije podna koji prvi puta podnosi zahtjev ili trai noenja zahtjeva za preuziveu koliinu markica od uobiajenih
manja duhanskih markica za
oznaavanje duhanskih preraevina
ZI-DM Zahtjev za preuzi- troarinski obveznik ovlateni dratelj tro- po potrebi podnosi se rumanje duhanskih markica arinskog skladita -proizvoa duhanskih kovatelju pomonog trezora
za oznaavanje duhanskih preraevina
(od 1.10.2015. putem elekpreraevina broj _____ na
tronikog servisa e-Carina)
dan _____ (Prilog 25)
drugi troarinski obveznici duhanskih pre- po potrebi podnosi se ruraevina
kovatelju glavnog trezora
(od 1.10.2015. putem elektronikog servisa e-Carina)
148
Naziv obrasca
ZI-IM Zahtjev za preuzimanje duhanskih markica/
markica drugih drava lanica/markica treih drava
radi otpreme u drugu dravu lanicu/treu dravu
ili trei teritorij/putnicima
u zranim lukama broj __
na dan__(Prilog 26)
DP-U Koliine duhanskih
preraevina primljenih u
troarinsko skladite u sustavu odgode plaanja troarine (Prilog 27)
DP-I Koliine duhanskih

preraevina otpremljenih
iz troarinskog skladita u
sustavu odgode plaanja
troarine (Prilog 28)
Podnositelj obrasca

obrasca
ovlateni dratelj troarinskog skladita po potrebi podnosi se ruproizvoa
kovatelju pomonog trezora
(od 1.10.2015. putem elektronikog servisa e-Carina)
ovlateni dratelj troarinskog skladita za

duhanske preraevine koje se unose iz druge drave lanice ili uvoze i smjetaju u troarinsko skladite radi otpreme u sustavu
odgode plaanja troarine u drugu dravu
lanicu ili do mjesta na kojem duhanske
preraevine naputaju teritorij EU i u sluaju prodaje putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama koji putuju u drugu dravu
lanicu, odnosno u treu dravu ili trei teritorij
ovlateni dratelj troarinskog skladita za
duhanske preraevine koje se unose iz
druge drave lanice ili uvoze i smjetaju u
troarinsko skladite radi otpreme u sustavu odgode plaanja troarine u drugu dravu lanicu, ili do mjesta na kojem duhanske preraevine naputaju teritorij EU i
u sluaju prodaje putnicima u izdvojenim
prodajnim mjestima troarinskih skladita
u zranim lukama koji putuju u drugu dravu lanicu, odnosno u treu dravu ili
trei teritorij
ovlateni dratelj troarinskog skladita
proizvoa
DUM-DM Dnevni utroak duhanskih markica na

dan _____ prema zahtjevu
za preuzimanje duhanskih
markica za oznaavanje
duhanskih
preraevina
broj ____ na dan ____ (Pri- troarinski obveznik duhanskih preraevilog 29)
na, osim proizvoaa ovlatenog dratelja
troarinskog skladita
sljedei radni dan od dana

unosa duhanskih preraevina
u troarinsko skladite (dostavlja se Sredinjem uredu, a
od 1.10.2015. putem elektronikog servisa e-Carina)
sljedei radni dan od dana

otpreme duhanskih preraevina iz troarinskog skladita
(dostavlja se Sredinjem uredu, a od 1.10.2015. putem
elektronikog servisa e-Carina)

dana proizvodnje (dostavlja
se rukovatelju pomonog
trezora, a od 1.10.2015. putem elektronikog servisa eCarina)
dana putanja duhanskih
preraevina u slobodan promet, odnosno od dana primitka iz druge drave lanice
(dostavlja se rukovatelju
glavnog trezora, a od
1.10.2015. putem elektronikog servisa e-Carina)
149
Naziv obrasca
DUM-IM Dnevni utroak
duhanskih markica/ markica drugih drava lanica/
markica treih drava radi
otpreme u drugu dravu
lanicu/ treu dravu ili
trei teritorij/putnicima u
zranim lukama na dan
____(Prilog 30)
DOT-DP Dnevni obraun
troarine na duhanske preraevine na dan_____ (Prilog 31)
DOT-IM Podaci o koliinama duhanskih preraevina otpremljenim iz troarinskog skladita u drugu

dravu lanicu/treu dravu ili trei teritorij/putnicima u zranim lukama na
dan ____ (Prilog 32)
Z-ORT Zapisnik o popisu
zaliha cigareta s obraunom razlike troarine na
dan ___ (Prilog 33)
150
Podnositelj obrasca
ovlateni dratelj troarinskog skladita
proizvoa

obrasca
dana proizvodnje (dostavlja
se rukovatelju pomonog
trezora, a od 1.10.2015. putem elektronikog servisa Carinske uprave e-Carina)
troarinski obveznik duhanskih preraevi- sljedeeg radnog dana od

na (osim uvoznika)
dana nastanka obveze obraunavanja troarine (dostavlja se carinskom uredu nadlenom prema sjeditu obveznika), odnosno sljedeeg
radnog dana od dana prodaje putnicima u izdvojenim
prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama koji putuju u drugu dravu (dostavlja se Sredinjem
uredu, a od 1.10.2015. dostavlja se putem elektronikog servisa e-Carina)
ovlateni dratelj troarinskog skladita sljedeeg radnog dana od
proizvoa
dana otpreme duhanskih
preraevina iz troarinskog
skladita u drugu dravu lanicu, ili treu dravu ili trei
teritorij (dostavlja se rukovatelju pomonog trezora, a
od 1.10.2015. putem elektronikog servisa e-Carina)
troarinski obveznik duhanskih preraevi- 8 dana od dana popisa zalina i ostale osobe koje dre cigarete radi ha cigareta (podnosi se puprodaje (kiosci, trgovine, ugostiteljski tem elektronikog servisa eobjekti i druga maloprodajna mjesta koje Carina)
dre cigarete radi prodaje krajnjim potroaima)
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
MI-C Mjeseno izvjee o

stanju zaliha, primljenim,
koliinama, te obraunatoj
troarini na cigarete za
razdoblje od ____ do____
(Prilog 34)
troarinski obveznik duhanskih preraevina, osim ovlatenog dratelja troarinskog

skladita koji prodaje duhanske preraevine u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama putnicima koji putuju u drugu dravu lanicu,
odnosno u treu dravu ili trei teritorij
MI-CR-CL Mjeseno izvjee o stanju zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i

uvezenim koliinama cigara i cigarilosa za razdoblje
od ____do____ (Prilog 35)
MI-DP Mjeseno izvjee
o stanju zaliha, primljenim,
koliinama duhana za puenje (sitno rezanog duhana i ostalog duhana za puenje) za razdoblje od
_____ do _____ (Prilog 36)
MI-OT Mjeseno izvjee
o obraunanoj troarini na
cigare, cigarilose i duhan
za puenje (sitno rezani
duhan i ostali duhan za
puenje) za razdoblje od
___do _____(Prilog 37)
IZVJ-DUH Izvjee o stanju i kretanju duhana (sirovine) za razdoblje od___
do____(Prilog 38)
troarinski obveznik duhanskih preraevina, osim ovlatenog dratelja troarinskog

skladita koji prodaje duhanske preraevine u izdvojenim prodajnim mjestima troarinskih skladita u zranim lukama putnicima koji putuju u drugu dravu lanicu,
odnosno u treu dravu ili trei teritorij

obrasca
protekli mjesec (dostavlja se
carinskom uredu nadlenom prema sjeditu obveznika). Ovlateni dratelji troarinskog skladita duni su
uz mjeseno izvjee za mjesec prosinac priloiti i popis
zaliha (inventuru) sa stanjem
na dan 31. prosinca
povremeno registrirani primatelj i uvoznik duhanskih
preraevina dostavljaju izvjee samo za mjesec u
kojem su ostvarili unos, odnosno uvoz (obveza podnoenja koritenjem elektronikog servisa Carinske
uprave e-Carina)

protekli mjesec (dostavlja
se carinskom uredu nadlenom prema sjeditu obveznika) Ovlateni dratelji
troarinskog skladita duni su uz mjeseno izvjee
za mjesec prosinac priloiti
i popis zaliha (inventuru) sa
stanjem na dan 31. prosinca.
povremeno registrirani primatelj i uvoznik duhanskih
preraevina dostavljaju izvjee samo za mjesec u
kojem su ostvarili unos, odnosno uvoz (obveza podnoenja koritenjem elektronikog servisa e-Carina)
ovlateni dratelj troarinskog skladita do 20. dana u mjesecu za

proizvoa
protekli mjesec (dostavlja se
carinskom uredu nadlenom
prema sjeditu obveznika
obveza podnoenja koritenjem elektronikog servisa
e-Carina)
151
Naziv obrasca

obrasca
Obrazac A bankovna ga- troarinski obveznik duhanskih preraevi- garantira se plaanje:
rancija za troarinski dug na
dospjele a neplaene troarite carinski dug i druga
ne na duhanske preraevine
uvozna javna davanja na
koje se proizvode i skladite
duhanske preraevine
u troarinskom skladitu;
dospjele a neplaene troarine na duhanske preraevine koje se skladite u troarinskom skladitu;
dospjele a neplaene troarine na duhanske preraevine za troarinske proizvode koje se kreu u sustavu
odgode plaanja troarine;
dospjele a neplaene troarine na duhanske preraevine
za preuzete duhanske markice po isteku roka od 60 dana
raunajui od dana preuzimanja duhanskih markica;
dospjeloga a neplaenoga
carinskoga duga i drugih
uvoznih javnih davanja na
duhanske preraevine carinskog dunika, a koje se putaju u slobodan promet na
teritoriju Republike Hrvatske.
P-MPC Podaci o prijavlje- troarinski obveznici duhanskih preraevi- 15 dana prije putanja duhannim maloprodajnim cijena
skih preraevina u potronju
nama za marku duhanskih
(podnosi se Sredinjem urepreraevina (Prilog 39)
du), odnosno 2 dana kad se
prijavljuje poveanje maloprodajne cijene na cigarete od
dana stupanja na snagu Uredbe Vlade RH kojom se poveava visina troarine na cigarete
(od 1.10.2015. obveza podnoenja koritenjem elektronikog servisa e-Carina. Iznimno, moi e se podnijeti i na
papirnatom obrascu ako se
primjenjuje rok od 2 dana za
prijavu poveanja maloprodajne cijene na cigarete)
152
Podnositelj obrasca
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca

obrasca
IV. ENERGENTI I ELEKTRINA ENERGIJA

DOTEN Dnevni obraun troarinski obveznici energenata20
troarine na energente za
razdoblje od _____ do
_____ (Prilog 41)
za razdoblje od 1. do 15.
dana u mjesecu do 20.
dana u istom mjesecu
za razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu do
8. dana sljedeeg mjeseca
Obrazac MI-EL Mjeseni troarinski obveznik za elektrinu energiju do zadnjeg dana u tekuem
obraun troarine na elek- iz tarifne oznake KN 2716
mjesecu po isteku obrauntrinu energiju za razdoskog razdoblja
blje od______ do______
(Prilog 45)
Obrazac MI-PL Mjeseni troarinski obveznik za prirodni plin iz ta- do zadnjeg dana u tekuem
obraun troarine na pri- rifne oznake KN 2711 11, 2711 21 i 2711 mjesecu po isteku obraunrodni plin i ostale plinove iz 29
skog razdoblja
KN 2711 29 00 za razdoblje od___do___(Prilog 46)
Obrazac MI-KG Mjeseni troarinski obveznik za kruta goriva iz tarif- do zadnjeg dana u tekuem
obraun troarine na kruta nih oznaka KN 2701, 2702 i 2704
mjesecu po isteku obraungoriva za razdoblje od____
skog razdoblja
do____ (Prilog 47)
Obrazac MI-EN Mjese- troarinski obveznici energenata osim tro- do 20. dana u mjesecu za
no izvjee o stanju zaliha, arinskih obveznika iz lanka 94., 96. i 98. protekli mjesec
primljenim,
unesenim, Zakona
proizvedenim, otpremlje- uvoznici energenata
nim i uvezenim koliinama
povremeno registrirani primatelj koji samo protekli mjesec (samo za
te obraunatoj troarini na
povremeno prima troarinske proizvode iz mjesec u kojem su ostvarili
energente (osim priroddruge drave lanice u sustavu odgode uvoz)
nog plina i krutih goriva)
plaanja troarine
za razdoblje od _______
protekli mjesec samo za
do_____ (Prilog 42)
mjesec u kojem je ostvario
unos
MI-NA Mjeseno izvjee ovlateni dratelji troarinskog skladita do 20. dana u mjesecu za
o stanju zaliha, proizvede- proizvoai energenata
protekli mjesec
nim, unesenim, uvezenim,
otpremljenim i preraenim
koliinama sirove nafte te
uslunoj preradi sirove
nafte za razdoblje od ____
do____ (Prilog 43)
20
Osim: opskrbljivaa elektrinom energijom koji elektrinu energiju isporuuje krajnjem kupcu u
RH, opskrbljivaa koji uvozi ili unosi elektrinu energiju za vlastite potrebe, proizvoaa koji
proizvedenu elektrinu energiju koristi za vlastite potrebe, opskrbljivaa plinom kada prirodni
plin isporui krajnjem kupcu u RH, opskrbljivaa koji uvozi ili unosi prirodni plin za vlastitu potronju, proizvoa plina koji proizvedeni prirodni plin koristi za vlastitu potronju, isporuitelja
kad isporui kruta goriva krajnjem potroau u RH i kad kruta goriva koristi za svoju konanu
potronju, krajnjeg potroaa kad uvozi ili unosi kruta goriva za vlastitu konanu potronju.
153
Naziv obrasca
Podnositelj obrasca
MI-UTE Izvjee o uplaenim troarinama na energente za razdoblje od

_____ do _____ (Prilog 44)
troarinski obveznici energenata, osim troarinskih obveznika iz lanka 94.,96. i 98.

povremeno registrirani primatelj koji samo
povremeno prima troarinske proizvode iz
druge drave lanice u sustavu odgode
plaanja troarine
O-PL Obavijest o namje- Prijevoznici ili druge osobe koje namjeraravanom primitku ulja za vaju unijeti proizvod tarifnih oznaka KN
podmazivanje ili lubrika- 2710 19 91 i 2710 19 99
nata (proizvodi tarifnih
oznaka KN 2710 19 91 i
2710 19 99) iz druge drave lanice

obrasca
prethodni mjesec
prethodni mjesec (samo za
mjesec u kojem su ostvarili
unos)
najkasnije 12 sati prije unosa
(podnosi se elektroninom
potom na adresu:
ELO@carina.hr)
Za energente to se koriste za druge namjene a ne kao pogonsko gorivo, ili

gorivo za grijanje ili dodatak pogonskom gorivu ,ili gorivu za grijanje iz lanka
85. stavka 1. Zakona za koje nije propisana visina troarine u lanku 84. stavku 3. Zakona troarinski obveznici ne podnose obrazac MI-EN, ali duni su
nadlenom carinskom uredu do 20. dana u mjesecu za protekli mjesec dostaviti specifikaciju tih energenata, i to prema vrsti energenata po ifri i tarifnoj oznaci Kombinirane nomenklature, trgovakom nazivu, koliini, poiljatelju i datumu primitka.
Obrasci za kontrolu potronje plinskog ulja obojanog plavom bojom za
namjene u poljoprivredi, ribolovu i akvakulturi, te plovidbi
Naziv obrasca
Obrazac EKG-DP Evidencija o

kupcima plinskog ulja obojanog
plavom bojom koji gorivo nabavljaju radi daljnje prodaje za
razdoblje od ___ do __ godine
Obrazac ZPB Zahtjev za povrat plaene troarine za bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi za razdoblje od
_____ do _____ mjeseca u kalendarskoj godini _____
Obrazac ZPJT Zahtjev za povrat plaene troarine za bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi za razdoblje od
_____ do _____ mjeseca u kalendarskoj godini _____
154
Obveznik podnoenja obrasca
Rokovi podnoenja
Troarinski obveznik prodana zahtjev Carinske uprave

vatelj i druga pravna ili fizika
osoba koji prodaju plinsko ulje
obojano plavom bojom
Korisnik prava na povrat plae- do zadnjeg dana svibnja za
ne troarine za bezolovni mo- razdoblje sijeanj-travanj tetorni benzin u nacionalnoj plo- kue kalendarske godine,
vidbi koji je upisan u registar do zadnjeg dana rujna za
korisnika prava na povrat pla- razdoblje svibanj-kolovoz tekue kalendarske godine,
ene troarine
Korisnici prava na povrat pla- do zadnjeg dana sijenja sljeene troarine za bezolovni dee kalendarske godine za
motorni benzin koji kao po- razdoblje rujan-prosinac pretgonsko gorivo za plovidbu ko- hodne kalendarske godine (u
riste javni brodovi, brodice i 2013. g. podnosi za razdoamci te brodovi, brodice i blje srpanj-listopad 2013. g.
amci koji se koriste za potre- do zadnjeg dana studenoga
2013. g., a za razdoblje stube javnih tijela
deni-prosinac 2013. godine
do zadnjeg dana sijenja
2014. godine
Naziv obrasca
Obrazac EPB Evidencija potronje bezolovnog motornog

benzina u nacionalnoj plovidbi
za razdoblje od __ do __ mjeseca u kalendarskoj godini ___
Obrazac EPJT Evidencija potronje bezolovnog motornog
benzina u nacionalnoj plovidbi
javnih brodova, brodica i amaca te brodova, brodica i amaca koji se koriste za potrebe
javnih tijela za razdoblje od
____ do ____ mjeseca u kalendarskoj godini ____
Obrazac PUR-B zahtjev za
upis u registar korisnika prava
na povrat plaene troarine za
bezolovni motorni benzin u
nacionalnoj plovidbi za kalendarsku godinu ______
Obrazac OSK Obavijest o stanju preostalih nepotroenih
koliina plinskog ulja obojanog plavom bojom
Rokovi podnoenja
Korisnici prava koji su upisani u na zahtjev Carinske uprave

registar korisnika prava na povrat plaene troarine na bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi
Korisnici prava koji su upisani u na zahtjev Carinske uprave
registar korisnika prava na povrat plaene troarine na bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi
Korisnici prava koji su upisani u podnosi se za svaku kalendarregistar korisnika prava na po- sku godinu
vrat plaene troarine na bezolovni motorni benzin u nacionalnoj plovidbi
Korisnik prava na plinsko ulje do 15. sijenja tekue kalendarobojano plavom bojom
ske godine (carinskom uredu
dostavlja obavijest o koliinama
plinskog ulja obojanog plavom
bojom u spremniku plovnog
objekta ili plovila koje je nabavio za svaki pojedini plovni
objekt ili plovilo, a koje nisu potroene u prethodnoj kalendarskoj godini zakljuno sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne kalendarske godine)
ROKOVI UPLATE I UPLATNI RAUNI

Troarinski obveznik
Rok plaanja troarine
Troarinski obveznik (openito)
30 dana od dana nastanka obveze obraunavanja troarine

Obveznik troarine na elektrinu energiju iz ta- do zadnjeg dana u tekuem mjesecu po isteku
rifne oznake KN 2716
obraunskog razdoblja
Obveznik troarine za prirodni plin iz tarifne do zadnjeg dana u tekuem mjesecu po isteku
oznake KN 2711 11, 2711 21 i 2711 29
Obveznik troarine na kruta goriva iz tarifnih do zadnjeg dana u tekuem mjesecu po isteku
oznaka KN 2701, 2702 i 2704
Mali proizvoa jakog alkoholnog pia
do 31. sijenja tekue godine za proteklu godinu
Pri uvozu troarinskih proizvoda troarinu se plaa u skladu s carinskim propisima,

osim kad se plaanje troarine odgaa, ili je drukije propisano.
155
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
XXXX - XXXXXXXXXXX
Troarine
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

Upisuje se brojanu oznaku
vrste troarine
Vrste troarine
1058
Troarina na energente
1163
Troarina na prirodni plin
1066
Troarina na alkohol
1074
Troarina na pivo
1090
Troarina na duhanske proizvode
1155
Troarina na elektrinu energiju
1171
Troarina na kruta goriva
POREZNI PROPISI
Zakon o troarinama (Narodne novine broj 22/13, 32/13, 81/13),
Opi porezni zakon (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12),
Pravilnik o troarinama (Narodne novine broj 64/13, 129/13, 11/14, 70/14,
157/14),
Pravilnik o primjeni Zakona o troarinama to se odnosi na plinsko ulje obojano
plavom bojom za namjene u poljoprivredi, ribolovu, ribogojstvu i akvakulturi
(Narodne novine broj 156/13),
Pravilnik o uvjetima i nainu osloboenja od plaanja troarine na energente koji
se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu (Narodne novine broj 58/13, 72/13,
69/14, 157/14),
Pravilnik o podnoenju troarinskih obrazaca i obrazaca posebnih poreza uporabom sustava elektronike razmjene podataka (Narodne novine broj 144/14),
Pravilnik o postupku ostvarivanja osloboenja od plaanja poreza na dodanu
vrijednost i troarina za diplomatska i konzularna predstavnitva, institucije i tijela
Europske unije te meunarodne organizacije (Narodne novine broj 160/13),
Uredba o visini troarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za pogon
(Narodne novine broj 93/13, 109/13, 48/14),
156
Uredba o visini troarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za puenje
Odluka o pomoi poslodavcima i samostalnim obveznicima plaanja doprinosa
na podrujima zahvaenim poplavama (Narodne novine broj 72/14),
12/15).
1.4.2 POSEBNI POREZ NA MOTORNA VOZILA

1.4.2.1 Motorna vozila na koja u trenutku unosa,
uvoza ili prodaje u Republici Hrvatskoj nije
obraunat i plaen posebni porez, a koja se
u Republici Hrvatskoj registriraju
POREZNI OBVEZNIK
1. fizika i pravna osoba koja radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj stjee motorno vozilo, ili koja takvo motorno vozilo na koje nije
obraunat i plaen posebni porez uvozi ili unosi u RH.
2. osoba koja je izvrila prenamjenu drugog motornog vozila u motorno
vozilo koje je predmet oporezivanja,
3. osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na podruju RH.
i
Nezakonita uporaba motornih vozila je svako koritenje, posjedovanje te injenino ili

pravno raspolaganje motornim vozilom na koje u RH nije na propisan nain obraunat ili plaen posebni porez. Osobom koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na
podruju RH smatra se i osoba koja je sudjelovala u nezakonitoj uporabi motornog
vozila na podruju RH, a znala je ili je prema okolnostima sluaja morala znati da je
takva uporaba nezakonita, te osoba koja je odnosno motorno vozilo stekla u vlasnitvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka motornog vozila znala ili je
prema okolnostima sluaja morala znati da je motorno vozilo u nezakonitoj uporabi
na podruju RH.
Ako je vie osoba odgovorno za plaanje posebnog poreza, za plaanje odgovaraju

solidarno.
NAPOMENA: fizika ili pravna osoba s prebivalitem ili sjeditem u RH koja iznajmi,
uzme u leasing ili posudi motorno vozilo registrirano u drugoj dravi lanici EU radi
uporabe na cestama u RH u trajanju duem od 15 dana obvezna je prijaviti se carinskom uredu u roku 3 dana od dana ulaska na podruje RH, te u daljnjem roku 15
dana od dana prijave carinskom uredu nadlenom prema svom sjeditu ili prebivalitu podnijeti poreznu prijavu radi obrauna i plaanja posebnog poreza. Neprijavljivanje motornog vozila nadlenom carinskom uredu u propisanim rokovima smatra
se nezakonitom uporabom motornog vozila na podruju RH.
157
Osoba koja je posudila motorno vozilo, te najmoprimac ili primatelj leasinga moe
najranije 14 dana prije prestanka posudbe, odnosno isteka ili ranijeg raskida ugovora
o najmu ili leasingu prijaviti motorno vozilo carinskom uredu kojem je podnesena
porezna prijava koji e utvrditi iznos povrata posebnog poreza.
Proizvoa, trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima duan je nadlenom carinskom uredu prema mjestu svog sjedita ili prebivalita najkasnije 8 dana prije poetka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili prodaje motornih vozila na podruju RH
podnijeti prijavu za upis u registar proizvoaa i trgovaca motornih vozila.
Proizvoa i trgovac duan je uz prijavu za upis u registar proizvoaa i trgovaca
motornih vozila poloiti instrument osiguranja plaanja posebnog poreza koji moe
biti u obliku bankovne garancije iji rok ne moe biti krai od roka u kojem obveza
uplate moe nastati, produen za tri mjeseca ili bjanko zadunice ili zadunice.
i
O prihvaanju instrumenta osiguranja plaanja posebnog poreza odluuje Carinska

uprava, te utvruje visinu osiguranja ovisno o iznosu mogueg duga po osnovi posebnog poreza. Carinska uprava moe odobriti da instrument osiguranja umjesto
proizvoaa i trgovca poloi druga osoba.
Ako je ista osoba trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima prilikom podnoenja prijave za upis u registar o tome e posebno obavijestiti nadleni carinski ured.
Ako proizvoa, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima prestane
obavljati djelatnost carinski ured e ga na njegov zahtjev ili po slubenoj dunosti, brisati iz registra proizvoaa i trgovaca motornih vozila.
Proizvoa, predstavniki ured proizvoaa u RH i trgovac koji je generalni zastupnik
ili uvoznik odreene marke motornih vozila u RH ili slino obvezni su Carinskoj upravi, Sredinjem uredu elektronskim putem na adresu motorna.vozila@carina.hr
dostaviti obavijest o preporuenoj prodajnoj cijeni, i to najkasnije sljedeeg radnog
dana nakon poetka primjene prodajne cijene na tritu u RH.
OSLOBOENJA I IZUZEA OD PLAANJA POSEBNOG POREZA

Posebni porez se ne plaa na motorna vozila ako su namijenjena za:
1. slubene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavnitava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavnitava koje vode poasni konzularni dunosnici,
ugovorom koji obvezuje RH,
4. osobne potrebe stranog osoblja meunarodnih organizacija, kada je to utvreno meunarodnim ugovorom koji obvezuje Repub-liku Hrvatsku,
5. uporabu u skladu s meunarodnim ugovorom koji je RH zakljuila s drugom
dravom ili meunarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku motornih vozila predvia osloboenje od plaanja poreza na dodanu vrijednost,
158
6. slubene potrebe institucija EU u Republici Hrvatskoj,

7. osobne potrebe stranog osoblja institucija EU u Republici Hrvatskoj.
Osloboenje od plaanja posebnog poreza iz toke 1., 2., 6. i 7. ostvaruje se na osnovi potvrde ministarstva nadlenog za vanjske poslove, a osloboenje iz toke 3., 4.
i 5. na temelju potvrde nadlenog dravnog tijela koje je nositelj provedbe pojedinog
meunarodnog ugovora. Ako je u skladu s meunarodnim ugovorom mogue ostvariti osloboenje samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora potvrditi ministarstvo nadleno za vanjske poslove.
i Osloboenje od plaanja posebnog poreza iz toke 2., 4. i 7. ne mogu ostvariti dravljani RH, odnosno strani dravljani s prebivalitem u Republici Hrvatskoj.
i Motorna vozila na koja se posebni porez ne plaa ne smiju se otuiti bez prethodne
obavijesti nadlenom carinskom uredu i plaanja posebnog poreza.
i
Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na podruju RH ako:

1. fizika osoba s prebivalitem u drugoj dravi lanici EU koristi na podruju RH
motorno vozilo registrirano u drugoj dravi lanici EU u razdoblju, kontinuiranom ili ne, od najdue 6 mjeseci za svako razdoblje od 12 mjeseci,
2. fizika osoba motorno vozilo registrirano u drugoj dravi lanici EU u kojoj
ima prebivalite redovito koristi za putovanja iz mjesta prebivalita u mjesto
rada na podruju RH i obrnuto (dnevni migrant). U ovom sluaju nema vremenskog ogranienja za uporabu motornog vozila,
3. student motorno vozilo registrirano u drugoj dravi lanici EU u kojoj ima
prebivalite koristi na podruju RH u kojoj boravi iskljuivo zbog studiranja.
i
U sluajevima iz toke 1. motorno vozilo se na podruju RH ne smije koristiti za prijevoz putnika uz plaanje ili materijalnu naknadu bilo koje vrste ili za industrijski i/ili
komercijalni prijevoz robe uz plaanje ili bez plaanja niti se motorno vozilo smije
otuiti, iznajmiti ili posuditi, te ga ne smije koristiti druga osoba osim one koja ga je
unijela, a u kojim sluajevima se smatra da je motorno vozilo nezakonito uporabljeno
na podruju RH.
Motorna vozila u vlasnitvu tvrtke za iznajmljivanje vozila koja ima sjedite u

drugoj dravi lanici EU koja su u Republici Hrvatskoj zbog prestanka ugovora
u iznajmljivanju mogu biti ponovno iznajmljena osobama koje nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj radi njihovog iznoenja iz podruja RH. Motorna
vozila mogu vratiti u dravu lanicu u kojoj su prvotno iznajmljena i zaposlenici tvrtke za iznajmljivanje koji mogu biti i osobe s prebivalitem u Republici
Hrvatskoj. Svako iznajmljivanje ili uporaba vozila suprotno ovim odredbama
smatra se nezakonitom uporabom vozila na podruju RH.
Ne smatra se da je motorno vozilo nezakonito upotrebljavano na podruju RH ako je
motorno vozilo registrirano u drugoj dravi lanici EU:
1. u posjedu ili uporabi kod fizike osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj
koja je zaposlena kod poslodavca u drugoj dravi lanici EU, a vozilo je u vlasnitvu poslodavca,
159
Fizika osoba s prebivalitem u Republici Hrvatskoj u tom je sluaju duna

Carinskoj upravi predoiti pisanu izjavu vlasnika motornog vozila, te druge
dokaze iz kojih je nedvojbeno da je motorno vozilo prvenstveno namijenjeno
za obavljanje zaposlenikovog posla izvan podruja RH.
2. u posjedu ili uporabi kod fizike osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj
koja:
a) ima registriran obrt ili slobodno zanimanje u drugoj dravi lanici EU, a
motorno vozilo je registrirano na ime nositelja obrta, odnosno slobodnog
zanimanja;
b) je odgovorna osoba, partner, dioniar ili lan trgovakog drutva ili poduzea registriranog u drugoj dravi lanici EU, a motorno vozilo je u vlasnitvu tog stranog pravnog subjekta,
U sluajevima iz toke 1. i 2. prvenstvena namjena motornog vozila mora biti obavljanje poslova ili uporaba izvan podruja RH.
i U sluajevima toke 1. i 2. fizika osoba s prebivalitem u Republici Hrvatskoj duna
je najkasnije u roku 5 dana od dana prvog unosa motornog vozila na podruje RH
podnijeti zahtjev carinskom uredu prema mjestu svog prebivalita radi donoenja
odobrenja kojim se utvruju uvjeti pod kojim osoba moe upravljati motornim vozilom na podruju RH. Prekoraenje tog roka smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na podruju RH.
i
3. u posjedu fizike osobe s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koja je motorno

vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj dravi lanici EU radi
kratkotrajne uporabe u Republici Hrvatskoj.
U tom sluaju motorno vozilo smije biti u uporabi na podruju RH najdue 15 dana
od dana prijave nadlenom carinskom uredu, u kojem roku motornim vozilom smije
upravljati samo osoba koja ga je posudila ili iznajmila. Osoba koja je posudila, uzela
u leasing ili iznajmila motorno vozilo duna je prijaviti se carinskom uredu u roku 3
dana od dana ulaska na podruje RH. Fizika osoba s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj dravi lanici EU ne smije isto motorno vozilo ponovno uporabiti na cestama u Republici Hrvatskoj u roku godine dana od dana prethodne prijave. Neprijavljivanje motornog vozila
carinskom uredu u roku, uporaba motornog vozila nakon proteka propisanog roka ili
uporaba prijavljenog motornog vozila na cestama u Republici Hrvatskoj u roku godine dana od dana prethodne prijave smatra se nezakonitom uporabom motornog
vozila na podruju RH.
i Ako se utvrdi da je druga osoba, osim one kojoj je izdano odobrenje ili koja je motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing ili posudila u drugoj dravi lanici EU posjedovala
ili koristila motorno vozilo, takav posjed ili koritenje smatrat e se nezakonitom uporabom motornog vozila na podruju RH.
i
160
Motorna vozila na koja nije obraunat i plaen posebni porez u Republici Hrvatskoj,
a koja se registriraju sukladno posebnim propisima, i to:
1. osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba, ukljuujui motorna vozila tipa karavan, kombi i trkae automobile iz tarifnih oznaka KN 8703 21, 8703 22, 8703 23, 8703 24, 8703 31,
8703 32, 8703 33 i 8703 90, osim sanitetskih vozila, dostavnih van vozila
i vozila posebno prilagoenih za prijevoz osoba s invaliditetom,
Dostavna van vozila su motorna vozila izvedena iz karoserije osobnih automobila s
najvie jednim redom sjedala ili motorna vozila izvedena iz karoserije kombi vozila s
najvie dva reda sjedala koja se kod nadlenog tijela registriraju kao teretna vozila.
i Kombi vozilima smatraju se motorna vozila koja ispunjavaju sljedee uvjete: najmanja
duljina 4390 milimetara, najmanja irina 1790 milimetara, najmanja visina 1800 milimetara, najmanja duljina teretnog prostora 1020 milimetara, najmanja tehniki doputena masa stranje osovine 1230 kilograma, klizna bona vrata za pristup stranjoj
klupi u tvornikoj izvedbi, trajno ugraena pregrada izmeu prostora za putnike i prostora za prijevoz robe i teretna homologacija izdana od proizvoaa motornog vozila.
i
2. motocikli (ukljuujui i mopede), bicikli i slina vozila s pomonim motorom, s ili bez bone prikolice iz tarifnih oznaka KN: 8711 20, 8711 30,
8711 40, 8711 50 i 8711 90,
3. pick-up vozila s dvostrukom kabinom, neovisno o njihovom razvrstavanju
u kombiniranoj nomenklaturi,
4. ATV vozila, neovisno o njihovom razvrstavanju u kombiniranoj nomenklaturi,
5. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz toke 1., 2.,
3. i 4.
Motorna vozila koja se iskljuivo pokreu na elektrini pogon nisu predmet
oporezivanja.
POREZNA OSNOVICA I VISINA POSEBNOG POREZA

