Professional Documents
Culture Documents
Uvod U Vjerovatnoæu
Uvod U Vjerovatnoæu
UVOD U VJEROVATNOU
VJEROVATNOA
Numerika mjera izglednosti da e se jedan dogaaj desiti
EKSPERIMENT
Svaki proces koji generira dobro definisane ishode
PROSTOR ISHODA
Skup svih moguih ishoda jednog eksperimenta
STABLO ISHODA
Grafiki prikaz koristan za definisanje ishoda jednog eksperimenta
koji se sastoji od vie koraka
PRAVILO
Ako eksperiment moe biti opisan kao sekvenca od k koraka, pri
emu prvi korak ima n1 moguih ishoda, korak dva n2 moguih
ishoda, itd., ukupan broj ishoda tako definisanog eksperimenta
iznosit e:
n1 n2... nk
ZADATAK 1.
ISHODI EKSPERIMENTA:
-VELIKO OTEENJE (VO)
- MALO OTEENJE (MO)
- NEMA OTEENJA (NO)
PROSTOR ISHODA : S=VO, MO, NO
ZADATAK 2.
a) STABLO ISHODA
b) PROSTOR ISHODA:
S=(P,P,P), (P,P,NP),(P,NP,P),(P,NP,NP),(NP,P,P),(NP,P,NP),(NP,NP,P),(NP,NP,NP)
2x2x2x2=16
ZADATAK 3.
a)
BROJ ISHODA: 2x 2 = 4
ZADATAK 4.
a) STABLO ISHODA
ZADATAK5.
Pretpostaviti eksperiment bacanja dvije kockice i oitanja brojeva
koji ispanu kao rezultat bacanja.
a) Koji metod preporuujete za odreivanje vjerovatnoe ishoda?
b)Koje vjerovatnoe pridruujete ishodima?
c) Pokazati da pridruene vjerovatnoe zadovoljavaju dva osnovna
zakona vjerovatnoe.
IZRADA
a) Klasini metod
b)Prostor ishoda:
S={(1,1), (1,2),...(1,6), (2,1), (2,2), ..(2,6), (3,1), (3,2), ..(3,6),...
(6,5),(6,6)}
Broj ishoda : 66=36
P(S1)= P(S2)=...P(Si)=...=P(S36)= 1/36
c) 0P(Si)= 1/361
P(S)= P(Si)=1
ZADATAK 6
Prodavnica elektrinih ureaja je sakupila podatke o prodaji
friidera u zadnjih 50 sedmica. Podaci su prikazani u sljedeoj
tabeli:
Broj
prodanih Broj sedmica
friidera
0
6
1
12
2
15
3
10
4
5
5
2
50
Pretpostavimo da smo zainteresovani za eksperiment registrovanja
broja prodanih friidera u jednoj sedmici.
a) Koliko ishoda ima ovaj eksperiment?
b)Pridruiti vjerovatnoe ishodima i provjeriti da li zadovoljavaju
dva osnovna zahtjeva.
RJEENJE
a) UKUPAN BROJ ISHODA = 6
PROSTOR ISHODA: S= 0,1,2,3,4,5
b)
P(0) = 6/50
P(1) = 12/50
P(2) = 15/50
P(3) = 10/50
P(4) = 5/50
P(5) = 2/50
1. 0 P(Si) 1
2. P(S) = P(Si) =6/50+12/50+15/50+10/50+5/50+2/50=1
ZADATAK 8.
Razmotriti eksperiment bacanja para kockica. Pretpostaviti da nas
interesuje suma brojeva na gornjim povrinama kockica.
a) Koliko ishoda ima ovaj eksperiment?
b)Navesti ishode eksperimenta
c) Kolika je vjerovatnoa dobijanja vrijednosti sume 7?
d)Kolika je vjerovatnoa dobijanja vrijednosti sume 9 i vie?
e) Kako postoje est moguih parnih vrijednosti sume
(2,4,6,8,10,12) i samo pet moguih neparnih vrijednosti
(3,5,7,9,11), kockice pokazuju ee parne vrijednosti sume
nego neparne. Da li se slaete sa tom tvrdnjom? Objasniti.
