SVEUILITE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU

ELEKTROTEHNIKI FAKULTET
Preddiplomski studij

POGON ZA SUENJE BILJA

Zavrni rad

Hrvoje Pali

Osijek, 2015.

Obrazac Z1P - Obrazac za ocjenu zavrnog rada na preddiplomskom studiju

Osijek,
Odboru za zavrne i diplomske ispite

Prijedlog ocjene zavrnog rada

Ime i prezime studenta:

Hrvoje Pali

Studij, smjer:

Sveuilini preddiplomski studij elektrotehnike

Mat. br. studenta, godina upisa:

3594, 2012

Mentor:

Izv.prof. dr. sc. Tomislav Bari, dipl. ing. el.

Sumentor:

Naslov zavrnog rada:

POGON ZA SUENJE BILJA

Primarna znanstvena grana rada:

Elektrotehnika

Sekundarna znanstvena grana (ili

polje) rada:

Energetika

Predloena ocjena zavrnog rada:

VRLO DOBAR (4)

Kratko obrazloenje ocjene prema

Kriterijima za ocjenjivanje zavrnih i
diplomskih radova:

Zavrni rad je odraen u cijelosti s obzirom na temom postavljeni

zadatak. Pismeno izraavanje v. dobro. Diplomski rad ne sadri:
simulacije na raunalu i mjerenja, a sadri jednostavniji runi izraun.
Student je za izradu zavrnog rada pokazao visoku razinu
samostalnosti.

Potpis sumentora:

Potpis mentora:

Dostaviti:
1. Studentska sluba
Potpis predsjednika Odbora:
_______________________
Dostaviti:
1. Studentska sluba

IZJAVA O ORIGINALNOSTI RADA

Osijek,

Ime i prezime studenta:

Hrvoje Pali

Studij :

Sveuilini preddiplomski studij elektrotehnike

Mat. br. studenta, godina upisa:

3594, 2012.

Ovom izjavom izjavljujem da je rad pod nazivom:

izraen pod vodstvom mentora

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Baria, dipl. ing. el.

i sumentora

moj vlastiti rad i prema mom najboljem znanju ne sadri prethodno objavljene ili neobjavljene pisane materijale
drugih osoba, osim onih koji su izriito priznati navoenjem literature i drugih izvora informacija.
Izjavljujem da je intelektualni sadraj navedenog rada proizvod mog vlastitog rada, osim u onom dijelu za koji mi
je bila potrebna pomo mentora, sumentora i drugih osoba, a to je izriito navedeno u radu.

Potpis studenta:

SADRAJ
1.

UVOD................................................................................................................................. 1
1.1.

Zadatak zavrnog rada ................................................................................................. 1

2.

POVIJEST HERBAS D.O.O. .......................................................................................... 2

3.

VRSTE SUARA .............................................................................................................. 4

3.1.

Suara za kamilicu ....................................................................................................... 4

3.2.

Suara za duhan ........................................................................................................... 5

3.3.

Dimenzije komora za suenje (duhan i kamilica)........................................................ 6

4.

TEHNIKI OPIS SUARE ............................................................................................. 8

5.

ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU ................................................ 10

6.

7.

5.1.

Suare na plin ......................................................................................................... 10

5.2.

Suare na drvo ........................................................................................................ 12

5.3.

Suare na drvnu sjeku i pelet................................................................................ 14

OPIS ELEKTROMOTORA SUARE ......................................................................... 16

6.1.

Kolo ventilatora prisilnog strujanja zraka ................................................................ 16

6.2.

Ventilator dimnih plinova.......................................................................................... 18

6.3.

Automatska regulacija zaklopki ulaznog zraka ......................................................... 19

6.4.

Motor reduktora punog transportera ........................................................................ 21

6.5.

Ventilator za upuhivanje zraka u loite.................................................................... 23

6.6.

Vibromotror usipnog koa ......................................................................................... 25

KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE ............................................................................. 26

ZAKLJUAK......................................................................................................................... 32
LITERATURA ....................................................................................................................... 33
SAETAK............................................................................................................................... 35
ABSTRACT ............................................................................................................................ 35
IVOTOPIS............................................................................................................................ 36

1. UVOD

1.

UVOD

Putem ovog zavrnog rada poblie se upoznaje proces suenja bilja pomou suara tvrtke
Herbas d.o.o. Suare se ne razlikuju puno u ovisnosti o bilju koje se sui, ve je najvea
razlika u gorivu pomou kojeg se suara pogoni. Najgrublja podjela ogrjevnog sredstva je:
plin i biomasa. U biomasu spadaju drvo, sjeka i briketi. Upozanati emo se sa prednostima i
manama svakog ogrjevnog sredstva te sa nainom funkcioniranja suara. Odabrano gorivo
koje e koristiti suara nam uvjetuje koje e sve motore, senzore i vrstu automatike suara
morati imati.

1.1.

Zadatak zavrnog rada

Uvidom u pogon i dostupnu dokumentaciju treba prouiti i opisati pogon od ulaska bilja
(kamilice i duhana) u njega pa do njegova izlaska u pogonu za suenje bilja. Dokumentaciju
suare nabaviti od tvrtke "HERBAS d.o.o.". Panju posvetiti procesima te elektromotornom
pogronu. Utvrditi: broj elektromotora, vrste, snage i funkcije u navedenom pogonu. Sadraj
popratiti odgovarajuim skicama, slikama i shemama koje daju viziju rada i funkcije ovakvog
pogona.

2. POVIJEST HERBAS D.O.O.

2.

POVIJEST HERBAS D.O.O.