Porezna osnovica za nova motorna vozila je preporuena prodajna cijena koju je
proizvoa, predstavniki ured proizvoaa u RH i trgovac koji je generalni zastupnik
ili uvoznik odreene marke motornih vozila u RH, ili slino, dostavio Carinskoj upravi,
Sredinjem uredu elektronskim putem na adresu motorna.vozila@carina.hr, dok
je za rabljena motorna vozila porezna osnovica vrijednost rabljenog motornog vozila
na hrvatskom tritu na dan utvrivanja porezne osnovice.
Posebni porez na sljedea motorna vozila plaa se u postotku od porezne osnovice
na temelju cijene motornog vozila prema tablici 1 i postotku od porezne osnovice na
temelju cijene motornog vozila ovisno o prosjenoj emisiji ugljinog dioksida (CO2)
izraenoj u gramima po kilometru prema tablicama 2 i 3, ovisno o vrsti goriva koje
vozilo koristi za promet, i to tako da se dobiveni iznosi zbrajaju:
1. osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba, ukljuujui motorna vozila tipa karavan, kombi i trkae automobile iz tarifnih oznaka KN: 8703 21, 8703 22, 8703 23, 8703 24, 8703 31,
8703 32, 8703 33 i 8703 90, osim sanitetskih vozila, dostavnih van vozila i
vozila posebno prilagoenih za prijevoz osoba s invaliditetom,
161
2. pick-up vozila s dvostrukom kabinom, neovisno o njihovom razvrstavanju u

kombiniranoj nomenklaturi,
3. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz toke 1.i 2.
TABLICA 1 cijena motornog vozila
Porezna osnovica u kn
0,00 do 100.000,00
100.000,01 do 150.000,00
150.000,01 do 200.000,00
200.000,01 do 250.000,00
250.000,01 do 300.000,00
300.000,01 do 350.000,00
350.000,01 do 400.000,00
400.000,01 do 450.000,00
450.000,01 do 500.000,00
Preko 500.000,00
TABLICA 2 dizelsko gorivo
TABLICA 3 benzin, ukapljeni

naftni plin, prirodni plin i dizelsko
gorivo s razinom emisije ispunih
plinova EURO VI
Emisija CO2 (g/km)
Emisija CO2 (g/km)
1
2
4
6
7
8
9
11
12
14
86 do 100
101 do 110
111 do 120
121 do 130
131 do 140
141 do 160
161 do 180
181 do 200
201 do 225
226 do 250
251 do 300
301 do
1,5
2,5
3,5
7
11,5
16
18
20
23
27
29
31
91 do 100
101 do 110
111 do 120
121 do 130
131 do 140
141 do 160
161 do 180
181 do 200
201 do 225
226 do 250
251 do 300
301 do
1
2
3
6
10
14
16
18
21
23
27
29
Posebni porez po osnovi emisije ugljinog dioksida (CO2) ne plaa se na motorna vozila koja za pogon koriste dizelsko gorivo i ija je prosjena emisija ugljinog dioksida
(CO2) do najvie 85 grama po kilometru i motorna vozila koja za pogon koriste benzin, ukapljeni naftni plin ili prirodni plin i ija je prosjena emisija ugljinog dioksida
(CO2) do najvie 90 grama po kilometru.
i Za plug-in hibridna elektrina vozila iznos posebnog poreza se umanjuje za postotni iznos koji odgovara dosegu vozila u potpuno elektrinom nainu rada.
i Za kamper vozila iznos posebnog poreza se umanjuje za 85%.
i
Ako je sukladno posebnim propisima motorno vozilo koje je predmet oporezivanja izuzeto od postupka homologacije vozila podnositelj porezne prijave
moe zatraiti potvrdu od ovlatene pravne osobe o prosjenoj emisiji ugljinog dioksida (CO2) izraene u gramima po kilometru. Ako podnositelj prijave
ne moe podnijeti dokaz o prosjenoj emisiji ugljinog dioksida (CO2), uzima
se da je prosjena emisija za vozila koja za pogon koriste dizelsko gorivo,
benzin, ukapljeni naftni plin i prirodni plin 301 g/km.
Posebni porez na sljedea motorna vozila plaa se u postotku od porezne osnovice
na temelju cijene motornog vozila ovisno o obujmu motora u kubinim centimetrima prema tablici 4 i postotku od porezne osnovice po osnovi razine emisije ispunih
plinova prema tablici 5, tako da se dobiveni iznosi zbrajaju:
1. motocikli (ukljuujui i mopede), bicikli i slina vozila s pomonim motorom,
s ili bez bone prikolice iz tarifnih oznaka KN: 8711 20, 8711 30, 8711 40,
8711 50 i 8711 90,
162

3. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz toke 1.i 2.
TABLICA 4 Obujam motora u
kubinim centimetrima (cm3)
51 do 125
126 do 250
251 do 400
401 do 600
601 do 800
801 do 1000
1001 do
TABLICA 5 Razina emisije ispunih

plinova
2,5
3
3,5
4
4,5
5
5,5
Euro III
Euro II
Euro I
5
10
15
NASTANAK POREZNE OBVEZE I PLAANJA POSEBNOG POREZA

I) Obveza obraunavanja i plaanja posebnog poreza nastaje:
1. kad proizvoa ili trgovac izda raun o prodaji motornog vozila osobi koja nije trgovac, osim ako trgovac takvo vozilo nabavlja za vlastite potrebe,
Proizvoa je pravna i fizika osoba koja proizvodi ili za svoj raun daje proizvoditi
motorna vozila na podruju RH.
i Trgovac je svaka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prodaje motornih vozila
u RH koja radi daljnje prodaje uvozi nova motorna vozila ili ih nabavlja od proizvoaa, drugih trgovaca ili uvoznika u RH, ili koja nova motorna vozila unosi iz druge drave lanice EU.
i
2. kad trgovac rabljenim motornim vozilima izda raun o prodaji motornog vozila osobi koja nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim
vozilima, osim ako trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima
takvo vozilo nabavlja za vlastite potrebe,
i
Trgovac rabljenim motornim vozilima je svaka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prodaje motornih vozila u RH koja radi daljnje prodaje uvozi ili unosi rabljena
motorna vozila u RH ili takva motorna vozila nabavlja u RH.
3. kad pravna ili fizika osoba sa sjeditem ili prebivalitem u RH, a koja
nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, unese ili uveze
motorno vozilo na podruje RH, ili kad trgovac, odnosno trgovac
rabljenim motornim vozilima, motorno vozilo unese ili uveze za vlastite potrebe.
Obveza obraunavanja i uplate posebnog poreza ne nastaje kad proizvoa,
trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima motorno vozilo proda osobi
sa sjeditem ili prebivalitem izvan podruja RH za uporabu na cestama izvan
RH ili motorno vozilo proda osobi ili instituciji koja je osloboena plaanja
posebnog poreza.
163
II) Obveza obraunavanja i plaanja posebnog poreza na druga motorna

vozila prenamijenjena u motorna vozila to su predmet oporezivanja
nastaje njihovom prenamjenom.
III) Obveza obraunavanja i plaanja posebnog poreza nastaje kad se utvrdi da su motorna vozila nezakonito upotrebljavana na podruju RH. U
takvim sluajevima obveza obraunavanja i uplate posebnog poreza
nastaje:
1. kad proizvoa, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima isporui drugoj osobi motorno vozilo na koje u RH nije na propisan nain obraunat ili
plaen posebni porez prije izdavanja rauna ili bez izdavanja rauna ili takvo
motorno vozilo uporabi za svoje potrebe,
2. kad se utvrdi da je fizika osoba s prebivalitem u RH posjedovala motorno
vozilo na koje u RH nije na propisan nain obraunat ili plaen posebni porez,
ili je takvo motorno vozilo koristila na cesti u RH.
i
Fizika osoba ima prebivalite u RH ako na podruju RH stvarno boravi vie od 185
dana u svakoj kalendarskoj godini zbog osobnih i poslovnih veza, ili u sluaju kada
poslovne veze ne postoje, ako postoje osobne veze koje ukazuju na blisku povezanost
izmeu osobe i mjesta u kojem prebiva na podruju RH.
Fizika osoba koja je poslovno vezana za mjesto razliito od onoga za koje je

osobno vezana i koja stoga boravi na podruju RH i podruju druge drave
lanice EU ima prebivalite u onoj dravi na ijem je podruju mjesto za koje
je osobno vezana, uz uvjet da tamo redovito odlazi. Uvjet redovitog odlaska
ne mora biti ispunjen ako fizika osoba boravi na podruju RH, odnosno odreene drave lanice EU, radi obavljanja poslova tono odreenog trajanja.
Fizika osoba s prebivalitem u drugoj dravi lanici EU koja se redovito koluje na podruju RH ne smatra se osobom koja ima prebivalite na podruju RH.
NAIN OBRAUNA I PLAANJE POSEBNOG POREZA

1. Proizvoa i trgovac obvezni su u ime i za raun stjecatelja motornog vozila
obraunati posebni porez prije izdavanja rauna, te obraunati iznos uplatiti najkasnije do 15. dana tekueg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec.
i
Raun to ga proizvoa i trgovac izdaje obvezno mora sadravati naznaku da je

posebni porez obraunat u skladu s odredbama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
2. Pravna ili fizika osoba sa sjeditem ili prebivalitem u RH, koja nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, a kupuje vozilo od trgovca rabljenim motornim vozilima, duna je nadlenom carinskom uredu prema svom sjeditu ili prebivalitu podnijeti poreznu prijavu u roku 5 dana od dana
kupnje vozila od trgovca rabljenim motornim vozilima.
3. Pravna ili fizika osoba sa sjeditem ili prebivalitem u RH, koja nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, a koja unese ili uveze
164
motorno vozilo na podruje RH duna je nadlenom carinskom uredu prema

svom sjeditu ili prebivalitu podnijeti poreznu prijavu u roku 15 dana od dana
unosa ili uvoza motornog vozila na podruje RH.
i
Porezni obveznik moe i prije stjecanja motornog vozila opunomoiti trgovca rabljenim motornim vozilima da u njegovo ime i za njegov raun podnese poreznu prijavu
carinskom uredu nadlenom prema trgovevom sjeditu ili prebivalitu.
4. Osoba koje je izvrila prenamjenu drugog motornog vozila u motorno

vozilo obvezna je nadlenom carinskom uredu prema svom sjeditu ili prebivalitu
podnijeti poreznu prijavu u roku 15 dana od dana prenamjene motornog vozila.
Ako porezni obveznik nije prigovorio na zapisnik carinski ured utvruje
poreznu obvezu donoenjem rjeenja bez odgode.
Porezni obveznik duan je platiti posebni porez u roku 15 dana od dana
izvrnosti rjeenja.
Kad se zbog opravdanih razloga porezna prijava ne moe podnijeti carinskom uredu prema sjeditu ili prebivalitu poreznog obveznika, porezna
prijava se moe podnijeti bilo kojem carinskom uredu. Neprijavljivanje
motornog vozila nadlenom carinskom uredu u navedenim rokovima
smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila na podruju RH.
Kod nastanka porezne obveze u sluajevima nezakonite uporabe motornog vozila posebni porez po slubenoj dunosti utvruje i obraunava nadleni carinski ured donoenjem rjeenja. alba na rjeenje ne odgaa njegovo izvrenje.
Bez dokaza o obraunatom, odnosno plaenom posebnom porezu ne
moe se kod nadlenog tijela obaviti registracija motornog vozila.
POVRAT POSEBNOG POREZA

Vlasnik motornog vozila na koje je plaen posebni porez koji izveze ili iznese motorno vozilo iz RH koje je odjavljeno iz evidencije registriranih motornih vozila nadlenog tijela ima pravo na povrat dijela plaenog posebnog poreza koji se utvruje u
visini ostatka iznosa posebnog poreza na dan prijave motornog vozila za izvoz ili
iznos carinskom uredu nadlenom prema mjestu njegovog sjedita ili prebivalita.
Vlasnik motornog vozila duan je nadlenom carinskom uredu podnijeti prijavu o izvozu ili iznosu motornog vozila najranije 14 dana prije nego to e biti obavljen izvoz ili
iznos motornog vozila. Nakon iznosa ili izvoza motornog vozila iz RH zahtjev za povrat
posebnog poreza podnosi se carinskom uredu nadlenom prema mjestu sjedita ili
prebivalita vlasnika motornog vozila na propisanom obrascu i s propisanim privitcima.
Povrat posebnog poreza nee se odobriti ako se odjava iz evidencije registriranih
motornih vozila i iznos ili izvoz motornog vozila za koje se zahtjeva povrat ne obavi
najkasnije u roku 14 dana od dana podnoenja prijave, osim ako za to postoje osobito opravdani razlozi.
i Iznimno, ako vlasnik motornog vozila nije podnio prijavu o izvozu ili iznosu motornog
vozila, moe ostvariti pravo na povrat posebnog poreza za motorno vozilo na temelju
i
165
zahtjeva za povrat posebnog poreza, pri emu se u takvom sluaju iznos posebnog
poreza za povrat utvruje u postotku od iznosa plaenog posebnog poreza prema
Tablici 2 Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila, ovisno o razdoblju tijekom
kojeg je motorno vozilo bilo u uporabi ili registrirano u Republici Hrvatskoj.
Povrat posebnog poreza nee se odobriti za motorna vozila za koja je posebni porez obraunat i plaen zbog nezakonite uporabe na podruju RH.
Proizvoa, trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima obvezni su u svojim evidencijama voditi podatke o marki motornog vozila, tipu i modelu motornog vozila,
identifikacijskom broju (broj asije), oznaci motora, radnom postupku, obujmu motora u kubinim centimetrima (cm3), vrsti goriva, broju vrata, broju mjesta za sjedenje, razini emisija ispunih plinova, snazi motora u kW, emisiji ugljinog dioksida
(CO2), podatke radi li se o potpuno elektrinom ili hibridnom (elektrinom) vozilu, o
dosegu elektrinih i plug-in hibridnih elektrinih vozila u potpuno elektrinom nainu rada, broju potvrde o sukladnosti pojedinano pregledanog vozila, nabavi motornog vozila, dravi isporuke, datumu isporuke, koliini proizvedenih, uvezenih,
unesenih, isporuenih i prodanih motornih vozila, ranijim registracijama rabljenih
motornih vozila, stanju zaliha, vrijednosti, poreznoj osnovici, poreznoj stopi i iznosu
obraunatog posebnog poreza.
i
Upisivanje u evidencije obavlja se svakodnevno, a najkasnije sljedeeg radnog dana

od nastanka poslovnog dogaaja.

Naziv obrasca
Pravna ili fizika osoba sa sjeditem ili prebivalitem u RH, koja nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, a koja
unese ili uveze motorno vozilo na podruje RH
Pravna ili fizika osoba sa sjeditem ili prebivalitem u RH, koja nije trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima, a koja
kupuje vozilo od trgovca rabljenim motornim vozilima u RH
Osoba koje je izvrila prenamjenu drugog
motornog vozila u motorno vozilo, a koje
je predmet oporezivanja
Prijava motornog vozi- Fizika ili pravna osoba s prebivalitem ili
la radi uporabe u RH u sjeditem u RH koja iznajmi, uzme u leatrajanju duem od 15 sing ili posudi motorno vozilo registrirano
u drugoj dravi lanici EU
dana (Obrazac 2)
Porezna prijava za obraun i plaanje posebnog poreza na motorna vozila (Obrazac 1)
166
Rok podnoenja obrasca

(podnosi se nadlenom
carinskom uredu)
15 dana od dana unosa ili

uvoza motornog vozila
5 dana od dana kupnje vozila
15 dana od dana prenamjene motornog vozila

3 dana od dana ulaska na
podruje RH
Naziv obrasca
Fizika osoba s prebivalitem u RH koja je

motorno vozilo iznajmila, uzela u leasing
ili posudila u drugoj dravi lanici EU radi
kratkotrajne uporabe u RH
1. fizika osoba s prebivalitem u RH koja
je zaposlena kod poslodavca u drugoj
dravi lanici EU
2. fizika osoba s prebivalitem u RH:
a) koja ima registriran obrt ili slobodno
zanimanje u drugoj dravi lanici EU,
a motorno vozilo je registrirano na
ime nositelja obrta, odnosno slobodnog zanimanja;
b) koja je odgovorna osoba, partner,
dioniar ili lan trgovakog drutva
ili poduzea registriranog u drugoj
dravi lanici EU
Prijava o izvozu ili izno- Vlasnik motornog vozila na koje je plaen
su motornog vozila posebni porez
(Obrazac 5)
Zahtjev za povrat posebnog poreza na motorna vozila (Obrazac
6)
Prijava za upis u regi- Proizvoa, trgovac i trgovac rabljenim
star proizvoaa i trgo- motornim vozilima
vaca motornih vozila
(Obrazac 7)
Bankovna garancija za Proizvoa i trgovac motornih vozila
plaanje posebnog poreza na motorna vozila
(Obrazac 8)
Mjeseno izvjee o Proizvoa i trgovac motornih vozila
obraunatim iznosima
posebnog poreza na
nova motorna vozila
od___do___20__godine (Obrazac 9)
Prijava motornog vozila radi kratkotrajne
uporabe u Republici
Hrvatskoj (Obrazac 3)
Zahtjev za izdavanje/
produenje odobrenja
za izuzee od plaanja
posebnog poreza na
motorna vozila u Republici
Hrvatskoj
(Obrazac 4)
Rok podnoenja obrasca

(podnosi se nadlenom
carinskom uredu)
3 dana od dana ulaska na

podruje RH
Zahtjev za izdavanje odobrenja 5 dana od dana
prvog unosa motornog
vozila na podruje RH
Zahtjev za produenje
odobrenja najranije 15
dana prije isteka odobrenja
najranije 14 dana prije

nego to e biti obavljen
izvoz ili iznos
nakon izvrenog iznosa ili
izvoza motornog vozila
8 dana prije poetka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili prodaje motornih
vozila na podruju RH
uz prijavu za upis u registar

protekli mjesec
167
UPLATNI RAUN
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
Poseban porez na motorna vozila
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
1.4.2.2 Rabljena motorna vozila (motorna vozila na

koja je u Republici Hrvatskoj obraunat i
plaen posebni porez i koja su u Republici
Hrvatskoj registrirana)
i
Rabljeno motorno vozilo je svako motorno vozilo osim novog motornog vozila. Novo
motorno vozilo je motorno vozilo koje u trenutku unosa, uvoza ili prodaje nije bilo
registrirano u Republici Hrvatskoj.
Na rabljena motorna vozila obraunava se i plaa POSEBNI POREZ NA STJECANJE MOTORNIH VOZILA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Motorna vozila na koja je u Republici Hrvatskoj obraunat i plaen posebni porez i
koja su registrirana u Republici Hrvatskoj, i to:
1. osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za
prijevoz osoba, ukljuujui motorna vozila tipa karavan, kombi i trkae
automobile iz tarifnih oznaka KN 8703 21, 8703 22, 8703 23, 8703 24,
8703 31, 8703 32, 8703 33 i 8703 90, osim sanitetskih vozila, dostavnih
van vozila i vozila posebno prilagoenih za prijevoz osoba s invaliditetom,
i
Dostavna van vozila su motorna vozila izvedena iz karoserije osobnih automobila s

najvie jednim redom sjedala ili motorna vozila izvedena iz karoserije kombi vozila s
najvie dva reda sjedala koja se kod nadlenog tijela registriraju kao teretna vozila.
168
Kombi vozilima smatraju se motorna vozila koja ispunjavaju sljedee uvjete: najmanja
duljina 4390 milimetara, najmanja irina 1790 milimetara, najmanja visina 1800 milimetara, najmanja duljina teretnog prostora 1020 milimetara, najmanja tehniki doputena masa stranje osovine 1230 kilograma, klizna bona vrata za pristup stranjoj
klupi u tvornikoj izvedbi, trajno ugraena pregrada izmeu prostora za putnike i prostora za prijevoz robe i teretna homologacija izdana od proizvoaa motornog vozila.
2. motocikli (ukljuujui i mopede), bicikli i slina vozila s pomonim motorom, s ili bez bone prikolice iz tarifnih oznaka KN: 8711 20, 8711 30,
8711 40, 8711 50 i 8711 90,
3. pick-up vozila s dvostrukom kabinom, neovisno o njihovom razvrstavanju
u kombiniranoj nomenklaturi,
5. druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila iz toke 1., 2.,
3. i 4.
i
Motorna vozila koja se iskljuivo pokreu na elektrini pogon nisu predmet oporezivanja, kao ni teretna motorna vozila, radna vozila i radni strojevi.
Porezni obveznik
Porezna osnovica
Trina vrijednost rabljenog

motornog vozila u trenutku
nastanka porezne obveze (vrijednost rabljenog motornog
vozila na hrvatskom tritu na
dan utvrivanja porezne osnovice posebnog poreza)
Kupac rabljenog motornog vozila

od preprodavatelja koji primjenjuje posebni postupak oporezivanja
mare za rabljena dobra
Stjecatelj rabljenog motornog vozila na koje je u RH plaen posebni
porez na motorna vozila (ako to
stjecanje, odnosno isporuka, ne
podlijee oporezivanju PDV-om ili
porezom na nasljedstva i darove)
Porezna
stopa
Rok za plaanje poreza
5%
15 dana od dana
nastanka obveze (15
dana od dana u kojemu je rabljeno
motorno vozilo steeno)
Trina vrijednost se utvruje na temelju isprava o stjecanju, ili procjenom, ako Porezna
uprava utvrdi da porezna osnovica nije realno iskazana. Porezna uprava provjerava trinu cijenu iskazanu u ispravama o stjecanju, a ako utvrdi da ista nije realno iskazana
utvruje je usporedbom ili procjenom na temelju raspoloivih podataka o cijenama rabljenih motornih vozila na hrvatskom tritu (katalozi, cjenici trgovaca i sl.).
i Porezna obveza posebnog poreza nastaje u trenutku stjecanja. Porezni obveznik mora nastanak ove porezne obveze prijaviti ispostavi Porezne uprave nadlenoj
prema svom sjeditu ili prebivalitu u roku 15 dana od dana stjecanja rabljenog motornog vozila.
i
Bez dokaza o plaenom posebnom porezu na stjecanje rabljenog motornog

vozila ne moe se kod nadlenog tijela obaviti registracija tog motornog vozila.
169
IZUZEA OD PLAANJA POSEBNOG POREZA NA STJECANJE RABLJENIH MOTORNIH VOZILA

Posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila ne plaa daroprimatelj koji je u
odnosu prema darovatelju u prvom nasljednom redu i nasljednik koji je u odnosu
prema ostavitelju u prvom nasljednom redu (ostaviteljevi potomci i brani drug)
Posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila ne plaa se na stjecanje rabljenih motornih vozila to su namijenjena za potrebe propisane u Poglavlju A) rubrika
OSLOBOENJA I IZUZEA OD PLAANJA POSEBNOG POREZA.
ROKOVI PLAANJA I UPLATNI RAUNI
Porezni obveznik duan je platiti posebni porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u roku 15 dana od dana nastanka porezne obveze, to jest 15 dana od trenutka
stjecanja.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
Poseban porez na stjecanje rabljenih
motornih vozila u Republici Hrvatskoj
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
POREZNI PROPISI
Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 15/13,
108/13),
73/13),
Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila (Narodne novine broj 52/13,
90/13, 140/13, 16/14, 152/14),
12/15).
170
1.4.3 POSEBNI POREZ NA KAVU I

BEZALKOHOLNA PIA
POREZNI OBVEZNIK
1. Ovlateni dratelj poreznog skladita,
i
Ovlateni dratelj poreznog skladita je osoba koja na osnovi poreznog odobrenja u poreznom skladitu prima, proizvodi, prerauje (obrauje), skladiti,
otprema i izvodi druge radnje s predmetima oporezivanja u sustavu odgode.
2. Proizvoa i trgovac izvan sustava odgode,

Proizvoa je pravna i fizika osoba koja proizvodi ili za svoj raun daje proizvoditi predmete oporezivanja na podruju RH. Proizvoa moe biti ovlateni dratelj poreznog skladita.
Trgovac je svaka osoba registrirana za obavljanje djelatnosti prodaje predmeta
oporezivanja na podruju RH koja radi daljnje prodaje uvozi, unosi ili prima
predmete oporezivanja u RH. Trgovac moe biti ovlateni dratelj poreznog
skladita.
i
Sustav odgode plaanja posebnog poreza (u daljnjem tekstu: sustav odgode) je porezni sustav to se primjenjuje na primanje, proizvodnju, preradu (obradu), skladitenje,
otpremu i izvoenje drugih radnji s predmetima oporezivanja u kojemu je odgoena
obveza plaanja posebnog poreza.
3. Primatelj,
i
Primatelj je svaka osoba koja iskljuivo za vlastite potrebe uvozi, unosi ili prima predmete oporezivanja bez daljnje prodaje.
4. Osoba za koju se utvrdi da je nezakonito postupala s predmetom oporezivanja u RH.

i
Osobom koja je nezakonito postupala s predmetom oporezivanja u RH smatra se i

osoba koja je sudjelovala u nezakonitom postupanju na podruju RH, a znala je ili je
prema okolnostima sluaja morala znati da je takvo postupanje nezakonito, te osoba
koja je predmete oporezivanja stekla u vlasnitvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka znala ili je prema okolnostima sluaja morala znati da se s predmetom oporezivanja nezakonito postupa na podruju RH.
Proizvoa, trgovac i ovlateni dratelj poreznog skladita duni su nadlenom carinskom uredu prema mjestu svog sjedita ili prebivalita najkasnije 8 dana prije poetka
obavljanja djelatnosti proizvodnje ili prodaje predmeta oporezivanja podnijeti prijavu
za upis u registar obveznika posebnog poreza. U istom su roku duni prijaviti svaku
izmjenu podataka i prestanak djelatnosti.
171
Ovlateni dratelj poreznog skladita, proizvoa i trgovac izvan sustava odgode

duni su obraunati i platiti posebni porez sukladno propisanim poreznim osnovicama i visinama koje su na snazi na dan nastanka obveze obraunavanja posebnog
poreza, osim ako porezna obveza nastane u sluajevima nezakonitog postupanja.
Razdoblje oporezivanja za plaanje posebnog poreza je kalendarski mjesec, a porezni obveznik je duan obraunati i uplatiti posebni porez do zadnjeg dana tekueg
mjeseca za prethodni kalendarski mjesec.
Pri uvozu predmeta oporezivanja posebni porez obraunava i naplauje carinski ured
koji provodi carinski postupak zajedno s obraunom i naplatom carinskog duga prema propisima o obraunu i naplati carinskog duga, osim ako je plaanje posebnog
poreza odgoeno.
Primatelj je duan podnijeti poreznu prijavu carinskom uredu prema mjestu svog
sjedita ili prebivalita na kojoj e obraunati posebni porez najkasnije u roku 5 dana
od dana unosa ili primitka predmeta oporezivanja, a posebni porez utvruje i obraunava nadleni carinski ured donoenjem rjeenja.
Ako se u poreznom nadzoru utvrdi da osoba posjeduje predmete oporezivanja to su uneseni ili primljeni u RH, a za koje nije podnesena porezna prijava,
smatra se da su predmeti oporezivanja uneseni ili primljeni prije roka od 5
dana za podnoenje porezne prijave, osim ako osoba kod koje su pronaeni
predmeti oporezivanja ne dokae suprotno.
i
Kod nastanka porezne obveze u sluajevima nezakonitog postupanja posebni porez

po slubenoj dunosti utvruje i obraunava nadleni carinski ured donoenjem rjeenja.
OSLOBOENJA
Posebni porez se ne plaa na predmete oporezivanja ako su namijenjeni za:
1. slubene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavnitava te posebnih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih predstavnitava koje vode poasni konzularni dunosnici,
ugovorom koji obvezuje RH,
4. osobne potrebe stranog osoblja meunarodnih organizacija, kada je to utvreno meunarodnim ugovorom koji obvezuje RH,
5. uporabu u skladu s meunarodnim ugovorom koji je RH zakljuila s drugom
dravom ili meunarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku predmeta oporezivanja predvia osloboenje od plaanja poreza na dodanu vrijednost,
6. slubene potrebe institucija EU u Republici Hrvatskoj,
7. osobne potrebe stranog osoblja institucija EU u Republici Hrvatskoj.
172
Osloboenje od plaanja posebnog poreza iz toke 1., 2., 6. i 7. ostvaruje se na temelju potvrde ministarstva nadlenog za vanjske poslove, a osloboenje iz toke 3.,
4. i 5. na temelju potvrde nadlenog dravnog tijela koje je nositelj provedbe pojedinog meunarodnog ugovora.
Ako je u skladu s meunarodnim ugovorom mogue ostvariti osloboenje

samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora potvrditi ministarstvo nadleno za vanjske poslove.
Osloboenje od plaanja posebnog poreza iz toke 2., 4. i 7. ne mogu ostvariti dravljani RH, odnosno strani dravljani s prebivalitem u Republici Hrvatskoj.
i Predmeti oporezivanja na koje se posebni porez ne plaa ne smiju se otuiti bez prethodne obavijesti nadlenom carinskom uredu i plaanja posebnog poreza.
i
Posebni porez se ne plaa na predmete oporezivanja koje fizika osoba proizvede te

unese ili uveze u osobnoj prtljazi u koliinama za koje se smatra da nisu namijenjene
za komercijalnu uporabu.
Ovlateni dratelj poreznog skladita osloboen je plaanja posebnog poreza na
predmete oporezivanja:
1. to se koriste kao uzorci za analize za probnu proizvodnju, odnosno za znanstvene svrhe,
2. to se koriste za kontrolu kvalitete,
3. to se koriste u svrhu poreznog nadzora,
4. to su uniteni pod carinskim nadzorom,
5. za utvrene gubitke ili manjkove predmeta oporezivanja u poreznom skladitu ili za vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode.
Proizvoa i trgovac su osloboeni plaanja posebnog poreza na predmete oporezivanja u sluajevima iz toke 1., 2., 3. i 4.
Posebni porez se ne plaa na predmete oporezivanja:
1. to su u prodaji na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili
leta u tree drave i tree teritorije ili druge drave lanice EU,
2. to su u prodaji u izdvojenim prodajnim mjestima carinskih, odnosno poreznih
skladita u zranim lukama i pristanitima otvorenim za meunarodni promet
putnicima koji putuju izvan podruja RH, uz predoenje ukrcajne karte.
PREDMET OPOREZIVANJA, POREZNA OSNOVICA I VISINA POREZA

R.
br.
1
2
Porezna osnovica
Visina poreza
Kava i bezalkoholna pia to se stavljaju na trite RH

prena kava iz tarifne oznake KN 0901 21 i
KN 0901 22
ekstrakti, esencije i koncentrati od kave iz tarifne oznake KN 2101 11
1 kg netomase
kave
1 kg netomase
kave
6,00 kn/kg
20,00 kn/kg
173
R.
br.
pripravci na osnovi ekstrakata, esencija ili koncentrata ili na osnovi kave iz tarifne oznake KN
2101 12
nadomjesci kave to sadre kavu iz tarifne
oznake KN 0901 90 90
napitci i bezalkoholna pia to sadre kavu,
ekstrakte, esencije i koncentrate od kave iz tarifne oznake KN 2202
4
5
vode, ukljuujui mineralne vode i gazirane

vode, s dodanim eerom ili drugim sladilima
ili aromatizirane, te ostala bezalkoholna pia
iz tarifne oznake KN 2202, osim vonih sokova, vonih nektara, bezalkoholnih pia dobivenih od proizvoda iz tarifne oznake KN 0401
do 0404 i bezalkoholnih pia koja sadre
kavu, ekstrakte, esencije i koncentrate od kave
ostala pia s udjelom alkohola ne veim od
1,2% iz tarifne oznake KN 2204, 2205, 2206
i 2208, osim pia koja su mjeavina piva i
bezalkoholnih pia iz tarifne oznake KN
2206 s volumnim udjelom stvarnog alkohola
veim od 0,5% vol
sirupi i koncentrati namijenjeni za pripremu
bezalkoholnih pia neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu,
osim koncentrata iz tarifne oznake KN 2009
i vonih sirupa
praci i granule namijenjeni za pripremu bezalkoholnih pia neovisno o njihovom razvrstavanju u Kombiniranu nomenklaturu
Porezna osnovica
1 kg netomase
kave sadrane
u gotovom
proizvodu
1 hektolitar
bezalkoholnog
pia
Visina poreza
prena kavu
sadrana u
gotovom proizvodu
6,00 kn/kg
ekstrakti, esen- 20,00 kn/kg

cije i koncentrati od kave
sadrani u
gotovom
proizvodu
40,00 kn/hl
1 hektolitar
bezalkoholnog
pia
40,00 kn/hl
1 hektolitar
bezalkoholnog
pia
240,00 kn/hl
100 kg netomase praaka i

granula
400,00 kn/100 kg neto
NASTANAK POREZNE OBVEZE

Obveza obraunavanja i uplate posebnog poreza nastaje stavljanjem na trite u RH
predmeta oporezivanja, i to:
1. u trenutku otputanja predmeta oporezivanja iz sustava odgode,
2. u trenutku proizvodnje predmeta oporezivanja izvan sustava odgode,
3. u trenutku uvoza, unosa ili primitka predmeta oporezivanja u Republici Hrvatskoj izvan sustava odgode,
i
Stavljanje na trite u RH je:

otputanje predmeta oporezivanja iz sustava odgode plaanja posebnog poreza,
proizvodnja predmeta oporezivanja izvan sustava odgode plaanja posebnog poreza,
unos, uvoz ili primanje predmeta oporezivanja, osim ako se predmeti oporezivanja
neposredno nakon unosa, uvoza ili primanja stavljaju u sustav odgode plaanja
posebnog poreza.
174
Unos predmeta oporezivanja je svaki unos u RH s teritorija drave lanice EU,

kako je propisano zakonodavstvom EU, osim iz treih teritorija.
i
Uvoz predmeta oporezivanja je svaki unos u EU iz treih drava, odnosno treih teritorija, osim ako ovim Zakonom nije drukije propisano.
4. kad se utvrdi manjak ili gubitak predmeta oporezivanja u poreznom skladitu

ili za vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode, osim gubitka
ili manjka za koji porezni obveznik dokae nadlenom carinskom uredu da se
moe pripisati vioj sili ili razlozima koji se ne mogu pripisati njegovoj krivnji,
5. na dan prestanka vaenja odobrenja koje je izdao nadleni carinski ured za
poslovanje u sustavu odgode,
6. kad se utvrdi da se s predmetima oporezivanja nezakonito postupalo.
i
Obveza obraunavanja i uplate posebnog poreza odgaa se ako se predmeti oporezivanja primaju, skladite ili proizvode u poreznom skladitu.
Obveza obraunavanja i uplate posebnog poreza za proizvoaa i trgovca

izvan sustava odgode ne nastaje ako u razdoblju oporezivanja izvezu ili iznesu
predmete oporezivanja iz RH.
Proizvoa, trgovac i ovlateni dratelj poreznog skladita obvezni su u svojim evidencijama voditi podatke o nabavi predmeta oporezivanja, mjestu i dravi nabave ili
isporuke, datumu nabave ili isporuke, koliini proizvedenih, uvezenih, unesenih, izvezenih, iznesenih, isporuenih i prodanih predmeta oporezivanja, stanju zaliha i sirovina, vrijednosti, poreznoj osnovici, poreznoj stopi i iznosu obraunatog posebnog
poreza, dok je ovlateni dratelj poreznog skladita duan voditi i evidencije o primljenim i otpremljenim koliinama predmeta oporezivanja u sustavu odgode.
Naziv obrasca
Obveznik podnoenja
obrasca
PUR Prijava za upis u registar pore- Proizvoa, trgovac i

znih obveznika
ovlateni dratelj poreznog skladita
MI-K Mjeseno izvjee o stanju Proizvoa, trgovac i
zaliha, proizvedenim, uvezenim, ovlateni dratelj porezunesenim, isporuenim i prodanim nog skladita kave
koliinama te obraunatom posebnom porezu na kavu za razdoblje
od_______ do______

(podnosi se nadlenoj carinarnici)
8 dana prije poetka obavljanja

djelatnosti proizvodnje ili prodaje predmeta oporezivanja
do zadnjeg dana tekueg mjeseca za prethodni kalendarski
mjesec
175
Naziv obrasca
Obveznik podnoenja
obrasca
MI-BAP Mjeseno izvjee o stanju

zaliha, proizvedenim, uvezenim,
unesenim, isporuenim i prodanim
koliinama te obraunatom posebnom porezu na bezalkoholna pia
za razdoblje od_______ do______
OBR-PP-K/BAP Zahtjev za obraun
posebnog poreza
i

(podnosi se nadlenoj carinarnici)
Proizvoa, trgovac i do zadnjeg dana tekueg mjeovlateni dratelj porez- seca za prethodni kalendarski
nog skladita bezalko- mjesec
holnih pia
Primatelj kave i bezalko- 5 dana od dana unosa ili primitholnih pia
ka predmeta oporezivanja
Za razdoblje u kome nije bilo proizvodnje, uvoza, unosa, isporuke, primanja, otpreme
ili prodaje predmeta oporezivanja ne postoji obveza dostavljanja mjesenih izvjea.
UPLATNI RAUN I ROKOVI UPLATE

70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
XXXX - XXXXXXXXXXX
Posebni porezi
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

Upisuje se brojanu
oznaku
vrste prihoda
Vrsta posebnog poreza
1082
Poseban porez na
bezalkoholna pia
1104
Poseban porez na kavu
Ovlateni dratelj poreznog skladita, proizvoa i trgovac izvan

sustava odgode duni su uplatiti posebni porez do zadnjeg dana
tekueg mjeseca za prethodni kalendarski mjesec. U sluaju prestanka vaenja poreznog odobrenja ovlateni dratelj poreznog
skladita duan je platiti posebni porez u roku 30 dana od dana
prestanka vaenja odobrenja
Pri uvozu posebni porez obraunava i naplauje carinski ured koji provodi carinski
postupak zajedno s obraunom i naplatom carinskog duga prema propisima o obraunu i naplati carinskog duga, osim ako je plaanje posebnog poreza odgoeno.
176
POVRAT POSEBNOG POREZA