RJEENJE
a) UKUPAN BROJ ISHODA = 6 x 6 = 36
b)PROSTOR ISHODA:
S= (1,1), (1,2), (1,3), (1,4), (1,5), (1,6), (2,1), (2,2), (2,3), (2,4),
.......(6,1),
(6,2), (6,3), (6,4), (6,5), (6,6)
c) Neka je A-dogaaj da se dobila suma sedam
P(A)= P(1,6), (2,5), (3,4), (4,3), (5,2), (6,1)=6 1/36 = 1/6
d)Neka je B- dogaaj da se dobije suma 9 i vie
P(B)= P(3,6), (4,5), (4,6), (5,4), (5,5), (5,6), (6,3), (6,4), (6,5),
(6,6)= 10 1/36=10/36
RJEENJE
a)
0P(Si) 1
P(Si) = P(S) = 1
Zakljuak : Validno je pridruivanje vjerovatnoa
b)
P(A) = P(2) + P(1) + P(0) = 0.32+0.18+0.08 = 0.58
c)
P(B) = P(4) = 0.12
ZADATAK 12.
Pretpostavimo
da
imamo
prostor
ishoda
S={E1
,
E2 ,E3 ,E4 ,E5 ,E6 ,E7 } i sljedee vjerovatnoe pridruene ishodima:
P(E1 )= 0,05
P(E2 )= 0,20
P(E3 )= 0,20
P(E4 )= 0,25
P(E5 )= 0,15
P(E6 )= 0,10
P(E7 )= 0,05
Neka su dogaaji:
A={E1 , E4 ,E6 }
B={E2 , E4 ,E7 }
C={E2 , E3 ,E5 , E7 }
a) Nai P(A), P(B), P(C)?
ZADATAK 14.
Studija uticaja puenja na srane bolesti na uzorku od 1000 ljudi
starijih od 50 godina dala je sljedee podatke:
Ima bolest
srca
Nema
bolest srca
Ukupno
Pua
100
Nepua
80
Ukupno
180
200
620
820
300
700
1000
IZRADA
A pua
B- ima bolest srca
a)
Tabela pridruenih vjerovatnoa
Pua
Nepua
Ima bolest
100 / 1000 = 0,1 80 / 1000 = 0,08
srca
Nema
200 / 1000 = 0,2 620 / 1000 = 0,62
bolest srca
Ukupno 300 / 1000 = 0,3 700 / 1000 = 0,70
Boldirane vrijednosti su vrijednosti parcijalnih
ostale su zajednike vjerovatnoe.
b)
P(A B) = 100 / 1000 = 0,1
c)
P(A) = 300 / 1000 = 0,3
P( A ) = 700 / 1000 = 0,7
P(B) = 180 / 1000 = 0,18
P( B ) = 820 / 1000 = 0,82
d)
P(B A) = P(A B) / P(A) = 0,1 / 0,3 = 0,33
e)
Ukupno
180 / 1000 = 0,18
820 / 1000 = 0,82
1000 / 1000 = 1,00
vjerovatnoa, a
P(B
f)
P(B A) = P(B)
0,33 0,18 Nisu nezavisni, odnosno puenje i srane bolest su
zavisni su dogaaji
g) PUENJE JE TETNO PO ZDRAVLJE
ZADATAK 15.
Apriorne vjerovatnoe A1, A2, A3 su P(A1) = 0,20 ; P(A2) = 0,30 ;
P(A3) = 0,50.
Uslovne vjerovatnoe dogaaja B pod uslovom deavanja
dogaaja A1, A2, A3 su:
P(B A1) = 0,50; P(B A2) = 0,40; P(B A3) = 0,30.
a) Izraunati P(B A1), P(B A2), P(B A3).
b)Primijeniti Bayas ovu teoremu za izraunavanje posteriorne
vjerovatnoe P(A2 B).
c) Primijeniti tabelarni pristup za primjenu Bayas ove teoreme na
raunanje P(A1 B), P(A2 B), P(A3 B).