Poduzee HERBAS d.o.o. bavi se proizvodnjom poljoprivrednih strojeva i procesne

opreme za industriju, preradu duhana, preradu ljekovitog bilja, prehrambenu industriju,

cementare i kamenolome. Herbasovi strojevi se nalaze u vie renomiranih poduzea koja se
bave proizvodnjom i preradom poljoprivrenih kultura i neizostavni su dio proizvodnog
procesa. U programu strojeva za obradu duhana proizvode svu procesnu opremu i opremaju
industrijska postrojenja za preradu duhana. U Hrvatskoj surauju sa svim renomiranim
proizvoaima i preraivaima duhana i duhanskih proizvoda. Tako su u 2009. godini
opremili pogon poduzea DUHANKA u Udbini, sa linijom za obradu duhana i strojem za
rezanje duhanskih bala. Postrojenje za obradu duhana HRVATSKI DUHANI u Virovitici
posjeduje veliki dio Herbasovih trakastih transportera, valjkastih transportera, vibracijskih
sita, rotacijskih-planetarnih sita kao i cijeli sustav za filtraciju zraka u proizvodnim halama.
Takoer se mogu pohvaliti uspjenom suradnjom sa duhanskim tvrtkama u regiji, kao to su
Japan Tobacco International iz Senta, Srbija i Bosanac d.d., Oraje, BiH. U programu
prerade ljekovitog bilja izrauju kombajne za kamilicu, vibracijska sita, rotacijska-planetarna
sita, sjekae glavica kamilice, pneumatske separatore, rezaice biljne mase, transportere,
kondicionere, mjealice, suare, dozatore, pakirnice, peletirke. U procesu obrade ljekovitog
bilja stvara se znaajna koliina praine koju je potrebno sustavom filtracije odstraniti iz
pogona. Poduzee HERBAS d.o.o. uspjeno izrauje i montira sustave filtracije zraka u
pogonima svojih kupaca. U suradnji sa najveim proizvoaima ljekovitog bilja u regiji
(JAN-SPIDER grupa, LJEKOVITO BILJE d.o.o., DAM d.o.o, MATRICARIA d.o.o. i mnogi
drugi) ostvarili su znaajan napredak u tehnoloko-tehnikom razvoju strojeva i na taj nain
pozicionirali kvalitetu vlastitih strojeva u sam vrh svjetske proizvodnje. U svrhu smanjenja
trokova suenja poljoprivrednih proizvoda, pokrenuli smo program izrade termogeneratorskih loita na bio-masu (drvena sjeka, pelet i sl.). U suradnji sa tvrtkom
HRVATSKI DUHANI d.d. provode projekt zamjene postojeih loita, na suarama za
duhan, na fosilna goriva (nafta, zemni plin) sa mnogo isplativijim loitima na bio masu.
Uporabom bio mase kao energenta za suenje duhana (i ostalih poljoprivrednih kultura)
ostvaruju se znatne utede, a time se direktno poveava dobit za uzgajivae duhana.Kako bi
odrali korak sa svjetskim trendovima i napretkom tehnologije, trude se sudjelovati na to
vie sajmova i uiti na svakom novom iskustvu te steena znanja usaditi u proizvodnju i
razvoj novih tehnologija. Programom loita na bio masu, koja je obnovljivi izvor energije,

2. POVIJEST HERBAS D.O.O.

ele se aktivno ukljuiti u zatitu okolia, ouvanje prirodnih dobara, smanjenje emisije
tetnih plinova te ostvarenje energetske neovisnosti od uporabe fosilnih goriva [1].

Slika 2.1. Herbas d.o.o. promo (slika preuzeta iz [2])

3. VRSTE SUARA

3.

VRSTE SUARA
3.1. Suara za kamilicu

Namijenjena je

za suenje ljekovitog bilja (kamilica, menta, melisa, ipak i sl.),

bundevinih kotica, itarica (kukuruz i sl.), povra (paprika i sl.).

Suara HKS -12/60 koja se vidi na slici 3.1. [2], standardno se proizvodi u 3 veliine sa
efektivnom povrinom poda 24, 32 ili 40 m.
Kapacitet suare (okvirni volumenski) efektivne povrine:
24 m iznosi 9,6 m,
32 m iznosi 12 m,
40 m iznosi 16 m.
Konstrukcija suare izvedena je iz pocinanih elinih cijevi, a zidovi i krov iz termoizolacijskih panela debljine 50 mm sa poliuretanskom ispunom. Suara je lako
montana, komorna (kontejnerskog tipa pa za istu ne treba graevinska dozvola).
Pod suare izveden je iz perforiranog pocinanog lima debljine 1,2 mm, perforacije 3,2
mm. Vrata suare su dvokrilna, u svrhu punjenja i pranjenja materijala obrade [2].

Slika 3.1. Suara podna za kamilicu (slika preuzeta iz [2])

3. VRSTE SUARA

3.2. Suara za duhan

Suara tip HKSD koja se vidi na slici 3.2.[3], prioritetno je namijenjena za suenje duhana
virinijskog tipa ili drugih ratarskih kultura (kukuruz, penica, paprika i sl).
Kapaciteti: 72, 106, 120 ili 150 okvira dimenzija 400 x 1500 mm, odnosno 700 do 1500 kg
suhog duhanskog lista po jednom suenju.
Konstrukcija suare izvedena je iz pocinanih elinih cijevi, a zidovi i krov iz termoizolacijskih panela debljine 50 mm sa poliuretanskom ispunom. Suara je lako
montana, komorna (kontejnerskog tipa pa za istu ne treba graevinska dozvola).
Pod suare izveden je iz perforiranog pocinanog lima debljine 1,2 mm.
Vrata suare su dvokrilna ili trokrilna, izvedena u dimenzijama potrebnim za manipulaciju
standardnim duhanskim okvirima.
Suare za duhan koriste termogeneratore ije pogonsko gorivo mogu biti plin, lo ulje,
biomasa, pelet i drvo.
Ukoliko je suara smjetena na otvorenom potrebno je u nastavku komore za suenje, u svrhu
zatite termogena od vremenskih uvjeta, izvesti nadstrenicu u profilu suare, duine 2 m [3].

Slika 3.2. Suara duhanska (Slika preuzeta iz [3])

3. VRSTE SUARA

3.3.