Pravo na povrat posebnog poreza ima:
osoba koja u okviru obavljanja djelatnosti izveze ili iznese predmete oporezivanja iz RH na koje je plaen posebni porez ima pravo na povrat posebnog
poreza u visini posebnog poreza plaenog za predmete oporezivanja u RH
proizvoa koji izveze ili iznese iz RH predmete oporezivanja za iju je proizvodnju utroio predmete oporezivanja na koje je plaen posebni porez u RH
ima pravo na povrat posebnog poreza na koliine utroene u proizvodnji novog proizvoda
proizvoa koji proizvede troarinske ili druge proizvode za iju je proizvodnju
utroio predmete oporezivanja na koje je u RH plaen posebni porez ima pravo na povrat posebnog poreza na koliine utroene u proizvodnji novog proizvoda.
Porezni obveznik ima pravo na povrat plaenog posebnog poreza za predmete oporezivanja koji su temeljem odluke nadlenog tijela povueni iz prodaje zbog zdravstvene neispravnosti.
POREZNI PROPISI
Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pia (Narodne novine broj
72/13),
73/13),
Pravilnik o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pia (Narodne novine broj
90/13, 111/13),
12/15).
177
1.4.4 POREZ NA PREMIJE OSIGURANJA OD

AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI I PREMIJE
KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA
POREZNI OBVEZNIK
Drutva za osiguranje koja s pravnim i fizikim osobama sklapaju ugovore i naplauju premije osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih
vozila izravno ili neizravno preko posrednika ili zastupnika.
PREDMET OPOREZIVANJA/POREZNA OSNOVICA
Porezna osnovica
1. Premija osiguranja od au- Premija osiguranja koju drutvo za osiguranje utvruje pravnoj ili
tomobilske odgovornosti fizikoj osobi pri sklapanju ugovora o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozila
2. Premija kasko osiguranja Premija osiguranja koju drutvo za osiguranje utvruje pravnoj ili
cestovnih vozila
fizikoj osobi pri sklapanju ugovora o kasko osiguranju cestovnih
vozila
POREZNA STOPA
1. 15% od ugovorene premije osiguranja od automobilske odgovornosti,
2. 10% od ugovorene premije kasko osiguranja cestovnih vozila.
OSLOBOENJA
Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na premije kasko
osiguranja cestovnih vozila ne plaaju diplomatska i konzularna predstavnitva.
Naziv obrasca
E-PAO Evidencija ugovora o obveznom osiguranju cestovnih motornih

vozila, iznosu premija osiguranja od
automobilske odgovornosti i o poreznoj obvezi prema datumu dospijea
E-PKO Evidencija ugovora o kasko
osiguranju cestovnih vozila, iznosu
premija kasko osiguranja cestovnih
vozila i poreznoj obvezi prema datumu dospijea
IZ-PAOKO Izvjee o obraunanom i
plaenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i
na premije kasko osiguranja cestovnih
vozila
178
Drutvo za
osiguranje
Drutvo za
osiguranje
Drutvo za
osiguranje
Krajnji rok podnoenja obrasca

(podnose se nadlenoj carinarnici)
do 15. u mjesecu za protekli mjesec kod mjesenog izvjeivanja

do 31. sijenja tekue godine za
proteklu godinu kod godinjeg
izvjeivanja
izvjeivanja
izvjeivanja
UPLATNI RAUN I ROKOVI UPLATE

70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
XXXX - XXXXXXXXXXX
Posebni porezi
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

Upisuje se brojanu
oznaku
vrste prihoda
Vrsta posebnog poreza
1120
Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti
30 dana od dana trenutka sklapanja ugovora s

pravnom ili fizikom osobom
1139
Poseban porez na kavu
30 dana od dana trenutka sklapanja ugovora s

pravnom ili fizikom osobom
POREZNI PROPISI
Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije
kasko osiguranja cestovnih vozila (Narodne novine broj 150/02 ),
73/13),
Pravilnik o voenju evidencije o plaenom porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih motornih vozila
12/15).
179
2. UPANIJSKI POREZI
2.1 POREZ NA NASLJEDSTVA I DAROVE
POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj naslijedi ili primi na dar ili stekne po
drugoj osnovi bez naknade imovinu na koju se plaa porez na nasljedstva i darove.
Ako se nasljednik odrekne nasljedstva ili ga ustupi u ostavinskom postupku, porez na
nasljedstva i darove plaa osoba kojoj je nasljedstvo pripalo ili joj je ustupljeno.
i Porez na nasljedstva i darove ne plaa se ako se na naslijeene ili darovane pokretnine
plaa PDV.
i
NASTANAK POREZNE OBVEZE

Obveza poreza na nasljedstva i darove nastaje:
1. u trenutku pravomonosti rjeenja o nasljeivanju,
2. u trenutku pravomonosti odluke dravnog tijela ili suda,
3. u trenutku sklapanja ugovora o darovanju (potpisivanja ugovora od darovatelja i daroprimatelja), i
4. u trenutku primitka dara, ako ugovor o darovanju nije zakljuen.
POREZNA OSNOVICA
Iznos gotova novca te trina vrijednost financijske i druge imovine na dan utvrivanja porezne obveze, nakon odbitka dugova i trokova to se odnose na imovinu na
koju se plaa taj porez.
Porez na nasljedstva i darove plaa se:
1. na gotov novac, novane trabine i vrijednosne papire (vrijednosnice),
2. na pokretnine ako im je pojedinana trina vrijednost vea od 50.000,00 kuna na
dan utvrivanja porezne obveze.
i Nasljeivanje, darovanje ili stjecanje nekretnina oporezuje se prema odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina (vidi poglavlje 4.2)
i
POREZNA STOPA
Do 5 % (propisuje se upanijskim odlukama).
OSLOBOENJA
Porez na nasljedstva i darove ne plaaju:
1. brani drug, krvni srodnici u ravnoj liniji, te posvojenici i posvojitelji umrlog ili
darovatelja,
2. braa i sestre, njihovi potomci te zetovi i snahe ostavitelja ili darovatelja, ako
su ivjeli u zajednikom kuanstvu s ostaviteljem u trenutku njegove smrti ili s
darovateljem u trenutku primitka dara. Zajednikim kuanstvom smatra se
180
zajedniko stjecanje prihoda i imovine te raspolaganje prihodima i imovinom

koja se nasljeuje ili daruje,
3. fizike i pravne osobe kojima RH ili jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave daruje, odnosno daje pokretnine bez naknade radi odtete ili iz
drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,
4. RH i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni kri i druge humanitarne
udruge osnovane na temelju posebnih propisa,
5. fizike i pravne osobe kada primaju darove (donacije) za svrhe utvrene posebnim propisima.
i
upanije mogu svojim odlukama propisati i druga osloboenja i olakice.

Obveznici poreza na nasljedstva i darove moraju nadlenom poreznom tijelu dostaviti pravomono rjeenje o nasljeivanju, odnosno odluku tijela dravne uprave ili
suda, ili ugovor o darovanju, i to u roku 30 dana od: dana pravomonosti rjeenja o
nasljeivanju, ili odluke tijela dravne uprave ili suda, ili od dana sklapanja ugovora
o darovanju, ili od primitka dara ako ugovor nije sklopljen.
ROK UPLATE I UPLATNI RAUN
Porezni obveznik je duan platiti utvrenu svotu poreza 15 dana od dana dostave
rjeenja o utvrivanju tog poreza.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun upanije ili

Grada Zagreba
KHTCPCOLGPG
Porez na nasljedstva i darove
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
Upisuje se raun upanije ili Grada Zagreba

POREZNI PROPISI
Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (Narodne novine broj 117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01,
150/02, 147/03, 132/06, 26/07 Odluka Ustavnog suda RH 73/08 i 25/12, 147/14),
181
Opi porezni zakon (Narodne novine broj 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13),
12/15).
2.2 POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA

POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba vlasnik registriranih osobnih automobila i motocikla.
OSOBNI AUTOMOBIL je motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje,
osim sjedala za vozaa, ima najvie osam sjedala i ija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma.
MOTOCIKL je motorno vozilo na dva kotaa, s bonom prikolicom ili bez nje i
motorno vozilo na tri kotaa, ako njegova masa nije vea od 400 kilograma.
1. Osobni automobil (do 10 godina starosti).
2. Motocikl.
IZNOS POREZA
Oporezuje se prema snazi motora iskazanoj u kW i godinama starosti vozila .
1. Osobni automobil
Ako je snaga motora
preko kW
do kW
55
70
100
130
55
70
100
130
do 2 godine starosti
Plaa se kuna
Od 2 do 5 godina starosti
od 5 do 10 godina starosti
300,00
400,00
600,00
900,00
1.500,00
250,00
350,00
500,00
700,00
1.200,00
200,00
250,00
400,00
600,00
1.000,00
2. Motocikl
Ako je snaga motora
preko kW
do kW
20
50
80
20
50
80
do 2 godine
starosti
100,00
200,00
500,00
1.200,00
Plaa se kuna
od 2 do 5 godina od 5 do 10 godina
starosti
starosti
80,00
150,00
400,00
1.000,00
50,00
100,00
300,00
800,00
preko 10 godina
starosti
50,00
200,00
600,00
OSLOBOENJA
1. Porez na cestovna motorna vozila ne plaa se:
na vozila RH i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
182
na vozila tijela dravne uprave i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave,
na vozila zdravstvenih ustanova i vatrogasnih jedinica,
na vozila diplomatskih i konzularnih predstavnitava i stranoga diplomatskog
osoblja,
na posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu djelatnosti za prijevoz
umrlih i taksi slubu.
2. Porez na cestovna motorna vozila ne plaaju osobe koje su u cijelosti bile osloboene plaanja carine i PDV-a (poreza na promet) pri nabavi vozila.
i
Pri promjeni vlasnitva cestovnoga motornog vozila tijekom kalendarske godine novi vlasnik ne plaa porez na cestovna motorna vozila ako je taj porez bio
utvren prijanjem vlasniku.
Ako je tijekom kalendarske godine nabavljeno novo motorno vozilo vlasnik
toga vozila plaa godinji porez umanjen za dio godine prije nabave vozila.

rjeenja o utvrivanju tog poreza, ili pri registraciji vozila.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun upanije ili

Grada Zagreba
KHTCPCOLGPG
Porez na cestovna motorna vozila
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

POREZNI PROPISI
150/02, 147/03, 132/06, 26/07 Odluka Ustavnog suda RH 73/08 i 25/12,
147/14),
183
73/13),
Naredba o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih doprinosa te prihoda za
financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini (Narodne novine broj 12/15).
2.3 POREZ NA PLOVILA

POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba vlasnik plovila.
i
PLOVILO je brod (jahta ili brodica) i amac unutarnje plovidbe koji slue razonodi,
sportu ili rekreaciji.
Plovilo prema duini iskazanoj u metrima, s kabinom ili bez kabine, te snazi motora
iskazanoj u kW
IZNOS POREZA
1. Plovilo bez kabine
Duìna plovila (u metrima)
preko
do
5m
7m
7m
10 m
10 m
Ovisno o snazi motora (u kW) pla}a se u kunama

do 30 kW
preko 30 do 100 kW
preko 100 kW
100,00
200,00 kn
300,00 kn
400,00 kn
500,00 kn
200,00
450,00 kn
600,00 kn
2. Plovilo s kabinom na motorni pogon

Duìna plovila (u
metrima)
preko
do
5m
7m
10 m
12 m
7m
10 m
12m

do 30 kW
preko 30 do 100 kW preko 100 do 500 kW
200,00 kn
300,00 kn
400,00 kn
200,00 kn
400,00 kn
500,00 kn
1.000,00 kn
300,00 kn
500,00 kn
1.000,00 kn
3.000,00 kn
preko 500 kW
2.500,00 kn
3.500,00 kn
5.000,00 kn
3. Plovilo s kabinom i pogonom na jedra

Duìna plovila (u
metrima)
preko
do
do 10 kW
preko 10 do 25 kW
preko 25 do 50 kW
preko 50 kW
5m
7m
10 m
12 m
200,00 kn
300,00 kn
400,00 kn
300,00 kn
600,00 kn
800,00 kn
1.500,00 kn
400,00 kn
1.000,00 kn
2.000,00 kn
3.000,00 kn
500,00 kn
2.000,00 kn
3.000,00 kn
4.000,00 kn
184
7m
10 m
12 m
OSLOBOENJA
Porez na plovila ne plaa se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost i brodice u vlasnitvu domicilnog stanovnitva na otocima koje slue za nunu organizaciju ivota i odravanje posjeda na otocima.
i

rjeenja o utvrivanju tog poreza.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun upanije ili

Grada Zagreba
KHTCPCOLGPG
Porez na plovila
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

POREZNI PROPISI
147/14),
73/13),
12/15).
185
2.4 POREZ NA AUTOMATE ZA ZABAVNE IGRE

POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba koje automate za zabavne igre stavlja u uporabu u zabavnim
klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.
Pod automatima se smatraju automati koji slue za prireivanje zabavnih igara na raunalima, simulatorima, videoautomatima, fliperima, pikadima, biljarima, stolnom nogometu i drugim slinim automatima koji se stavljaju u pogon s pomou kovanica, etona ili uz naplatu, pri emu igra ne ostvaruje
dobitak u novcu, stvarima ili pravima.
Pod zabavnim klubovima smatraju se prostori u kojima se prireuju zabavne
igre na automatima za zabavu, a ija povrina ne moe biti manja od 30 m2 i
u kojima mora biti postavljeno najmanje 5 automata za zabavne igre.
Automati za zabavne igre koji se stavljaju u uporabu u zabavnim klubovima, ugostiteljskim objektima, javnim objektima i drugim javnim prostorima.
IZNOS POREZA
100 kn mjeseno automatu za zabavne igre.
OSLOBOENJA
Porez na automate za zabavne igre ne plaa se na automate za zabavu vrste biljar,
ako imaju na vidnom mjestu istaknutu markicu Hrvatskog biljarskog saveza.
Porezni obveznik duan je prije stavljanja u uporabu automata za zabavne igre nadlenom podrunom uredu Porezne uprave prema mjestu uporabe automata podnijeti zahtjev za izdavanje nadzorne naljepnice (markice) za oznaavanje automata.
Nadleni podruni ured Porezne uprave izdaje poreznom obvezniku za svaki prijavljeni automat za zabavne igre nadzornu naljepnicu (markicu) za oznaavanje automata koja vai samo za mjesec u kojem je izvrena prijava i plaen porez na automate. Za svaki sljedei mjesec uporabe automata na istoj lokaciji porezni obveznik duan je uz zahtjev za izdavanje naljepnice dostaviti samo dokaz o izvrenoj uplati poreza na automate za zabavne igre.
186

Porezni obveznik je duan platiti utvrenu svotu poreza do kraja tekueg mjeseca za
naredni mjesec.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun upanije ili

Grada Zagreba
KHTCPCOLGPG
Porez na automate
za zabavne igre
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
Naknada za mjesene
nadzorne markice
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
POREZNI PROPISI
147/14),
187
73/13),
Pravilnik o prireivanju zabavnih igara (Narodne novine broj 86/01, 3/02,
69/11),
Pravilnik o uvjetima tehnike ispravnosti automata za zabavne igre (Narodne
novine broj 107/03, 69/11),
12/15).
188
3. GRADSKI ILI OPINSKI POREZI

3.1 PRIREZ POREZU NA DOHODAK
POREZNI OBVEZNIK
Obveznici poreza na dohodak koji imaju prebivalite ili uobiajeno boravite na podruju opine/grada koji su propisali obvezu plaanja prireza.
POREZNA OSNOVICA
Iznos poreza na dohodak.
POREZNA STOPA
1. Opina po stopi do 10 %,
2. Grad ispod 30.000 stanovnika po stopi do 12 %,
3. Grad iznad 30.000 stanovnika po stopi do 15 %,
4. Grad Zagreb po stopi do 18 %.
Stope prireza po gradovima/opinama:
Andrijaevci
Antunovac
Bale
Babina greda
Barban
Bedenica
Bednja
Belica
Beli Manastir
Belie
Benkovac
Beretinec
Bilice
Bilje
Biograd na Moru
Biskupija
Bistra
Bizovac
Bjelovar
Blato
Bol
21
8%
10%
1%
5%
5%
3%
10%
1%
5%
10%
5%
7%
10%
5%
12%
4%
10%
3%
12%
10%
10%
Borovo
Bonjaci
Brckovljani
Brdovec
Brela
Brestovac
Breznica
Brezniki Hum
Brinje
Brodski Stupnik
Buje
Bukovlje
Buzet
Cerna
Cernik
Cerovlje
Cestica
Cista Provo
Civljane
Crikvenica
abar
10%
5%
3%
10%
5%
5%
10%
3%
10%
10%
6%
5%
6%
5%
10%
2%
10%
3%
5%
10%
5%
aglin
akovec
azma
eminac
epin
Darda
Daruvar
Davor
Delnice
Deanovac
Dicmo
Donja Stubica
Donja Voa
Donji Andrijevci
Donji Kukuruzari
Donji Lapac
Donji Martijanec
Donji Miholjac
Dragali
Dra
Drenovci
5%
10%
10%
10%21
10%
5%
10%
10%
5%
5%
8%
10%
10%
8%
6%
5%
5%
8%
10%
2%
5%
3% do 21. sijenja 2015. godine, a 10% od 22. sijenja 2015. godine.
189
Drni
Dubrava
Dubravica
Dubrovako
primorje
Dubrovnik
Duga Resa
Dugo Selo
Dugopolje
Dvor
akovo
urenovac
urmanec
Erdut
Ervenik
Farkaevac
Faana
Ferianci
Fuine
Garin
Garenica
Gornji Bogievci
Gornji Kneginec
Gospi
Graac
Graie
Gradec
Grubino polje
Hraina
Hrvace
Hrvatska Kostajnica
Ilok
Imotski
Ivanec
Ivani Grad
Ivankovo
Jagodnjak
Jakovlje
Jaki
Jastrebarsko
Jelsa
Kamanje
Kanfanar
190
5%
6%
7%
8%
10%
10%
9%
8%
5%
10%
10%
10%
1%
3%
3%
3%
10%
5%
10%
10%
5%
10%
10%
7%
5%
5%
10%
5%
10%
6%
10%
12%
10%
6%
10%
3%
5%
5%
9%
10%
10%
5%
Kapela
Kaptol
Karlovac
Karojba
Katela
Katelir-Labinci
Kijevo
Kistanje
Klanjec
Klenovnik
Klina Sela
Klis
Klotar Ivani
Klotar Podravski
Kneevi Vinogradi
Knin
Komia
Konavle
Konanica
Konjina
Korula
Kraljevica
Krai
Kravarsko
Kri
Krievci
Krnjak
Kutina
Labin
Lanie
Lasinja
Lastovo
Lepoglava
Lipovljani
Liane Ostrovike
Linjan
Lokviii
Lovas
Lovinac
Ludbreg
Luka
Luka
Lumbarda
8%
10%
14%
5%
12%
5%
5%
3%
12%
7%
10%
10%
2%
5%
5%
10%
5%
10%
5%
10%
6%
5%
6%
5%
2%
10%
8%
12%
6%
1%
10%
3%
8%
6%
6%
5%
7%
5%
8%
8%
5%
8%
5%
Lupoglav
Ljubeica
Magadenovac
Majur
Makarska
Mali Bukovec
Marana
Marija Gorica
Marijanci
Markuica
Maruevec
Medulin
Metkovi
Milna
Mljet
Motovun
Mrkopalj
Mu
Murter
Naice
Negoslavci
Nova Gradika
Nova Kapela
Novi Marof
Novi Vinodolski
Novska
Nutar
Ogulin
Okuani
Omi
Opatija
Opuzen
Orle
Osijek
Otoac
Otok (Sinj)
Otok (Vinkovci)
Ozalj
Pakrac
Pazin
Perui
Petlovac
Petrijanec
1%
10%
2%
5%
10%
5%
5%
10%
5%
5%
5%
5%
10%
3%
10%
1%
5%
7%
6%
8%
5%
12%
10%
10%
7%
10%
6%
10%
10%
8%
7,5%
10%
5%
13%
9%
10%
10%
12%
10%
9%
8%
5%
5%
Petrijevci
Petrinja
Pian
Pirovac
Pisarovina
Pleternica
Plitvika jezera
Ploe
Podbablje
Podcrkavlje
Podgora
Podstrana
Podgora
Pokupsko
Polaa
Popovac
Popovaa
Poega
Pregrada
Preseka
Primoten
Proloac
Promina
Puia
Pula
Pua
Rakovec
Rakovica
Raa
Ravna Gora
Reetari
Ribnik
Rijeka
Rovinj
Rugvica
Runovii
Rui
Sibinj
Senj
Sinj
5%
10%
2%
6%
6%
10%
5%
10%22
6%
5%
10%
8%
5%
5%
10%
3%
6%
10%
10%
5%
10%
5%
5%
5%
12%
10%
3%
8%
6%
7,5%
10%
5%
15%23
6%
6%
6%
5%
10%
10%
8%
Sisak
Skradin
Slatina
Slavonski Brod
Slunj
Solin
Split
Srainec
Stara Gradika
Stari Mikanovci
Staro Petrovo Selo
Stupnik
Sutivan
Sveta Nedelja
(Samobor)
Sveta Nedelja (Labin)
Sveti ur
Sv. Filip i Jakov
Sveti Ilija
Sveti Ivan Zelina
Sveti Lovre
Sveti Petar u umi
Svetvinenat
ibenik
kabrnja
pii Bukovica
tefanje
titar
Tinjan
Tisno
Tordinci
Tribunj
Trnovec Bartoloveki
Trogir
Trpanj
Tuepi
Udbina
Umag
Unei
Valpovo
10%
5%
6%
12%
5%
10%
10%
5%
5%
10%
10%
6%
10%
6%
6%
5%
10%
10%
12%
5%
7%
5%
10%
10%
9%
10%
10%
5%
9%
5%
6%
3%
8%
10%
10%
5%
6%
5%
8%
Varadin
Varadinske Toplice
Vela Luka
Velika Gorica
Velika Kopanica
Veliki Bukovec
Veliko Trgovie
Vidovec
Vinica
Vinkovci
Virovitica
Vis
Visoko
Vinjan
Viinada
Vladisavci
Vodice
Vodnjan
Vojni
Vrbanja
Vrbje
Vrbovec
Vrbovsko
Vrgorac
Vrhovine
Vrlika
Zadar
Zadvarje
Zagreb
Zagvozd
Zaprei
Zlatar
Zlatar Bistrica
Zmijavci
akanje
minj
umberak
upa dubrovaka
upanja
Od 1. veljae 2015. godine.

12% do 31. sijenja 2015. godine.
24
10% do 31. sijenja 2015. godine.
22
23
191
10%
10%
9%
12%
7%
5%
7,5%
10%
5%
13%
10%
3%
10%
5%
3%
10%
6%
7,5%
7,5%
5%
3%
12%
10%
10%
5%
7%
12%24
1%
18%
6%
12%
10%
5%
8%
5%
5%
3%
10%
12%

Obrasci i rokovi podnoenja obrazaca prireza porezu na dohodak prikazani su u poglavlju 4.1
Uplatni rauni i rokovi uplate prireza porezu na dohodak prikazani su u poglavlju 4.1
POREZNI PROPISI
147/14),
73/13),
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine broj 177/04, 73/08, 80/11,
114/10, 22/12, 144/12, 125/13, 148/13),
Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14),
Odluka grada/opine o gradskim/opinskim porezima,
3.2 POREZ NA POTRONJU

POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba koja prua ugostiteljske usluge.
Razdoblje oporezivanja je od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.
POREZNA OSNOVICA
Prodajna cijena pia koje se proda u ugostiteljskim objektima.
i
Porez na potronju plaa se na potronju alkoholnih pia (vinjak, rakiju i estoka pia),
prirodnih vina, specijalnih vina, piva i bezalkoholnih pia u ugostiteljskim objektima.
POREZNA STOPA
Do 3% (prema odluci grada/opine).
Utvrenu obvezu poreza na potronju za razdoblje oporezivanja porezni obveznik iskazuje na Obrascu PP-MI-PO i podnosi ga do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec.
i
U opinama i gradovima koji su svojom odlukom poslove utvrivanja poreza prenijeli na Poreznu upravu porezni obveznik podnosi Obrazac PP-MI-PO nadlenoj isposta-
192
vi Porezne uprave prema svom sjeditu, odnosno prebivalitu ili uobiajenom boravitu, i to zbirno za sve poslovne prostore tako da se na obrascu pojedinano iskau
podaci za svaku opinu/grad.
U opinama i gradovima koji poslove utvrivanja poreza nisu prenijeli na Poreznu
upravu taj se obrazac podnosi nadlenom upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave pojedinano za svaki poslovni prostor.

Porezni obveznik je duan platiti utvrenu svotu poreza do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun prorauna
grada/opine
KHTCPCOLGPG
Porez na potronju
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
Upisuje se raun za redovno poslovanje prorauna grada/opine

POREZNI PROPISI
147/14),
73/13),
12/15).
193
3.3 POREZ NA KUE ZA ODMOR

POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba vlasnik kue za odmor.
KUA ZA ODMOR je svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski.
i
Kua za odmor nije gospodarstvena zgrada koja slui za smjetaj poljoprivrednih strojeva, orua i drugog pribora.
etvorni metar korisne povrine kue za odmor.
IZNOS POREZA
Od 5,00 kn do 15,00 kn po etvornom metru korisne povrine.
i
Opina ili grad propisuju visinu poreza na kue za odmor ovisno o mjestu, starosti,
stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za koritenje kue za odmor.
OSLOBOENJA
Porez na kue za odmor ne plaa se:
1. na kue za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih
nepogoda (poplava, poar, potres), te starosti i tronosti,
2. na kue za odmor za vrijeme dok su u njima smjeteni prognanici i izbjeglice,
3. na odmaralita u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave koja slue za smjetaj djece do 15 godina starosti,
4. odlukom opine ili grada mogu se propisati i druga osloboenja od plaanja
poreza na kue za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga.
Obveznici poreza na kue za odmor duni su nadlenom poreznom tijelu dostaviti
podatke o kuama za odmor, to se odnose na mjesto gdje su ti objekti, te korisnu
povrinu, do 31. oujka godine za koju se utvruje porez na kue za odmor.
Porezni obveznik je duan platiti utvrenu svotu poreza prema odluci grada ili opine, 15 dana od dana dostave rjeenja.
194
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun prorauna
grada/opine
KHTCPCOLGPG
Porez na kue za odmor
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

POREZNI PROPISI
147/14),
12/15).
3.4 POREZ NA TVRTKU ILI NAZIV

POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba koja je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak i registrirana je za obavljanje djelatnosti.
i
Pravne i fizike osobe koje u svome sastavu imaju poslovne jedinice (prodavaonice,
pogone, radionice, prodajna mjesta), obveznici su poreza na tvrtku za svaku poslovnu
jedinicu.
Tvrtka ili naziv.
IZNOS POREZA
Do 2.000,00 kuna po svakoj tvrtki ili nazivu.
195
OSLOBOENJA
Pravne i fizike osobe koje ne obavljaju djelatnost ne plaaju porez na tvrtku.
Porezni obveznik je duan platiti utvrenu svotu poreza prema odluci grada ili opine.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun prorauna
grada/opine
KHTCPCOLGPG
Porez na tvrtku ili naziv
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

POREZNI PROPISI
147/14),
73/13),
12/15).
196
3.5 POREZ NA KORITENJE JAVNIH POVRINA

POREZNI OBVEZNIK
Pravna i fizika osoba koja koristi javnu povrinu.
i
to se smatra javnom povrinom svojom odlukom propisuje opina ili grad.
Javne povrine to ih koriste pravne i fizike osobe.
IZNOS POREZA
Iznos poreza propisuje opina ili grad.
Ureuje se odlukom grada/opine.
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC

/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun prorauna
grada/opine
KHTCPCOLGPG
Porez na koritenje
javnih povrina
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

POREZNI PROPISI
147/14),
73/13),
12/15).
197
4. ZAJEDNIKI POREZI
4.1 POREZ NA DOHODAK
POREZNI OBVEZNIK
1. Fizika osoba koja ostvaruje dohodak,
2. Nasljednik za sve porezne obveze koje proizlaze iz dohotka to ga je ostavitelj
ostvario do svoje smrti. Nasljednik je istodobno i porezni obveznik za dohodak
koji mu pritjee iz naslijeenih izvora dohotka.
i
Ako vie fizikih osoba zajedniki ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizika
osoba zasebno i to za svoj udio u zajedniki ostvarenom dohotku.
REZIDENT je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalite ili uobiajeno boravite. Rezident je i fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema
prebivalite ni uobiajeno boravite, a zaposlen je u dravnoj slubi RH i po toj
osnovi prima plau.
NEREZIDENT je fizika osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalite ni
uobiajeno boravite, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.
DOHODAK je razlika izmeu primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju.
IZVORI DOHOTKA su primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka.
Dohodak koji se oporezuje prema izvoru dohotka jest:
1. dohodak od nesamostalnog rada,
2. dohodak od samostalne djelatnosti,
3. dohodak od imovine i imovinskih prava,
4. dohodak od kapitala,
5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak.
i
Porez na dohodak utvruje se i plaa za kalendarsku godinu (porezno razdoblje).

Porezno razdoblje moe biti krae od kalendarske godine u sljedeim sluajevima:
1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem sluaju porezno razdoblje obuhvaa razdoblje u kojemu je fizika osoba bila
rezident ili nerezident,
2. roenja ili smrti poreznog obveznika.
Primici to se ne smatraju dohotkom:

1. izravne uplate premije osiguranja za dokup dijela doivotne mirovine odreene
prema Zakonu o mirovinskom osiguranju kojeg bi osiguranik ostvario da je navrio odreenu starosnu dob i/ili odreeni mirovinski sta, te uplate sredstava u
198
okviru programa mirovinske rente prema posebnim propisima, to ih poslodavci

uplauju za svoje radnike u vrijeme njihovog umirovljenja,
obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smrti roditelja prema Zakonu o
mirovinskom osiguranju i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog
rata i lanova njihovih obitelji,
dravne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada RH,
nagrade jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave propisane statutom
tih jedinica i novane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u dravnom proraunu RH i proraunima jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
primici koje fizike osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizikih osoba,
a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, lijeenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rjeavanje kojih nije plaeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizike osobe, a
pod uvjetom da je darovanje odnosno plaanje nastalih izdataka za tu namjenu
obavljeno na iro-raun primatelja dara ili zdravstvene ustanove te na temelju
vjerodostojnih isprava,
primici od povoljnije kupnje roba i usluga, ukljuivo i prigodni primitak dodatne
robe ili usluge, te drugi slini primici to su dostupni svim fizikim osobama pod
jednakim uvjetima i ako nisu u svezi s ostvarivanjem oporezivog dohotka (primjerice nagradni bodovi za stalne kupce, popusti na temelju sakupljenih bodova,
kupovne akcije i slino).
2.
3.
4.
5.
Dohotkom se ne smatraju ni sljedei primici:

1. primici po posebnim propisima
1.1. potpore zbog zbrinjavanja ratnih invalida i lanova obitelji smrtno stradalih,
zatoenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
1.2. socijalne potpore,
1.3. doplatak za djecu i novani primici za opremu novoroenog djeteta,
i Dohotkom se ne smatraju primici po osnovi potpora za novoroene odnosno potpora za opremu novoroenog djeteta koje isplauju ili daju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, na temelju svojih opih akata i za koje su sredstva planirana u proraunima tih jedinica,
1.4. primici osoba s invaliditetom, osim plaa i mirovina,
1.5. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda,
2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja,
3. nasljedstva i darovi,
4. primici od otuenja osobne imovine, osim primitaka od prodaje otpada,
i Otpadom se ne smatra povratna ambalaa niti otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti radi zatite okolia.
5. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou,
6. primici ostvareni na nagradnim natjeajima ili natjecanjima, raspisanim pod jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreu prema posebnom zakonu,
7. novani dodaci uz mirovinu koje umirovljenicima isplauju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave na temelju svojih opih akata i za koje su sredstva
planirana u proraunima tih jedinica,
i
199
8. potpore koje djeci u sluaju smrti roditelja isplauju ili daju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave na temelju svojih opih akata te pravne i fizike
osobe
9. primici po osnovi osiguranja stvari, odgovornosti, ivota i imovine.
i Primici po osnovi ivotnog osiguranja i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja smatraju se dohotkom ako su premije toga osiguranja bile porezno priznati izdatak.
NAPOMENA: ako su nabrojani primici u svezi s ostvarivanjem dohotka

smatraju se oporezivim dohotkom. Dohotkom se ne smatraju primici to se
ostvaruju u okviru djelatnosti koja se oporezuje prema Zakonu o porezu
na dobit.
Porez na dohodak ne plaa se na:
1. naknadu razlike plae za vrijeme vojne slube u Oruanim snagama RH,
2. naknadu plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama za djelatnost u
okviru civilne zatite i zatite od elementarnih nepogoda,
3. na novanu naknadu za vrijeme privremene nezaposlenosti i sprijeenosti za rad
isplaenu na teret sredstava obveznih osiguranja,
4. nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja do 1.600,00 kn mjeseno,
5. nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog
sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima,
6. primitke uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i
studentskih udruga, po posebnim propisima, a do 50.000,00 kn godinje,
7. naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci suda ili nagodbi u
tijeku sudskog postupka, ako je naknada odreena u jednokratnom iznosu,
8. naknade i nagrade koje osuene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim
ustanovama i domovima za preodgoj,
9. primitke radnika i fizikih osoba po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im
isplauje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plae, do propisanih iznosa
(vidi tablicu u nastavku),
10. primitke po osnovi naknada, potpora i nagrada osoba koje obavljaju samostalne
djelatnosti i drugih djelatnosti koje se oporezuju na nain propisan za samostalnu djelatnost, do propisanih iznosa (vidi tablicu u nastavku),
11. primitke po osnovi slubenih putovanja fizikih osoba koje ne ostvaruju primitke
po osnovi nesamostalnog rada ili primitke od kojih se utvruje drugi dohodak, u
neprofitnim organizacijama uz naknadu, a do propisanog iznosa (vidi tablicu u
nastavku),
12. stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima, ukupno do 1.600,00 kn mjeseno. Iznimno se ne
smatraju oporezivim primicima stipendije studenata na sveuilitima do 4.000,00
kuna mjeseno to se dodjeljuje studentima za izvrsna postignua u znanju i u
ocjenama na sveuilitima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani na javnim natjeajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima. Neoporezivi dio priznaje se samo po osnovi jedne stipendije. Porezno priznati neoporezivi
200
dio stipendije do 4.000,00 kuna mjeseno i porezno priznati neoporezivi dio

stipendije do 1.600,00 kuna mjeseno meusobno se iskljuuju,
13. stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u
dravnom proraunu RH i stipendije koje se isplauju odnosno dodjeljuju iz prorauna EU, ureene posebnim meunarodnim sporazumima i to studentima za
redovno kolovanje na visokim uilitima,
14. sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju sportaima za
njihovo sportsko usavravanje, do 1.600,00 kn mjeseno,
15. sindikalne socijalne pomoi koje se isplauju iz sredstava sindikalne lanarine
lanovima sindikata,
16. nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima do 20.000,00 kuna
godinje i naknade sportaima amaterima prema posebnim propisima do
1.600,00 kuna mjeseno,
17. premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplauje tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu registriranom u skladu s propisima to
ureuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje u korist radnika, a uz njegov pristanak, ili ih u svoju korist uplauje obveznik poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti koji dohodak utvruje na osnovi poslovnih knjiga, i to do 500,00
kuna mjeseno, odnosno ukupno do 6.000,00 kuna godinje,
Ako poslodavac tijekom jednog mjeseca uplauje premije dobrovoljnoga mirovinskog
osiguranja u korist radnika (ili ih u svoju korist uplauje obveznik poreza na dohodak
od samostalne djelatnosti koji dohodak utvruje na osnovi poslovnih knjiga) za vie
mjeseci tog poreznog razdoblja te se premije mogu neoporezivo uplatiti do 500,00
kuna za svaki mjesec poreznog razdoblja (u pravilu kalendarske godine) za koji je
premija trebala biti uplaena.
i Ako poslodavac uplauje premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja u korist radnika jednom godinje (ili ih u svoju korist uplauje obveznik poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti koji dohodak utvruje na osnovi poslovnih knjiga) moe ih
neoporezivo jednokratno uplatiti do 6.000,00 kuna.
i Premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja to ih poslodavci plaaju za svoje radnike (ili ih u svoju korist uplauje obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji dohodak utvruje na osnovi poslovnih knjiga) iznad 6.000,00 kuna godinje smatraju se plaom i oporezuju se kao dohodak od nesamostalnog rada prilikom
svake uplate premije.
i
18. stipendije studentima izabranima na javnim natjeajima kojima mogu pristupiti

svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno kolovanje na visokim uilitima
koje isplauju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojnoobrazovne ili znanstveno-istraivake svrhe, koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom
stipendiranja,
19. novanu pomo polaznicima strunog osposobljavanja za rad bez zasnivanja
radnog odnosa,
20. primitke to se kao bespovratna sredstva isplauju fizikim osobama, odnosno
dodjeljuju, iz fondova i programa EU putem tijela akreditiranih u skladu s praviHrvatski porezni sustav
201
lima Europske komisije u Republici Hrvatskoj, izravno ili putem posrednika, za

provedbu aktivnosti mobilnosti u okviru programa i fondova EU, a u svrhe obrazovanja i strunog usavravanja za pokrie izdataka prijevoznih trokova, prehrane i smjetaja, te za realizaciju projektnih aktivnosti koje prijavljuju fizike osobe
(izdaci za najam prostora, osiguranje, opremu i materijale i drugo), a u skladu s
financijskom uredbom Europske komisije, pod uvjetom da su osigurane vjerodostojne isprave sukladno propisima Europske komisije (ugovor, zavrno izvjee,
raun i drugo),
i
Svote neoporezivih primitaka utvruju tijela akreditirana u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilima Europske komisije, putem kojih se isplauju ti primici, a na temelju
propisa ili sporazuma s Europskom komisijom, te na temelju izvrenih analiza kojima
se utvruje visina tih primitaka.
21. primitke u visini razlike izmeu primljenih bespovratnih sredstava isplaenih iz

fondova Europske unije i dravnog prorauna Republike Hrvatske za provedbu
mjere trajne obustave ribolovne aktivnosti uz unitenje plovila i knjigovodstvene
vrijednosti tog plovila
22. stipendije studenata na poslijediplomskim studijima u skladu s tokama 12., 13.
i 18., te primitke (osim primitaka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti,
imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka) to se isplauju poslijediplomantima, poslijedoktorandima, istraivaima i znanstvenicima u
skladu s tokama 13. i 18., odnosno iz fondova i programa Europske unije i drugih meunarodnih fondova i programa ureenih posebnim propisima i meunarodnim sporazumima, za pokrie trokova kolovanja, usavravanja i znanstvenih
istraivanja, odobrenih na temelju javnih natjeaja, vjerodostojnih isprava i do
propisanih iznosa.
NEOPOREZIVE NAKNADE, POTPORE, NAGRADE I DRUGI PRIMICI:
Naknade
Neoporezive svote
Prijevozni trokovi na slubenom putovanju

u visini stvarnih izdataka
Trokovi noenja na slubenom putovanju
u visini stvarnih izdataka
Trokovi prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevo- u visini stvarnih izdataka, prema
zom
cijeni mjesene odnosno pojedinane prijevozne karte
Trokovi prijevoza na posao i s posla meumjesnim javnim u visini stvarnih izdataka, prema
prijevozom
cijeni mjesene odnosno pojedinane karte. Ako radnik mora sa
stanice meumjesnog javnog
prijevoza koristiti i mjesni prijevoz stvarni izdaci utvruju se u
visini trokova mjesnog i meumjesnog javnog prijevoza
Naknada za koritenje privatnog automobila u slubene svrhe do 2,00 kn po prijeenom kilometru
Naknada razlike plae za vrijeme vojne slube u Oruanim svota naknade
snagama RH
202
Naknade
Naknada plae pripadnicima civilne zatite i drugim osobama

za djelatnost u okviru civilne zatite i zatite od elementarnih
nepogoda
Naknadu plae zbog privremene sprijeenosti za rad to je
isplaena na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dravnog prorauna i centara za socijalnu skrb, i na jednokratni dodatak zbog poslovno ili osobno uvjetovanog otkaza koji isplauje Hrvatski zavod za zapoljavanje prema posebnom propisu
Naknade tete zbog posljedica nesree na radu prema odluci
suda ili nagodbi u tijeku sudskog postupka, ako je naknada
odreena u jednokratnom iznosu (to se primjenjuje i na nagodbe sklopljene s nadlenim dravnim odvjetnitvom u postupcima za mirno rjeavanje spora i na nagodbe postignute
u postupku mirenja u individualnim radnim sporovima prema
Zakonu o mirenju)
POTPORE
Sindikalne socijalne pomoi to se isplauju iz sredstava sindikalne lanarine lanovima sindikata
Invalidnost radnika
Smrt radnika
Napomena: Potpore to ih poslodavci isplauju djeci radnika
smatraju se neoporezivim primicima u ukupnom iznosu, kao i
potpore koje djeci u sluaju smrti roditelja isplauju ili daju
jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave na temelju svojih opih akata, te pravne i fizike osobe
Smrt lana ue obitelji radnika (branog i izvanbranog druga, odnosno ivotnog partnera i neformalnog ivotnog partnera, roditelja, roditelja branog i izvanbranog druga, odnosno ivotnog partnera i neformalnog ivotnog partnera,
djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, usvojene
djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)
Bolovanja radnika due od 90 dana (razdoblje bolovanja due
od 90 dana ne mora se odnositi na jednu kalendarsku godinu)
Potpora za novoroeno dijete
darovi I PRIGODNE NAGRADE
Dar djetetu do 15 godina starosti
Prigodne nagrade (boinica, naknada za godinji odmori sl.)
Nagrade radnicima
Za navrenih 10 godina radnog staa
Neoporezive svote
svota naknade
svota naknade
svota naknade
iznos socijalne pomoi

do 2.500,00 kn godinje
do 7.500,00 kn
do 3.000,00 kn
do visine jedne proraunske jedinice propisane Zakonom o izvravanju Dravnog prorauna RH
do 600,00 kn godinje
do 1.500,00 kn
do 2.000,00 kn
do 2.500,00 kn
do 3.000,00 kn
do 3.500,00 kn
do 4.000,00 kn
203
Naknade
Neoporezive svote
Za navrenih 40 godina radnog staa i svakih narednih 5 go- do 5.000,00 kn

dina radnog staa
DNEVNICE
Dnevnice u zemlji preko 12 sati dnevno
do 170,00 kn
Dnevnice u zemlji vie od 8, a manje od 12 sati dnevno
do 85,00 kn
Dnevnice u inozemstvu
do iznosa i pod uvjetima utvrenim propisima o izdacima za
slubena putovanja za korisnike
dravnog prorauna,
Dnevnice za slubena putovanja to se radnicima isplauju iz u ukupnom iznosu
prorauna EU radi obavljanja poslova u okviru njihovih radnih
mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca
DODACI
Terenski dodatak u zemlji na ime pokria trokova prehrane i do 170,00 kn dnevno
drugih trokova radnika na terenu u zemlji, osim trokova
smjetaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju
se dohotkom radnika
Terenski dodatak u inozemstvu na ime pokria trokova pre- do 250,00 kn dnevno
hrane i drugih trokova radnika na terenu u inozemstvu, osim
trokova smjetaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne
smatraju se dohotkom radnika
Pomorski dodatak
do 250,00 kn dnevno
Pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe
do 400,00 kn dnevno
Naknada za odvojeni ivot od obitelji
do 1.600,00 kn mjeseno
OTPREMNINE
Otpremnine prilikom odlaska u mirovinu
do 8.000,00 kn
Otpremnine radi poslovno i osobno uvjetovanih otkaza prema do 6.400,00 kn za svaku navreZakonu o radu
nu godinu rada kod tog poslodavca
Otpremnine radi ozljede na radu ili profesionalne bolesti
do 8.000,00 kn za svaku za svaku navrenu godinu rada kod
tog poslodavca
Dnevnice za slubena putovanja u zemlji i inozemstvu isplauju se za putovanja iz

mjesta u kojemu je mjesto rada, ili iz mjesta prebivalita/uobiajenog boravita radnika koji se upuuje na slubeno putovanje u drugo mjesto koje je udaljeno najmanje
30 kilometara radi obavljanja odreenih poslova u svezi s djelatnosti poslodavca.
i Terenski dodatak u tuzemstvu i inozemstvu isplauje se kad radnik boravi izvan
mjesta svojega prebivalita ili uobiajenog boravita radi poslova koje obavlja izvan
sjedita poslodavca ili sjedita izdvojene poslovne jedinice poslodavca i kada poslodavac obavlja takvu vrstu djelatnosti koja je po svojoj prirodi vezana za rad na terenu
(mjesto rada se razlikuje od mjesta sjedita poslodavca ili njegove poslovne jedinice i
mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita radnika, pri emu je mjesto rada udaljeno
od tih mjesta najmanje 30 kilometara). Terenski dodatak moe se pod ovim uvjetima
isplatiti i u sluaju kada ne postoji potreba za noenjem radnika na terenu. Radom na
terenu smatra se i sudjelovanje radnika u razvojno istraivakim transferima znanja
iji je cilj osmiljavanje i unaprjeivanje proizvoda i poslovnih rjeenja vezanih uz djei
204
latnost poslodavca, kao i verifikacija, integracija i implementacija poslovnih rjeenja

koji su proizvod poslodavca, te ukoliko su ti poslovi u opisu radnog mjesta radnika.
i Naknada za odvojeni ivot od obitelji isplauje se radniku za vrijeme provedeno
na radu u mjestu sjedita poslodavca ili njegove izdvojene poslovne jedinice, ako je
mjesto rada razliito od mjesta prebivalita ili uobiajenog boravita tog radnika. Obitelji se smatra brani drug, djeca, posvojenik, pastorak i tienik, ako su prijavljeni na
istoj adresi stanovanja kao i porezni obveznik.
i Pomorski dodatak primjenjuje se za pomorce lanove posade brodova koji plove
nacionalnom plovidbom, u skladu s posebnim propisima, pomorce lanove posade
brodova koji plove na brodovima u meunarodnom linijskom pomorskom prometu
koji obavljaju prijevoz izmeu hrvatskih i stranih luka unutar granica Jadranskog
mora, ribare lanove posade ribarskih plovila koji plove u ribolovnom moru Republike
Hrvatske, u skladu s posebnim propisima. Pomorski dodatak primjenjuje se za pomorce lanove posade brodova koji plove u meunarodnoj plovidbi, bez obzira na dravnu pripadnost broda, a na temelju obrauna pomorskog dodatka to prilau uz prijavu poreza na dohodak za porezno razdoblje. Brod u meunarodnoj plovidbi je, u
skladu s posebnim zakonom, brod koji plovi iz Republike Hrvatske u stranu luku i
obrnuto ili izmeu stranih luka ili plovi na otvorenom moru ili u teritorijalnim vodama
stranih drava radi pruanja usluga vezanih uz djelatnosti na puini kao to su istraivanje i iskoritavanje energenata i slino.
Naknade po osnovi dnevnica u zemlji i inozemstvu, terenskih dodataka u zemlji i u inozemstvu, pomorskih dodataka i naknade za odvojeni ivot od obitelji meusobno se iskljuuju. Iskljuuje se pravo na neoporezivi iznos dnevne
naknade za odvojeni ivot ako su za te dane tijekom mjeseca isplaene dnevnice, terenski ili pomorski dodaci. Iznos dnevne naknade za odvojeni ivot jest
neoporezivi mjeseni iznos naknade za odvojeni ivot podijeljen s brojem ukupnih dana u mjesecu u kojem se naknada isplauje.
NEOPOREZIVE STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE ZA SPORTSKA OSTVARENJA I NAGRADE I PRIMICI UENIKA I STUDENTA:
Stipendije
Neoporezive svote
Stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na sred- do 1.600,00 kn (iznimno

njim, viim i visokim kolama i fakultetima.
do 4.000,00 kn) mjeseno
i
Iznimno, ne smatraju se oporezivim primicima stipendije studenata na sveuilitima do 4.000,00 kuna mjeseno to se
dodjeljuje studentima za izvrsna postignua u znanju i u ocjenama na sveuilitima, a koji su za dodjelu stipendija izabrani
na javnim natjeajima kojima mogu pristupiti svi studenti pod
jednakim uvjetima. Neoporezivi dio se priznaje samo po osnovi jedne stipendije. Porezno priznati neoporezivi dio stipendije do 4.000,00 kuna mjeseno i porezno priznati neoporezivi dio stipendije do 1.600,00 kuna mjeseno meusobno se
iskljuuju
205
Stipendije studenata za redovno kolovanje na viim i visokim kolama i fakultetima i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje
su sredstva planirana u dravnom proraunu RH i stipendije koje se
isplauju odnosno dodjeljuju iz prorauna EU, ureene posebnim
meunarodnim sporazumima i to studentima za redovno kolovanje
na visokim uilitima,
Stipendije studentima izabranima na javnim natjeajima kojima
mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno kolovanje na visokim uilitima koje isplauju, odnosno dodjeljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge institucije registrirane u Republici
Hrvatskoj za odgojnoobrazovne ili znanstveno-istraivake svrhe,
koje djeluju u skladu s posebnim propisima, osnovane s namjenom
stipendiranja
Sportske stipendije koje se prema posebnim propisima isplauju
sportaima za njihovo sportsko usavravanje
NAGRADE I NAKNADE ZA SPORTSKA OSTVARENJA
Nagrade za sportska ostvarenja prema posebnim propisima
Naknade sportaima amaterima prema posebnim propisima
svota stipendije
svota stipendije
do 20.000,00 kuna godinje

do 1.600,00 kuna mjeseno
NAGRADE I PRIMICI UENIKA I STUDENTA

Nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja
Nagrade uenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru svota nagrade
obrazovnog sustava i organiziranim kolskim i sveuilinim natjecanjima
Primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko do 50.000,00 kn godinje
uenikih i studentskih udruga, po posebnim propisima
POREZNA OSNOVICA
Porezna osnovica rezidenta
Ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti,
dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja
i drugog dohotka, koji rezident ostvari u tuzemstvu i u inozemstvu (naelo svjetskog
dohotka), a umanjen za osobni odbitak za rezidenta.
Porezna osnovica nerezidenta
Ukupni iznos dohotka od nesamostalnog rada, dohotka od samostalne djelatnosti,
dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala, dohotka od osiguranja
i drugog dohotka, koji nerezident ostvari u tuzemstvu (naelo tuzemnog dohotka),
a umanjen za osobni odbitak za nerezidenta.
i
Dohodak od samostalne djelatnosti to rezident ostvari u tuzemstvu i inozemstvu, a

nerezident u tuzemstvu, umanjuje se za:
1. iznos plaa novozaposlenih osoba
2. iznos dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu te iznos potpore male vrijednosti
za izvoenje praktine nastave i vjebe naukovanja u sustavu vezanih obrta prema
Zakonu o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, te posebnim propisima
donesenim na temelju tog zakona,
206
3. iznos izdataka za istraivanje i razvoj,

4. preneseni gubitak, nakon umanjenja iz toke 1., 2. i 3., koji je rezident po osnovi
obavljanja samostalne djelatnosti ostvario u tuzemstvu i inozemstvu, a nerezident
u tuzemstvu.
GODINJA POREZNA OSNOVICA REZIDENTA

DOHODAK OD NESAMOSTALNOG RADA
Dohodak od nesamostalnog rada =
Primici od nesamostalnog rada (plae i mirovine)
Uplaeni doprinosi za mirovinsko osiguranje iz plae (20,0% za mirovinsko osiguranje ili 15,0% za mirovinsko osiguranje i 5,0% za mirovinsko osiguranje
na temelju individualne kapitalizirane tednje)
Uplaeni dodatni doprinos za zdravstveno osiguranje iz mirovine (obraunava se na ukupni mjeseni primitak po stopi 3% ako je mirovina vea od
prosjene neto plae za 2015. godinu vii od 5.510,00 kn)
PRIMICI OD NESAMOSTALNOG RADA
I. Plae
1. Svi primici koje poslodavac u novcu ili u naravi isplauje ili daje radniku25 po
osnovi radnog odnosa, prema propisima koji ureuju radni odnos, a to su:
1.1 plaa koju poslodavac isplauje radnicima u svezi sa sadanjim radom,
prijanjim radom po osnovi prijanjeg radnog odnosa ili buduim radom
po osnovi sadanjeg radnog odnosa,
i
Plaom se smatraju i svi priljevi u novcu ili naravi to fizikoj osobi pritjeu po osnovi
prijanjeg radnog odnosa, bez obzira na sadanji status te osobe (umirovljenik ili neki
drugi status), i to ako se radi o plai za rad koji je obavljen za vrijeme radnog odnosa,
kao i druge isplate na koje je radnik imao pravo u vrijeme toga radnog odnosa (boinica i neoporezive naknade, potpore, nagrade i drugi primici iznad propisanih
iznosa). Plaom po osnovi prijanjeg radnog odnosa smatraju se i povoljnije kamate
pri odobravanju kredita (razlika izmeu ugovorene nie stope i stope kamate od 3%
godinje, osim kamata po kreditima to se daju ili subvencioniraju iz prorauna, ali ne
radnicima uprave) ako je kredit uz povoljnije kamate ugovoren i iskoriten za vrijeme
radnog odnosa.
1.2 primici po osnovi naknada, potpora, nagrada i drugog, koje poslodavac

isplauje ili daje radnicima iznad propisanih iznosa (vidi stranicu 202),
1.3 plaa koju radniku umjesto poslodavca isplati druga osoba,
1.4 premije osiguranja koje poslodavci plaaju za svoje radnike po osnovi
ivotnog osiguranja, dopunskog, dodatnog i privatnoga zdravstvenog
osiguranja i osiguranja njihove imovine,
1.5 premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja koje poslodavac uplauje
u korist radnika, uz njegov pristanak, tuzemnom dobrovoljnom mirovin25
Radnicima se smatraju i slubenici, namjetenici i druge osobe koje su u radnom odnosu, a

prema propisima koji ureuju radni odnos
207
2.
3.
4.
5.
skom fondu koji je registriran u skladu s propisima koji ureuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje, iznad 6.000,00 kuna godinje,
1.6 svi drugi primici koje poslodavac isplauje ili daje radniku za obavljeni rad
po osnovi ugovora o radu ili drugog akta kojim se ureuje radni odnos,
Poduzetnika plaa koja ulazi u rashod pri utvrivanju poreza na dobit,
Primici (plaa) fizikih osoba izaslanih na rad u RH po nalogu inozemnog
poslodavca u tuzemna drutva za rad u tim drutvima,
Primici (plaa) lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti i jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave koji im se isplauju za rad u tim
tijelima i jedinicama,
Naknade plae osobama koje pruaju njegu i pomo hrvatskim ratnim vojnim
invalidima iz Domovinskog rata I. Skupine, prema posebnom propisu.
II. Mirovine
1. Mirovine to su ostvarene na temelju prijanjih uplata doprinosa za obvezno
mirovinsko osiguranje,
2. Mirovine koje isplauju osiguravatelji (mirovinska osiguravajua drutva i drugi isplatitelji osiguranih svota) na temelju prijanjih uplata poslodavca za dokup dijela mirovine, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,
3. Mirovinske rente koje isplauju osiguravatelji u vrijeme umirovljenja radnika
na temelju prijanjih uplata poslodavca, ako su te uplate bile osloboene oporezivanja,
4. Mirovine to se isplauju poduzetnicima koji su obavljali samostalnu djelatnost, poduzetnicima koji su plaali porez na dobit i drugim osobama na temelju prijanjih uplata doprinosa u propisano obvezno osiguranje, a koji su
bili porezno dopustivi izdatak ili rashod,
5. Mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu (osim ako meudravnim ugovorima nije drugaije ureeno),
6. Obiteljske mirovine, osim obiteljskih mirovina to ih djeca primaju nakon smrti roditelja i obiteljskih mirovina lanova obitelji smrtno stradalog, zatoenog
ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
i
Primicima u naravi smatraju se koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti koje poslodavci i isplatitelji primitka
odnosno plae daju radnicima i fizikim osobama koje ostvaruju primitke od plae i
mirovine, te dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica radnicima po povoljnijim uvjetima. Primitkom po osnovi povoljnijih kamata smatra se razlika izmeu ugovorene
nie i stope kamate od 3% godinje, osim kamata po kreditima to se daju ili subvencioniraju iz prorauna, ali ne radnicima uprave.
PRIMICI TO SE NE SMATRAJU PRIMICIMA OD NESAMOSTALNOG RADA

P
rimicima od nesamostalnog rada ne smatraju se primici to ih poslodavac i
isplatitelj primitka, odnosno plae, omoguuje radnicima i fizikim osobama
koje ostvaruju primitke u interesu obavljanja djelatnosti poslodavca i isplatitelja primitka odnosno plae, a osobito:
208
1. ureenje i opremanje radnih prostora i prostora za odmor i prehranu,

2. posebna radna odjea obiljeena nazivom ili znakom poslodavca ili isplatitelja primitka,
3. obvezni lijeniki pregledi prema posebnim propisima,
4. sistematski kontrolni lijeniki pregledi ako su omogueni svim radnicima
i fizikim osobama koje ostvaruju primitke,
5. obrazovanje i izobrazba koje je u svezi s djelatnosti poslodavca i isplatitelja
primitka, odnosno plae,
6. lanarine po osnovi lanstva u strukovnim komorama koje su, prema posebnim propisima, obvezne za radnike pri obavljanju odreenih poslova
za poslodavca i isplatitelja primitka, odnosno plae.
Primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju se iznosi koje isplauje
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i to:
1. naknada plae hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata prema posebnom
zakonu od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju, za vrijeme
profesionalne rehabilitacije i od zavrene profesionalne rehabilitacije do zaposlenja, a najdue 12 mjeseci od dana zavretka profesionalne rehabilitacije
2. zatitni dodatak uz mirovinu planiran u dravnom proraunu ili proraunu
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
3. novana naknada zbog tjelesnog oteenja,
4. doplatak za pomo i njegu druge osobe,
5. naknada plae invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, od
dana nastanka invalidnosti do najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije,
6. dodatak na mirovinu isplaen sukladno Zakonu o dodatku na mirovine
ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji korisniku mirovine
pripada za razdoblje do 31. prosinca 2011. godine.
i
Ako poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plae i mirovine isplauje radniku i fizikim osobama, te umirovljenicima plau ili mirovinu po sudskoj presudi, propisane
zatezne kamate isplaene po toj osnovi ne smatraju se primitkom od nesamostalnog
rada i ne podlijeu oporezivanju.
+
DOHODAK OD SAMOSTALNE DJELATNOSTI
Dohodak od samostalne djelatnosti (dohodak od obrta i s obrtom izjednaenim
djelatnostima, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i umarstva, a utvruje se na temelju poslovnih knjiga):
Poslovni primici (primici to su nastali u istom poreznom razdoblju)
Poslovni izdaci (izdaci to su nastali u istom poreznom razdoblju)
i
Obveznici poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost ukljuuju u poreznu osnovicu primitke po osnovi dravnih pomoi, poticaja i potpora za nabavu dugotrajne imovine, i to u iznosima evidentiranih izdataka nastalih na osnovi amortizacije
te dugotrajne imovine.
209
Izdacima se smatraju i premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja uplaene u korist radnika i/ili osobno poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koji je registriran u skladu s propisima koji
ureuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje do 500,00 kn mjeseno, odnosno do
6.000,00 kn godinje.
Svota plaa novozaposlenih osoba

Svota dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu
Svota potpore male vrijednosti za izvoenje praktine nastave i vjebe
naukovanja u sustavu vezanih obrta
Svota izdataka za istraivanje i razvoj
Preneseni gubitak (najvie 5 godina)
Dohodak od samostalne djelatnosti:
1. Dohodak od obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti obrtnike djelatnosti,
1.1. djelatnosti u smislu Zakona o obrtu i sve druge posebno nenavedene gospodarstvene djelatnosti,
1.2. ustup uz naknadu ili konana prodaja imovinskih prava u okviru obrtnike
djelatnosti ili djelatnosti slobodnog zanimanja,
2. Dohodak od slobodnih zanimanja. Djelatnostima slobodnih zanimanja osobito se
smatraju:
2.1. samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih
biljenika, revizora, inenjera, arhitekata, poreznih savjetnika, steajnih upravitelja, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika i druge sline djelatnosti,
2.2. samostalna djelatnost znanstvenika, knjievnika, izumitelja i druge sline djelatnosti,
2.3. samostalna predavaka djelatnost, odgojna djelatnost i druge sline djelatnosti,
2.4. samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaa,
3. Dohodak od poljoprivrede i umarstva.
i Djelatnost poljoprivrede i umarstva obuhvaa koritenje prirodnih bogatstava zemlje
i prodaju, odnosno zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u nepreraenom
stanju. Fizike osobe su po osnovi djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici
poreza na dohodak ako su po toj osnovi obveznici PDV-a, ako po toj osnovi u poreznom razdoblju ostvare ukupni godinji primitak vei od 80.500,00 kn, te ako ostvaruju poticaje na nain i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima.
i
Godinji paualni dohodak i porez na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva:
Porezni obveznici kojima se godinji dohodak od samostalne djelatnosti paualno
oporezuje mogu biti fizike osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i fizike osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva, a koje ispunjavaju sljedee uvjete:
1. ukupni godinji primici od samostalne djelatnosti obrta u prethodnoj kalendarskoj godini nisu vei od 149.500,00 kn, a od samostalne djelatnosti
poljoprivrede i umarstva nisu vei od 80.500,00 kn
2. nisu porezni obveznici prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost,
210
3. istodobno ne obavljaju samostalnu djelatnost od koje dohodak utvruje

na temelju poslovnih knjiga
4. ne obavljaju samostalnu djelatnost ugostiteljstva i/ili trgovine,
5. nemaju izdvojene poslovne jedinice niti proizvodne pogone
Prodaja vlastitih proizvoda fizikih osoba koje su registrirane za obavljanje djelatnosti
proizvodnje ne smatra se obavljanjem djelatnosti trgovine.
i Obavljanjem djelatnosti ugostiteljstva ne smatra se djelatnost fizikih osoba koje su se
registrirale za obavljanje djelatnosti pruanja usluga u seljakom domainstvu.
i
Fizike osobe koje zajedniki obavljaju samostalnu djelatnost to se paualno

oporezuje mogu dohodak po toj osnovi utvrivati u paualnom iznosu ako
svaki od supoduzetnika ispuni sve prethodno nabrojane propisane uvjete pod
tokama 2., 3., 4. i 5., te ako ukupan primitak od zajednikog obavljanja samostalne djelatnosti obrta u prethodnoj kalendarskoj godini nije vei od 149.500,00
kn, a od samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva nije vei od 80.500,00
kn. Supoduzetnici su duni imenovati nositelja zajednike djelatnosti koji je odgovoran za izvravanje propisanih obveza koje proizlaze iz zajednike djelatnosti. Kod obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a) koje je upisano u
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava nositeljem se smatra fizika osoba koja
je u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava upisana kao nositelj.
i
Obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost i dohodak utvruje na osnovi poslovnih

knjiga koji eli prijei na utvrivanje paualnog dohotka podnosi prijavu nadlenoj
ispostavi Porezne uprave do kraja tekue godine za iduu godinu, a najkasnije 15
dana po isteku kalendarske godine. Uz prijavu se dostavlja pregled primitaka i izdataka prema podacima iz Knjige primitaka i izdataka (Obrazac KPI) i pregled ukupnog
iznosa trabina na temelju izdanih rauna iz Evidencije o trabinama i obvezama
(Obrazac TO) za kalendarsku godinu koja prethodi godini prelaska na utvrivanje
dohotka u paualnoj svoti.
+
DOHODAK OD IMOVINE I IMOVINSKIH PRAVA
Dohodak od imovine i imovinskih prava =
1.a) Dohodak od imovine na temelju najma ili zakupa nekretnina i pokretnina = ostvarena ili od Porezne uprave procijenjena najamnina ili zakupnina
30% izdataka od ostvarene ili procijenjene najamnine ili zakupnine
ILI
1.b) Dohodak od imovine na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga (kao kod samostalne djelatnosti) = razlika primitaka i izdataka
2. Dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova godinji paualni porez na dohodak utvruje
se rjeenjem Porezne uprave
3. Dohodak od imovinskih prava = ostvareni primici stvarno nastali izdaci za
koje porezni obveznik posjeduje uredne i vjerodostojne isprave (izdaci se priznaju u godinjoj poreznoj prijavi)
211
4.
Dohodak od otuenja (prodaja, zamjena i drugi prijenos) nekretnine i imovinskog prava u roku od tri godine od dana nabave, pod propisanim
uvjetima = primici od otuenja prema trinoj vrijednosti nekretnine i imovinskog prava to se otuuju unutar 3 godine od dana nabave nabavna vrijednost uveana za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda (trokove otuenja priznaje se u godinjoj poreznoj prijavi)
Dohodak od otuenja (prodaja, zamjena i drugi prijenos) vie od 3 nekretnine ili vie od 3 imovinska prava iste vrste u razdoblju od 5 godina =
primici od otuenja prema trinoj vrijednosti nekretnina i imovinskih prava to
se otuuju u razdoblju od 5 godina nabavna vrijednost uveana za rast
proizvoakih cijena industrijskih proizvoda (trokove otuenja priznaje se u
godinjoj poreznoj prijavi)
5.
Porez na dohodak od imovine po osnovi otuenja nekretnina se ne plaa ako se nekretnine izvlauju na osnovi odredbi posebnog zakona, kao i kad se otuuju zemljita ija
je pojedinana povrina (svake pojedinane estice) do 250 m2, a ukupna povrina svih
otuenih zemljinih estica pojedinane povrine do 250 m2 ne prelazi 1000 m2.
i U sluaju otuenja nekretnine izgraene u vlastitoj reiji nabavnu vrijednost ini stvarni izdatak, odnosno cijena izgradnje prema vjerodostojnoj dokumentaciji. Ako nema
isprava o nabavi nabavna vrijednost utvruje se procjenom i usklauje se s rastom
proizvoakih cijena od trenutka kad je nastao izdatak do trenutka kada je ostvaren
primitak po osnovi otuenja te nekretnine. Ako se otuuje samo jedan stan, jedan
poslovni prostor ili drugi dio nekretnine tada se u izdatke priznaje samo razmjerni dio
ukupnih trokova izgradnje nekretnine.
i
6.a) Dohodak od otuenja posebnih vrsta imovine (otpada) = ostvareni ili od

Porezne uprave procijenjeni primici od otuenja (izdatke se ne priznaje)
ILI
6.b) Dohodak od otuenja posebnih vrsta imovine (otpada) to se utvruje
na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga (kao kod samostalne
djelatnosti) = razlika primitaka i izdataka
i
Zakonom o odrivom gospodarenju otpadom je propisano to se smatra otpadom, s

tim da se otpadom, u smislu poreznih propisa, ne smatra povratna ambalaa niti
otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i aktivnosti radi zatite okolia.
+
DOHODAK OD KAPITALA
Dohodak od kapitala =
1. Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela
i
Dohodak od kapitala se ne utvruje po osnovi primitaka od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu ako su:
a) ti primici ostvareni u okviru ESOP programa, odnosno po osnovi radnikog dioniarstva,
b) ti primici ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
lanova njihovih obitelji, te su namijenjeni i dijele se lanovima tog fonda, odnosno
212
ako su ostvareni od financijske imovine dodijeljene u skladu s propisima kojima se

ureuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji
c) dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu iskoriteni za uveanje temeljnog kapitala drutva.
Dividende i udjeli u dobiti na osnovi udjela u kapitalu ostvareni do 31.12.2000.

g. i u razdoblju od 1.01.2005. g. do 29.02.2012.g. se ne oporezuju, bez
obzira kad se isplauju.
2. Primici od udjela u dobiti ostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom
vlastitih dionica
i
Dodjela ili opcijska kupnja vlastitih dionica radnicima po povoljnijim uvjetima smatra
se primitkom u naravi tih radnika od kojeg se utvruje dohodak od nesamostalnog
rada.
3. Primici od izuzimanja imovine i koritenja usluga

Najei oblici izuzimanja jesu:
a) davanje odreenih koristi dioniaru i lanu drutva uz naknadu niu od
trine, ukljuujui i povoljniju kamatu,
b) plaanje dioniaru i lanu drutva vee naknade od vrijednosti dobara,
usluga, uinaka ili koristi to ih je drutvo dobilo od dioniara ili lana
drutva,
c) davanje dobara ili usluga dioniaru i lanu drutva u vrijednosti veoj od
vrijednosti dobara, usluga, uinaka ili koristi to ih je dioniar ili lan drutva dao drutvu,
d) omoguavanje dioniaru i lanu drutva druge koristi za koje nema pravne
osnove.
i
Dohotkom od kapitala po osnovi izuzimanja smatra se i razlika primitka koja nastaje

kad se tijekom godine poreznom obvezniku isplati predujam udjela u dobiti, a istekom te godine ostvarena dobit nije dostatna za pokrie isplaenog predujma
4. Primici od kamata, a osobito:

a) primici od kamata na kunsku i deviznu tednju (po vienju, oroenu ili rentnu
tednju, ukljuujui i prinos, nagradu, premiju i svaku drugu naknadu ostvarenu iznad visine uloenih sredstava),
b) primici od kamata po vrijednosnim papirima,
c) primici od kamata po osnovi danih zajmova,
d) primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata, ako se ne oporezuju kao udjeli u dobiti na temelju podjele dobiti ili
prihoda investicijskog fonda.
213
Kamatama se ne smatraju:
1. zatezne kamate,
2. kamate naplaene po sudskim rjeenjima i rjeenjima tijela lokalne i podrune
(regionalne) samouprave,
3. kamate na pozitivno stanje na iro-raunu, tekuem i deviznom raunu to su
ostvarene od banaka, tedionica i drugih financijskih institucija za pologe po
vienju, i to najvie u visini koju ti isplatitelji plaaju za te pologe,
i
Navedeno izuzee se primjenjuje ako je kamata za pologe po vienju manja od najmanje kamate za oroenu tednju, odnosno ako iznosi najvie do 0,5% godinje.
Najmanja kamata za oroenu tednju ne odnosi se na namjenske oroene depozite
koji slue za osiguranje trabina banke.
4. primici od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i

vrsti obveznica,
5. primici po osnovi prinosa na ivotno osiguranje s obiljejem tednje (isplaena
naknada iznad uplaenih premija osiguranja) i prinosa po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
i
Obraunate kamate do 31. prosinca 2014. godine se ne oporezuju, bez obzira kad se isplauju ili pripisuju.
NAPOMENA: od 1. sijenja 2016. godine oporezivat e se kapitalni dobici to su, od tog dana a unutar 3 godine, ostvareni stjecanjem i otuenjem financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda.
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka jest razlika izmeu ugovorene
prodajne cijene, odnosno primitka utvrenog prema trinoj vrijednosti financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda to se otuuju, i nabavne vrijednosti.
Otuenjem financijske imovine smatra se prodaja, zamjena, darovanje i drugi prijenos.
i Primicima se smatraju primici od otuenja financijskih instrumenata i strukturiranih
proizvoda (financijske imovine), to jest primici od:
1. prenosivih vrijednosnih papira i strukturiranih proizvoda, ukljuivo i udjele u kapitalu trgovakih drutava i drugih vrsta udruivanja iji je nain raspolaganja udjelima usporediv s takvim drutvima,
2. instrumenata trita novca,
3. jedinica u subjektima za zajednika ulaganja,
4. izvedenica,
5. razmjernog dijela likvidacijske mase u sluaju likvidacije investicijskog fonda te
ostali primici ostvareni od vlasnikih udjela u sluaju likvidacije, prestanka ili istupa.
i
Otuenjem financijske imovine ne smatra se:

1. prijenos udjela iz jednog u drugi dobrovoljni mirovinski fond,
2. zamjena vrijednosnih papira s istovrsnim papirima istog izdavatelja, pri
emu se ne mijenjaju odnosi meu lanovima i kapital izdavatelja, kao i
214
zamjena vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata drugim ili

drugima vrijednosnim papirima, odnosno financijskim instrumentima, te
stjecanja vrijednosnih papira, odnosno financijskih instrumenata u sluajevima statusnih promjena, pri emu u nema novanog tijeka i pod uvjetom
da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,
3. podjela dionica istog izdavatelja, pri emu ne dolazi do promjene temeljnog kapitala niti novanog tijeka,
4. zamjena udjela izmeu investicijskih pod-fondova unutar istog krovnog
fonda, odnosno zamjena udjela izmeu investicijskih fondova kojima
upravlja isto drutvo za upravljanje, pod uvjetom da je osiguran slijed stjecanja financijske imovine,
5. otkup udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova
njihovih obitelji.
i
U sluaju otuenja financijske imovine iz toaka 2. i 4. kao nabavna vrijednost se

uzima vrijednost utvrena na dan prvog stjecanja financijske imovine.
Dohodak od kapitala po osnovi primitaka ostvarenih od jedinica u subjektima za

zajednika ulaganja utvruje se u visini ostvarenih, odnosno realiziranih prinosa
umanjenih za trokove upravljanja investicijama, odnosno trokove upravljanja
imovinom investicijskog fonda (neto prinos), odnosno kod diskontnih vrijednosnih papira i obveznica bez kupona, u visini razlike izmeu otkupne vrijednosti pri
emisiji i realizirane vrijednosti pri dospijeu ako otkupitelj dri vrijednosni papir do
njegova dospijea. Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka to su
ostvareni ulaganjem financijske imovine u portfelje, a u skladu s propisom to
ureuje trite kapitala, utvruje se u trenutku realizacije prinosa iz portfelja
umanjenog za trokove upravljanja portfeljem (neto prinos).
Dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka ne oporezuje se ako je otuenje
izvreno izmeu branih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih lanova ue obitelji, izmeu razvedenih branih drugova ako je otuenje u neposrednoj svezi s
razvodom braka, nasljeivanjem financijske imovine te u sluaju ako je financijska
imovina otuena nakon 3 godine od dana nabave, odnosno stjecanja te imovine.
Ako je financijska imovina steena darovanjem i otuena u roku 3 godine od
dana nabave otuitelju se utvruje dohodak od kapitala kao razlika izmeu ugovorene prodajne cijene, ili primitka prema trinoj vrijednosti financijske imovine
to se otuuje, i nabavne vrijednosti. U sluaju stjecanja financijske imovine darovanjem danom nabave financijske imovine smatra se dan nabave darovatelja, a
nabavnu vrijednost ini trina vrijednost u trenutku nabave.
Kapitalni gubici mogu se odbiti samo od dohotka od kapitalnih dobitaka to je
ostvaren u istoj kalendarskoj godini, a najvie do visine porezne osnovice. Takav
se gubitak priznaje u godinjem izvjeu u kojemu se iskazuju ukupno ostvareni
kapitalni dobici do 31. prosinca godine u kojoj su ti gubici ostvareni.
215
+
DOHODAK OD OSIGURANJA
Dohodak od osiguranja =
Primici u visini uplaenih i porezno priznatih premija ivotnog osiguranja s
obiljejem tednje i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja.
Dohotkom od osiguranja smatraju se i primici u visini uplaenih premija dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja to su bili osloboeni oporezivanja, te su poslodavcu, ili
poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost, bili porezno priznati rashod
ili izdatak.
i U sluaju otkupa polica ivotnog i dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja ili prestanka
osiguranja dohotkom se smatra iznos primitka, ako je manji od uplaenih premija
osiguranja.
i
+
DRUGI DOHODAK
Drugi dohodak = primici izdaci
i
Drugi dohodak se utvruje po osnovi primitaka to se ne smatraju primicima od:

1. nesamostalnog rada,
2. samostalne djelatnosti,
3. imovine i imovinskih prava,
4. kapitala
5. osiguranja
Primici to se osobito smatraju primicima od kojih se utvruje drugi

dohodak:
Primici lanova predstavnikih i izvrnih tijela dravne vlasti ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave za rad u tim tijelima i jedinicama izvan radnog odnosa i kad po toj osnovi nisu osigurani,
Primici lanova skuptina i nadzornih odbora trgovakih drutava, upravnih odbora, upravnih vijea i drugih njima odgovarajuih tijela drugih
pravnih osoba, lanova povjerenstava i odbora za rad u tim tijelima izvan
radnog odnosa, a porezni obveznici nisu osigurani po osnovi obavljanja
tih djelatnosti,
Primici sudaca porotnika koji nemaju svojstvo djelatnika u sudu (nisu osigurani po osnovi obavljanja tih djelatnosti),
Primici od autorskih naknada to su isplaene prema zakonu o autorskom
pravu i srodnim pravima (nisu plaa niti primici od slobodnih zanimanja),
Primici utvreni kao razlika izmeu vrijednosti imovine i visine sredstava za
njezino stjecanje,
i
Ako Porezna uprava na osnovi prikupljenih podataka i njihovom usporedbom utvrdi

da izvori stjecanja imovine fizikih osoba nisu dokazani utvrdit e dohodak kao razliku
izmeu vrijednosti imovine i dokazane visine sredstava za njezino stjecanje.
216
Primici sportaa (nisu plaa niti primici od slobodnih zanimanja),

Primici za djelatnost izvan radnog odnosa trgovakih putnika, agenata,
akvizitera, sportskih sudaca i delegata, tumaa, prevoditelja, turistikih djelatnika, konzultanata, sudskih vjetaka, sezonskih radnika u poljoprivredi,
te drugih slinih djelatnosti, a porezni obveznici nisu osigurani po osnovi
obavljanja tih djelatnosti i dohodak od tih djelatnosti ne utvruju kao razlika izmeu primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga,
Primici u naravi izvan radnog odnosa (koritenje zgrada, prometnih sredstava, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i druge pogodnosti),
Nagrade uenicima za vrijeme praktinog rada i naukovanja iznad
1.600,00 kn mjeseno,
Stipendije uenicima i studentima za redovno kolovanje na srednjim, viim i visokim kolama i fakultetima, iznad 1.600,00 kn mjeseno,
i
Iznimno, neoporezivim primicima smatraju se i stipendije to su na javnim natjeajima

dodijeljene studentima na hrvatskim sveuilitima iznad 4.000,00 kuna mjeseno za
izvrsna postignua u znanju i u ocjenama na sveuilitima.
Primici uenika i studenata na redovnom kolovanju za rad preko uenikih i studentskih udruga prema posebnim propisima iznad 50.000,00 kn
godinje,
Sportske stipendije to se prema posebnim propisima isplauju sportaima
za njihovo sportsko usavravanje iznad 1.600,00 kn mjeseno,
Naknade iznad 1.600,00 kn mjeseno to se dodjeljuju sportaima amaterima prema posebnim propisima,
Nagrade iznad 20.000,00 kn godinje za sportska ostvarenja to se dodjeljuju prema posebnim propisima,
Ostali posebno nenavedeni primici koje fizikim osobama isplauju ili daju
pravne i fizike osobe (obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na
dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti) i drugi isplatitelji i davatelji,
a nisu primici to se smatraju dohotkom, niti primici na koje se ne plaa
porez na dohodak i ne smatraju se primicima odreenim po osnovi nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala i osiguranja.
i
Povrat doprinosa smatra se primitkom od drugog dohotka, ali ne ulazi u godinju

poreznu osnovicu i po toj se osnovi ne moe podnijeti godinju prijavu poreza.
Izdaci po osnovi drugog dohotka = Uplaeni obvezni doprinosi iz primitaka

i
Pri utvrivanju drugog dohotka izdaci se, ako su obraunani i plaeni prema posebnim propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih primitaka fizikim osobama po osnovi:
217
a) autorskih naknada isplaenih prema posebnom zakonu kojim se ureuju autorska

i srodna prava ukljuujui i naknade za isporueno umjetniko djelo osobama koje
obavljaju umjetniku i kulturnu djelatnost,
b) profesionalnih djelatnosti novinara, umjetnika i sportaa koji su osigurani po toj
osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju, i
c) primitaka nerezidenata za obavljanje umjetnike, artistike, zabavne, sportske, knjievne i likovne djelatnosti te djelatnosti u svezi s tiskom, radijem i televizijom te
zabavnim priredbama.
i Ne postoji obveza doprinosa prema primicima od kojih se utvruje drugi dohodak
prema sljedeim vrstama primitaka:
a) naknada za isporueno autorsko pravo i/ili srodna prava,
b) naknada za isporueno umjetniko djelo,
c) nagrada za rad ueniku, odnosno nagrada redovitom studentu za vrijeme praktinog rada i naukovanja,
d) primitak za rad uenika, odnosno studenta preko posrednika pri zapoljavanju
uenika i redovitih studenata,
e) stipendija ueniku odnosno studentu,
f) sportska stipendija,
g) potpora obitelji za sluaj smrti radnika,
h) potpora za kolovanje djetetu biveg radnika ili poginulog branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine ivota, odnosno do zavretka osmogodinjeg kolovanja,
i) stalna mjesena nagrada koja se isplauje lanu Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, sukladno posebnom propisu,
j) naknada sportskom sucu i delegatu,
k) novane pomoi i pomoi u naravi to ih, na temelju odredaba svojih opih akata,
isplauju ili daju opina, grad, upanija i Grad Zagreb u svrhu zatite majinstva,
roditeljske njege novoroenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu,
l) primitak za rad osobe mlae od 15 godina ivota,
m) renta koju bivi poslodavac isplauje po sudskoj presudi lanu obitelji biveg radnika,
n) novana naknada koju mobiliziranom a nezaposlenom graaninu isplauje tijelo
koje je naloilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu, i
o) primitak od kojega se utvruje drugi dohodak isplaen umirovljeniku,
p) primitak to je utvren kao razlika izmeu vrijednosti imovine i visine sredstava za
njezino stjecanje.
+
DOHODAK OSTVAREN U INOZEMSTVU
U inozemstvu plaeni porez iz dohotka rezidenta, koji prema tuzemnim propisima
podlijee oporezivanju u tuzemstvu, uraunava se u tuzemni porez na dohodak ako
ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili viestranim meudravnim
ugovorima i sporazumima nije drukije odreeno. Inozemni porez moe se uraunati samo ako odgovara tuzemnom porezu na dohodak, i to do visine obraunanog
tuzemnog poreza na inozemni dohodak.
218

Preneseni gubitak (najvie 5 godina)
Svota plaa novozaposlenih osoba
Svota dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu i svota potpore male
vrijednosti za izvoenje praktine nastave i vjebe naukovanja u sustavu
vezanih obrta
Svota izdataka za istraivanje i razvoj
=
UKUPNI DOHODAK
O S O B N I O D B I T A K (neoporezivi dio dohotka)

OSOBNI ODBICI
(faktore osobnog odbitka
se zbraja)
Osnovni osobni odbitak

Osobni odbitak umirovljenika
Uzdravani lanovi ue obitelji te

bivi brani drug za kojeg se
plaa alimentacija
Prvo dijete
Drugo dijete
Tree dijete
etvrto dijete
Peto dijete26
Porezni obveznik i svaki uzdravani lan ue obitelji i svako dijete,
ako su osobe s invaliditetom
Porezni obveznik i svaki uzdravani lan ue obitelji i svako dijete
ako su osobe kojima je rjeenjem,
na temelju posebnih propisa,
utvrena invalidnost po jednoj
osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih
propisa, pravo na doplatak za
pomo i njegu27
Faktor
IZVAN POTPOMOGNUTIH PODRUJA I

PODRUJA GRADA
VUKOVARA
Mjesena
Godinja
svota (kn) svota (kn)
2.600,00
u visini
mjesene
mirovine,
najmanje
2.600,00,
a najvie
3.800,00
0,5
1.300,00
31.200,00
u visini
godinje
mirovine,
najmanje
31.200,00,
a najvie
45.600,00
15.600,00
1. SKUPINA POTPO2. SKUPINA

MOGNUTIH PODRUPOTPOMOGNUTIH
JA I PODRUJE GRAPODRUJA
DA VUKOVARA
Mjesena Godinja Mjesena Godinja
svota (kn) svota (kn) svota (kn) svota (kn)
3.500,00
u visini
mjesene
mirovine,
a najvie
3.800,00
42.000,00
u visini
godinje
mirovine,
a najvie
45.600,00
3.000,00
u visini
mjesene
mirovine, a
najvie
3.800,00
36.000,00
u visini
godinje
mirovine,
a najvie
45.600,00
1.750,00 21.000,00
1.500,00 18.000,00
1.500,00
2.100,00
3.000,00
4.200,00
5.700,00
900,00
0,5
0,7
1
1,4
1,9
0,3
1.300,00
1.820,00
2.600,00
3.640,00
4.940,00
780,00
15.600,00
21.840,00
31.200,00
43.680,00
59.280,00
9.360,00
1.750,00
2.450,00
3.500,00
4.900,00
6.650,00
1.050,00
21.000,00
29.400,00
42.000,00
58.800,00
79.800,00
12.600,00
2.600,00
31.200,00
3.500,00 42.000,00
18.000,00
25.200,00
36.000,00
50.400,00
68.400,00
10.800,00
3.000,00 36.000,00
Za svako daljnje dijete faktor osnovnog osobnog odbitka progresivno se uveava i to za 0,6, 0,7,
0,8, 0,9, 1,0 vie u odnosu prema faktoru osnovnoga osobnog odbitka za prethodno dijete.
27
U ovim sluajevima porezni obveznik ne moe koristiti osobni odbitak za invalidnost (faktor 0,3)
niti za sebe miti za uzdravanu osobu.
26
219
Uveani osobni odbitak priznaje se na potpomognutim podrujima i podruja grada

Vukovara u godinjem obraunu poreza na dohodak po podnesenoj godinjoj poreznoj prijavi, a tijekom poreznog razdoblja koristi se osobni odbitak kao izvan potpomognutih podruja posebne dravne skrbi i podruja grada Vukovar
i Djetetom se smatra dijete kojega uzdravaju roditelji, skrbnici, usvojitelji, pooimi i
pomajke, kao i dijete nakon zavretka redovnog kolovanja do prvog zapoljavanja,
ako je prijavljeno Hrvatskom zavodu za zapoljavanje
i Osobama s invaliditetom smatraju se fizike osobe porezni obveznik i/ili uzdravani
lanovi njegove ue obitelji i uzdravana djeca kojima je invalidnost ili tjelesno oteenje utvreno rjeenjem to je doneseno prema propisima o mirovinskom osiguranju, zatiti vojnih i civilnih invalida rata, socijalnoj skrbi, odgoju i obrazovanju, kao i
prema drugim posebnim propisima.
i
Uzdravani lanovi ue obitelji i uzdravana djeca su fizike osobe kojima

oporezivi primici, primici na koje se ne plaa porez i drugi primici koji se ne
smatraju dohotkom na godinjoj razini ne prelaze 13.000,00 kn. Pri utvrivanju prava na osobni odbitak za uzdravane lanove ue obitelji i djecu ne
uzimaju se u obzir primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih
potpora, doplatka za djecu, primitaka za opremu novoroenog djeteta, potpora za novoroene i obiteljskih mirovina nakon smrti roditelja. Uzdravani
lanovi ue obitelji su brani i izvanbrani drug, odnosno ivotni partner i
neformalni ivotni partner poreznog obveznika, roditelji poreznog obveznika
i roditelji njegovoga branog i izvanbranog druga, odnosno ivotnog partnera i neformalnog ivotnog partnera, preci i potomci u izravnoj liniji, maehe
odnosno ousi koje punoljetno pastore uzdrava, bivi brani i izvanbrani
drugovi, odnosno ivotni partneri i neformalni ivotni partneri za koje porezni
obveznik plaa uzdravanje i punoljetne osobe kojima je porezni obveznik
imenovan skrbnikom.
Napomene:
1. Rezidentu fizikoj osobi osobni odbitak se prilikom godinjeg obrauna
poreza na dohodak moe uveati28:
a) za uveani osobni odbitak na potpomognutim podrujima i podruja Grada
Vukovara,
i
Osobni odbitak za uzdravane lanove ue obitelji i djecu utvruje se prema uveanom osnovnom osobnom odbitku samo ako lanovi ue obitelji i djeca imaju prebivalite i borave na potpomognutim podrujima i podruja Grada Vukovara.
b) za svotu plaenu za zdravstveno osiguranje, ako porezni obveznik nije drukije osiguran, do visine propisanoga obveznog doprinosa za zdravstveno osiguranje,
28
Na osnovi podnesene godinje porezne prijave, nakon to se dohodak umanji za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za uzdravane lanove i dio osobnog odbitka za osobnu invalidnost ili invalidnost uzdravanih lanova.
220
c) za darovanja u tuzemstvu u naravi i u novcu to su doznaena na iro raun

udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, a u kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene,
humanitarne, sportske i vjerske svrhe, do visine 2% primitaka za koje je u
prethodnoj godini podnesena godinja porezna prijava i utvren godinji porez na dohodak. Osobni odbitak se moe uveati za darovanja dana iznad
propisane visine, pod uvjetom da su dana prema odlukama nadlenih ministarstava o provedbi i financiranju posebnih programa i akcija, ali ne i za redovnu djelatnost primatelja darovanja.
i
U darovanja se mogu ukljuiti darovanja proizvoaa i trgovaca hrane koji, u cilju

spreavanja unitavanja velikih koliina hrane i zatite okolia, daruju hranu gore nabrojanim osobama za socijalne, humanitarne i druge svrhe pomoi, te osobama pogoenim elementarnim nepogodama i prirodnim katastrofama, pod uvjetom da su ta
darovanja izvrena u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.
2. Nerezidentu fizikoj osobi osobni odbitak se moe uveati prilikom godinjeg obrauna poreza na dohodak (na osnovi podnesene godinje porezne prijave) kao i rezidentu pod tokama 1 b) i 1. c).
3. Nerezident fizika osoba koja je rezident druge drave lanice Europske
unije ili Europskog gospodarskog prostora koji u Republici Hrvatskoj
ostvaruje dohodak moe prilikom godinjeg obrauna poreza na dohodak (na osnovi podnesene godinje porezne prijave) koristiti uveani osobni
odbitak kao i rezident pod tokom 1. samo ako vjerodostojnim ispravama dokae da dohodak ostvaren u Republici Hrvatskoj ini najmanje
90% njegovog ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom
razdoblju (prethodnoj kalendarskoj godini) i da je taj dohodak izuzet ili
osloboen oporezivanja u dravi lanici iji je rezident.
Nabrojana uveanja osobnog odbitka ne mogu se koristiti mjeseno tijekom
poreznog razdoblja pri plaanju predujmova, nego samo u godinjem obraunu poreza na temelju podnesene godinje prijave.
=
POREZNA OSNOVICA
POREZNE STOPE
Mjesena porezna osnovica
Do 2.200,00 kn
Od 2.200,00 do 13.200,00 kn
(na iduih 11.000,00 kn)
Iznad 13.200,00 kn
i
Godinja porezna osnovica
Stopa
do 26.400,00 kn
iznad 26.400,00 kn do 158.400,00 kn (na iduih
132.000,00 kn)
iznad 158.400,00 kn
12%
25%
40%
Tuzemni isplatitelj primitaka od kojih se utvruje dohodak nerezidentima koji su rezidenti drava s kojima RH primjenjuje ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
obvezan je prilikom isplate obraunati, obustaviti i uplatiti porez na dohodak na nain
221
odreen ugovorom i tuzemnim zakonom. Tablica poreznih stopa prema ugovorima

o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja prikazana je na stranici 22.
UTVRIVANJE I PLAANJE PREDUJMOVA POREZA NA DOHODAK

1. Utvrivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada
Porezni obveznik
Porezna osnovica
Radnik
ukupni mjeseni
Radnik u inozemnoj or- primici iz radnog
ganizaciji koja ne uiva odnosa
diplomatski imunitet u uplaeni doprinosi
za obvezno miwroRH
vinsko osiguranja
iz plae
mjeseni osobni
odbitak
Radnik u diplomatskom ili ukupni mjeseni
konzularnom predstav- primici iz radnog
nitvu strane drave, u odnosa
meunarodnoj organiza- uplaeni doprinosi
ciji ili u predstavnitvu ili za obvezno miroorganizaciji s diplomat- vinsko osiguranja
skim imunitetom u RH iz plae
(kad je obveznik po Zako- mjeseni osobni
nu o porezu na dohodak) odbitak
Radnik koji prima plau
neposredno iz inozemstva
Obveznik obrauKrajnji rok za

na, obustave i uplatu predujma
uplate predujma
Porezna stopa
poslodavac29
inozemna
organizacija
koja ne uiva
diplomatski
imunitet u RH i
slubenici te
organizacije
12%,
25%,
40%
(ovisno o visini porezne
osnovice)
pri svakoj
isplati i istodobno s isplatom
porezni obvez- 8 dana od

nik (radnik)30
dana isplate
12%,
25%,
40%
osnovice)
porezni obvez- 8 dana od

nik (radnik)31
dana isplate
12%,
25%,
40%
osnovice)
1. Poslodavac rezidenta lana posade broda u meunarodnoj plovidbi nema tijekom godine
obvezu obraunavanja, obustavljanja i plaanja predujma poreza na dohodak iz plae to je
isplauje rezidentu lanu posade broda u meunarodnoj plovidbi. Obvezu obraunavanja i
plaanja predujma poreza na dohodak iz plae nema ni porezni obveznik rezident lan posade broda u meunarodnoj plovidbi.
2. Poslodavac izaslanog radnika nije obvezan plaati predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu ako po osnovi tog primitka prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja predujam poreza na dohodak plaa u inozemstvu, ali o tome mora izvijestiti Poreznu upravu. Isto se primjenjuje i za primitke rezidenata to su ostvareni radom u svojstvu
zastupnika u Europskom parlamentu.
30
Poslodavac diplomatsko ili konzularno predstavnitvo strane drave, meunarodna organizacija ili
predstavnitvo ili organizacija koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet moe u ime i za raun
svojih radnika preuzeti obvezu obrauna, obustave i plaanja predujma poreza na dohodak.
31
Radnik porezni obveznik nije obvezan plaati predujmove poreza na dohodak u tuzemstvu ako
prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja po osnovi tog primitka
predujam poreza na dohodak plaa u inozemstvu, ali o tome mora izvijestiti Poreznu upravu. U
godinjem obraunu po osnovi podnesene godinje porezne prijave porez plaen u inozemstvu
pribraja se porezu plaenom u tuzemstvu.
29
222
Porezni obveznik
Porezna osnovica
Radnik primatelj plae u

stvarima, pravima i uslugama koje imaju novanu vrijednost (primici u
naravi koritenje zgrada, prometnih sredstava,
povoljnije kamate pri
odobravanju kredita i
druge pogodnosti )
Umirovljenik
primatelj
mirovine prema propisima o mirovinskom osiguranju RH
ukupni mjeseni
primici u naravi
uplaeni doprinosi
za obvezno mirovinsko osiguranja
iz plae
mjeseni osobni
odbitak
poslodavac
ukupni mjeseni
primici od mirovine
dodatni doprinos
za zdravstveno
osiguranje32
mjeseni osobni
odbitak
ukupni mjeseni
primici od mirovine
mjeseni osobni
odbitak
isplatitelj miro- pri svakoj

vine
isplati i istodobno s isplatom mirovine33
Umirovljenik koji prima

mirovinu izravno iz inozemstva (prema meunarodnim ugovorima RH
ima pravo oporezivanja)
Obveznik obrauKrajnji rok za

na, obustave i uplatu predujma
uplate predujma
umirovljenik
ILI
porezna uprava za umirovljenika kojemu
je izdano rjeenje o mjesenom plaanju
predujmova
poreza na
dohodak
Porezna stopa
do posljednjeg radnog
dana u mjesecu u kojemu
je primitak
ostvaren
8 dana od
dana isplate
mirovine
do kraja mjeseca za tekui
mjesec. Ako je
mjeseni predujam manji
od 100,00 kn
tada do posljednjeg dana
u tromjeseju
12%,
25%,
40%
(ovisno o
visini porezne osnovice)
Napomena:
1. Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od
nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene invalidnosti (ako je
stupanj invalidnosti 80% plaa se na 20% od obraunatog poreza),
2. lanovi obitelji smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz
Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od obiteljske mirovine, odnosno
novane naknade, u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o pravima
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.
i
Osobni odbitak umanjuje dohodak samo u sluaju kada je radniku ili umirovljeniku
izdana porezna kartica (Obrazac PK) i predana poslodavcu ili isplatitelju mirovine.
Obraunava se na ukupni mjeseni primitak po stopi 3% ako je mirovina vea od prosjene neto
plae.
33
Iznimno, HZMO najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu za svaki mjesec.
32
223
2. Utvrivanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

kao razliku primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga mjeseni predujam poreza na dohodak od samostalnih djelatnosti (djelatnosti obrta i s obrtom izjednaenih djelatnosti, djelatnosti slobodnih
zanimanja i djelatnosti poljoprivrede i umarstva) plaa se prema rjeenju Porezne
uprave do posljednjeg dana u tekuem mjesecu za prethodni mjesec. Obveznik
koji poinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaa predujmove poreza na dohodak do podnoenja prve godinje porezne prijave.
NAPOMENA: od 1. sijenja 2016. godine porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obraunavat e visinu mjesenog predujma
poreza na dohodak na osnovi podataka iz prijave poreza na dohodak
za prethodnu godinu.
i
Utvrivanje predujma poreza na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i

samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva kad se godinji dohodak
odreuje paualno:
Tromjeseni porez na dohodak od samostalne djelatnosti obrta i samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva plaa se prema rjeenju Porezne uprave do posljednjeg
dana svakog tromjeseja, i to u svoti koja je umnoak broja mjeseci tromjeseja za
koje je obveza utvrena i utvrenog paualnog mjesenog poreza. Mjeseni paualni
dohodak odreuje se tako da se godinji paualni porez na dohodak pomnoi s poreznom stopom 12% i podijeli s brojem mjeseci poreznog razdoblja (kalendarske
godine) u kojima porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost.
Kad porezni obveznik tijekom godine zapone ili prestane obavljati samostalnu djelatnost godinji paualni dohodak utvruje se razmjerno broju mjeseci obavljanja
djelatnosti, i to u korist poreznog obveznika, a dohodovni razred utvruje se tako da
se od prosjenog primitka ostvarenog tijekom poreznog razdoblja u kojem se djelatnost obavlja (ukupni primitak podijeljen s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti) utvruje godinji primitak mnoenjem prosjenog primitka s dvanaest (12) mjeseci. Na
isti nain se utvruje paualni dohodak i za registrirani sezonski obrt.
Godinji paualni dohodak:
Ukupni primici
Godinja porezna osnovica
Godinji paualni
porez na dohodak
od 0,00 85.000,00
od 85.000,01 115.000,00
od 115.000,01 149.500,00
12.750,00
17.250,00
22.425,00
1.530,00
2.070,00
2.691,00
224
3. Utvrivanje predujma poreza na dohodak od imovine i imovinskih prava

Vrsta dohotka od
imovine
Porezna osnovica
Dohodak od naja- svota najamnine/zakupnine, ili od

mnine i zakupnine Porezne uprave procijenjena najamnina i
zakupnina, umanjena za 30 %
ILI
Dohodak od naja- razlika primitaka i izdataka
mnine i zakupnine
na osnovi podataka iz poslovnih
knjiga
Dohodak od imo- ukupna naknada (ne umanjuje se
vinskih prava
za osobni odbitak)
razlika izmeu primitka utvrenog
dohodak od otuenja nekretnine i prema trinoj vrijednosti nekretnine ili imovinskog prava to se otuimovinskih prava
uje i nabavne vrijednosti uveane
za rast proizvoakih cijena industrijskih proizvoda. trokovi otuenja mogu se odbiti kao izdaci (ne
umanjuje se za osobni odbitak)
Dohodak od otu- ostvareni ili od Porezne uprave
enja posebnih vr- procijenjeni primici (izdatke se ne
sta imovine (otpa- priznaje)
da)
ILI
Dohodak od otu- razlika primitaka i izdataka na osenja posebnih vr- novi podataka iz poslovnih knjiga
sta imovine (otpada) na osnovi podataka iz poslovnih
knjiga
34
Obveznik obrauna, obustave i

plaanja
Rok uplate
predujma
Porezna
stopa
porezni obveznik, prema

rjeenju Porezne uprave
do posljednjeg dana u
mjesecu za
tekui mjesec
12%

mjesecu za
prethodni
mjesec
istodobno s
isplatom
15 dana od
primitka
rjeenja
12%
25%
40%
isplatitelj primitka
porezni obveznik prema
25%
25%
isplatitelj primitka
do kraja
tekueg
mjeseca za
tekui mjesec
12%

mjesecu za
prethodni
mjesec
12%
25%
40%
Godinji paualni porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova
Porezni obveznik kojemu se godinji dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i od organiziranja kampova paualno oporezuje moe biti
fizika osoba graanin ako ispunjava sljedee uvjete:
1. nadleni ured34 je odobrio pruanje ugostiteljskih usluga u domainstvu u skladu s
odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti,
2. putnicima i turistima iznajmljuje svoje stanove, sobe i postelje, i to najvie do 20
postelja i/ili organizira kamp na svojem zemljitu najvie za 10 smjetajnih jedinica,
odnosno istovremeno za 30 gostiju,
Ured dravne uprave u upaniji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba, koje je nadleno za
poslove turizma prema mjestu sjedita objekta, odnosno prema mjestu gdje se pruaju usluge.
225
3. nije porezni obveznik prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, i

4. dohodak ne utvruje kao dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih
knjiga.
i Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da ugostiteljske djelatnosti u domainstvu moe pruati fizika osoba dravljanin RH koja nije obrtnik niti trgovac pojedinac, a pod uvjetom da iznajmljuje najvie 16 postelja i/ili organizira kamp za najvie
25 gostiju.
Godinji paualni porez na dohodak utvruje se rjeenjem Porezne uprave kao umnoak broja postelja, odnosno broja smjetajnih jedinica u kampu, visine paualnog
poreza po postelji, odnosno po smjetajnoj jedinici u kampu, i koeficijenta podruja
na kojem se prua usluga.
Godinji paualni porez na dohodak plaa se tromjeseno, do kraja svakog tromjeseja, u visini 1/4 godinjega paualnog poreza na dohodak, odnosno razmjerno broju
tromjeseja za koji se obveza utvruje.
4. Utvrivanje predujma poreza na dohodak od kapitala

Vrsta dohotka od kapitala
Rok uplate
predujma
Porezna
stopa
Dohodak po osnovi di- ukupni primitak

videndi i udjela u dobiti na temelju udjela u
kapitalu
istodobno
s
isplatom primitka
8 dana od dana
isplate primitka
12%
Dohodak od dodjele
vlastitih dionica
Istodobno s dodjelom dionica
25%
Dohodak od opcijske
kupnje vlastitih dionica
Dohodak od izuzimanja imovine i koritenja

usluga
226
Porezna osnovica
Obveznik obrauna, obustave

i uplate
isplatitelj primitka (ako

meunarodnim ugovorom
nije drugaije odreeno)
stjecatelj primitka iz inozemstva (ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno)
ukupni primitak dioniko drutvo koje douvean za porez djeljuje vlastite dionice
na dohodak i
prirez porezu na stjecatelj dohotka iz inodohodak
zemstva
razlika izmeu dioniko drutvo koje je s
trine vrijedno- lanom uprave drutva
sti i ugovorene ugovorilo pravo opcijske
cijene dionica kupnje vlastitih dionica
uveana za po- stjecatelj dohotka iz inorez na dohodak zemstva
i prirez porezu
na dohodak
trina
vrijed- trgovako drutvo iz konost
izuzetih jega se na teret dobiti
dobara i usluga drutva izuzima imovina
uveana za po- i koriste usluge za osobrez na dohodak ne potrebe
i prirez porezu fizika osoba kojoj se
djelatnost oporezuju pona dohodak
rezom na dobit, a koja
na teret dobiti djelatnosti koju obavlja izuzima
imovinu i koristi usluge
za osobne potrebe
8 dana od dana
dodjele dionica
Istodobno
s
isplatom primitka
25%
8 dana od dana
isplate primitka
Istodobno s izuzimanjem imovine i koritenjem usluge
40%
Vrsta dohotka od kapitala
Dohodak od izuzimanja kad se tijekom poreznog razdoblja (godine) poreznom obvezniku isplati predujam
dividende ili udjela u
dobiti, a istekom tog
poreznog
razdoblja
(godine) ostvarena dobit nije dostatna za pokrie takvog predujma,
ili ako predujam poreza na dohodak po toj
osnovi nije plaen do
dana podnoenja prijave poreza na dobit
Dohodak od kamata
Porezna osnovica
Obveznik obrauna, obustave

i uplate
Rok uplate
predujma
Porezna
stopa
razlika izmeu trgovako drutvo koje je

isplaenog pre- isplatilo predujam dividujma i ostvare- dende ili udjela u dobiti
ne dobiti uvea- fizika osoba kojoj se
na za porez na djelatnost oporezuju podohodak i prirezom na dobit, a koja si
rez, a ako dobit isplauje predujam dobinije ostvarena ti
onda
ukupna
svota
isplaenog predujma
uveana za porez na dohodak
i prirez
do
trenutka
podnoenja prijave poreza na
dobit
40%
ukupni primitak isplatitelj primitka
istodobno
s
isplatom ili pripisom kamata
12%
Ako se dividende i udjeli u dobiti isplauju u naravi porezna osnovica je trina vrijednost primitka s ukljuenim porezom na dodanu vrijednost, uveana za porez na dohodak i prirez porezu na dohodak.
i Ukupni primitak se ne umanjuje za osobni odbitak.
i
NAPOMENA: od 1. sijenja 2016. godine oporezivat e se kapitalni dobici to su, od tog dana a unutar 3 godine, ostvareni stjecanjem i otuenjem financijskih instrumenata i strukturiranih proizvoda. Porezni
obveznici e predujmove poreza na dohodak od kapitala po osnovi kapitalnih dobitaka plaati po stopi od 12% u roku 8 dana od dana primitka, bez priznavanja osobnog odbitka.
Za porezne obveznike koji su ostvarili dohodak od kapitala po osnovi
kapitalnih dobitaka obvezu obrauna, obustave i uplate predujma poreza na dohodak mogu preuzeti drutva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskom imovinom poreznog
obveznika, pri emu obveza plaanja predujma nastaje istodobno s
isplatom primitka.
5. Utvrivanje predujma poreza na dohodak od osiguranja:
Porezna osnovica
Obveznik obrauna,
obustave i uplate
Primitak u visini uplaenih porezno priznatih pre- isplatitelj primitka

mija osiguranja, odnosno u visini isplaene svote
ako je manji od uplaenih premija osiguranja (ne
umanjuje se za osobni odbitak)
Rok uplate
predujma
poreza
Porezna
stopa
istodobno 12%
s isplatom
primitka
227
Porezna osnovica
Obveznik obrauna,
obustave i uplate
Primitak u visini uplaenih premija dobrovoljnog isplatitelj primitka

mirovinskog osiguranja to su bile osloboene
oporezivanja, te su poslodavcu ili poreznom obvezniku koji obavlja samostalnu djelatnost bile porezno priznati rashod ili izdatak (ne umanjuje se za
osobni odbitak)
Rok uplate
predujma
poreza
Porezna
stopa
istodobno 12%
s isplatom
primitka
6. Utvrivanje predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