IZRADA
a)
P(B A1) = P(B A1) P(A1) = 0,50 0,20 = 0,10
0,12
0,32
0,12 0,10 0,15
c)
Dogaaj
Apriorne
Uslovne
vjerovatnoe vjerovatnoe
P(Ai)
P(B Ai)
A1
0,20
0,50
A2
0,30
0,40
A3
0,50
0,30
1,00
Zajednike
vjerovatnoe
P (Ai B)
Posteriorne
vjerovatnoe
P (Ai B)
Vjerovatnoe
P(B A1) = P(B A1)
P(A1)
= 0,50 0,20 = 0,10
A1
0,50
0,20
A2
0,20
0,80
A3
0,30
0,20
0,10 0,10/0,32 =
0,31
0,16 0,16/0,32 =
0,50
0,06 0,06/0,32 =
0,19
1,00
P(B) = 0,32
1,00
- neispravan proizvod
)P( A ) =
0,90
0,05
0,045
0,10
0,75
0,075
1,00
P( B ) =
0,120
0,045/0,12
= 0,375
0,075/0,12
= 0,625
1,000
0,375
0,95
0,625
0,25
1,00
0,356 0,356/0,512
= 0,695
0,156 0,156/0,512
= 0,305
P(B) =
1,000
0,512
II RASPODJELE VJEROVATNOE
Sluajna promjenljiva je numeriki opis ishoda eksperimenta
Diskretna sluajna promjenljiva moe poprimiti samo konaan ili prebrojiv broj
odreenih vrijednosti
Kontinualna sluajna promjenljiva moe poprimiti svaku vrijednost u intervalu ili
kolekciji intervala
Oekivana vrijednost diskretne sluajne promjenljive
E(x) = = x f(x)
Varijansa diskretne sluajne promjenljive
Var (x) = 2 = (x - )2 f(x)
Standardna devijacija
Var x
ZADATAK 2.
Navedeni su primjeri eksperimenata i pridruenih sluajnih promjenljivih. U svakom primjeru
odrediti vrijednosti koje moe poprimiti sluajna promjenljiva i navesti da li je sluajna
promjenljiva diskretna ili kontinualna.
Eksperiment
Test od 20 pitanja
Registrovati pristizanje automobila na
parking u toku jednog sata
Pregled 50 pristiglih prijava poreza
Posmatranje rada zaposlenika
Vagati vrijednosnu poiljku
IZRADA
Eksperiment
Sluajna promjenljiva
(x)
Test od 20 pitanja
Mogue vrijednosti
sluajne
promjenljive
Vrsta sluajne
promjenljive
0,1,2,3,...20
DISKRETNA
0,1,2,3,...
DISKRETNA
0,1,2,3,...50
DISKRETNA
0x8
KONTINUALNA
0x
KONTINUALNA
ZADATAK 3.
Jedna gvoarija naruuje opremu svakog februara. Pretpostavljena je slijedea raspodjela
vjerovatnoe za potranju:
Potranja
Vjerovatnoa
0
0.10
1
0.15
2
0.30
3
0.20
4
0.15
5
0.10
a) Ako je gvoarija naruila tri komada opreme, kolika je vjerovatnoa da e prodati sva tri?
b) Kolika je oekivana potranja za opremom?
c) Kolika je varijansa potranje opreme? Kolika je standardna devijacija?
IZRADA
a)
x=3
f(x) = f(3) = 0,20
b)
E(x) = = x f(x)
x
0
f(x)
0.10
xf(x)
00,10 =0,00
1
2
3
4
5
0.15
10,15 =0,15
0.30
20,30 =0,60
0.20
30,20 =0,60
0.15
40,15 =0,60
0.10
50,10 =0,50
E(x) = = x f(x) = 2,45
c)
Var (x) = 2 = (x - )2 f(x)
Var x
x
0
1
2
3
4
5
Var x
2,045 =
x-
0- 2,45 = -2,45
1- 2,45 = -1,45
2- 2,45 = -0,45
3- 2,45 = 0,55
4- 2,45 = 1,55
5- 2,45 = 2,55
f(x)
(x - )2
(x - )2 f(x)
6,00
0.10
0,600
2,10
0.15
0,315
0,20
0.30
0,060
0,30
0.20
0,060
2,40
0.15
0,360
6,50
0.10
0,650
2
2
Var (x) = = (x - ) f(x) = 2,045
1,43
ZADATAK 7
Broj neispravnih dijelova vraenih proizvoau varira od sedmice do sedmice. Uzeti da broj
vraenih komada (x) ima slijedeu raspodjelu vjerovatnoe:
x
0
1
2
3
4
5
f(x)
0,10
0,15
0,30
0,25
0,10
0,10
f(x)
0,10
0,15
x f(x)
0,00
0,15
2
3
4
5
x
0
1
2
3
4
5
0,30
0,25
0,10
0,10
x-
0- 2,4 = -2,4
1- 2,4 = -1,4
2- 2,4 = -0,4
3- 2,4 = 0,6
4- 2,4 = 1,6
5- 2,4 = 2,6
0,60
0,75
0,40
0,50
E(x) = = x f(x) = 2,40
f(x)
(x - )2
(x - )2 f(x)
5,76
0.10
0,576
1,96
0.15
0,294
0,16
0.30
0,048
0,36
0.25
0,090
2,56
0.10
0,256
6,76
0.10
0,676
2
2
Var (x) = = (x - ) f(x) = 1,940
b)
Oekivani sedmini troak zamjene neispravnih dijelova =
= E(x) 125 KM = 125 KM = 2,40 125 KM = 300 KM
ZADATAK 8.