Dimenzije komora za suenje (duhan i kamilica)

Dimenzije komore za suenje kod suara za duhan i za kamilicu su jednake, ovise jedino o
duini suare. Za kamilicu je to zbog volumena komore. Jer se kamilica direktno ubacuje u
komoru. Za duhan je bitna duina komore zbog okvira za duhan, kojih ima 72, 106, 120 ili
150 okvira dimenzija 400 x 1500 mm. Presjeci komora se vide na slikama 3.4. i 3.5. [7].
Dimenzije komora:
-Visina: 2800 mm
-irina: 4000 mm
-Tlocrtna efektivna duina:
6000 mm za suaru od 24m
8000 mm za suaru od 32m
10000 mm za suaru od 40m
Ukoliko je suara smjetena na otvorenom potrebno je u nastavku komore za suenje, u svrhu
zatite termogena od vremenskih uvjeta, izvesti nadstrenicu u profilu suare, duine 2 m [3].
Na slici 3.3. [2] vidi se suara 24 m2.

Slika 3.3. Suara 24 m2 (Slika preuzeta iz [2])

3. VRSTE SUARA

Slika 3.4. Tlocrtni presjek suare (Slika pruzeta iz [7])

Slika 3.5. Stranji pogled na suaru (Slika pruzeta iz [7])

4. TEHNIKI OPIS SUARE

4.

TEHNIKI OPIS SUARE

U suari povrine 24 m vri se suenje duhana ili kamilice. Termogenerator na plin ili

na biomasu (sjeka,pelet i drvo ), smjeten na zadnjoj strani suare, generira toplinsku

energiju. Na slici 4.1. vidimo suaru sa termogeneratorom na biomasu, smjetenog takoer na
stranjoj strani suare,

koji generira toplinsku energiju izgaranjem biomase u loitu.

Termogenerator dobiva ogrjevno gorivo (biomasa) iz usipnog koa. Na slici 4.1. [7] vidimo
boni presjek suare, na kojoj se vidi zaklopka, termogenerator, dimnjak, puni prijenos i
komora za suenje.

Slika 4.1. Boni pogled na suaru (Slika pruzeta iz [7])

Biomasa se iz usipnog koa u loite termogeneratora prenosi punim transporterima.Unutar
loita upuhuje se zrak potreban za izgaranje ventilatorom K100XL .Dimni plinovi nastali
izgaranjem biomase

odvode se iz loita ventilatorom dimnih plinova i kroz dimnjak

isputaju u okolinu.Termogenerator je spojen sa suarom ulaznim (iznad okvira

termogeneratora) i izlaznim vodom(ispod okvira termogeneratora). Na prednjem i na zadnjem
ulaznog voda nalaze se zakopke koje su meusobno povezane i nalaze se u razliitim
poloajima. Zadnja zaklopka nalazi se na gornjem otvoru suare i omoguava recirkulaciju
zraka (povrat zraka) iz suare kroz termogen u sluaju kada je otvorena. U tom sluaju
prednja zaklopka (vanjski zrak) je zatvorena i onemoguava ulaz svjeeg zraka. Poloaj

4. TEHNIKI OPIS SUARE

klapni reguliramo ruicom na prednjoj strani okvira termogena koja je sistemom poluga
povezana sa zaklopkama. Kombiniranjem koliine zraka iz suare i koliine svjeeg zraka
koji usisava ventilator odreujemo vlanost zraka koji prolazi kroz termogenerator. Na slici
4.2. [7] vidi se strujanje toplog i hladnog zraka u suari.

Slika 4.2. Presjek suare i prikaz cirkulacije zraka (Slika pruzeta iz [7])
Poloaj regulacijskih zaklopki se moe odreivati runo ili automatizirano (servomotor).
Strujanje zraka u suari omogueno je ventilatorom prisilnog strujanja TRV-2 500 zraka
smjetenog u okviru termogeneratora iznad loita termogeneratora. Vetilator upuhuje zrak
koji se prolaskom preko loita zagrijava i kroz izlazni vod ulazi ispod poda suare (topli
zrak), te prolazi od zadnjeg kraja prema prednjem kraju suare. Pod suare je od perforiranih
profila koji su distributori toplog zraka u suari. Na prednjoj strani suare su vrata koja u
svom gornjem

dijelu imaju postavljene aluzije. Potpunim ili djelominim zatvaranjem

povrata zraka dolazi do porasta tlaka u suari koji otvara aluzije. Kroz aluzije se zasieni
vlani zrak istiskuje u okolinu. Nezasieni zrak iz suare vraa se u ventilator prisilnog
strujanja TRV-2-500. Upravljanje odnosom temperature ,vlage i vremena suenja vri za to
predviena automatika (tobacco).

5. ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU

5.

ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU

5.1. Suare na plin

Suare sa plinskim plamenikom su u upotrebi zadnjih 15 godina, prije njih se koristio

plamenik na lo ulje. Lo ulje nije bilo praktino jer su se morali posjedovati veliki spremnici
za lo ulje. Jedan spremnik lo ulja suara potroi vie puta u sezoni, te su nastajali problemi s
skladitenjem i dobavom. Takoer lo ulje je prljav energent, te je jako velik zagaiva. U
potranji za jednostavnijim i iim gorivom pojavio se prirodni plin. Plin je puno
jednostavniji zbog toga to se cjevovodima dovodi do krajnjeg potroaa, te je opskrba njime
24 satna.
Suara na plin koja se vidi na slici 5.1. [6], sastoji se od plinskog plamenika, koji je
upravljan automatski pomou ugraene automatike tzv. tobacco ili poluautomatski pomou
termostata koji namjestimo na eljenu temperaturu (progresivni termostat) . Kao i ostale
suare ima ventilatorsko kolo koje je pogonjeno trofaznim asinkronim motorom. Te se
ponekad na ovakvim suarama za duhan moe pronai i servomotor koji upravlja cirkulacijom
vlanog zraka unutar suare. Ovaj tip suara je lako upravljiv, jer pomou plina moemo jako
brzo podii temperaturu, te nemamo nikakvih problema s paljenjem plamenika.
Termogeneratori tip HT-P90 i HTG-160P namijenjeni su za grijanje toplim zrakom prostora
kao to su plastenici, staklenici, hale, farme i sl.
Termogenerator snage od 50 160 kW moe biti opremljen aksijalnim ili radijalnim
ventilatorom, kapaciteta je 14.000 16.000 m, plinskim jednostupanjskim plamenikom,
plinskom rampon, elektronskim termostatom sa temperaturnom sondom i upravljakim
elektroormarom.
Na termogenerator se moe vezati distribucijska spiro ili PE cijev. U varijanti izvedbe
distribucije zraka sa spiro cijevima na iste se montiratiraju i strujne reetke.
Gorivo: zemni ili ukapljeni plin [6] .