R.
br.
Porezni obveznik
Porezna osnovica
Obveznik
obrauna,
obustave i
uplate
poreza
Porezne
stope
Rezident primatelj naknade (osim primatelja

naknade pod r. br. 2
14)
ukupni primitak umanjen za uplaene doprinose za obvezno

mirovinsko osiguranje
isplatitelj
naknade
25%
Rezident primatelj autor- ukupni primitak umaske naknade

njen za 30% porezno
priznatih izdataka
isplatitelj
naknade
25%
Rezident autor, novinar

sporta osiguran po osnovi obavljanja djelatnosti kojemu se od primitka
utvruje drugi dohodak
Rezident autor, novinar
sporta osiguran po osnovi obavljanja djelatnosti kojemu se od primitka
utvruje drugi dohodak
Rezident primatelj naknade za isporueno
umjetniko ili kulturno
djelo
ukupni primitak umanjen za 30% porezno

priznatih izdataka
isplatitelj
naknade
25%
ukupni primitak umanjen za 30% porezno

priznatih izdataka
isplatitelj
naknade
25%
ukupni primitak uma- isplatitelj

naknade
njen za 55% (30%
porezno priznatih
izdataka i 25% neoporezivog dijela od ostvarene naknade za
umjetniko djelo)
isplatitelj
Rezident sportski sudac i ukupni primitak
naknade
sportski delegat na natjecanjima amaterskih sportskih klubova, uenikih i
studentskih sportskih klubova, te na meunarodnim natjecanjima tih klubova i nacionalnih selekcija koja se u skladu s propisima o sportu odravaju u
Republici Hrvatskoj
25%
228
25%
Krajnji rok
za uplatu
predujma
pri svakoj
isplati i istodobno s
isplatom
naknade
pri svakoj
isplatom
naknade
pri svakoj
isplatom
naknade
pri svakoj
isplatom
naknade
pri svakoj
isplatom
naknade
pri svakoj
isplatom
naknade
R.
br.
10
11
12
13
Porezni obveznik
Porezna osnovica
Rezident primatelj povrata doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti iz plae i
razlike plae
Sezonski radnik u poljoprivredi
svota vraenog doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na

temelju generacijske
solidarnosti iz plae i
razlike plae
dnevni iznos plae,
odnosno ostali primici
koje je poslodavac
isplatio ili dao radniku
Rezident primatelj na- ukupni primitak umaknade iz inozemstva

njen za iz primitka
uplaene doprinose za
obvezno osiguranje
(ako meunarodnim
ugovorom nije drugaije odreeno)
Rezident koji je ostvario ukupni primitak utvroporezivi primitak kao en kao razlika izmeu
razliku vrijednosti imovi- vrijednosti steene
ne i sredstava za njezino imovine i dokazane
visine sredstava za
stjecanje
njezino stjecanje
Nerezident koji je ostva- ukupni primitak utvrrio oporezivi primitak kao en kao razlika izmeu
razliku vrijednosti imovi- vrijednosti steene
ne i sredstava za njezino imovine i dokazane
stjecanje (ako meuna- visine sredstava za
rodnim ugovorima nije njezino stjecanje
drukije ureeno)
Nerezident za obavljanje ukupni primitak umaumjetnike, artistike, za- njuje se za 30% porebavne, sportske, knjievne zno priznatih izdataka
i likovne djelatnosti, te
djelatnosti u svezi s tiskom, radiom, televizijom
i zabavnim priredbama
Nerezident primatelj au- ukupni primitak (ovisno
torske naknade kad je o odredbama ugovora
u primjeni ugovor o o izbjegavanju dvostruizbjegavanju dvostrukog kog oporezivanja)
oporezivanja
Obveznik
obrauna,
obustave i
uplate
poreza
Porezne
stope
Krajnji rok
za uplatu
predujma
Porezna
uprava
40%
Prema rjeenju Porezne

uprave
isplatitelj
primitka
25%
rezident
primatelj
naknade iz
inozemstva
25%
mjesecu u
kojem je
izvrena
isplata ili
davanje
8 dana od
dana isplate
naknade
Porezna
uprava
40%
15 dana od
dana dostave
poreznog
rjeenja
Porezna
uprava
40%
15 dana od
dana dostave
poreznog
rjeenja
isplatitelj
naknade
25%
pri svakoj
isplatom
naknade
isplatitelj
naknade
primjenjuje
se porezna
stopa na
autorske
naknade iz
ugovora o
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
pri svakoj
isplatom
naknade
229
R.
br.
Porezni obveznik
Porezna osnovica
Obveznik
obrauna,
obustave i
uplate
poreza
14 Nerezident primatelj au- ukupni primitak uma- isplatitelj

torske naknade kad njen za 30% porezno naknade
nije u primjeni ugovor o priznatih izdataka
izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja
Porezne
stope
25%
Krajnji rok
za uplatu
predujma
pri svakoj
isplatom
naknade
OSLOBOENJA / OLAKICE / POTICAJI

OSOBNA OSLOBOENJA
Fizike osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju diplomatsko-konzularne dunosti
ne plaaju porez na dohodak na tako ostvaren dohodak i to:
1. efovi inozemnih diplomatskih misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj i diplomatsko osoblje inozemnih diplomatskih misija u Republici Hrvatskoj, a i
lanovi njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju
prebivalite u Republici Hrvatskoj,
2. efovi inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj i konzularni dunosnici te
lanovi njihove ue obitelji, ako ti lanovi nisu hrvatski dravljani ili nemaju
prebivalite u Republici Hrvatskoj,
3. dunosnici UN i njihovih posebnih agencija, strunjaci tehnike pomoi UN i
njihovih posebnih agencija,
4. fizike osobe zaposlene kod inozemnih diplomatskih misija, konzulata i meunarodnih organizacija, fizike osobe zaposlene kod efova diplomatskog osoblja
inozemnih diplomatskih misija i meunarodnih organizacija u Republici Hrvatskoj, ako nisu hrvatski dravljani ili nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj,
5. poasni konzularni dunosnici inozemnih konzulata u Republici Hrvatskoj za
primitke to ih ostvaruju od drave koja ih je imenovala za obavljanje konzularnih poslova.
OSLOBOENJA ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG
RATA I LANOVE OBITELJI SMRTNO STRADALOG, ZATOENOG ILI NESTALOG HRVATSKOG BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA
1. Fizike osobe kojima je po posebnom propisu rjeenjem utvren status hrvatskoga ratnoga vojnog invalida iz Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od
nesamostalnog rada i mirovina razmjerno stupnju utvrene invalidnosti.
2. Fizike osobe lanovi obitelji smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog hrvatskog
branitelja iz Domovinskog rata ne plaaju porez na dohodak od obiteljske mirovine
odnosno novane naknade u visini obiteljske mirovine ostvarene prema Zakonu o
pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji.
OLAKICE ZA POTPOMOGNUTA PODRUJA, PODRUJE GRADA VUKOVARA
I OTOKE PRVE SKUPINE
1. Porezne olakice rezidenata koji imaju prebivalite i borave na potpomognutim podrujima i podruju Grada Vukovara prikazane su u tablici
osobnog odbitka na stranici 219.
230
Uveani osobni odbitak na tim podrujima priznaje se u godinjem obraunu poreza

na dohodak na temelju podnesene godinje porezne prijave, a tijekom poreznog
razdoblja pri utvrivanju predujma dohotka od nesamostalnog rada osobni odbitak
se priznaje kao izvan potpomognutih podruja i podruja Grada Vukovara.
2. Porezne olakice i osloboenja za porezne obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost na potpomognutim podrujima (potpore male vrijednosti):
Poreznu olakicu dodjeljuje ministarstvo nadleno za regionalni razvoj i ministarstvo
nadleno za poljoprivredu ako korisnik potpore obavlja djelatnost poljoprivrede ili
djelatnost ribarstva i akvakulture.
Porezni obveznici korisnici potpore iznos porezne olakice iskazuju kao umanjenje
porezne obveze u godinjoj prijavi poreza na dohodak ili godinjoj prijavi dohotka od
zajednike djelatnosti. Obveznik poreza na dohodak iznos potpore utvruje kao razliku izmeu porezne obveze utvrene primjenom propisanih poreznih stopa i porezne obveze utvrene primjenom umanjene porezne stope, pod uvjetom da tako utvreni iznos ne prelazi gornju granicu potpore male vrijednosti.
Podruje
obavljanja
djelatnosti
Minimalni broj
zaposlenika u
radnom odnosu
na neodreeno
vrijeme
2 (vie od 50 %
zaposlenika
mora imati
prebivalite i
boraviti na potpomognutim
podrujima
jedinica lokalne
samouprave, ili
na podruju
Grada Vukovara)
II. skupina 2 (vie od 50 %
zaposlenika
stupnja
razvijeno- mora imati
prebivalite i
sti (vidi
privitak 6.1) boraviti na
potpomognutim podrujima
jedinica lokalne
samouprave)
I. skupina
stupnja
razvijenosti (vidi
privitak 6.1)
i Grad
Vukovar
Djelatnost
Gornja granica potpore

male vrijednosti (izraunava se na bazi jednoga poduzetnika, u bilo
kojem razdoblju od 3
fiskalne godine)
Stopa
poreza na
dohodak
svi sektori osim sektora ribarstva, akvakulture,

poljoprivrede i cestovnog
prijevoza tereta za najamninu ili naknadu
sektor cestovnog prijevoza
200.000,00 eura
0%
svi sektori osim ribarstva,
akvakulture,
poljoprivrede i cestovnog
prijevoza tereta za najamninu ili naknadu
sektor cestovnog prijevoza
15.000,00 eura
200.000,00 eura
100.000,00 eura
30.000,00 eura
50% od
propisanih stopa
100.000,00 eura
30.000,00 eura
15.000,00 eura
231
Pojam jedan poduzetnik obuhvaa sva poduzea koja su u najmanje jednom od

sljedeih meusobnih odnosa:
a) jedno poduzee ima veinu glasakih prava dioniara ili lanova u drugom poduzeu,
b) jedno poduzee ima pravo imenovati ili smijeniti veinu lanova upravnog, upravljakog ili nadzornog tijela drugog poduzea,
c) jedno poduzee ima pravo ostvariti vladajui utjecaj nad drugim poduzeem prema
ugovoru sklopljenim s tim poduzeem ili prema odredbi statuta, odnosno drutvenog ugovora toga poduzea,
d) jedno poduzee koje je dioniar ili lan u drugom poduzeu, kontrolira samostalno, u skladu s dogovorom s drugim dioniarima ili lanovima toga poduzea, veinu glasakih prava dioniara, ili glasakih prava lanova u tom poduzeu.
i Smatra se da porezni obveznik zapoljava zaposlenika na neodreeno vrijeme ako je
zaposlenik najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju proveo u radnom odnosu kod
poreznog obveznika i imao prebivalite i boravio na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave, odnosno na podruju Grada Vukovara.
i Ako korisnik potpore na podruju Grada Vukovara ili potpomognutim podrujima I. i
II. skupine obavlja vie djelatnosti za koje se primjenjuju razliita pravila o potporama
male vrijednosti duan je, neovisno o sjeditu ili prebivalitu, na tom podruju osigurati posebno porezno knjigovodstveno praenje svake djelatnosti za koju se primjenjuju razliita pravila o potporama male vrijednosti.
i Ako korisnik potpore male vrijednosti obavlja vie djelatnosti za koje se primjenjuju
razliita pravila o potporama male vrijednosti duan je u skladu s tim pravilima osigurati da djelatnosti u sektorima koji su iskljueni iz podruja primjene Uredbe Komisije
(EU) br. 1407/2013 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti dodijeljene temeljem te Uredbe, kao i da djelatnosti u sektorima koji su iskljueni iz podruja primjene
Uredbe Komisije (EU) br. 717/2014 ne ostvaruju korist od potpore male vrijednosti
dodijeljene temeljem iste Uredbe.
i
3. Smanjenje paualnog poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

Porezni obveznici koji samostalne djelatnosti obavljaju na potpomognutim podrujima jedinica lokalne samouprave, na otocima prve skupine i na podruju Grada Vukovara plaaju godinji, odnosno mjeseni paualni porez na dohodak u visini:
Podruje obavljanja
samostalne djelatnosti
Postotak od
osnovnog
paualnog
poreza na
dohodak
25%
potpomognuta
podruja jedinica
lokalne samouprave razvrstana u I.
skupinu po stupnju razvijenosti
(vidi privitak 6.1)
podruje Grada
Vukovara
otoci prve skupine
232
Godinji paualni porez

na dohodak
Mjeseni paualni porez

na dohodak
382,50 kn ako su ukupni godinji primici do 85.000,00 kn

517,50 kn ako su ukupni godinji primici od 85.000,01
do 115.000,00 kn
do 149.500,00 kn

do 115.000,00 kn
do 149.500,00 kn
Podruje obavljanja
samostalne djelatnosti
Postotak od
osnovnog
paualnog
poreza na
dohodak
potpomognuta po- 50%

druja jedinica lokalne samouprave razvrstana razvrstana u
II skupinu po stupnju razvijenosti (vidi
privitak 6.1)
Godinji paualni porez

na dohodak
Mjeseni paualni porez

na dohodak

1.035,00 kn ako su ukupni
godinji primici od 85.000,01
do 115.000,00 kn
1.345,50 kn ako su ukupni godinji primici od 115.000,01
do 149.500,00 kn

do 115.000,00 kn
do 149.500,00 kn
Otoci prve skupine:

U prvoj skupini su sljedei nastanjeni ili povremeno nastanjeni otoci: Unije, Susak,
Srakane Vele, Srakane Male, Ilovik, Maun, Prvi (kvarnersko otoje), Goli, Sv. Grgur,
Premuda, Silba, Olib, karda, Ist, Molat, Dugi otok, Zverinac, Sestrunj, Rivanj, Rava,
I, Oljak, Babac, Vrgada, Prvi (ibensko otoje), Zlarin, Kaprije, irje, Veli i Mali Drvenik, edro, Vis, Bievo, Sv. Andrija, Lastovo, Suac, Vrnik, Mljet, ipan, Lopud,
Koloep, Lokrum, Kornati i otoci utsko-sitske skupine.
OSLOBOENJA I OLAKICE FIZIKIM OSOBAMA KOJE OBAVLJAJU UMJETNIKU I KULTURNU DJELATNOST

U skladu s odredbama Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva neoporezivi dio umjetnikog autorskog honorara za
umjetniko djelo utvruje se u visini 25%. Nadalje, poslovnim primicima od samostalne djelatnosti umjetnika koji dohodak od te djelatnosti utvruju kao razliku izmeu primitaka i izdataka na temelju podataka iz poslovnih knjiga ne smatraju se svote
do 20.000,00 kuna godinje to su primljene od pravnih i fizikih osoba za obavljanje te djelatnosti, a pod uvjetom da o tome posjeduju vjerodostojne isprave.
POTICAJI ZAPOLJAVANJA
Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva, a dohodak utvruju kao razliku izmeu
primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga, dohodak od samostalne djelatnosti
moe se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti za svotu isplaenih plaa i uplaenih doprinosa na plau novim radnicima.
i
Novim radnicima smatraju se radnici s kojima je porezni obveznik sklopio ugovor o

radu na neodreeno vrijeme, a zaposlenje je uslijedilo nakon najmanje jednomjesene prijave kod Hrvatskog zavoda za zapoljavanje i trajanja probnog rada, ako je
ugovoreno. Novim radnicima smatraju se i osobe zaposlene nakon odustanka od
koritenja prava na mirovinu ili osobe koje se prvi put zapoljavaju, a i osobe zaposlene na odreeno vrijeme kao pripravnici, vjebenici, staisti i slino.
Porezni obveznik moe pravo na umanjenje dohotka za isplaene plae i doprinose

na plau novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja. Iznimno,
233
porezni obveznik moe pravo na umanjenje dohotka za isplaene plae i doprinose

na plau novih radnika osoba s invaliditetom koristiti 3 godine raunajui od dana
njihova zaposlenja.
DRAVNA POTPORA ZA OBRAZOVANJE I IZOBRAZBU
primitaka i izdataka na temelju podataka iz poslovnih knjiga, dohodak od samostalne djelatnosti moe se umanjiti po osnovi izdataka za obrazovanje i izobrazbu radnika, kao i tih obveznika osobno (vidi poglavlje 1.1 Porez na dobit Dravna potpora za obrazovanje i izobrazbu ).
POTICAJI ISTRAIVANJA I RAZVOJA
primitaka i izdataka na temelju poslovnih knjiga, dohodak od samostalne djelatnosti
moe se u poreznom razdoblju dodatno umanjiti po osnovi izdataka za istraivanje i
razvoj i to u visini 100% nastalih i u poslovnim knjigama iskazanih izdataka.
Istraivanje je izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih znanstvenih i tehnikih spoznaja i razumijevanja, a ukljuuje temeljno istraivanje i primijenjeno istraivanje. Temeljnim istraivanjem smatra se teorijski ili pokusni rad poduzet
radi stjecanja novih znanja bez konkretne praktine primjene, a primijenjenim istraivanjem teorijski ili pokusni rad poduzet radi stjecanja novih znanja i usmjeren na
ostvarivanje praktinog cilja.
i Razvoj je sustavni rad koji se temelji na rezultatima znanstvenog istraivanja i praktinog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda i sustava te uvoenju
novih procesa, sustava i usluga ili znatnom poboljanju postojeih.
i

Naziv obrasca
RPO Prijava u Registar porezni obveznik35

poreznih obveznika
35
8 dana od dana poetka obavljanja djelatnosti, odnosno od

poetka ostvarivanja primitaka
Prijava radi upisa u registar poreznih obveznika podnosi se za dohodak od:

obrtnike djelatnosti, djelatnosti slobodnih zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i umarstva,
te druge djelatnosti to se oporezuju kao obrtnike,
imovine,
samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaa koji su po toj osnovi osigurani a doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju Porezne uprave, a od te djelatnosti utvruju drugi dohodak
nesamostalnog rada ostvarenog izravno iz inozemstva i u diplomatskom odnosno konzularnom predstavnitvu strane drave i meunarodnoj organizaciji ili u predstavnitvu ili organizaciji koja na teritoriju RH ima diplomatski imunitet,
nesamostalnog rada lanova posade broda u meunarodnoj plovidbi u vlasnitvu domaeg
ili stranog brodara,
234
Naziv obrasca
RPO-1 Prijava u regi- porezni obveznik koji ostvaruje do- 8 dana od dana kad je nadstar poreznih obveznika hodak od iznajmljivanja stanova, leni ured:
izdao odobrenje za pruasoba i postelja putnicima i turistima i
nje usluga graana u doorganiziranja kampova
mainstvu,

izdao rjeenje o prestanku
vaenja odobrenja za pruanje usluga graana u
domainstvu,

odobrio promjenu broja
kreveta, odnosno broja
smjetajnih jedinica u kampu
do kraja kalendarske godine
za iduu kalendarsku godinu
kod prijave promjene naina
oporezivanja
M Zahtjev za plaanje umirovljenik koji prima mirovine iz 8 dana od poetka primanja
predujma poreza na do- inozemstva, ili u inozemstvu, a koji mirovina, ili najkasnije 15 dana
hodak po osnovi mirovi- ele plaati predujmova poreza na po isteku kalendarske godine
ne ostvarene u inozem- dohodak prema rjeenju
stvu prema rjeenju Porezne uprave
PK porezna kartica
radnik i osoba koja prima plau i mi- kad prvi puta stupi u radni
rovinu (vidi napomene uz tablicu)
odnos
30 dana od dana nastanka
promjene to utjee na visinu
osobnog odbitka
JOPPD Izvjee o primi- a) poslodavac i isplatitelj plae i mi- na dan isplate primitka, ili najrovine (osim HZMO)
cima, porezu na dohokasnije sljedei dan
dak i prirezu te doprino- b) isplatitelj primitka od kojega se
odreuje dohodak od kapitala
sima za obvezna osigu Isplatitelj primitka od kojega se
ranja
odreuje dohodak od imovinskih prava
c) isplatitelj primitka od kojega se
odreuje dohodak od osiguranja
d) isplatitelj primitka od kojega se
odreuje drugi dohodak (osim za
sezonske radnike)
a) isplatitelji dividendi na koje se ne na dan kada se primici obvezno obraunavaju i uplauju,
plaa porez na dohodak36
b) isplatitelji dividende i udjela to su ili najkasnije sljedei dan
iskoriteni za uveanje temeljnog
kapitala drutva
samostalne djelatnosti iz inozemstva, od imovine i imovinskih prava iz inozemstva, od kapitala i drugog dohotka iz inozemstva
mirovine koje rezidenti primaju izravno iz inozemstva, neovisno o tome ima li RH u skladu s
meunarodnim ugovorima pravo oporezivanja tog dohotka.
36
Ako su dividende ostvarene u okviru programa ESOP, odnosno po osnovi radnikog dioniarstva, ili su ostvareni od ulaganja Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji i namijenjeni su i dijele se lanovima tog fonda.
235
Naziv obrasca
JOPPD Izvjee o primi- a) porezni obveznik koji dohodak

ostvari neposredno u inozemstvu
cima, porezu na dohodak i prirezu te doprino- b) umirovljenik rezident koji ostvaruje mirovinu u inozemstvu iznad
sima za obvezna osigu3.800,00 kuna (ako je mirovina
ranja
oporeziva u RH, a predujam poreza na dohodak umirovljenik ne
plaa po rjeenju Porezne uprave)
c) porezni obveznik zaposlen u diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu strane drave, u meunarodnoj organizaciji ili u predstavnitvu ili organizaciji koja na
teritoriju RH ima diplomatski imunitet (obveza ne postoji ako je ispunjen uvjet pod d)
d) poslodavci diplomatske misije i
konzularni uredi stranih drava i
meunarodnih organizacija koji u
RH uivaju diplomatski imunitet, a
koje za svoje radnike i fizike osobe kojima isplauje plae obraunavaju, obustavljaju i plaaju predujmova poreza na dohodak i
doprinose (obveza ne postoji ako
je ispunjen uvjet pod c)
e) fizika osoba za dohodak ostvaren
izravno od fizikih osoba koje ne
obavljaju samostalnu djelatnost
isplatitelj neoporezivog primitka (za
sve isplate koje u prethodnom mjesecu nisu prikazane u dnevnim izvjeima)
8 dana od dana naplate primitka
do 15. dana u mjesecu za primitak koji je isplaen u prethodnom mjesecu (zbirno izvjee za sve isplate tijekom mjeseca po istoj osnovi po pojedinom poreznom obvezniku fizikoj osobi osim ako ti primici nisu iskazani pojedinano
na dan isplate)
tuzemni isplatitelji primitaka nerezi- do 15. dana u mjesecu za pridentima i izaslanim radnicima
mitak koji je isplaen u prethodnom mjesecu
a) isplatitelj primitka u naravi po osnovi nesamostalnog rada
b) HZMO
c) poslodavac isplatitelj primitka od
do posljednjeg dana u mjesecu
kojeg se utvruje drugi dohodak
u kojem je primitak ostvaren
sezonskom radniku na privreme(ili isplaen), ili najkasnije sljenim (povremenim) poslovima u
dei dan
poljoprivredi
d) isplatitelj primitka po osnovi otuenja posebnih vrsta imovine (otpada)
236
Naziv obrasca
JOPPD Izvjee o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
PO-SD Izvjee o paualnom dohotku od samostalnih djelatnosti i

uplaenom paualnom
porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak
u ______ godini
IP Izvjee o plai i mi- poslodavac (izvjee ne podnosi Porovini
reznoj upravi, ali ga mora dati svojim
radnicima)
DOH-Z Prijava dohotka porezni obveznik nositelj zajedniod zajednike djelatnosti ke djelatnosti
DOH Prijava poreza na porezni obveznik
dohodak za ____godinu
Potvrda o isplaenom isplatitelj primitka
primitku, dohotku, uplaenom doprinosu, porezu na dohodak i prirezu
u __ godini37
Podaci o premijama do- 1. isplatitelji plae koji za svoje radnike i na svoj teret plaaju premije
brovoljnog mirovinskog
dobrovoljnoga mirovinskog osiosiguranja
guranja
2. obveznik poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti koji dohodak utvruje na osnovi poslovnih
knjiga koji u svoju korist uplauje
premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
Potvrda nadlenog mini- obveznik poreza na dohodak koji
starstva o pravu na pot- ima pravo na potporu male vrijednosti
poru male vrijednosti
Obrazac DPOM Potvr- Luka kapetanija
da o danima u meunarodnoj plovidbi
Obrazac EPOM Eviden- rezident lan posade broda u meucija o primicima od ne- narodnoj plovidbi
samostalnog rada
37
do kraja veljae tekue godine

za prethodnu godinu (zbirno
izvjee za sve isplate tijekom
poreznog razdoblja po istoj osnovi i po pojedinom poreznom
obvezniku fizikoj osobi)
porezni obveznik ili nositelj zajedni- do 15. sijenja za proteklu goke djelatnosti kojemu se godinji do- dinu
hodak i porez na dohodak od samostalne djelatnosti odreuje paualno
isplatitelji primitaka od osiguranja
stvari, odgovornosti, ivota i imovine
za isplate koje se ne smatraju odtetom, odnosno naknadom tete

za prethodnu godinu
do konca sijenja tekue godine za prethodnu godinu
za prethodnu godinu
na kraju godine ili u sluaju
prestanka djelatnosti
po isteku godine, a najkasnije

do kraja veljae za prethodnu
godinu
uz godinju poreznu prijavu

za prethodnu godinu
za prethodnu godinu
Potvrda o visini pojedinanih i ukupnih godinjih primitaka po izvorima dohotka, postotku i

iznosu priznatih izdataka pri isplati, iznosu izdatka po osnovi uplaenog obveznog doprinosa iz
primitka prema posebnim propisima, iznosu dohotka, nadnevku uplate obveznih doprinosa,
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak te iznosu obustavljenih i uplaenih obveznih
doprinosa iz primitka, poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, te iznosu neto isplate.
237
Naziv obrasca
Potvrda o isplaenim primicima od nesamostalnog rada lana posade

broda u meunarodnoj
plovidbi
Pregled opravdanih trokova za obrazovanje i
izobrazbu
Izraun dravne potpore
za obrazovanje i izobrazbu
Obrazac ST Podaci o
isplaenim stipendijama
za akademsku godinu
Zahtjev za umanjenje porezne obveze ili povrat
vie plaenog poreza na
dividende prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu RH i _____
Zahtjev za umanjenje porezne obveze, izuzimanje
od poreza ili povrat vie
plaenog poreza na kamate i slina davanja prema Ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izmeu RH i _____
Zahtjev za umanjenje
porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat vie plaenog poreza na licence i slina davanja prema Ugovoru o
izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja izmeu RH
i _____
Zahtjev za umanjenje
porezne obveze, izuzimanje od poreza ili povrat vie plaenog poreza na naknade za djelatnost obavljenu u Republici Hrvatskoj prema
Ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja
izmeu RH i _____
238
tuzemni poslodavac lana posade do 31. sijenja tekue godine

broda u meunarodnoj plovidbi
za prethodnu godinu
porezni obveznik koji koristi porezne

povlastice prema Zakonu o dravnoj
za prethodnu godinu
potpori za obrazovanje i izobrazbu
isplatitelji stipendija
dostavlja se na zahtjev Porezne

uprave
porezni obveznik
3 godine od isteka godine u

kojoj je naknada isplaena
porezni obveznik

porezni obveznik

porezni obveznik

Napomena uz Obrazac PK: radnik i osoba koja prima plau kad prvi puta
stupi u radni odnos duni su od nadlene ispostave Porezne uprave prema svom
prebivalitu ili uobiajenom boravitu zatraiti Obrazac PK i predati ga poslodavcu ili isplatitelju plae. To nije obveza umirovljenika za koje podatke iz Obrasca PK
pri umirovljenju dostavlja Porezna uprava elektronikim putem HZMO-u.
Umirovljenik rezident obveznik poreza na dohodak po osnovi mirovine to
je prima izravno iz inozemstva, a prema ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH ima pravo oporezivati takve mirovine, duan je sam
obraunavati predujam poreza na dohodak po osnovi primljenih inozemnih
mirovina. Ako prilikom obrauna predujma eli ostvariti pravo na osobni odbitak mora od nadlene ispostave Porezne uprave prema svom prebivalitu ili
uobiajenom boravitu zatraiti izdavanje porezne kartice (Obrazac PK), a zatim je kod sebe trajno uvati.
Napomena: umirovljenici koji u jednakim mjesenim iznosima primaju mirovine iz
inozemstva, ili ih neposredno primaju u inozemstvu, mogu u nadlenoj ispostavi
Porezne uprave prema svome prebivalitu ili uobiajenom boravitu 8 dana od poetka primanja mirovina, ili najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine, zatraiti da im se omogui plaanje predujmova poreza na dohodak prema rjeenju. U
opravdanim sluajevima zahtjev mogu podnijeti i tijekom kalendarske godine.
Svaku promjenu to utjee na osobni odbitak (u svezi s uzdravanim lanovima ue
obitelji i djece, promjenu prebivalita ili uobiajenog boravita, i drugo) radnik, umirovljenik i osoba koja prima plau treba prijaviti nadlenoj ispostavi Porezne uprave i
dostaviti joj odgovarajue isprave u roku 30 dana od dana nastanka promjene, kao i
poslodavce ili isplatitelje primitka (plae) i mirovine kod kojih ostvaruju primitke po
osnovi nesamostalnog rada.
i Na temelju podataka iz porezne kartice poslodavac i isplatitelj plae i mirovine utvruje neoporezivi dio dohotka osobni odbitak svakog radnika, umirovljenika i osobe
koja ostvaruje primitke (plau) i mirovinu, a i druge podatke potrebne za pravilno
utvrivanje i usmjeravanje obraunanog predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada i prireza porezu na dohodak.
i
Napomene uz Obrazac JOPPD:

Ako se izvjee dostavlja na Obrascu JOPPD za vie od 3 porezna obveznika
fizike osobe, podnositelj izvjea obvezno podatke iz Obrasca JOPPD podnosi elektronikim putem sustava ePorezna.
Obvezu podnoenja Obrasca JOPPD nemaju isplatitelji i porezni obveznici za:

1. primitke za zdravstvene potrebe to ih fizike osobe ostvaruju po osnovi
darovanja fizikih osoba koje ne obavljaju samostalnu djelatnost
2. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog elementarnih nepogoda
3. potpore zbog unitenja i oteenja imovine zbog ratnih dogaaja
4. nasljedstva i darove
5. primitke od otuenja osobne imovine, osim primitaka od otuenja posebnih
vrsta imovine (otpada)
6. odtete koje nisu u svezi s gospodarstvenom djelatnou
239
7. primitke ostvarene na nagradnim natjeajima ili natjecanjima raspisanim pod

jednakim uvjetima uz mogunost sudjelovanja svih osoba i igrama na sreu
8. pomorski dodatak na brodovima meunarodne plovidbe
9. premije dobrovoljnoga mirovinskog osiguranja
10. mirovine rezidenata ostvarene u inozemstvu koje bi bile oporezive porezom
na dohodak da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije
drukije ureeno
11. mirovine iz inozemstva ako je ukupni iznos primitaka od nesamostalnog
rada manji od iznosa osobnog odbitka
12. mirovine iz inozemstva po osnovi kojih se predujam poreza na dohodak
plaa po rjeenju Porezne uprave
13. potpore lanovima sindikata povodom blagdana od strane sindikata iz sredstava sindikalne lanarine u novcu ili naravi, te pomoi lanovima sindikata kod
podmirenja trokova organizacije sindikalnih sportskih igara iz sredstava sindikalne lanarine koje sindikati organiziraju jednom godinje za svoje lanove
14. primitke od kamata po vrijednosnim papirima izdanim u skladu s posebnim
zakonom
POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE

1. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva, a dohodak utvruju kao razliku izmeu primitaka i
izdataka na temelju poslovnih knjiga:
Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI)
Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI)
Knjiga prometa38 (Obrazac KPR)
Evidencija o trabinama i obvezama39 (Obrazac TO)
Evidencija o dohotku od nesamostalnog rada40 (Obrazac DNR)
2. Porezni obveznici koji obavljaju samostalne djelatnosti obrta, poljoprivrede i umarstva i plaaju godinji paualni porez na dohodak
Knjiga prometa (Obrazac KPR)
3. Porezni obveznici koji pruaju usluge graanima u domainstvu, te po toj osnovi
plaaju porez na dohodak u godinjem paualnom iznosu
Evidencija o prometu (Obrazac EP)
Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici
poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u vie poslovnih jedinica, a
podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose na kraju radnog dana, a najkasnije prije poetka
idueg radnog dana. Knjigu prometa takoer nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak
koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima, uz uvjet da podatke o dnevnom gotovinskom prometu iskazuju u tim evidencijama u propisanim rokovima.
39
Ovu su evidenciju duni voditi samo porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih rauna vode
prema plaenim, odnosno naplaenim raunima, s time da je nisu obvezni voditi porezni obveznici koji knjige ulaznih i izlaznih rauna vode prema propisima o PDV-u i u njih upisuju podatke o primljenim i izdanim raunima.
40
Obvezni su voditi poslodavac i isplatitelj plae i mirovine.
38
240
GODINJA POREZNA PRIJAVA

Porezni obveznici koji obvezno podnose godinju poreznu prijavu poreza na dohodak za 2014. godinu:
Godinju poreznu prijavu obvezno podnosi nadlenoj ispostavi Porezne uprave
prema svome prebivalitu ili uobiajenom boravitu do kraja veljae tekue godine za prethodnu godinu:
1. porezni obveznik ako tijekom istog mjeseca istodobno ostvari dohodak od
nesamostalnog rada (po osnovi plae ili mirovine) kod dva ili vie poslodavca
ili isplatitelja mirovine,
2. porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od samostalne
djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvruje i oporezuje kao
dohodak od samostalne djelatnosti,
3. porezni obveznik rezident ako u poreznom razdoblju izravno iz inozemstva
ostvari dohodak od nesamostalnog rada (po osnovi plae ili mirovine), dohodak
od samostalne djelatnosti i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvruje i
oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti, ili ako dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od imovine i imovinskih prava, dohodak od kapitala i
drugi dohodak ostvari izravno iz inozemstva, pri emu od tog dohotka nisu u
tuzemstvu plaeni predujmovi poreza na dohodak, ili su u tuzemstvu plaeni u
iznosu manjem od iznosa koji bi se obraunao prema odredbama Zakona o
porezu na dohodak, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog
oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja,
4. porezni obveznik ako je Porezna uprava zatraila da naknadno plati porez na
dohodak,
5. porezni obveznik ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik
nije obraunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak,
6. porezni obveznik rezident lan posade broda u meunarodnoj plovidbi koji,
prema Pomorskom zakoniku, po osnovi rada na brodu ostvari dohodak od
nesamostalnog rada,
Porezni obveznik je duan u godinjoj poreznoj prijavi iskazati samo dohodak za koji
je obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu i dohodak od nesamostalnog rada.
Ako uz dohodak za koji je obvezan podnijeti godinju poreznu prijavu i dohodak od
nesamostalnog rada iskae i dohodak iz ostalih izvora obvezan je iskazati ukupno
ostvareni dohodak u poreznom razdoblju osim dohotka koji Republika Hrvatska sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izuzima od oporezivanja.
i Obveznicima poreza na dohodak koji su obvezni podnijeti godinju poreznu prijavu,
a istu ne podnesu ili ako su podaci iz godinje porezne prijave netoni ili nepotpuni,
procjenom se utvruje porez na dohodak.
i
Porezni obveznici koji nisu obvezni podnijeti godinju poreznu prijavu

poreza na dohodak:
Godinju poreznu prijavu nije obvezan podnijeti porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili
vie tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno,
241
2.
3.
4.
5.
dohodak od imovine i imovinskih prava,

dohodak od kapitala,
dohodak od osiguranja,
drugi dohodak, a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godinju poreznu
prijavu za dohodak za koji je ta obveza propisana prema tokama iz prethodnog odlomka.
Ako je porezni obveznik tijekom poreznog razdoblja ostvario samo navedene dohotke, moe za te dohotke podnijeti godinju poreznu prijavu radi:
1. ostvarivanja prava na neiskoriteni osobni odbitak,
2. prava na ravnomjerno godinje oporezivanje odnosno godinje izravnanje porezne
osnovice,
3. drugih propisanih prava.
i Ako porezni obveznik podnese godinju poreznu prijavu radi ostvarivanja nabrojanih
prava obvezan je u godinjoj poreznoj prijavi iskazati ukupno ostvareni dohodak to
je ostvaren u poreznom razdoblju po svim izvorima dohotka.
i
Porezni obveznici koji ne mogu podnijeti godinju poreznu prijavu poreza na dohodak:
Godinju poreznu prijavu ne moe podnijeti porezni obveznik:
1. za dohodak to se u poreznom razdoblju oporezuje u paualnom iznosu
2. za drugi dohodak po osnovi povrata doprinosa,
3. za drugi dohodak po osnovi razlike izmeu vrijednosti imovine i visine sredstava za njezino stjecanje.
i
Primjena posebnog postupka utvrivanja godinjeg poreza na dohodak i

prireza porezu na dohodak u 2016. godini za 2015. godinu:
Porezna uprava dostavlja poreznom obvezniku privremeno porezno rjeenje o utvrenom godinjem dohotku ostvarenom u prethodnoj godini i razlici poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili za povrat. Dostava se obavlja na
adresu njegovog prebivalita iz slubenih evidencija, i to najkasnije do 30. lipnja
tekue za prethodnu godinu. Takva se dostava smatra osobnom dostavom. Porezni
obveznik je duan razliku poreza uplatiti najkasnije do 31. srpnja tekue godine.
Ako porezni obveznik ispunjava uvjete za povrat preplaenog poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak Porezna uprava obavlja povrat u skladu s odredbama
Zakona o porezu na dohodak i Opeg poreznog zakona.
Porezna uprava nee poreznim obveznicima dostavljati privremeno porezno rjeenje
ako su trokovi utvrivanja i naplate poreza nerazmjerni naplaenom porezu na
dohodak i prirezu porezu.
Za porezne obveznike koji ne uloe prigovor na privremeno porezno rjeenje porezna
obveza utvrena tim rjeenjem smatra se konanom. Porezna uprava na osnovi podataka iz dostavljenih privremenih poreznih rjeenja zaduuje porezne obveznike za
utvrenu razliku poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, a u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak i Opeg poreznog zakona. Porezni obveznici su
duni u roku 15 dana od dana dostave rjeenja uplatiti razliku poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak to je utvrena privremenim poreznim rjeenjem.
Porezni obveznik moe podnijeti prigovor na privremeno rjeenje ako smatra da su
podaci iz tog rjeenja nepotpuni ili netoni. Prigovor se podnosi najkasnije do 31.
srpnja tekue za prethodnu godinu. O prigovoru odluuje prvostupanjsko porezno
242
tijelo rjeenjem u roku 30 dana od dana njegovog zaprimanja. Prigovor odgaa izvrenje privremenog poreznog rjeenja do donoenja rjeenja po prigovoru.
Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rjeenju, utvrdi da postoji osnova za izmjenu tog rjeenja u skladu s navodima iz prigovora tada donosi porezno rjeenje
protiv kojeg nije doputena alba. Porezna obveza utvrena poreznim rjeenjem smatra se konano utvrenom poreznom obvezom.
Ako prvostupanjsko porezno tijelo po podnesenom prigovoru, a nakon provjere podataka iskazanih u privremenom poreznom rjeenju, utvrdi da navodi iz prigovora
nisu osnovani tada donosi porezno rjeenje kojim se prigovor odbija. Protiv takvog
rjeenja moe se izjaviti alba u roku o 30 dana od dana njegove dostave.
Poseban postupak ne primjenjuje se na porezne obveznike:
1. koji obavljaju samostalnu djelatnost i djelatnosti po osnovi kojih se dohodak utvruje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti
2. koji nemaju obvezu podnoenja godinje porezne prijave, a ako bi je podnijeli imali bi obvezu plaanja poreza na dohodak
3. koji u poreznom razdoblju izravno iz inozemstva ostvare dohodak od nesamostalnog
rada (po osnovi plae ili mirovine), dohodak od samostalne djelatnosti i djelatnosti
po osnovi kojih se dohodak utvruje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti, ili ako dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od imovine i imovinskih
prava, dohodak od kapitala i drugi dohodak ostvare izravno iz inozemstva, pri emu
od tog dohotka u tuzemstvu nisu plaeni predujmovi poreza na dohodak, ili su u
tuzemstvu plaeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obraunao prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, osim ako sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja Republika Hrvatska izuzima taj dohodak od oporezivanja
4. za koje Porezna uprava ne raspolae potrebnim podacima.