ta od navedenog predstavlja raspodjelu vjerovatnoe, a ta ne? Objasniti?
x
0
1
2
3
f(x)
0,20
0,30
0,25
0,35
y
0
2
4
6
f(y)
0,25
0,05
0,10
0,60
z
-1
0
1
2
f(z)
0,20
0,50
-0,10
0,40
IZRADA
x
0
1
2
3
f(x)
0,20
0,30
0,25
0,35
f(x) =1,10
y
0
2
4
6
f(y)
0,25
0,05
0,10
0,60
f(y) =1,00
z
-1
0
1
2
f(z)
0,20
0,50
-0,10
0,40
f(z) =1,00
ZAKLJUAK: Raspodjelu vjerovatnoe predstavlja samo f(y) jer samo ona zadovoljava dva
navedena uslova.
n!
p x 1 p n x
x! n x !
gdje je:
n- broj pokuaja
x broj uspjeha u n pokuaja
(n-x) broj neuspjeha u n pokuaja
p vjerovatnoa uspjeha
(1-p) - vjerovatnoa neuspjeha
OEKIVANA VRIJEDNOST
n p
VARIJANSA
2 np1 p
ZADATAK 16.
Kada odreena maina ispravno funkcionie, samo 1% proizvoda je neispravno. Pretpostaviti da maina radi
ispravno pri odgovaranju na slijedea pitanja:
a) Ako su kontrolisana dva komada, kolika je vjerovatnoa da ni jedan nije neispravan?
b) Ako je kontrolisano pet komada, kolika je vjerovatnoa da ni jedan nije neispravan?
c) Kolika je oekivana vrijednost neispravnih komada u uzorku od dvjesto (200) komada?
d) Kolika aje standardna devijacija neispravnih komada u uzorku od dvjesto (200) komada?
IZRADA
Radi se binomnoj raspodjeli vjerovatnoe
a)
p=1% = 0,01 (vjerovatnoa neispravnog dijela)
n=2 (broj pokuaja)
1-p = 0,99 (vjerovatnoa ispravnih dijelova)
x=0 (broj neispravnih dijelova u n pokuaja)
f ( x)
n!
2!
n x
p x 1 p
b)
p=0,01 ; 1-p=0,99
n=5 ; x=0
f ( x)
c)
n!
5!
n x
p x 1 p
n=200 ; p=0,01
n p 200 0,01 2kom
d)
n=200 ; p=0,01
2 np 1 p 200 0,01 0,99 1,98
2 1,98 1,4
ZADATAK 17.
Na odreenom univerzitetu je uoeno da 20% studenata naputa studij bez poloenog uvodnog kursa iz statistike.
Pretpostaviti da je 20 studenata prijavljeno na kurs ovog tromjeseja.
a) Kolika je vjerovatnoa da e dva ili manje napustiti studij?
b) Kolika je vjerovatnoa da e tano etiri napustiti studij?
c) Kolika je vjerovatnoa da e vie od tri napustiti studij?
d) Koliki je oekivani broj naputanja studija?
IZRADA
p=20% =0,2
n=20
a)
x1=2 ; x2=1 ; x3=0
n!
20!
p x 1 p n x
0,2 2 0,818 7,6 0,818 0,137
x! n x !
2!18!
n!
20!
f (x2 )
p x 1 p n x
0,21 0,819 4 0,819 0,058
x! n x !
1!19!
n!
20!
f ( x3 )
p x 1 p n x
0,2 0 0,8 20 0,8 20 0,012
x! n x !
0!20!
f ( x1 )
n!
20!
p x 1 p n x
0,2 4 0,816 7,752 0,816 0,218
x! n x !
4!16!
c)
f(x3) = 1-f(x3) = 1-f(3)+f(2)+f(1)+f(0) = 1-(11,40,818 + 11,440,818)=1-22,840,818 = 0,589
f (3)
n!
20!
n x
p x 1 p
d)
n p 20 0,2 4 studenta
ZADATAK 18.
n!
15!
p x 1 p n x
0,2 0 0,815 0,0352
x! n x !
0!15!
f (1)
n!
15!
p x 1 p n x
0,21 0,814 0,13194
x! n x !
1!14!
f ( 2)
n!
15!
p x 1 p n x
0,2 2 0,813 0,2309
x! n x !
2!13!
f (3)
n!
15!
p x 1 p nx
0,2 3 0,812 0,2501
x! n x !
3!12!
1 1
ba 4
za a x b
f ( x)
za x b 7, x a 3
b) P(x<3) = 0
c) P x 5 5 3
1
0,5
4
ZADATAK 20.
Potranja za novim proizvodnom ima normalnu raspodjelu parametara = 200 i = 40. Ako je x broj zahtjevanih
jedinica proizvoda, izraunati:
a) P(180 x 220)
b) P(x 250)
c) P(x 100)
d) P(225 x 250)
IZRADA
a)
z = (x - ) /
x = 180 z = - 0,5
x = 220 z = 0,5
Grafiki:
207,0-207,5
207,6-208,0
208,1-208,5
208,6-209,0
209,1-209,5
209,6-210,0
210,1-210,5
Sredina
intervala
Xi
207,25
207,75
208,25
208,75
209,25
209,75
210,25
Frekvencija
fi
1
4
10
11
6
2
1
35
Relativna
frekvencija
1/35
4/35
10/35
11/35
6/35
2/35
1/35
1
Gustina vjerovatnoe
di
fi di
fi di2
(1/35)/0,5 = 0,057
(4/35)/0,5 = 0,229
(10/35)/0,5 = 0,571
(11/35)/0,5 = 0,629
(6/35)/0,5 = 0,343
(2/35)/0,5 = 0,114
(1/35)/0,5 = 0,057
-3
-2
-1
0
1
2
3
-3
-8
-10
0
6
4
3
-8
9
16
10
0
6
8
9
58
b)
Srednja vrijednost (aritmetika sredina): = x x i
fd
f
i
=208,75+0,5(-8/35) = 208,64
fd
f
i
c)
2
i
fd
f
0,5
58 8
35 35
0,633
xi
yi
0
0,15
0,31
0,5
0,6
0,75
1,0
1,004
1,031
1,117
1,223
1,422
(1)
x
i 1
2
i
(2)
i 1
i 1
x i bn
yi
i 1
i 1
x x y
xi
xi2
yi
0
0,15
0,31
0,5
0,6
0,75
2,31
1,0
1,004
1,031
1,117
1,223
1,422
6,797
xi yi
0
0,0225
0,0961
0,25
0,36
0,5625
1,2911
0
0,1506
0,3196
0,5585
0,7338
1,0665
2,829
a2,9 82 + b5,3361=6,535
a2,982 + b7,7466=8,7756
2,41 b=2,24 b=0,9295
a=(6,797 -6b)/2,31 =0,5281
(2)
GREKA:
yi
1,0
1,004
1,031
1,117
1,223
1,422
xi
(yi Y)2
0,004970
0,000025
0,003844
0,005776
0,000529
0,009216
0,024360
Y=0,5281x + 0,9295
0,9295
1,009
1,093
1,193
1,246
1,326
Suma
0
0,15
0,31
0,5
0,6
0,75
b)
Polinom drugog reda oblika: y=a2x2+ a1x1 + a0
n=2,
broj nepoznatih = n+1 =3 (a0 =? ; a1 =? i a2 =?)
Potrebne tri normalne jednaine:
n
a0 n a1
(1)
xi a2
i 1
i 1
a0
(2)
xi a1
i 1
n
a0
(3)
xi2
2
i
a1
i 1
i 1
xi2 a2
i 1
xi3
i 1
3
i
a2
i 1
y x
i i
i 1
x
i 1
4
i
y x
2
i i
i 1
xi
xi2
yi
xi3
xi4
xi2 yi
xi yi
1,0
0,15
1,004
0,0225
0.003375
0,000506
0,1506 0,02259
0,31
1,031
0,0961
0,029791
0,00923
0,3196 0,09908
0,5
1,117
0,25
0,125
0,0625
0,5585 0,27925
0,6
1,223
0,36
0,216
0,1296
0,7338 0,44028
0,75
1,422
0,5625
0,42187
0,3164
1,0665 0,79987
Suma
2,31
6,797
1,2911
0,796041
0,51824
2,829
1,641
xi
Y=1,01134 - 0,3257X+1,1473X2
(yi Y)2
yi
1,01134
1,0
0,0001285
0,15
0,0225
0,9883
1,004
0,000246
0,31
0,0961
1,02063
1,031
0,0001075
0,5
0,25
1,135315
1,117
0,0003354
0,6
0,36
1,22895
1,223
0,0000354
0,75
0,5625
1,4124
1,422
0,0000921
Suma
Bolju aproksimaciju daje polinom drugog reda jer ima manju greku.
0,0009449