10

5. ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU

Slika 5.1. Termogen s plinskim plamenikom (Slika preuzeta iz [6])

Termogenerator na plin sastoji se ( brojevi oznaeni na slici 5.1.) :

1) Plinski plamenik
2) Elektromotor kola ventilatora (P= 4 kW)
3) Elektroormar (sadri automat, motorne zatite, itd. )

11

5. ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU

5.2. Suare na drvo

Suare na biomasu u koje spada i drvo, su financijski i najvanije ekoloki prihvatljive. Drvo
je obnovljivi izvor energije koje jo uvijek ima relativno nisku cijenu naspram ostalih goriva.
Hrvatska je bogata drvnom masom, to pogoduje i poljoprivrednicima koji su se odluili da
svoju kamilicu,duhan, kukuruz itd. sue na drvo.
Suho drvo ima zadovoljavajuu ogrjevnu vrijednost od 18,84 MJ/kg. Ogrjevne vrijednosti za
pojedinu vrstu drveta po 1 prostornom metru dane su u tablici 5.1.
Tablica 5.1. Ogrjevne vrijednosti razliitih vrsta drvea
VRSTA DRVETA
Norveka smreka
Crni bor
Trenja
Orah
Hrast Lunjak
Paulovnija

MASENA GUSTOA (kg/m3)

450
560
600
700
770
300

Ogrjevna vrijednost( MJ/m3)

8847
10550
11304
13188
14506
5652

Termogenerator tip HT-RD95 na biomasu s runim doziranjem namijenjen je za grijanje

toplim zrakom prostora kao to su plastenici, staklenici, hale, farme i sl.
Energent: suho ogrjevno drvo, duine do 1,1 m, promjera do 20 cm, maksimalne vlanosti
20%.
Proces izgaranja: pirolitiki
Energent se runo slae u loite (reaktor) za rasplinjavanje drveta.
Loite termogeneratora izraeno je od kotlovskog lima, a dijelovi izloeni intenzivnom
plamenu iz vatrootpornog lima i termobetona. Loite se nalazi ispod ventilatora sa
integriranim izmjenjivaem topline velike povrine ime se poveava koeficijent iskoristivosti
odnosno smanjuje razina temperature izlaznih dimnih plinova.
Termogenerator snage od 50 150 kW moe biti opremljen aksijalnim ili radijalnim
ventilatorom, kapaciteta je 14.000 16.000 m, elektronskim termostatom sa temperaturnom
sondom i upravljakim elektroormarom.
Odstranjivanje pepela vri se runo [5].

12

5. ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU

Slika 5.2. Termogenerator tip HT-RD95 (Slika preuzeta iz [5])

Termogenerator na biomasu (drvo) s runim doziranjem sastoji se ( brojevi oznaeni na slici

5.2. [5]) :
1)
2)
3)
4)
5)

Loite termogeneratora ( duina 1,1 metar, promjer 20 cm)

Elektromotor kola ventilatora (P= 4 kW)
Elektromotor ventilatora dimnih plinova (P= 0,37 kW)
Donji dio loita zaduen za obavljanje pirolize i za ienje loita od pepela
Elektroormar (sadri automat, motorne zatite, itd.)

13

5. ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU

5.3. Suare na drvnu sjeku i pelet

Drvna sjeka i pelet takoer spadaju u biomasu. Oni se proizvode od ostataka drvne mase,
ime se jeftiniji od obinog drveta. Dodatna pogodnost sjeke i peleta je u tome to se mogu
lako transportirati, lake ih je koristiti te najvanije od svega to se pomou njih suara moe
potpuno automatizirati. Sjeku ili pelet moramo samo transpotirati do usipnog koa i zapaliti
vatru unutar suare.
Energent (drvena sjeka G20 ili pelet) se ubacuje u usipni ko zapremnine 1 m ili vei. Na
slici 5.3. vidi se usipni ko napunjen sjekom. Doziranje u loite se vri preko
dvoosovinskog sustava punih transportera sa elijskim dozatorom, ime se osigurava zatita
od povratnog plamena.
Loite termogeneratora izraeno je od kotlovskog elika, a dijelovi izloeni intenzivnom
plamenu

iz

vatrootpornog

elika

termobetona.

Loite

se

nalazi

ispod

ventilatora sa integriranim izmjenjivaem topline velike povrine ime se poveava

koeficijent iskoristivosti odnosno smanjuje razina temperature izlaznih dimnih plinova.
Termogenerator snage od 10 150 kW moe biti opremljen aksijalnim ili radijalnim
ventilatorom, kapaciteta je 14.000 16.000 m, elektronskim termostatom sa temperaturnom
sondom i upravljakim elektroormarom. Odstranjivanje pepela vri se runo pranjenjem
posude za pepel [8].

Slika 5.3. Usipni ko pun sjeke (Fotografirano 5.6.2015)

14

5. ODABIR SUARE U OVISNOSTI O ENERGENTU

Slika 5.4. Termogenerator na biomasu s automatskim doziranjem tip HT-AD95 (Slika

preuzeta iz [8])

Termogenerator na biomasu s automatskim doziranjem koji se vidi na slici 5.4. [8], sastoji se
od (brojevi oznaeni na slici 5.4.) :
1) Elektromotor kola ventilatora (P= 4 kW)
2) Ventilator dimnih plinova (P= 0,37 kW)
3) Automatska regulacija zaklopki ulaznog zraka, servomotor Jowenta
4) Motorreduktor punih transportera ( P=0,55 kW)
5) Ventilator za upuhivanje zraka u loite K100XL
6) Vibromotror usipnog koa (P= 0,12 kW)
7) Usipni ko
8) Puni transporter
9) Loite termogena
10) Elektroormar ( sadri automat, motorne zatite, itd)

15

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

6.

OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

6.1.Kolo ventilatora prisilnog strujanja zraka

Strujanje zraka u suari omogueno je ventilatorom prisilnog strujanja zraka TRV-2 500,
smjetenog u okviru termogeneratora iznad loita termogeneratora. Ventilator je radijalni,
koji se odabire ovisno o potrebnom volumenu zraka koji mora proi kroz suaru.

Tablica 6.1. Podaci radijalnog kola zraka TRV-2-500

TIP KVT

500

EL.
MOTOR
[kW]
2,60/5,50

BR.
KAPACITET PRITISAK
OKRETAJA [m3/s]
[Pt-kg-m3]
[O/min]
700/900
2,00/2,50
65/105

PRESJEK
[AxBxL]

RADIJALNO
KOLO

910x500x950 500x204

Slika 6.1. Radijalni ventilator TRV-2 (Slika preuzeta iz [9])

Radijalni ventilator TRV-2 koji se vidi na slici 6.1. [9], namjenjen je za ugradnju u klima
ormare, klima komore, termogene i slina postrojenja za ventiliranje prostorija. Izraen je od
pocinanog lima.
Elektromotor glavnog kola ventilatora se odabire iz tablice TRV-2 ventilatora . Elektromotor
se odabire ovisno o veliini kola ventilatora. Za suare se koristi tip TRV-2-500. Podaci o
ovome ventilatoru su dani u tablici 6.1.

16

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

Elektromotor koji koristimo je trofazni asinkroni motor upravljan pomou automata koji je
smjeten u elektroormaru.

Slika 6.2. El. motor ventilatora (Fotografirano 5.6.2015)

Elektromotor na slici 6.2. izveden je s vanjskim ventilatorom koji omoguava dobro hlaenje
motora, posjeduje IP55 zatitu motora. Prikljuna kutija se nalazi na vrhu motora zbog lakeg
spajanja u pogonu. Radna temperatura motora je izmeu -15 i 40 celzijevih stupnjeva.
Prikljuni napon moe varirati 5 %.

Tablica 6.2. Karakteristika VL2-112M-2

Model

KW

HP

Napon
(V)

Struja
(A)

VL2132M
1 -6

4,00

5,5

230/400

16.41/9.44

Brzina
vrtnje(o/min)

Korisnost
(%)

Faktor
snage

Poetni
moment

Maksimalni
moment

Struja
pokretanja
(A)

960

80,5

0,76

6,5

17

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

6.2. Ventilator dimnih plinova

Dimni plinovi nastali izgaranjem biomase odvode se iz loita ventilatorom dimnih plinova
koji je oznaen na slici 6.3. Te se kroz dimnjak isputaju u okolinu. Ventilator dimnih
plinova je upravljan automatom.

Slika 6.3. Ventilator dimnih plinova (Fotografirano 5.6.2015)

Tablica 6.3. Karakteristika VL2-711-2 motora

Model

KW

HP

Napon
(V)

Struja
(A)

VL2711-2

0,37

0,50

230/400

1,68/0,97

Brzina
vrtnje(o/min)

Korisnost
(%)

Faktor
snage

Poetni
moment

Maksimalni
moment

Struja
pokretanja
(A)

2730

70

0,79

2,2

2,3

18

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

6.3. Automatska regulacija zaklopki ulaznog zraka

Zaklopke (klapne) omoguavaju cirkulaciju zraka u suari. Zaklopka koja se nalazi na

stranjoj strani termogeneratora je dvostruka, suprotna zaklopka. Sastoji se od unutarnje
zaklopke koja omoguava povrat zraka iz suare u termogen, koji tada vlani zrak iz suare
sui te ga pomou ventilatora vraa u suaru, te se sastoji jo i od vanjske zaklopke. Vanjska
zaklopka omoguava izbacivanje vlanog zraka iz suare. Poto su unutarnja i vanjska
suprotno orijentirane, kada se otvori vanjska klapna, unutarnja se zatvara i tada vlani zrak ne
ide u termogen ve direktno u okoli. To je vrlo bitno kod suenja duhana, jer se pri poetku
suenja oslobaa velika koliina vlage, koja bi uzrokovala velike gubitke da termogenerator
mora suiti zrak koji je visoko zasien vlagom. Automatska regulacija zaklopke je vrlo
uinkovita u ovome podruju, jer runo je teko odrediti koliko vlage treba izbaciti u okoli.
Gubici se takoer stvaraju ako se izbaci previe vlage u odreenoj fazi suenja, jer se pri
izbacivanju vlage izbaci i velika koliina topline iz suare. Vrlo precizni senzori vlage oitaju
vlagu, te pomou automata u kojem se nalazi program suenja, otvaraju zaklopke i zatvaraju
po potrebi, bez prisustva ovjeka i vrlo malih gubitaka. Automat pali servomotor koji se
nalazi na osovini vanjske zaklopke, te on otvara i zatvara zaklopke.

Slika 6.4. Servomotor za regulaciju zaklopke (Slika preuzeta iz [11])

19

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

Servomotor Jowenta prikazan na slici 6.4. [11], ima kut zakretanja 90, pri postavljanju
osovina zaklopke u zatvorenoj poziciji se mora postaviti u kut 0, tako da bi pri otvorenom
stanju kut motora bio 90. Servomotor se mora tako postaviti jer ga gase krajnji prekidai koji
se nalaze u poloaju 0 i 90. Krajnji prekidai su potenciometri. Shema spajanja je prikazana
na slici 6.5. [11].
Tablica 6.4. Karakteristike DAS2.(S)(P..) Jowenta servomotora
Model

Napon
(V)

Struja
(A)

Vrijeme
rotacije
(s)

Frekvencija
(Hz)

Br.
prekidaa

Moment
(Nm)

Otpor
potenciometra
(k)

DAS2.(S)(P..)

5,5

230AC

0,1

30/45

50/60

Slika 6.5. Shema spajanja Jowenta servomotora (Slika preuzeta iz [11])

20

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

6.4. Motor reduktora punog transportera

Puni transporteri slue za dobavu biomase od usipnog koa do loita termogeneratora.

Sastoji se od od kuita i spirale unutar njega koju pokree elektromotor s reduktorom brzine.
Reduktor brzine prikazan na slici 6.6. [12], postavlja se jer je potrebna mala brzina okretanja
spirale, a pri tome velika snaga. Motor reduktora je upravljan automatom.
Brzina elektromotora prikljuenog na reduktor je 900 o/min. Pomou reduktora tu brzinu
smanjimo na 50 okretaja u minuti. Pri toj redukciji maksimalni moment na prikljuene
osovine je 70 Nm.

Slika 6.6. Motor reduktor (Slika preuzeta iz [12])

Elektromotor koji je prikljuen na reduktor je sange 0,55 kW, snaga motora ne treba biti
velika jer se koristi reduktor koji poveava snagu motora. Na slici 6.7. moemo vidjeti
motorreduktor spojen na osovinu punog prijenosa.

Slika 6.7. Motorreduktor spojen na osovinu punog prijenosa (Fotografirano 5.6.2015)

21

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

Tablica 6.5. Karakteristike VL2-802-6 elektromotora

Model

KW

HP

Napon
(V)

Struja
(A)

Brzina
vrtnje
(o/min)

Korisnost
(%)

Faktor
snage

Poetni
moment

Maksimalni
moment

Struja
pokretanja
(A)

VL2802-6

0,55

0,75

230/400

2,86/1,65

900

67

0,72

2,3

Slika 6.8. Spirala punog prijenosa sa sjekom (Fotografirano 5.6.2015)

Na slici 6.8. vidi se spirala punog prijenosa, koja je zaduena za prijenos energenta. Energent
kako je ranije navedeno moe biti sjeka ili pelet.

22

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

6.5. Ventilator za upuhivanje zraka u loite

Ventilator za upuhivanje zraka u loite je ventilator model K100XL koji je prikazan na slici
6.9. i na slici 6.10. [12]. Ventilator za upuhivanje zraka slui da bi odravao vatru kada se
suara pokree biomasom. Slui za jako brzo postizanje temperature, jer moe dovesti veliku
koliinu zraka u loite te time poveati dobivenu toplinu pri izgaranju biomase. Ventilator je
upravljan automatom.

Slika 6.9. Ventilator za upuhivanje zraka (Fotografirano 5.6.2015)

23

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

Slika 6.10. Ventilator upuhivanja zraka (Slika preuzeta iz [12])

Tablica 6.5. Karakteristike K_100_XL ventilatora

Model

P
(W)

Frekvencija
(Hz)

Napon
(V)

Struja
(A)

Brzina
vrtnje
(o/min)

Protok
zraka
(L/s)

Maks.
Temp
(C)

Stupanj
zatite
(IP)

K_100_XL

73

60

230

0,34

2604

80,9

70

44

24

6. OPIS ELEKTROMOTORA SUARE

6.6. Vibromotror usipnog koa

Usipni ko je napunjen sjekom ili peletom, koji kada se koriste u uspinom kou ostavljaju
rupu u sreditu koa, tono iznad punog transporta, te se javlja problem opskrbljivanja loita
sa biomasom, unato tome to u kou jo ima biomase. Taj problem se rjeava ugraivanjem
vibromotora na usipni ko. Koji pomou vibracije jednako rasporeuje biomasu u usipnom
kou, da nebi dolo do zastoja. Vibromotor se pali u odreeno vrijeme i na odreeno vrijeme,
to zavisi o kvaliteti biomase, tj. o dimenzijama sjeke ili peleta. Oba vremena se postavljaju
na automatu koji se nalazi u elektroormaru. Na slici 6.11. se vidi vibromotor usipnog koa.

Slika 6.11. Vibromotor usipnog koa (Fotografirano 5.6.2015)

Tablica 6.6. Karakteristike VL2-631-4 vibromotora

Model

VL2631-4

P
(kW)

HP

Napon
(V)

Struja
(A)

Brzina
vrtnje
(o/min)

Korisnost
(%)

Faktor
snage

Poetni
moment

Maksimalni
moment

Struja
pokretanja
(A)

0,12

0,16

230/400

0,83/0,47

1350

59

0,65

2,2

2,4

25

7. KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

7. KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

Velika postrojenja, gdje ima puno induktivnih potroaa, crpe iz napojne mree uz radnu
snagu i jalovu induktivnu snagu. Jalova snaga nepotrebno optereuje mreu, stoga je
distributer elektrine energije naplauje potroau ako je vea od 1/3 utroene radne snage.
Da bi se smanjili trokovi postrojenja i poveao dobitak, u postrojenje se ugrauju
kompenzacijski ureaji.
Kompenzacijski ureaji su relativno jeftini ako se gleda dugorona isplativost. Takoer
montaa takvih ureaja je brza i jednostavna.
Radna snaga je umnoak napona i struje troila kod omskih troila, takva troila su grijai i
arulje. Kod omskih potroaa napon i struja su u fazi, tj. nema faznog pomaka te tada nema
ni potronje jalove energije.
Kod ureaja koji koriste elektrinu energiju za nastanak magnetskog polja, kao to su motori i
transformatori, iji induktivni otpor uzrokuje fazni pomak za kut , odnosno, vremensko
kanjenje struje za naponom troe jalovu snagu.
Budui da je pri prijenosu i razdiobi elektrine energije jalovi dio beskoristan i nepotrebno
optereuje mreu, treba ga odravati na najniim moguim vrijednostima. U tu svrhu
koristimo ureaj za kompenzaciju jalove snage.
Ureaj za kompenzaciju jalove snage sprjeava prijenos jalove snage mreom, odnosno,
stvara jalovu snagu potrebnu za rad induktivnih potroaa u neposrednoj blizini. Kako kod
kondenzatora (kapacitivni potroai) jalova struja prethodi naponu, udjeli kapaciteta i
induktiviteta se meusobno izjednaavaju i tu pojavu koristimo za kompenzaciju jalove snage
u mrei.
Treba osigurati da vrijednosti elektrinih i magnetskih polja (kapacitet i induktivitet) budu
istih vrijednosti, ali suprotnih predznaka.
To moemo postii:
fiksnim kompenzacijama (pojedinanim i grupnim)
automatskim kompenzacijama
26

7. KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

Kod fiksnih kompenzacija, pojedinanih ili grupnih, mora se osigurati da kondenzatorska

baterija bude ukljuena u vrijeme kada je ukljuen potroa ili grupa potroaa, kako ne bi
dolo do prekompenziranja. Ovakva vrsta kompenzacije jalove snage primjenjiva je kod
manjeg broja jaih induktivnih tereta.
U sluaju kada postoji veliki broj induktivnih potroaa, manjih snaga, sa estim uklopima i
isklopima, primjena fiksnih kompenzacija nije mogua. U tom sluaju koriste se automatski
ureaji za kompenzaciju jalove snage.
Automatski ureaj jalove snage opremljen je mikroprocesorskim regulatorom koji na osnovi
podataka iz mree uklapa i isklapa odreene kondenzatorske grupe, te na taj nain odrava
faktor snage (cos ) u granicama normale (to iznosi od 0,95-1 induktivno). Vrijednost cos
=0,95-1 induktivno osigurava da potronja jalove energije ne prelazi 1/3 utroene radne
energije (to distributer ne naplauje) [14].

Slika 7.1. : Automatski ureaj za kompenzaciju jalove snage (Fotografirano 25.72015)

Potrebna snaga za kompenzaciju odreuje se na temelju postojeeg i eljenog faktora snage:

Qc P tan 1 tan 2

27

7. KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

Postoje 3 vrste kompenzacije:

1) Pojedinana
2) Grupna
3) Mjeovita
Vrstu kompenzaciju za suare odabiremo o vrsti suare. Na primjer za suare sa plinskim
plamenikom odabire se pojedinana jer ima samo 1 vei motor, a kod suara na drvenu sjeku
ili pelet, odabire se grupna kompenzacija zbog toga to ima vie motora razliitih snaga, koji
rade u razliito vrijeme. Te nam optereenje nije konstantno.

Slika 7.2. Ureaj za automatsku mjeovitu kompenzaciju jalove snage

(Fotografirano 25.72015)
28

7. KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

Ugradnjom automatske grupne kompenzacije, svodimo potronju jalove energije na nulu.

Za proraun potrebne snage za kompenzaciju potrebne su sljedee matematike formule:
1) Q= S 2 P 2 [kvar] ; Q jalova snaga
2) P= S 2 Q 2 [kW] ; P - radna snaga
3) S= P 2 Q 2 [kVA] ; S prividna snaga
4) cos =P/S
5) sin =Q/S
6) tan =Q/P
7) Q=S * sin
8) Qc P (tan 1 tan 2 )

Slika 7.3. : Vektorski dijagram snaga

29

7. KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

Proraun za kompenzaciju jalove snage obaviti e se za suare na drvnu sjeku i pelete,

zbog najveeg broja motora ugraenih za rad postrojenja.
Tablica 7 : Maksimalna snaga i faktori snaga suara na drvnu sjeku i pelete
OPIS MOTORA

Elektromotor

SNAGA [KW]

FAKTOR

NAPON [V]

STRUJA [A]

(P)

SNAGE (cos)

(U)

(I)

0.76

400

9.44

0,37

0,79

400

0,97

0,0055

0,6

230

0,1

0,55

0,72

400

1,65

0,073

0,65

230

0,34

0,12

0,65

400

0,47

kola ventilatora
Ventilator
dimnih plinova
Klapna ulaznog
zraka
Motorreduktor
punih
transportera
Ventilator za
upuhivanje
zraka u loite
Vibromotror
usipnog koa

Proraun se obavlja pomou formule Qc P (tan 1 tan 2) , stoga se prvo mora

odrediti tan 1 i tan 2 . Tan 1 nam odreuje faktor snage zadanog motora, a tan 2
nam odreuje eljeni faktor snage cos na koji se postrojenje eli dovesti . Veinom
je eljeni cos =0,99 , to daje tan =0,14 .
Kut 1 dobiva se iz faktora snage pomou operacije cos-1, kao i prethodno kako je
dobiven tan .

30

7. KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE

Redom za motore se rauna potrebna snaga kompenzacije:

1) Elektromotor kola ventilatora

Qc1 P tan 1 tan2 4 (tan 40,53 tan 8,11) 2,85 kVAr

2) Ventilator dimnih plinova

Qc 2 P tan 1 tan2 0,37 (tan 37,1 tan 8,11) 0, 23 kvar

3) Klapna ulaznog zraka

Qc 3 P tan 1 tan2 0, 0055 (tan 53,13 tan 8,11) 0, 00655 kvar

4) Motorreduktor punih transportera

Qc 4 P tan 1 tan2 0.55 (tan 43.95 tan 8.11) 0.45 kvar

5) Ventilator za upuhivanje zraka u loite

Qc 5 P tan 1 tan2 0,073 (tan 49, 45 tan 8,11) 0,075 kvar

6) Vibromotror usipnog koa

Qc 6 P tan 1 tan2 0,12 (tan 49, 45 tan 8,11) 0,13 kvar

Ukupna snaga kompenzacije je zbroj svih pojedninanih snaga:

Qcuk Qc1 Qc 2 Qc 3 Qc 4 Qc 5 Qc 6 2,85 0, 23 0,00655 0, 45 0,075 0,13 3,74 kvar

Snaga kompenzacijskog ureaja je priblino 4 kVar, preporuljivo je postaviti dva

kompenzacijska ureaja, jedan snage 3 kvar i drugi snage 1 kvar

31

ZAKLJUAK

ZAKLJUAK
Zavrni rad obuhvaa tehnike opise razliitih vrsta suara i opise elektromotora koji se u njoj
nalaze. Zadatak suare je ukloniti vlagu iz odabrane sirovine cirkulacijom toplog zraka, kako
bi se sirovina mogla skladititi na dui vremenski period. Suare mogu biti potpuno ili
djelomino automatizirane. Za automatizaciju suare neophodno je imati motore (aktuatore)
koji obavljaju sve funkcije to bih ovjek morao obavljati da nije automatizirano. Mozak
automatizacije suare je automat koji je smjeten u elektroormaru. Automat se u suarama za
duhan naziva i tobacco (engl. Tobacco, hrv. duhan). Pomou automata se moe birati
razliiti naini suenja koji ovise o sirovini koja se sui. Takoer se automat moe i runo
podesiti na nain na koji se eli, popularno se takav automat naziva progresivni automat.
Elektromotori su kljuni za rad suare, najvaniji od njih je zasigurno elektromotor kola
ventilatora, ali bez ostalih suara se nebi mogla automatizirati, to je u dananje vrijeme jako
bitna stavka. Elektromotori su veinom trofazni asinkroni kavezni motori. Ova vrsta motora
se odabire zbog njihove dugotrajnosti i jeftinog odravanja.

32

LITERATURA

LITERATURA
[1]

Herbas d.o.o. , o nama, url: http://herbas.hr/o-nama/ (9.6.2015.)

[2]

Herbas d.o.o. , promotivni sadraj; url: http://herbas.hr/promo-2/ (4.6.2015)

[3]

Herbas d.o.o. , suara podna, url: http://herbas.hr/susara-podna/ (3.6.2015.)

[4]

Herbas d.o.o. , suare za duhan, url: http://herbas.hr/susara-za-duhan/ (4.6.2015.)

[5]

Herbas d.o.o. , termogenerator na biomasu s runim doziranjem, url:

http://herbas.hr/termogenerator-na-biomasu-s-rucnim-doziranjem2/
(4.6.2015.)

[6]

Herbas d.o.o. , termogenerator s plinskim plamenikom, url:

http://herbas.hr/termogenerator-stojeci-s-plinskim-plamenikom/
(4.6.2015)

[7]

Ininjerski nacrti Herbas d.o.o.

[8]

Herbas d.o.o. , termogenerator na biomasu s automatskim doziranjem ;

http://herbas.hr/termogenerator-na-biomasu-s-automatskim-doziranjem2/
(7.6.2015.)

[9]

Tehnovent katalog 2002

[10]

Vela motors VL2- SERIES katalog

[11]

JOVENTA_allitomotor_DA katalog

[12]

Podaci elektormotora i reduktora, url:

http://www.tvrtke.com/elektromotori-i-reduktori
(14.6.2015.)

[13]

K_100_XL_220V60HZ katalog

33

LITERATURA

[14] Kompenzacija jalove snage

https://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Uredjaji_za_kompenzaciju_jalove_sna
ge.pdf
(3.7.2015)

34

SAETAK/ABSTRACT

SAETAK
POGON ZA SUENJE BILJA
U prvom dijelu zavrnog rada opisana je povijest HERBAS d.o.o. Tada su postupno obraene
razliite vrste suara, njihove funkcije , glavni dijelovi i proces suenja. Detaljnom analizom
je obraen elektromotorni pogon, te je utvreno: broj motora, vrste, funkcije i veliine. Pogon
se sastoji od izmjeninih motora, veinom od kaveznih asinkronih motora, razliitih snaga
potrebnih za obavljanje njihove funkcije. Sadraj je potkrepljen slikama, fotografijama i
nacrtima radi lakeg usvajanja funkcije pogona.
Kljune rijei: suara, trofazni/jednofazni asinkroni motor, vibromotor, motor reduktor,
ventilator, termogenerator

ABSTRACT

DRIVE FOR DRYING PLANT

In the first part of this final paper, there is the description of the history of HERBAS Ltd.
After that comes progressively analyzed different kinds of dryers, their functions , main parts
and drying process.
With detailed analysis, there is processed electric motor, and determination of: number of
motors, types, functions and sizes. Drive is made fom alternating motors, mostly out of
squirrel caged induction motors of different powers required for perform functions. Content
is supported with number of pictures, photographs, and drawings for easier understanding of
plant functions.
KEY WORDS: dryer, three-phase/monophase induction motor, vibromotor, motor reducer,
fan, termogenerator.

35

IVOTOPIS

IVOTOPIS
HRVOJE PALI
Roen je 4. Srpnja 1993. u Virovitici. Osnovnu kolu pohaa u Suhopolju. Zavrava
osnovnu kolu 2008., iste godine upisuje srednju tehniku kolu u Virovitici, smjer
elektrotehniar. Tokom kolovanja sudjeluje na upanijskim natjecanjima iz matematike, te
ostvaruje izvrstan uspjeh tokom sve 4 godine. Sudjelovao je na dravnoj smotri zavrnih
radova 2012. godine, gdje je osvojio drugo mjesto.
2012.

godine

upisuje

preddiplomski

sveuilini

studij

elektrotehnike

na

Elektrotehnikom fakultetu u Osijeku. Teno govori engleski jezik. Informatiki je pismen te

se izvrsno slui programskim paketom Microsoft office (Excell, Word, PowerPoint, Visio) i
AutoCAD-om. Tokom studiranja povremeno radi za GATO-automatiku, gdje svoja znanja
primjenjuje u praksi i usavrava svoje znanje.
Nakon zavretka preddiplomskog studija namjera mu je upisati diplomski studij na
Elektrotehnikom fakultetu u Osijeku, te po zavretku studija raditi u struci.

U Osijeku, 13.7.2015.

Hrvoje Pali

Potpis:

36