70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HRXX 1 0 0 1 0 0 5X XXX X XX X XX
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Raun poreza na
dohodak grada/opine
KHTCPCOLGPG
XXXX - XXXXXXXXXXX - XXXXX

Porez na dohodak i prirez
poreza na dohodak
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
Upisuje se raun poreza i prireza porezu na dohodak gradova/opina poreznog obveznika. Ako
porezni obveznik nema u Republici Hrvatskoj prebivalite ni uobiajeno boravite porez na
dohodak uplauje se na raun grada/opine prema sjeditu isplatitelja dohotka
Upisuje se OIB osobni identifikacijski broj isplatitelja dohotka (11 znamenki)
243
Obveznici uplate na brojane oznake 1880, 1899, 1910, 1929, 1937 i 1945 na nalozima za plaanje kao trei
podatak upisuju oznaku izvjea koja se sastoji od 5 znamenki, od kojih se na prva 2 mjesta upisuje oznaku godine
(zadnje dvije znamenke godine), a na sljedea 3 mjesta redni broj dana u godini na koji je primitak isplaen
Upisuje se
Vrsta poreza na dohodak
brojanu
oznaku vrste
poreza:
41
Krajnji rok plaanja
1430
Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni

obrtom izjednaenih djelatnosti, na dohodak od slo- mjesec
bodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i
umarstva koji se utvruje na osnovi podataka iz
propisanih poreznih knjiga
1449
Predujam poreza i prireza na dohodak od obrta i s do posljednjeg dana svakog tromjeseja

obrtom izjednaenih djelatnosti, na dohodak od slobodnih zanimanja i na dohodak od poljoprivrede i
umarstva koji se utvruje paualno
1503
Predujam poreza i prireza na dohodak od imovine do posljednjeg dana u mjesecu za tekui

na temelju najma ili zakupa pokretnina i nekretnina mjesec
koji se plaa po rjeenju Porezne uprave
1511
Predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmlji- do kraja svakog tromjeseja, u visini 1/4 govanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i dinjega paualnog poreza na dohodak i
organiziranja kampova koji se paualno utvruje
prireza porezu na dohodak, odnosno razmjerno broju tromjeseja za koji se obveza
utvruje
1619
Porez i prirez na dohodak po godinjoj prijavi
1627
Porez i prirez na dohodak od imovinskih prava, kapi- 15 dana od dostave rjeenja

tala, osiguranja i drugi dohodak utvren u postupku
nadzora za prethodne godine
1635
Predujam poreza i prireza na dohodak od otuenja 15 dana od dostave rjeenja

nekretnina i imovinskih prava koji se plaa po rjeenju Porezne uprave
1848
Predujam poreza i prireza na drugi dohodak po do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni

osnovu profesionalnih djelatnosti novinara, umjetni- mjesec
ka i sportaa koji su osigurani po toj osnovi i doprinose za obvezna osiguranja plaaju prema rjeenju
1880
Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na istodobno s isplatom primitka

dohodak po osnovi nesamostalnog rada (plaa)
8 dana od dana isplate41
za primitke u naravi najkasnije do posljednjeg radnog dana u mjesecu u kojemu je
primitak ostvaren
1899
Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na isplatitelj mirovine (osim HZMO) na dan
dohodak po osnovi nesamostalnog rada (mirovina)
isplate mirovine
HZMO na dan isplate primitka
po osnovi mirovine ostvarene u inozemstvu
(predujam se ne plaa po rjeenju PU) do
kraja mjeseca za tekui mjesec, a ako je
mjeseni predujam manji od 100,00 kn
tada do posljednjeg dana u tromjeseju
15 dana od dostave rjeenja (od 1.01.2016.

godine porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost najkasnije na dan podnoenja godinje porezne prijave)
Radnik u diplomatskom ili konzularnom predstavnitvu strane drave, u meunarodnoj organizaciji ili u predstavnitvu ili organizaciji s diplomatskim imunitetom u RH kad je obveznik
prema Zakonu o porezu na dohodak, ili radnikov poslodavac ako je u ime svojeg radnika
preuzeo obvezu obrauna, obustave i plaanja predujma poreza na dohodak
Radnik koji prima plau neposredno iz inozemstva ako je obveznik prema Zakonu o porezu
na dohodak i prema odredbama ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
244
1910
Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na istodobno s isplatom primitka, izuzimanjem i

dohodak po osnovi dohotka od kapitala
koritenjem usluga lanova trgovakih drutava za privatne potrebe
1929
Predujam poreza na dohodak i prireza porezu na istodobno s isplatom primitka, ili prema rjedohodak po osnovi dohotka od imovinskih prava i enju Porezne uprave
posebne vrste imovine
1937

dohodak po osnovi dohotka od osiguranja
1945

dohodak po osnovi primitaka od kojih se utvruje
drugi dohodak
1953
Predujam poreza i prireza na dohodak po osnovi mi- prema rjeenju Porezne uprave
rovine ostvarene u inozemstvu koji se plaa po rjeenju Porezne uprave
Obveza fiskalizacije rauna (vidi poglavlje: 1.1 Porez na dobit uplatni rauni i
rokovi uplate)
POREZNI PROPISI
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine 177/04, 73/08, 80/11, 114/11,
22/12, 144/12, Odluka USRH 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH 83/14,
143/14)
73/13),
Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine broj 133/12),
51A/13, 148/13, 76/14),
Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05,
80/08, 38/09, 148/13),
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10,
55/11, 140/12, 19/13 proieni tekst, 33/13, 148/13, 92/14),
Uredba o uvjetima i postupku ostvarivanja carinskih i poreznih olakica hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (Narodne novine broj 19/10),
Zakon o dravnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj
109/07, 152/08, 14/14),
Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici Hrvatskoj (Narodne
novine, broj 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13),
Zakon o dravnim potporama (Narodne novine broj 47/14),
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine broj 153/09,
147/14),
Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Narodne novine broj 29/02,
63/07, 53/12, 56/13
Uredba o indeksu razvijenosti (Narodne novine broj 63/10, 158/13),
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Narodne novine broj 167/03,
79/07, 80/11, 141/13, 127/14),
245
Zakon o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetnikog stvaralatva (Narodne novine 43/96, 44/96),
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine broj 138/06, 152/08, 43/09,
88/10, 50/12, 80/13. 30/14, 89/14, 152/14),
Pravilnik o nainu ostvarivanja porezne olakice za obavljanje djelatnosti na podruju
Grada Vukovara i na potpomognutim podrujima (Narodne novine broj 157/14),
Odluka o karti regionalnih potpora (Narodne novine broj 19/13, 155/13),
Odluka o objavljivanju pravila o potporama male vrijednosti (Narodne novine
broj 45/07),
Pomorski zakonik (Narodne novine broj 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13),
Zakon o poticanju zapoljavanja (Narodne novine broj 57/12, 120/12),
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (Narodne novine broj 94/13),
Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine broj 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14),
Pravilnik o paualnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Narodne novine
broj 143/06, 61/12, 160/13),
Pravilnik o djelatnostima iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te organiziranja kampova koje e se paualno oporezivati, o visini paualnog
poreza i nainu plaanja paualnog poreza (Narodne novine 48/05, 148/09),
Pravilnik o nainu ostvarivanja porezne olakice za obavljanje djelatnosti na podruju Grada Vukovara i na potpomognutim podrujima (Narodne novine broj
157/14),
Pravilnik o sadraju evidencije dravne potpore za obrazovanje i izobrazbu (Narodne novine broj 12/08, 13/09),
Pravilnik o sadraju i obliku ugovora o sezonskom radu u poljoprivredi i vrijednosnog kupona (Narodne novine broj 64 /12)
Odluka o najniem dnevnom iznosu plae sezonskog radnika u poljoprivredi za
2015. godinu (Narodne novine broj 155/14)
Pravilnik o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine broj 146/12),
4.2 POREZ NA PROMET NEKRETNINA

POREZNI OBVEZNIK
Stjecatelj vlasnitva nekretnine u Republici Hrvatskoj kad se na takvo stjecanje ne
plaa porez na dodanu vrijednost (PDV).
i
Prometom nekretnina ne smatra se stjecanje nekretnina na koje se plaa PDV.
246
Stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljeivanje, darovanje,

unoenje i izuzimanje nekretnina iz trgovakog drutva, stjecanje dosjelou, stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili steaja, stjecanje na temelju odluka suda ili
drugog tijela te, ostali naini stjecanja nekretnina od drugih osoba.
Vrste nekretnina:
1. zemljita
2. graevine
graevinska (neizgraena i izgraena)

poljoprivredna (ureena i neureena)
ume
stambene zgrade i njihovi dijelovi
poslovne i sve druge zgrade, kao i njihovi dijelovi
ostale graevine i njihovi dijelovi (ceste, mostovi, garae grobnice i drugo)
POREZNA OSNOVICA
Trina vrijednost nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze. Ako porezni obveznik ne prijavi nastanak porezne obveze u roku 30 dana od dana njezina nastanka ispostavi Porezne uprave na ijem je podruju nekretnina tada je porezna osnovica trina vrijednost nekretnine u trenutku prijave, odnosno saznanja Porezne uprave za nastanak porezne obveze (prema stanju nekretnine u trenutku nastanka porezne obveze).
i
Pod trinom vrijednosti nekretnine podrazumijeva se cijena nekretnine to se postie, ili se moe postii na tritu u trenutku nastanka porezne obveze. Ako se nekretnine u financijskim izvjetajima vrednuju po modelu troka trinu vrijednost nekretnina procjenjuje Porezna uprava.
Nain stjecanja nekretnine
Uz naknadu (isplata u novcu, ustupanje druge nekretnine, stvari ili prava, preuzeti dugovi biveg vlasnika, i
drugo)
Stjecanje nekretnina po osnovi sudske odluke ili odluke tijela dravne
uprave
Zamjena nekretnina
Stjecanje nekretnine bez naknade
nasljeivanjem
Stjecanje nekretnine bez naknade
(darovanje i drugo)
Unoenje nekretnine u trgovako
drutvo
Izuzimanje nekretnine iz trgovakog
drutva
Stjecanje nekretnina u postupku likvidacije ili steaja
Porezna osnovica
Nastanak porezne obveze
trina vrijednost nekretnine, od- u trenutku sklapanja

nosno ukupan iznos naknade za ugovora
preneseno vlasnitvo nekretnine
trina vrijednost nekretnine
u trenutku pravomonosti odluke o stjecanju nekretnine

trina vrijednost nekretnine to u trenutku sklapanja
je pojedini sudionik stjee zamje- ugovora
nom
u trenutku pravomonosti rjeenja o nasljeivanju
u trenutku sklapanja
ugovora
ugovora
ugovora
u trenutku pravomonosti sudske odluke
247
Nain stjecanja nekretnine
Stjecanje nekretnine za ivota primatelja uzdravanja na temelju ugovora

o dosmrtnom uzdravanju
Stjecanje nekretnine nakon smrti primatelja uzdravanja na temelju ugovora o doivotnom uzdravanju
Porezna osnovica
Nastanak porezne obveze
ugovora
trina vrijednost nekretnine do u trenutku smrti prismrti uzdravanog umanjena za matelja uzdravanja
5% za svaku godinu trajanja uzdravanja od dana sklapanja ugovora to je ovjerovljen od nadlenog suda, ili solemniziran od javnog biljenika, ili je sastavljen u
obliku javnobiljenickog akta,
Stjecanje nekretnine dosjelou
u trenutku pravomonosti sudske odluke
Stjecanje nekretnine javnim natjea- sve to stjecatelj, ili druga osoba u trenutku stvaranja
jem, javnom prodajom ili u steaj- za stjecatelja, da ili plati za stjeca- akta
nom postupku, te postupcima u koji- nje nekretnine
ma je jedan od sudionika pravna
osoba u veinskom vlasnitvu RH ili
RH, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, tijela dravne
vlasti, ustanove iji je jedini osniva
RH ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
u trenutku dobivanja
Stjecanje nekretnine strane fizike ili trina vrijednost nekretnine
suglasnosti ministra
pravne osobe kojoj je za stjecanje nepravosua
kretnine na podruju RH potrebna
suglasnost ministra pravosua
Stjecanje nekretnine strane fizike ili trina vrijednost nekretnine
u trenutku pravomopravne osobe po osnovi sudske odluke
nosti sudske odluke
POREZNA STOPA
5%.
OSLOBOENJA
OPA OSLOBOENJA:
Porez na promet nekretnina ne plaaju:
1. RH, jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, tijela dravne vlasti,
ustanove iji je jedini osniva RH ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, zaklade i fondacije i sve pravne osobe iji je jedini osniva RH, Crveni kri i sline humanitarne udruge osnovane na temelju posebnih propisa,
2. diplomatska ili konzularna predstavnitva strane drave pod uvjetom uzajamnosti i meunarodne organizacije za koje je meunarodnim ugovorom dogovoreno osloboenje od plaanja poreza na promet nekretnina,
3. osobe koje stjeu nekretnine u postupku vraanja oduzete imovine i komasacije nekretnina,
4. prognanici i izbjeglice koji stjeu nekretnine zamjenom svojih nekretnina u
inozemstvu,
248
5. graani koji kupuju stambenu zgradu ili stan (ukljuujui i zemljite), na kojem
su imali stanarsko pravo ili uz suglasnost nositelja stanarskog prava prema propisima kojima se ureuje prodaja stanova na kojima postoji stanarsko pravo,
6. zatieni najmoprimci koji kupuju stambenu zgradu ili stan u kojem stanuju
na temelju ugovora o najmu,
7. brani drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na
primatelja uzdravanja stjeu nekretnine na temelju ugovora o doivotnom
uzdravanju,
8. osobe koje razvrgnuem suvlasnitva ili pri diobi zajednikog vlasnitva na
nekretnini stjeu posebne dijelove te nekretnine, pri emu omjer steenog
posebnog dijela odgovara omjeru idealnog suvlasnikog dijela na toj cijeloj
nekretnini prije razvrgnua suvlasnitva ili diobe zajednikog vlasnitva,
9. graani koji na temelju sklopljenog kupoprodajnog ugovora stjeu prvi stan
ili kuu, ime rjeavaju vlastito stambeno pitanje. To osloboenje se ne odnosi na novosagraene nekretnine na koje se plaa PDV.
10. graani koji na temelju sklopljenog kupoprodajnog ugovora stjeu zemljite
unutar graevinskog podruja povrine do 600 m2 na kojem e izgraditi
kuu za rjeavanje vlastitoga stambenog pitanja
POREZNA OSLOBOENJA PRI UNOSU NEKRETNINA U TRGOVAKO DRUTVO:
Kada se nekretnina unosi u trgovako drutvo kao osnivaki ulog ili kao poveanje
temeljnog kapitala ne plaa se porez na promet nekretnina. Ovaj porez se ne plaa
niti kad se nekretnine stjeu u postupku pripajanja, spajanja, razdvajanja ili odvajanja
trgovakih drutava.
POREZNA OSLOBOENJA PRI NASLJEIVANJU, DAROVANJU I DRUGOM
STJECANJU NEKRETNINA BEZ NAKNADE:
Porez na promet nekretnina pri nasljeivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaaju:
1. brani drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na umrlog ili darovatelja,
2. pravne i fizike osobe kojima RH ili jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave daruje, odnosno daje nekretnine bez naknade radi odtete ili iz
drugih razloga u svezi s Domovinskim ratom,
3. bivi brani drugovi kada ureuju svoje imovinske odnose u svezi s rastavom
braka.
POVLASTICE PRI OPOREZIVANJU PROMETA NEKRETNINAMA NA PODRUJIMA POSEBNE DRAVNE SKRBI
Porez na promet nekretnina ne plaa graanin koji u svrhu stambenog zbrinjavanja
stjee nekretninu u vlasnitvu Republike Hrvatske na podruju posebne dravne skrbi
(vidi privitak 6.2) ako ima prebivalite na adresi te nekretnine.
i
Porez na promet nekretnina plaa se naknadno ako se unutar 10 godina od dana

stjecanja ta nekretnina otui, ili ako porezni obveznik promjeni prebivalite. Iznimno,
porez na promet nekretnina se ne plaa ako graanin koji je ostvario pravo na osloboenje od plaanja tog poreza unutar 10 godina od dana stjecanja tu nekretninu
249
otui u vlasnitvo nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalite na podruju posebne dravne skrbi. U tom sluaju novi stjecatelj stupa u poloaj pravnog slijednika, a rok od 10 godina se rauna od dana kad je prednik stekao nekretninu.
i Graani koji su do 31. prosinca 2013. godine stekli pravo vlasnitva na nekretninama
na podrujima posebne dravne skrbi i ispunjavali su propisane uvjete ne plaaju
porez na promet nekretnina. Oni su obvezni taj porez platiti ako u roku 10 godina od
dana stjecanja nekretninu otue, ili ako promijene prebivalite izvan podruja posebne dravne skrbi, ili ako stvarno ne borave na podruju posebne dravne skrbi. Iznimno, ako graanin unutar 10 godina otui nekretninu, za koju je ostvario osloboenje, u vlasnitvo svom nasljedniku prvog nasljednog reda koji ima prebivalite i boravi
na podruju posebne dravne skrbi nema obvezu plaanja poreza na promet nekretnina. U tom sluaju novi stjecatelj stupa u poloaj pravnog slijednika glede zabrane
otuenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuenja od 10 godina rauna od kada
je prednik nekretninu stekao.
OSLOBOENJE PREMA ODREDBAMA ZAKONA O DRUTVENO

POTICANOJ STANOGRADNJI:
Kod stjecanja vlasnitva nekretnina Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama ne plaa porez na promet nekretnina.
POREZNA OSLOBOENJA PREMA ODREDBAMA ZAKONA O PRAVNOM

POLOAJU VJERSKIH ZAJEDNICA
Vjerska zajednica ne plaa porez na promet nekretnina kad stjee vjerske objekte ili
zemljite za izgradnju vjerskih objekata, bez obzira na nain stjecanja ovih nekretnina.
OBRASCI I ROKOVI PODNOENJA
Naziv obrasca
Obveznik podnoenja
obrasca
Krajnji rok podnoenja obrasca
Prijava poreza porezni obveznik

na promet nekretnina
30 dana od:
trenutka zakljuivanja ugovora ili drugog pravnog posla
na osnovi koje se stjee nekretnina,
trenutka pravomonosti sudske odluke ili odluke tijela
dravne uprave na temelju kojih se stjeu nekretnine,
trenutka smrti primatelja uzdravanja, kada se na osnovi
ugovora o doivotnom uzdravanju pravo vlasnitva nekretnine prenosi nakon smrti primatelja uzdravanja,
trenutka sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdravanju
kada se pravo vlasnitva nekretnine na osnovi ugovora o
dosmrtnom uzdravanju prenosi prije smrti primatelja uzdravanja
dobivanja suglasnosti strane osobe kojoj je za stjecanje
potrebna suglasnost
od odluke o priznavanju prava vlasnitva steenog dosjelou
Prijava poreza isporuitelj nekret- 30 dana od dana isporuke nekretnine kad se na isporuku
na promet ne- nine koji je u susta- nekretnine obraunava PDV
vu PDV-a i koji na
kretnina
isporuku nekretnine obraunava PDV
250
NAPOMENA: Ako se nekretnina stjee na temelju pravomonog rjeenja o nasljeivanju, porezni obveznik prijavljuje nastanak porezne obveze dostavom pravomonog rjeenja o nasljeivanju

70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HRXX 1 0 0 1 0 0 51 7XX X 2 8 4 8 K
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 7
Raun poreza na
promet nekretnina
grada/opine
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
KHTCPCOLGPG
XXXXXXXXXXX
Porez na promet nekretnina
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
Upisuje se porez na promet nekretnina grada/opine

Upisuje se OIB osobni identifikacijski broj obveznika uplate poreza (11 znamenki)
Porezni obveznik je duan platiti utvreni iznos poreza u roku 15 dana od dana dostave rjeenja o utvrivanju poreza na promet nekretnina.
POREZNI PROPISI
Zakon o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, 26/00,
127/00, 153/02, 22/11, 143/14),
73/13),
51A/13, 148/13, 76/14),
Zakon o drutveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine broj 109/01, 82/04,
76/07, 38/09, 86/12,7/13),
Zakon o pravnom poloaju vjerskih zajednica (Narodne novine broj 83/02),
Pravilnik o obrascu Prijave prometa nekretnina i Evidenciji prometa nekretnina
Odluka o potvrivanju statusa pripadnosti opina treoj skupini podruja posebne dravne skrbi (Narodne novine 138/02),
251
5. POREZI NA DOBITKE OD IGARA

NA SREU I NAKNADE NA
PRIREIVANJE IGARA NA SREU
i
i
i
Djelatnost prireivanja igara na sreu mogu obavljati trgovaka drutva sa sjeditem

u Republici Hrvatskoj na temelju odluke Vlade RH i odobrenja Ministarstva financija.
Odluku o davanju prava prireivanja igara na sreu donosi Vlada RH na prijedlog
Ministarstva financija. Pravo prireivanja igara na sreu daje se na razdoblje od 15
godina raunajui od dana potpisivanja ugovora. Na temelju odluke Vlade RH o davanju prava prireivanja igara na sreu ugovor s trgovakim drutvom koje je dobilo
pravo prireivanja sklapa ministar financija. Ugovor se moe otkazati, a otkazni je rok
est mjeseci. Kada trgovako drutvo koje ima pravo prireivanja igara na sreu otkazuje ugovor zbog gubitka u poslovanju, otkazni je rok 60 dana. Vlada RH, na prijedlog Ministarstva financija, moe donijeti odluku da se trgovakom drutvu oduzme
pravo prireivanja igara na sreu.
Zabranjeno je prireivanje igara odnosno obavljanje djelatnosti u kojima sudionici
uplauju odreene novane iznose sudionicima koji su se prije njih ukljuili u igru,
odnosno djelatnost, i koji oekuju plaanje odreenih novanih iznosa od sudionika
koji bi se iza njih trebali ukljuiti u takvu igru odnosno djelatnost (lanci sree i slino).
Igre na sreu ne smiju se prireivati u slobodnim zonama.
Prireivai igara na sreu duni su u svom poslovanju postupati sukladno propisima
kojima se ureuje sprjeavanje pranja novca i financiranja terorizma, a posebno u
sluajevima dubinske analize stranke, utvrivanja stvarnog vlasnika, utvrivanja identiteta stranke, sumnjivih transakcija i rokova uvanja podataka o igraima.
Zabranjeno je:
1. prireivanje igara na sreu i nagradnih igara na podruju RH inozemnim prireivaima,
2. sudjelovanje u inozemnim igrama na sreu ako se ulozi uplauju na podruju RH,
3. prikupljanje uloga u Republici Hrvatskoj za sudjelovanje i uplatu u igrama na sreu
koje se prireuju u inozemstvu,
4. prodavanje, dranje, poslovno ustupanje, izdavanje, oglaavanje i bilo koja promidba ili reklama inozemnih igara na sreu i nagradnih igara na podruju RH.
5.1 POREZ NA DOBITKE OD LUTRIJSKIH IGARA NA

SREU I NAKNADA ZA PRIREIVANJE
LUTRIJSKIH IGARA NA SREU
Lutrijske igre jesu:
1. igre iji je rezultat uvjetovan izvlaenjem brojeva ili simbola nakon zakljuenja
prodaje (loto i sline igre, brojane lutrije, bingo i sline igre, keno i sline igre,
tombola i sline igre, dodatne igre uz nabrojane igre),
2. igre s unaprijed odreenim (rezultatom) dobicima (ekspres lutrije, instant lutrije i druge sline igre),
252
3. igre iji je rezultat uvjetovan ishodom natjecanja sportska prognoza i druge

sline igre),
4. igre iji je rezultat uvjetovan igraevim odabirom puta, redoslijeda odigravanja pojedinih elemenata igre (sreke sa sluajnim odabirom brojeva ili simbola
i druge sline igre).
i
i
Hrvatska Lutrija d.o.o. ima iskljuivo pravo prireivanja lutrijskih igara.

Uvjeti za prireivanje pojedine lutrijske igre propisuju se pravilima koja za svaku vrstu
igre donosi Hrvatska Lutrija d.o.o., a primjenjuju se nakon dobivenog odobrenja Ministarstva financija.
NAKNADA ZA PRIREIVANJE LUTRIJSKIH IGARA NA SREU

Vrsta naknade
Mjesena naknada
za prireivanje
lutrijskih igara
Obveznik plaanja
naknade
Osnovica naknade
prireiva lutrij- ukupna vrijednost

ske igre
prodanih sreaka
ukupna vrijednost
primljenih uplata za
pojedinu igru
Svota naknade
10% od
osnovice
Krajnji rok za
plaanje naknade
do 15. dana u
tekuem mjesecu
za prethodni
mjesec
POREZ NA DOBITKE OD LUTRIJSKIH IGARA NA SREU

Porezni obveznik
Obveznik
obrauna i
plaanja poreza po odbitku
Porezna osnovica
Na novane dobitke
pojedinani dobitak
Fizika osoba Prireiva
igre na sreu iznad 750,00 kn do
koja stjee
10.000,00 kn
dobitak od
lutrijskih igara
pojedinani dobitak
iznad 10.000,00 kn
do 30.000,00 kn
pojedinani dobitak
iznad 30.000,00 kn
do 500.000,00 kn
pojedinani dobitak
iznad 500.000,00
kn
Na dobitke koji se sastoje

od stvari, usluga ili prava
trina vrijednost stvari,

usluga ili prava to ine
pojedinani dobitak
iznad 750,00 kn do
10.000,00 kn
pojedinani dobitak
iznad 10.000,00 kn do
30.000,00 kn
pojedinani dobitak
iznad 30.000,00 kn do
500.000,00 kn
pojedinani dobitak
iznad 500.000,00 kn
Porezna
stopa
Rok
plaanja
poreza
10%
15%
do 15.
dana u
mjesecu
za prethodni
mjesec
20%
30%
253
EVIDENCIJE I ROKOVI PODNOENJA

Naziv evidencije
Obveznik podnoenja
Obrazac br. 18 Konani mjeseni obra- prireiva lutrijska igre

un naknade od prireivanja lutrijskih
igara na sreu
Obrazac br. 19 Konano mjeseno iz- prireiva lutrijska igre
vjee o obraunanom i uplaenom porezu na dobitke od lutrijskih igara
Krajnji rok podnoenja
do dvadesetog dana u tekuem mjesecu za prethodni

mjesec
do dvadesetog dana u tekuem mjesecu za prethodni
mjesec
UPLATNI RAUNI
Uplatni rauni prikazani su na stranici 264.
POREZNI PROPISI
Zakon o igrama na sreu (Narodne novine broj 87/09, 35/13, 158/13, 41/14,
143/14),
73/13),
Uredba o kriterijima za utvrivanje korisnika i nainu raspodjele dijela prihoda od
igara na sreu za 2015. godinu (Narodne novine broj 17/15),
Pravilnik o prireivanju lutrijskih igara (Narodne novine broj 78/10, 69/11),
Pravilnik o obveznim evidencijama za obraun naknade od prireivanja igara na
sreu (Narodne novine broj 8/15),
12/15).
5.2 NAKNADE ZA PRIREIVANJE IGARA

NA SREU U CASINIMA
Igre u casinima jesu:

1. igre koje igrai igraju protiv casina, ili jedan protiv drugoga na stolovima za
igru s kuglicama, kartama ili kockicama u skladu s meunarodnim pravilima,
2. razne vrste turnira u kojima nije unaprijed odreen broj igraa niti je poznat
broj uplata.
Igre u casinima mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., prireivati i trgovaka drutva
koja su na temelju odluke Vlade RH stekla pravo prireivanja igara na sreu u casinima i koja su sklopila ugovor o pravu prireivanja igara na sreu. Odobrenje za poetak prireivanja igara na sreu donosi Ministarstvo financija.
i Igre na sreu u casinima mogu se prireivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od
najmanje etiri do najvie est mjeseci u jednoj kalendarskoj godini, i to u najvie dva
casina.
i Za prireivanje raznih vrsta turnira prireiva mora dobiti odobrenje Ministarstva financija. Uz zahtjev za odobrenje prireivanja turnira prireiva prilae podatke o
iznosima uplata sudionika.
i
254
Temeljni kapital i garancija banke

Prireiva koji igre prireuje u casinima mora za vrijeme trajanja prava prireivanja
imati u registru Trgovakog suda upisan temeljni kapital u vrijednosti od najmanje
4.000.000,00 kuna. Ako drutvo ima pravo na prireivanje neke druge igre na sreu
mora imati upisan propisani temeljni kapital i za drugu igru na sreu to je prireuje.
Radi osiguranja isplate dobitaka igraima i podmirenja javnih davanja u smislu odredaba Opega poreznog zakona, prireiva koji pravo prireivanja igara na sreu ima
na temelju odluke Vlade RH mora neprekidno, u razdoblju u kojem prireuje igre na
sreu u pojedinom casinu, u banci sa sjeditem u Republici Hrvatskoj za svaki casino
imati garanciju banke u iznosu od 1.500.000,00 kuna.
Ako je garancija dana na krai rok od vremena trajanja prava prireivanja igara na
sreu prireiva je duan novu garanciju dostaviti najkasnije 30 dana prije isteka prethodne garancije.
Ako prireiva prireuje casino igre putem interaktivnih kanala on-line igranja mora
neprekidno, u razdoblju u kojem te igre prireuje, imati i garanciju banke u iznosu od
3.000.000,00 kuna radi isplate dobitka igraima i podmirenja javnih davanja u smislu
odredaba Opega poreznog zakona.
i Prireiva mora dnevno u casinu imati pohranjen riziko-polog u iznosu od najmanje
500.000,00 kuna ili protuvrijednost u eurima.
i Prireiva igre na sreu mora osigurati neprekidan audio-video nadzor u casinu.
Snimljenu dokumentaciju mora uvati 60 dana, odnosno u sluaju spora mora ju
uvati do okonanja spora.
i
NAKNADA ZA PRIREIVANJE IGARA NA SREU U CASINIMA

Vrsta naknade
Osnovica naknade
Svota naknade
Krajnji rok za
plaanje naknade
Mjesena naknada za prireiva igre

prireivanje igara na na sreu u casinu
sreu u casinima
15% od osnovice
do 15. dana u
tekuem mjesecu za prethodni
mjesec
Mjesena naknada za
prireivanje turnira u
casinima
zbroj dnevnih
obrauna svih
stolova
zbroj dnevnih
obrauna svih
automata
prireiva turnira postotak uplate
u casinu
koji prireiva
zadrava od svih
uplata sudionika
turnira
prireiva igre
na sreu u casinu za svaki casino42

prireiva igara
u casinu putem
interaktivnih
prodajnih kanala
on-line igranja
25% od osnovice
do 15. dana u
tekuem mjesecu za prethodni
mjesec
Godinja naknada za
prireivanje igara na
sreu u casinima
Godinja naknada za
prireivanje casino
igara putem interaktivnih prodajnih
kanala on-line igranja
42
Obveznik plaanja
naknade
500.000,00 kn do kraja prosinca tekue godine za sljedeu

godinu
3.000.000,00 do kraja prosinkn
ca tekue godine za sljedeu
godinu
Za svako otvaranje casina tijekom godine plaa se godinja naknada u punom iznosu.
255

Naziv obrasca
Obrazac br. 1 Poetno stanje

Obrazac br. 2 Zavrno stanje
Obrazac br. 3 Dotacija
Obrazac br. 4 Kredit
Obrazac br. 5 Obraun gotovine
stola
Obrazac br. 6 Obraun napojnica
Obrazac br. 7 Tabela rezultata
Obrazac br. 8 Blagajniki izvjetaj
Obrazac br. 9 Izvjetaj o odranom turniru
Obveznik ispunjavanja
obrasca
Krajnji rok za ispunjavanje obrasca
krupije i inspektor stola

Blagajnik
dnevno na poetku rada casina

dnevno na kraju rada casina
prilikom izdavanja dotacije
prilikom preuzimanja kredita
prilikom izrade dnevnog obrauna
krupije i inspektor stola dnevno na kraju rada casina
krupije i inspektor stola dnevno na kraju rada casina
Blagajnik
dnevno na kraju rada casina
voditelj casina ili voditelj nakon odravanja turnira
turnira

Naziv evidencije
Obveznik podnoenja
Obrazac br. 20 konani mjeseni

obraun naknade od prireivanja
igara na sreu u casinima
Obrazac br. 21 Konani mjeseni
obraun naknade od prireivanja
turnira u casinima
Izvjee o izgubljenim, unitenim ili
na drugi nain otuenim etonima
Evidencija svih vrijednosnih etona
prireiva igre na sreu

u casinu43
do dvadesetog dana u tekuem

mjesecu za prethodni mjesec
prireiva turnira u
casinu


u casinu
u casinu
u casinu

kontinuirano voenje evidencije
Izvjetaj o uplaenoj godinjoj naknadi i dokaz o uplaenoj naknadi
7 dana od roka za uplatu godinje naknade
UPLATNI RAUNI
POREZNI PROPISI
143/14),
73/13),
Odluka o broju prireivaa kojima se moe dati pravo prireivanja igara na sreu
u casinima na podruju RH (Narodne novine broj 96/10),
Pravilnik o dobivanju odobrenja (licencije) za rad u casinu (Narodne novine broj
78/10),
43
Prireiva podnosi mjeseno odvojeno za stolove i automate.
256
Pravilnik o prireivanju igara na sreu u casinima putem interaktivnih prodajnih

kanala on-line igranja (Narodne novine broj 78/10),
sreu (Narodne novine broj 8/10, 48/14),
Pravilnik o prostornim i tehnikim uvjetima za prireivanje igara na sreu u casinima, na automatima i uplatnim mjestima kladionica (Narodne novine broj
38/10, 130/10, 69/11, 15/12),
12/15).
5.3 POREZ NA DOBITKE OD IGARA KLAENJA I

NAKNADE ZA PRIREIVANJE IGARA KLAENJA
Igre klaenja jesu:
1. igre klaenja na rezultate pojedinanih ili skupnih sportskih natjecanja,
2. igre klaenja na ostale dogaaje.
Igre klaenja mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., prireivati i trgovaka drutva koja
su na temelju odluke Vlade RH stekla pravo prireivanja igara na sreu igre klaenja
i koja su sklopila ugovor o pravu prireivanja igara na sreu. Odobrenje za poetak
za poetak primanja uplata donosi Ministarstvo financija.
i Na podruju RH zabranjuje se prireivanje klaenja:
1. koja su u suprotnosti sa zakonskim propisima i opim moralnim naelima,
2. koja se odnose na rezultate izbora za predsjednika RH, za zastupnike u Hrvatski
sabor i za lanove predstavnikih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,
3. prireivau klaenja iji je vlasnik ili dioniar ujedno i lan, vlasnik ili dioniar nekoga sportskog kluba na dogaaje u vrsti sporta i rangu natjecanja kojemu pripada
klub u kojem je prireiva klaenja istodobno vlasnik ili dioniar.
i Zabranjuje se primanje uplata za klaenje od osoba mlaih od 18 godina.
i

Prireiva koji prireuje igre klaenja na temelju odluke Vlade RH mora za vrijeme
trajanja prava prireivanja imati u registru Trgovakog suda upisan temeljni kapital u
vrijednosti od najmanje 4.000.000,00 kuna za cijelo vrijeme trajanja prava prireivanja. Ako drutvo ima pravo na prireivanje neke druge igre na sreu mora imati
upisan propisani temeljni kapital i za drugu igru na sreu koju prireuje.
Prireiva koji je pravo prireivanja stekao odlukom Vlade RH, a koji je u prethodnoj
poslovnoj godini ostvario uplate od klaenja do 200.000.000,00 kuna, mora radi
osiguranja isplate dobitaka igraima i podmirenja javnih davanja, u smislu Opega
poreznog zakona, neprekidno u razdoblju u kojem prireuje igre na sreu, imati
garanciju banke sa sjeditem u Republici Hrvatskoj u iznosu od 5.000.000,00 kuna.
Garancija banke za ostvarene uplate vee od 200.000.000,00 kuna dostavlja se prema sljedeoj tablici:
257
Iznos uplata ( u milijunima kunama)
Iznos garancije (u kunama)
200 300
300 400
400 500
500 600
600 800
800 1000
Iznad 1000
7.000.000,00
9.000.000,00
11.000.000,00
12.000.000,00
13.000.000,00
14.000.000,00
15.000.000,00
Prireiva je duan garanciju banke za tekuu godinu dostaviti do 31. sijenja, s rokom valjanosti garancije do posljednjeg dana veljae sljedee godine.
POREZ NA DOBITKE OD IGARA KLAENJA

Porezni
obveznik
Obveznik obrauna i plaanja poreza po odbitku
Fizika osoba prireiva igre

na sreu
koja stjee
dobitak od
klaenja
Porezna osnovica
Porezna
stopa
pojedinani dobitak do 10.000,00 kn

pojedinani dobitak iznad 10.000,00 kn
do 30.000,00 kn
do 500.000,00 kn
10%
15%
20%
30%
Rok
plaanja
poreza
do 15.
dana u
mjesecu
za prethodni
mjesec
NAKNADA ZA PRIREIVANJE IGARA KLAENJA

R.
br.
Vrsta naknade
Obveznik plaanja
naknade
Mjesena naknada za prireiva klaenja

prireivanje klaenja
Godinja naknada za
prireivanje klaenja
putem uplatnih mjesta i samoposlunih
terminala
Godinja naknada za
prireivanje klaenja
putem interaktivnih
prodajnih kanala online igranja
258
Osnovica
naknade
ukupan
iznos
uplate
prireiva klaenja
putem uplatnih mjesta i samoposlunih
terminala
prireiva koji osim
klaenja pod r. brojem 1 prireuje i klaenje putem interaktivnih prodajnih
kanala on-line igranja
Svota naknade
Krajnji rok za
plaanje naknade
5% od osnovice
do 15. dana
u tekuem
mjesecu za
prethodni
mjesec
1.000.000,00 kn do kraja
prosinca
tekue godine za sljedeu godinu
3.000.000,00 kn do kraja
prosinca
tekue godine za sljedeu godinu

Naziv obrasca
Obveznik podnoenja
Obrazac br. 10 Dnevni

Prireiva klaenja svakodnevno nakon zavretka radnog vremeobraun rezultata poslovana, a najkasnije do poetka primanja uplata
nja od prireivanja klaenja
za sljedei dan (predaje se elektroniki)

Naziv evidencije
Obveznik podnoenja
Obrazac br. 22 Konani mjeseni obra- Prireiva klaenja

un naknade od prireivanja klaenja
Obrazac br. 23 Konano mjeseno izvje- Prireiva klaenja
e o obraunanom i uplaenom porezu
na dobitke od prireivanja igara klaenja
Izvjetaj o uplaenoj godinjoj naknadi i Prireiva klaenja
dokaz o uplaenoj naknadi
Do dvadesetog dana u tekuem mjesecu za prethodni

mjesec
Do dvadesetog dana u tekuem mjesecu za prethodni
mjesec
7 dana od roka za uplatu
godinje naknade
UPLATNI RAUNI
POREZNI PROPISI
143/14),
73/13),
Odluka o broju prireivaa kojima se moe dati pravo prireivanja igara klaenja
na podruju RH (Narodne novine broj 96/10),
38/10, 130/10, 69/11, 15/12),
Pravilnik o prireivanju igara klaenja na daljinu (Narodne novine broj 8/10,
63/10),
12/15).
5.4 NAKNADE ZA PRIREIVANJE IGARA NA SREU

NA AUTOMATIMA
Igre na sreu na automatima jesu igre na elektromehanikim, elektronikim ili slinim
ureajima (automatima za igre) na kojima igrai uplatom odreenog iznosa imaju
mogunost ostvarenja dobitka.
259
Igre na sreu na automatima mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., prireivati i trgovaka
drutva koja su na temelju odluke Vlade RH koja su sklopila ugovor o pravu prireivanja.
Odobrenje za poetak prireivanja igara na sreu donosi Ministarstvo financija.
i Prireiva moe igre na sreu na automatima prireivati i sezonski u neprekidnom razdoblju od najmanje etiri do najdulje est mjeseci, i to najvie u dva automat kluba.
i Prireiva moe prekinuti prireivanje igara na sreu na automatima samo uz posebno odobrenje Ministarstva financija.
i

Prireiva koji igre na sreu na automatima prireuje na temelju odluke Vlade RH
mora za vrijeme trajanja prava prireivanja u registru Trgovakog suda imati upisan
temeljni kapital u vrijednosti od najmanje 2.000.000,00 kuna. Ako ima pravo prireivanja neke druge igre na sreu mora imati upisan propisani temeljni kapital i za
drugu igru na sreu koju prireuje.
Prireiva igara na sreu na automatima koji te igre prireuje na temelju odluke Vlade RH mora radi osiguranja isplate dobitaka igraima i podmirenja javnih davanja, u
smislu Opega poreznog zakona, prije poetka rada dostaviti garanciju banke sa
sjeditem u Republici Hrvatskoj za prvih 30 automata u iznosu od 300.000,00 kuna.
Prireiva koji prireuje igru na sreu u vie automat klubova ili na vie automata
mora dostaviti garanciju prema sljedeoj tablici:
Broj automata
Iznos garancije
(u kunama)
31 60
61 90
91 120
121 150
151 180
181 210
211 250
Iznad 250
500.000,00
700.000,00
900.000,00
1.100.000,00
1.300.000,00
1.500.000,00
2.000.000,00
5.000.000,00
Prireiva mora imati garanciju banke neprekidno za cijelo vrijeme prireivanja igara
na sreu na automatima. Ako je garancija dana na krai rok od vremena trajanja
prava prireivanja igre, prireiva je duan novu garanciju dostaviti najkasnije 30
dana prije isteka prethodne garancije.
i Posjet i sudjelovanje u igri na automatima doputen je samo punoljetnim osobama koje
su tu injenicu, na zahtjev prireivaa, dune dokazati identifikacijskom ispravom.
i
Uvjeti i nain stavljanja automata u uporabu

Prireiva igara na sreu na automatima duan je osigurati pohranu primljenih uplata i isplata na nain da omogui uspostavu sustava nadzora. Prireiva mora omoguiti Ministarstvu financija izravno spajanje na informacijski sustav prireivaa, u
realnom vremenu, radi uspostave i osiguranja neprekidnog i neposrednog nadzora.
260
Tehnika ispravnost i plombiranje automata

Automati i stolovi na kojima se prireuju igre na sreu moraju biti tehniki ispravni,
a kontrolni ureaji uplate, isplate, programske ploe i igre te dijelovi koji utjeu na
rezultat igre moraju biti plombirani.
i
Plombiranje automata za igre na sreu obavljaju ovlateni slubenici Ministarstva financija, a prireiva uz zahtjev za plombiranje prilae dokaz o uplati naknade u korist
dravnog prorauna u iznosu od 300,00 kuna po automatu. Uz zahtjev za plombiranje jack-pot i on-line sustava prilae se dokaz o uplati naknade u korist dravnog
prorauna u iznosu od 500,00 kuna po sustavu.
NAKNADA ZA PRIREIVANJE IGARA NA SREU NA AUTOMATIMA

Vrsta naknade
Obveznik plaanja
naknade
Osnovica naknade
Svota naknade
Krajnji rok za
plaanje naknade
25% od
zbroj dnevnih
osnovice
obrauna svih
istovrsnih automata za igre na sreu
10.000,00 kn
po automatu
Mjesena naknada za
prireivanje igra na
sreu na automatima
prireiva igre na
sreu na automatima
Godinja naknada za
sreu na automatima44
Godinja naknada za
sreu u automat klubu
na elektronskom
roulettu do est igraih
mjesta
Godinja naknada za
sreu u automat klubu
na elektronskom roulettu iznad est igraih
mjesta
prireiva igre na
sreu na automatima
prireiva u auto-
mat klubu prireuje igru na sreu
na elektronskom
roulettu do 6
igraih mjesta
prireiva u automat klubu prireuje igru na sreu
na elektronskom
roulettu iznad 6
igraih mjesta
do 15. dana u
tekuem mjesecu za prethodni mjesec
do kraja prosinca tekue
godine za
40.000,00 kn sljedeu godinu
50.000,00 kn
PROPISANI OBRASCI
Naziv obrasca
Obrazac br. 11 Dnevni obraun po pojedinom automatu

Obrazac br. 12 Obraun
gotovine po pojedinom automatu za igre na sreu
Obrazac br. 13 Blagajniki
izvjetaj za automate za igre
na sreu
Obveznik sastavljanja obrasca
Rok za sastavljanja obrasca
ovlatena osoba prireivaa igre na sreu45

ovlatena osoba prireivaa igre na sreu

na automatima za igre na sreu
Blagajnik

Prilikom stavljanja u uporabu novih automata tijekom godine plaa se godinja naknada po
automatu u punom iznosu
45
Za obraun automata za igre na sreu s vie sjedeih mjesta prireiva je duan izraditi zaseban
obrazac za dnevni obraun, Prireiva koji je automate za igre na sreu povezao radi dobivanja
kumulativnih dobitaka (jack-pot) duan je voditi dnevnu evidenciju o eventualnom
44
261

Naziv izvjea
Obrazac br. 14 Skup dnevnih rezultata po

pojedinom automatu46
Obrazac br. 15 Popis stanja elektronikih
brojanika
Obrazac br. 16 Popis stanja elektronikih
brojanika (popis stanja elektronikih brojanika po bet i win brojanicima)
Obrazac br. 17 Popis stanja mehanikih
brojanika47
Obrazac br. 24 Konani mjeseni obraun
naknade od prireivanja igara na sreu na
automatima
Izvjetaj o uplaenoj godinjoj naknadi i
dokaz o uplaenoj naknadi
Obveznik
podnoenja

Poreznoj upravi
prireiva igre
na sreu
prireiva igre
na sreu
prireiva igre
na sreu

prireiva igre
na sreu
prireiva igre
na sreu

prireiva igre
na sreu
7 dana od roka za uplatu godinje naknade
UPLATNI RAUNI
POREZNI PROPISI
143/14),
73/13),
Odluka o broju prireivaa kojima se moe dati pravo prireivanja igara na sreu
na automatima na podruju RH (Narodne novine broj 6/13),
Pravilnik o tehnikoj ispravnosti automata i stolova za igre na sreu (Narodne
novine broj 38/10, 130/10, 49/13, 12/14),
38/10, 130/10, 69/11, 15/12),
dobitku jack-pota, i to na kojem je automatu ostvaren, datum kada je ostvaren i iznos dobitka.
Ako je prireiva povezao vie automata za igre na sreu u jack-pot liniju, duan je naznaiti u
obrascu koji se automati za igre na sreu nalaze u jednoj jack-pot liniji.
46
Zbroj dnevnih obrauna po pojedinom automatu za igre na sreu od prvoga do posljednjeg
dana u mjesecu za koji se obraun izrauje.
47
Prireiva iznimno moe izraditi popis stanja mehanikih brojanika po pojedinom automatu za
igre na sreu samo po bet i win brojanicima ili po brojanicima ulaza i izlaza ako brojanici na
pojedinom automatu za igre na sreu ne biljee sve propisane podatke.
262
5.5 NAKNADA ZA PRIREIVANJE PRIGODNIH

JEDNOKRATNIH IGARA NA SREU
Neprofitna pravna osoba sa sjeditem na podruju RH moe prigodno jednokratno, jedanput godinje, prirediti tombolu radi prikupljanja sredstava za financiranje djelatnosti koje su odreene opim aktima prireivaa. Tombola se
moe prireivati iskljuivo na temelju posebnog odobrenja Ministarstva financija, uz uvjet da se sreke mogu prodavati najdulje 30 dana, a u izvlaenje su
ukljuene samo prodane sreke.
Neprofitna pravna osoba sa sjeditem na podruju RH koja organizira sportska natjecanja smije u prostorima sportske ustanove, stadiona ili dvorane, u
kojima se natjecanja odravaju, prigodno jednom godinje prirediti klaenja u
svezi s tim natjecanjima.
i
Ukupna vrijednost izdanih sreaka za pojedine igre na sreu ne smije prijei

300.000,00 kuna. Cijena pojedine sreke ne smije biti vea od vrijednosti najmanjeg
dobitka.
NAKNADA ZA PRIGODNO JEDNOKRATNO PRIREIVANJE IGARA NA

SREU
Obveznik plaanja naknade
Prireiva jednokratne
igre na sreu
Osnovica naknade
Svota naknade
ukupna vrijednost primljenih

5% od osnouplata za pojedinu igru
vice
zbroj ukupnih uplata za sudjelovanje u jednokratnoj igri
Krajnji rok za plaanje

naknade
7 dana od dana
objave izvlaenja
dobitaka
IZVJEA I ROKOVI PODNOENJA

Naziv izvjea
Obveznik podnoenja
Izvjee o konanom obra- prireiva jednokratne prigodne 7 dana od dana objave izvlaeunu
igre na sreu
nja dobitaka
263
UPLATNI RAUNI
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
XXXX - XXXXXXXXXXX
Igre na sreu
KHTCPCOLGPG
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174

Upisuje se
brojanu
oznaku vrste
poreza
Opis plaanja upisuje se:
3000
Dobit od lutrijskih igara na sreu
3034
Naknada za prireivanje prigodnih jednokratnih igara na sreu
3093
Naknada za plombiranje automata za igre na sreu
3107
Posebna sredstva ostvarena na javnom natjeaju prodajom nepodijeljenih nagrada
3131
Mjesena naknada za prireivanje lutrijskih igara na sreu
3140
Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreu
3158
Porez na dobitke od igara klaenja
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
XXXX - XXXXXXXXXXX 1 9
Igre na sreu
1RKU
RNCCPLC
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
264
Upisuje se
brojanu
oznaku vrste
poreza
Opis plaanja upisuje se:
3042
Mjesena naknada za prireivanje klaenja
3050
Mjesena naknada za prireivanje igara na sreu u casinima
3085
Mjesena naknada za prireivanje igara na sreu u automat klubu
3123
Godinja naknada za prireivanje igara na sreu u automat klubu
3166
Godinja naknada za prireivanje igara na sreu u casinima
3174
Godinja naknada za prireivanje igara klaenja
POREZNI PROPISI
143/14),
sreu (Narodne novine broj 8/10, 48/14).
5.6 NAKNADA HRVATSKOM CRVENOM KRIU IZ

FONDA NAGRADNE IGRE I OBVEZA PO OSNOVI
SREDSTAVA OSTVARENIH NA JAVNOM
NATJEAJU PRODAJOM NEPODIJELJENIH
NAGRADA
Nagradne igre jesu igre koje radi promidbe svojih proizvoda i usluga prireuju trgovaka drutva, te druge pravne i fizike osobe poduzetnici, pri emu se prireiva
obvezuje izvuenim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama, a od sudionika se ne zahtijeva posebna uplata za sudjelovanje u igri.
Prijavljivanje sudionika u nagradnim igrama putem poziva u svim oblicima elektronikih komunikacijskih mrea, te putem SMS usluga, ne smatra se posebnom uplatom
za sudjelovanje, pod uvjetom da cijena po pozivu, odnosno SMS usluzi, ne prelazi
iznos utvren posebnim propisom koji donosi ministar financija, a u suglasnosti s
nadlenim regulatornim tijelom za elektronike komunikacije.
i Nagradnom igrom se ne smatraju drutvene igre znanja (kvizovi). Drutvena igra znanja (kviz) jest igra koja se odvija pred javnou, a u kojoj se u vjetini, spretnosti i
znanju iz razliitih podruja natjee jedan ili vie unaprijed kvalificiranih sudionika
prema pravilima prireivaa, uz obvezno prisustvovanje sudionika mjestu prireivanja
kviza, pri emu pobjeda ovisi iskljuivo o postignutim rezultatima u zadanoj tematici.
U drutvenu igru znanja ukljuuje se jedan ili vie unaprijed kvalificiranih igraa iskljuivo na temelju iskazane vjetine i spretnosti, odnosno znanja.
i
265
Pravila nagradne igre utvruje prireiva, a primjenjuju se nakon dobivenog odobrenja Ministarstva financija i njihove objave u elektronikim i drugim javnim medijima.
i
Nagradna igra ne moe biti prireena po pravilima igara na sreu, a prireiva nagradne igre ne moe formirati fond dobitaka uplatama sudionika nagradne igre.
Fond nagrada nagradne igre moe se sastojati iskljuivo od dobara i usluga koje
dobitnik ne moe zamijeniti za novac, a ija ukupna vrijednost po trinim cijenama
ne moe prijei 1.000.000,00 kuna po nagradnoj igri.
O
d utvrene vrijednosti fonda nagradnih igara prireivai plaaju
naknadu u iznosu od 5% u korist Hrvatskog crvenog kria.
A
ko nagradni fond u vrijednosti veoj od 5.000,00 kuna nakon zavr
etka nagradne igre nije podijeljen prireiva ga je duan prodati na

javnom natjeaju, a sredstva ostvarena prodajom uplatiti u dravni
proraun u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada. Iznimno, ova odredba ne odnosi se na nagrade kojima je istekom
odreenog roka vrijednost postala nitava.

Zahtjev za izdavanje odobrenja prireivai moraju dostaviti Ministarstvu financija
najmanje 15 dana prije dana odreenog kao poetak nagradne igre.
Uz zahtjev za prireivanje nagradne igre prireivai su duni priloiti:
1. konani prijedlog pravila nagradne igre,
2. dokaz o uplati naknade za prireivanje nagradne igre u korist Hrvatskoga crvenog kria,
3. drugu dokumentaciju u vezi s prireivanjem nagradne igre po zahtjevu Ministarstva financija,
4. propisani iznos upravnih pristojbi (u dravnim biljezima).
UPLATNI RAUNI
Upisuje se
OIB osobni
identifikacijski
broj poreznog
obveznika
(11 znamenki)
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
/QFGN
HR 0 5
Hrvatski
Crveni kri
KHTCPCOLGPG
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
HR7 3 2 3 6 0 0 0 0 1 1 0 1 3 9 6 0 3 2
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
266
HRK
XXXXXXXXXXX
Naknada u iznosu
od 5% vrijednosti fonda
nagradne igre
1RKU
RNCCPLC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
70+8'4<#.0+0#.1)<#2.##0,'
2.#6+6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
8CNWVC
RNCCPLC
*KVPQ
HRK
+\PQU
+$#0KNKDTQLTCWPC
RNCVKVGNLC
/QFGN
+$#0KNKDTQLTCWPC
RTKOCVGNLC
HR1 2 1 0 0 1 0 0 5 1 8 6 3 0 0 0 1 6 0
/QFGN
24+/#6'.,
PC\KXKOGKCFTGUC
HR 6 8
Dravni proraun
Republike Hrvatske
KHTCPCOLGPG
&CVWOK\XTGPLC
1DT*7$
8CNWVC
RQMTKC
Posebna sredstva ostvarena
na javnom natjeaju predajom
nepodijeljenih nagrada
1RKU
RNCCPLC
QUQDC
6TQMQXPC
QREKLC
$'0
5*#
2QVRKUMQTKUPKMC27
174
POREZNI PROPISI
143/14),
73/13),
Pravilnik o prireivanju nagradnih igara (Narodne novine broj 8/10),
Pravilnik o prireivanju igara klaenja na daljinu (Narodne novine broj 8/10),
Naredba o nainu uplaivanja prihoda prorauna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2015. godini (Narodne novine broj
12/15).
267
6. PRIVITCI
6.1
Jedinice lokalne i podrune (regionalne)

samouprave prema stupnju razvijenosti
I. skupina jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske:
Bjelovarsko-bilogorska upanija, Brodsko-posavska upanija, Karlovaka upanija, Koprivniko-krievaka upanija, Krapinsko-zagorska upanija, Liko-senjska upanija, Meimurska upanija, Osjeko-baranjska upanija, Poeko-slavonska upanija, Sisakomoslavaka upanija, Virovitiko-podravska upanija i Vukovarsko-srijemska upanija.
II. skupina jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost
indeksa razvijenosti izmeu 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske:
Splitsko-dalmatinska upanija, ibensko-kninska upanija i Varadinska upanija.
III. skupina jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost
indeksa razvijenosti izmeu 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske:
Dubrovako-neretvanska upanija, Zadarska upanija i Zagrebaka upanija.
IV. skupina jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost
indeksa razvijenosti vea od 125% prosjeka Republike Hrvatske:
Grad Zagreb, Istarska upanija i Primorsko-goranska upanija.
Jedinice lokalne samouprave prema stupnju razvijenosti

I. skupina jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske:
Babina Greda, Biskupija, Cetingrad, Civljane, aavica, Deanovac, Donji Kukuruzari,
Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, ulovac, Gornji Bogievci, Gradina, Gundinci,
Gunja, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, Klotar Podravski, Krnjak, Levanjska Varo, Lokviii, Markuica, Mikleu, Nova Bukovica, Nova Raa, Okuani,
Plaki, Podgora, Podravska Moslavina, Rovie, Sopje, Staro Petrovo Selo, Sunja,
odolovci, pii Bukovica, tefanje, titar, Trnava, Voin, Vojni, Vrbje, Vrginmost,
Vrhovine i Zrinski Topolovac.
II. skupina jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu 50% i 75% prosjeka Republike Hrvatske:
Andrijaevci, Antunovac, Barilovii, Bebrina, Bednja, Beli Manastir, Belica, Belie, Benkovac, Berek, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bonjaci, Brestovac, Breznica, Brinje, Brodski Stupnik, Budinina, Bukovlje, Cerna, Cernik, Cestica, Cista Provo,
Crnac, ainci, aglin, azma, eminac, Darda, Davor, Desini, Domainec, Donja Motiina, Donja Voa, Donji Andrijevci, Dragali, Dra, Drni, Drnje, Dubrava, akovo,
268
urenovac, Erdut, Ernestinovo, Ervenik, Farkaevac, Ferdinandovac, Ferianci, Garin,

Garenica, Generalski Stol, Glina, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka, Gornja Stubica, Gornja
Vrba, Gornji Mihaljevec, Graac, Gradec, Gradite, Grubino Polje, Hercegovac, Hlebine, Hrvace, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivankovo, Ivanska, Jaki, Jarmina, Jasenovac, Josipdol, Kalnik, Kamanje, Kaptol, Kijevo, Klakar, Kneevi Vinogradi, Knin, Konanica, Koprivniki Bregi, Koka, Kotoriba, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Legrad, Lipik, Liane Ostrovike, Lobor, Lovas, Lovre, Luka, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci, Martijanec, Martinska Ves, Mihovljan, Mu, Mursko Sredie, Negoslavci, Netreti, Nijemci, Nova Gradika, Nova Kapela, Novigrad (Zadarska
upanija), Novo Virje, Novska, Nutar, Obrovac, Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Orle,
Otoac, Otok (Splitsko-dalmatinska upanija), Otok (Vukovarsko-srijemska upanija),
Pakrac, Peteranec, Petlovac, Petrijevci, Petrinja, Petrovsko, Pitomaa, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokupsko, Polaa, Polinik, Popovac, Posedarje, Preseka,
Prgomet, Pribislavec, Privlaka (Vukovarsko-srijemska upanija), Proloac, Promina, Punitovci, Rakovec, Rakovica, Rasinja, Reetari, Ribnik, Runovii, Rui, Saborsko, Satnica
akovaka, Selnica, Semeljci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sira, Skradin, Slatina, Slavonski
amac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradika, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Ston, Strizivojna, Suhopolje, Sveti ur, Sveti Ivan abno, Sveti Petar Orehovec,
androvac, estanovac, kabrnja, trigova, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Trpinja, Udbina, Unei, Velika, Velika Kopanica, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grevac, Veliko Trojstvo, Viljevo, Virje, Visoko, Vikovci, Vladislavci, Voinci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Vukovar, Zagorska Sela, Zagvozd, Zaablje,
Zdenci, Zmijavci, akanje i umberak.
III. skupina jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske:
Bedekovina, Bedenica, Beretinec, Bibinje, Bilice, Bistra, Bjelovar, Blato, Brckovljani,
Brezniki Hum, Brod Moravice, Cerovlje, abar, epin, Daruvar, Dekanovec, Dicmo,
Donja Dubrava, Donja Stubica, Donji Kraljevec, Donji Miholjac, Donji Vidovec, Dragani, Dubravica, Dubrovako primorje, Duga Resa, Dugi Rat, elekovo, urevac,
urmanec, Galovac, Gorian, Gornji Kneginec, Gospi, Graie, Gradac, Gronjan,
Hraina, Hum na Sutli, Ivanec, Ivani-Grad, Jakovlje, Jalabet, Janjina, Jasenice, Jelenje, Jelsa, Jesenje, Kalinovac, Karlovac, Karojba, Katela, Klanjec, Klenovnik, Klina
Sela, Klis, Klotar Ivani, Komia, Konjina, Koprivniki Ivanec, Korula, Kraljevec na
Sutli, Krapina, Krapinske Toplice, Krai, Kravarsko, Kri, Krievci, Kumrovec, Kutina,
Lanie, Leevica, Lekenik, Lepoglava, Lipovljani, Lovinac, Ludbreg, Luka, Lumbarda,
Ljubeica, Mae, Marija Bistrica, Marija Gorica, Marina, Maruevec, Metkovi, Mljet,
Molve, Motovun, Mrkopalj, Naice, Nedelie, Nereia, Novi Golubovec, Novi Marof, Novigrad Podravski, Ogulin, Okrug, Omi, Oprtalj, Opuzen, Orahovica, Orebi,
Oroslavje, Ozalj, Pakotane, Paman, Perui, Petrijanec, Pirovac, Pisarovina, Plitvika
Jezera, Ploe, Podravske Sesvete, Podstrana, Pojezerje, Popovaa, Poega, Pregrada,
Prelog, Primorski Dolac, Privlaka (Zadarska upanija), Puia, Pua, Radoboj, Ravna
Gora, Raanac, Rugvica, Seget, Selca, Senj, Sinj, Sisak, Slavonski Brod, Smokvica,
Srainec, Starigrad, Strahoninec, Suuraj, Sukoan, Sveta Marija, Sveti Filip i Jakov,
Sveti Ilija, Sveti Ivan Zelina, Sveti Juraj na Bregu, Sveti Kri Zaretje, Sveti Martin na
Muri, Tinjan, Tkon, Tribunj, Trnovec Bartoloveki, Trpanj, Tuhelj, Valpovo, Varadinske
269
Toplice, Vela Luka, Velika Ludina, Veliki Bukovec, Veliko Trgovie, Vidovec, Vinica,
Vinkovci, Virovitica, Viinada, Vodice, Vratiinec, Vrbovec, Vrbovsko, Vrgorac, Zemunik Donji, Zlatar, Zlatar Bistrica i upanja.
IV. skupina jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske:
Bakar, Barban, Baka Voda, Biograd na Moru, Brdovec, Brela, Brtonigla, Buje, Buzet,
Crikvenica, akovec, avle, Delnice, Dugo Selo, Dugopolje, Fuine, Hvar, Jastrebarsko,
Kali, Kanfanar, Karlobag, Kastav, Katelir-Labinci, Klana, Konavle, Koprivnica, Kraljevica, Kran, Kukljica, Labin, Lastovo, Linjan, Lokve, Lopar, Lovran, Lupoglav, Makarska,
Mali Loinj, Marana, Matulji, Milna, Moenika Draga, Murter, Nin, Novi Vinodolski,
Osijek, Pag, Pazin, Pian, Podgora, Postira, Povljana, Preko, Primoten, Pula, Rab, Raa,
Rijeka, Rogoznica, Sali, Samobor, Skrad, Solin, Split, Stari Grad, Stubike Toplice, Stupnik, Supetar, Sveta Nedelja (Istarska upanija), Sveta Nedelja (Zagrebaka upanija),
Sveti Lovre, Sveti Petar u umi, Svetvinenat, enkovec, ibenik, olta, Tisno, Trogir,
Tuepi, Varadin, Velika Gorica, Vinodolska opina, Vis, Vikovo, Vinjan, Vodnjan,
Vrbnik, Zabok, Zadar, Zadvarje, Zaprei, minj i upa dubrovaka.
V. skupina jedinica lokalne samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti vea od 125% prosjeka Republike Hrvatske:
Bale, Baka, Bol, Cres, Dobrinj, Dubrovnik, Faana, Funtana, Kolan, Kostrena, Krk,
Malinska-Dubanica, Medulin, Novalja, Novigrad (Istarska upanija), Omialj, Opatija, Pore, Punat, Rovinj, Sutivan, Tar-Vabriga, Umag, Vir, Vrsar i Zagreb.
6.2
Podruja posebne dravne skrbi
Prvoj skupini podruja posebne dravne skrbi pripadaju u cijelosti podruja gradova i opina:
Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, eminac,
Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Dra, Dubrovako primorje, Dragali, Dvor,
Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak,
Jasenovac, Kijevo, Kneevi Vinogradi, Lovas, Majur, Markuica, Negoslavci, Nijemci,
Nutar, Petlovac, Plitvika Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradika, Stari Jankovci, odolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojni, Vrlika, Vukovar, upa dubrovaka.
Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima:
Osijek naselje: Klisa, Nemetin, Sarva, Tenja.
Vinkovci naselje: Mirkovci.
Drugoj skupini podruja posebne dravne skrbi pripadaju u cijelosti podruja gradova i opina:
Barilovi, Benkovac, Biskupija, Brestovac, ainci, Drni, ulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogievci, Gospi, Graac, Grubino Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje,
Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Liane Ostrovike, Lovinac, Mikleu, Novigrad,
270
Novska, Obrovac, Okuani, Otoac, Pakrac, Petrinja, Plaki, Polaa, Polinik, Posedarje, Promina, Rui, Saborsko, Sira, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, kabrnja, Tounj,
Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grevac, Voin, Vrhovine i Zemunik Donji.
Drugoj skupini podruja posebne dravne skrbi pripadaju i naselja u gradovima:
Daruvar naselja: Markovac, Vrbovac,
Dubrovnik naselja: Bosanka, Brseine, Dubravica, Donje Obuljeno, ajkovica, ajkovii, Gornje Obuljeno, Gromaa, Klievo, Kneica, Komolac, Ljuba, Mokoica,
Mravinjac, Mrevo, Nova Mokoica, Oraac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobreje,
Roat, umet, Trsteno, Zaton,
Karlovac naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava,
Breani, Broani, Cerovac Vukmaniki, Donja Trebinja, Donji Sjeniak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeniak, Ivankovi Sela, Ivoevi Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac dijelovi Gornje Mekuje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljai Brdo, Knez Gorica, Lipje,
Manjerovii, Oki, Popovi Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci,
Tuilovi, Udbinja, Utinja, Vukmani.
Sisak naselja: Blinjski Kut, Klobuak, Letovanci, Madari, Staro Selo, Vurot,
Slatina naselja: Goleni, Ivanbrijeg, Lukavac,
Virovitica naselja: Jasena,
Vodice naselja: ista Mala, ista Velika, Grabovci,
Zadar naselja: Babindub, Crno.
Treoj skupini podruja posebne dravne skrbi pripadaju opine:
Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, aavica, aglin, Dekanovec, Donja Voa, Drenovci, Galovac,
Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garin, Gradina, Gronjan, Gundinci, Gunja, Ivanska,
Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanie, Leevica, Levanjska Varo,
Lokvii, Netreti, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska upanija),
Otok (Vukovarsko-srijemska upanija), Pakotane, Perui, Pisarovina, Podgora, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka
(Vukovarsko-srijemska upanija), Proloac, Punitovci, Ribnik, Runovii, Satnica akovaka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski amac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unei, Velika Kopanica, Vladislavci, Voinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd,
Zaablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, umberak.
271

PorezniSustav 2012

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

PorezniSustav 2012

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PorezniSustav 2012

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Republika Hrvatska

Zagreb, veljaa 2015.

Ministarstvo financija Republike Hrvatske

Institut za javne financije

prof. dr. sc. Katarina Ott

dr. sc. Mirjana Jerkovi

Ksenija Smenjak Ramov

Zoran Janiev, Josip Supi

Zdravko Adamovi, Vesna Bratko, Ksenija Cipek, Renata Kali

Institut za javne financije

Denona d.o.o., Zagreb, Getaldieva 1

Hrvatski porezni sustav

3. GRADSKI ILI OPINSKI POREZI

5. POREZI NA DOBITKE OD IGARA NA SREU I NAKNADE

Hrvatski porezni sustav

Hrvatski porezni sustav

5. Iznimno, tijela dravne uprave, tijela podrune (regionalne) samouprave, tijela

Obveznici poreza na dobit nisu otvoreni investicijski fondovi to su osnovani i posluju

Poslovna jedinica inozemnog poduzetnika duna je u roku od 8 dana od dana poetka

Hrvatski porezni sustav

Hrvatski porezni sustav

Porez po odbitku plaa se na:

Porez po odbitku ne plaa se na dividende i udjele u dobiti to se isplauju iz

Porez po odbitku ne plaa se na kamate to su plaene:

Ameriki Djevianski otoci, Andora (Andorra), Anguilla, Antigva i Barbuda, Aruba,

Hrvatski porezni sustav

Ispunjavanje nabrojanih uvjeta dokazuje se potvrdom nadlenog poreznog

Hrvatski porezni sustav

Primateljem se smatra trgovako drutvo:

Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti se plaa ako je razvidno da isplata

POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBIT = UKUPNI PRIHOD UKUPNI

Hrvatski porezni sustav

1. Svotu amortizacije iznad propisanih iznosa

Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod

Graevinski objekti i brodovi vei od 1000 BRT

Godinje amortizacijske stope mogu se podvostruiti.

Hrvatski porezni sustav

akumuliranoj amortizaciji) do trenutka prodaje, darovanja, drugog naina

Reprezentacijom se ne smatraju proizvodi i roba iz asortimana poreznog obveznika

Hrvatski porezni sustav

vodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi koritenja sredstava za

12. Kamate izmeu povezanih osoba.

Pri utvrivanju prihoda i rashoda od kamata kod povezanih osoba obraunava se

Hrvatski porezni sustav

financija prije poetka poreznog razdoblja u kojem se primjenjuje kamata ne odredi

13. Rashode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako

16. Vrijednosna usklaenja zaliha.

Hrvatski porezni sustav

za otpremnine, rezerviranja za trokove obnavljanja prirodnih bogatstava,

Za nabrojane rashode, osim za rashode pod tokama 5. i 9, porezna osnovica se ne

SMANJENJE POREZNE OSNOVICE/POVEANJE POREZNOG GUBITKA ZA:

Takvim se prihodima smatraju prihodi:

Hrvatski porezni sustav

2. prihode od vrijednosnih usklaenja dionica i udjela (nerealizirani dobici) ako

PRENESENI POREZNI GUBITAK

Hrvatski porezni sustav

e) Metoda neto dobitka po kojoj se ispituje ostvarena neto dobit u odnosu na

Trgovakim drutvom rezidentom drave lanice EU smatra se drutvo koje: