Marko unji___ Narodi i drave ranog srednjeg vijeka

GOTI
OD PRVIH VIJESTI DO HUNSKE PROVALE I NASELJAVANJA NA TERITORIJU
CARSTVA
Goti su u barbarskom svijetu bili vodei narod do Justinijana 527- 565. Njihovo je porijeklo preneseno s
koljena na koljeno. Kasiodor i Jordanes su prikupili informacije meu Ostrogotima u Italiji. Potjeu prema
tome iz june Skandinavije, preli su baltiko jezero i potinili Vandale kod ua Odre u Poljskoj. Dva
naroda svojim imenom podsjeaju na Gote: Gutari sa otoka Gotlanda i Gotar iz Gotalandije( stare vedske).
Goti ne stavljaju oruje u muke grobnice.Plinije 75. god. spominje Gutone a Tacit 98. god. Gothones.
Ptolemej ih navodi na donjoj obali Visle. Jordanes pominje u 2. st. pomjeranje Gotskih naroda prema Skitiji
sa kraljem Filimerom preko pripjatskih movara, putem se sruio most, narod ostao razdvojen na dva dijela.
Ovo biljee stare gotske tradicije i gotski pisac Ablabije ( ako je i postojao, ne postoje nikakva njegova
djela). Oko 230. smjestili se kod Crnog mora s centrom u donjem Dnjepru. Historiari potvruju njihovo
lutanje preko pripjatskih movara , preko Meklemburga, Pomeranije kako kako ih opisuje Jordanes. Goti
tamo postaju konjanici, preuzeli iane koulje i iransko kono odijelo zbog ega ih grki autori brkaju sa
Skitima. Goti se dijele na Tervinge i Greutunge tj. Vizigoti i Ostrogoti. Javljaju se u dijelu Historia Augusta
iz 269.g. kada se Klaudije II. sukobio sa Gotima kod Nika. Osttogoti su kontrolirali teritorin Krima, Donsa
i Dnjestra a Vizigoti izmeu Dunava i Djenstra. Gepidi i Taifali zadrali su svoju autonomiju. Prvi nasilni
kontakt Carstva i Gota desio se u Dakiji za vrijeme Gordijana II. ( 238- 244) kada su prodrli do Trakije.
Goti poinju pljakae pohode na Bosfor i Kilikiju 276. Aurelijan ( 270-275) ustupio Gotima Dakiju 271.
Goti 332. su u savezu sa Rimo odravan 35 godina. Kranstvo prodire meu Gotima, poznato je da je na
Nikeskom saboru 325. sudjelovao Teofil iz Gotije. Najbitniju ulogu irenja kranstva meu Gotima imao je
Ulfila (Wulfil), doveden meu Gote vjerovatno kao dijete zarobljenika iz Kapadokije. Odrastao je meu
Gotima, proivio 70 godina ( od 310- 381). Kao talac doveden u Carigrad gdje je postao biskup 341.
Zaredio ga je carigradski patrijarh Euzebije Nikomedijski da iri arijanstvo meu Gotima. On je prvi uveo
jezik meu Gote i na gotski jezik prepisao Novi i dio Starog Zavjeta. Od jedne njegove biblije iz 6. st. se
uva 187 stranica u biblioteci u Upsali u vedskoj a u 17.st. ime Codex Argenteus zbog srebrenih korica.
Ulfila 7 godina djeluje meu Vizigotima. Ali njihov kralj Atanarik je bio protiv nove vjere, nareivao da se
spali svaki otpadnik stare vjere, te Ulfila bjei sa istomiljenicima u Meziju gdje su dobili zemlju i nazvani
Mali Goti (monores). Ulfila je umro u Carigradu. Njegovo uenje arijanstva ire misionari na sve istone
Germane Ostrogoti, Gepide, Vandale, Herule, Burgunde, Langobarde. Samo Franci i Saksonci izbjegli
arijanstvo. U 4. st. u Aleksandriji djeluje Arije porijeklom Libijac. Smatrao je da Krist nije jednak Bogu.
Zbog toga ga crkveni sabor na poticaj episkopa Aleksandra osudio i anatemisao 318 ili 321. Uprkos svemu
Arije stjee sve vie pristaa to otro osuuje i Atanazije episkop iz Aleksandrije za 328.
Provala Huna meu Gote
Huni svojim dolaskom iz Azije izazivaju lananu reakciju i seljenje Germana u Zapadno Cartsvo i samim
time njegovu propast. Ostrogoti s Dona njihov vladar Hermanarik ini samoubistvo a njegov sin poginuo
u borbi. Dvojica voa Got Alateo i Alan Safrak su jadni narod preveli prema Dunavu. Amijan Marcelin
anvodi pokretanje Ruga, Skira, Taifala, Herula i Vizigota. Jordanes navodi da su se Ostrogoti potinili
Hunima. Dio Gota se povukao u krimske planine Yaila Dagh i bili od 5. do 15. st. u dobrim odnosima sa
Vizantinicima iz Herzona (Kera). Tamo se gotski jezik ouvao do 16. st. Oko 1560. poslanik Karla V.
sakupio je tamo meu uroenicima Perekopa 68 gotskih rijei. Jordanes govori u svom djelu De origine
actibusque Getarum kako su se Gotima inili Huni. U jesen 376. Goti traeazil u Carstvu pie Evnapije(345420). Valens im dopsti ulaz u Carstvo pod uvjetom polaganja oruja i odreknu djece.

VIZIGOTI U ISTONOM DIJELU RIMSKOG CARSTVA

50 000 ljudi prelazilo je Dunav kod Dorostoruma ( Svitova) pod voom Fritigernom naseljen u Trakiji a
drugi dio pod Atanarikom naselio u Karpatima i Moldaviji. Njima se pripisuje podizanje moldavskog nasipa
koji je odvajao Gote gornje Moldavije od Huna. Rimljani su gotskog kralja priznali za generala i time uao
u rimsku upravu. Goti su bili nezadovoljni jer Cartsvo ih ostavilo da gladuju. Poinju sukobi u Carstvu, Goti
napadaju i dolaze novi da se pridrue. Napadaju Hadrianopolis bez uspjeha. Oekivala se suradnja dvaju
careva Gracijana sa Zapada i Valensa , ali Valens odlui sam napasti i pogine. Izginule su 2/3 carske vojske,
najbolji veterani, 4 najiskusnija i 30 ostalih generala. Cijela Trakija opustoena, Carigrad se uspio odbraniti.
Amijan Marcelin izvjetava o ovom razdoblju, njegova Historija zavrava s ovim ratom. Nakon pada
Valensa Gracijan se udruuje sa panskim generalom Teodosijem, koji je imenovan augustom. On i+Gote
povremeno napada a sa njihovim starjeinama pregovara o izmirenju. Gotski voa Atanarik bjei od Gota u
Cartsvo gdje umire. Teodozije mu prireuje estit pogreb. Goti sa Fritigernom dalje haraju po Balkanu, Data
im je Mezija ( sjeverna Bugarska) gdje su imali svoju autonomiju i savez potraja 10 godina. Teodosijeva se
vojska tako sastojala veinom od Gota. Goti u Carstvu su prihvatili arijanstvo 382 i 395., a Teodosije ih je
uvijek titio, prozvan Amator generis Gothorum- prijatelj gotskog naroda.
NASILNO VIZIGOTSKO POMJERANJE PREKO ILIRIKA I ITALIJE
Ugovor Viziogota sa Teodosijem su prestale njegovom smru 395.god. Novi vladar Vizigota- Alarik iz roda
Balta kree preko Grke za Carigrad. Zbog razmirica u unutranjosti Carstva, rimski vojnik Stilihon,
Opkoljava Gote u Arkadiji ali se ispostavilo da su to samo bili izbjeglice neke. Zosim tvrdi da se radilo o
Stilihovoj greci, Orozije govori o izdaji, a Klaudije da je operacija prekinuta po nalogu iz Craigrada.
Alariku je data na upravu Ilirikum 397., ovim su pogaena prava zapadnog cara malodobnog Honorija u ije
ime je upravljao Stilihon. Nakon bljaknaske faze koja potraja 25 godina , Alarik napada Italiju sa 10 000
ljudi i ta faza traje 11 godina. Goti 402 . prodiru do Torina i ne uspijevaju zauzeti Polenciju poto im je
Stilihon pruio otpor. Uslijedio je poraz i kod Verone 403. gdje Alarik i obitelj padaju u ruke Rimljanima.
Alarik uspije se povui u Veronu i Friul gdje mu Stilihon vraa obitelj.Postignut je sporazum da se Vizigoti
povuku u Dalamciju. Godine 405. dolazila Radagaisova invazija, 200 000 njih, Stilihon povukao trupe sa
Rajne kako bi porazio Radagaisa. To je rezultiralo da je granica na Rajni ostala nezastiena te prodiru
Vandali, Svevi, Alani itd. Istonorimski car Arkadije umire 408, nasljednik je Teodosije II. pod
starateljstvom Evdoksije. Alarik se ponovo kree stigavi do Epira (provincija Istonog Carstva) iznenada se
vrativi u Ravenu traei nadoknadu troka u Epiru. Stilihon u Senatu objanjava da je Alarik radio u
interesu Carstva, koji mu naredie prekidanje operacije pa trai nadoknadu sredstava od 4000 libara zlata.
Oito se deavale neke spletke koje su dovele da Honorije smakne Stilihona 23. VIII. 408. To je iskoristio
Alarik pod izgovorom da osveti Stilihonove ubice. Preao rijeku Po stiavi do Bolonje. 30 000 vojnika se
pridruilo osvetnicima. Alarik je opkolio Rim 408. u kojem je harala glad i epidemija. Senat je prisiljen
pregovarat i Alarik dobiva 5000 libara zlata, 30 000 libara srebra, 4 000 svilenih tunika itd. Uzurpator
Konstantin je traio od cara da mu legalizuje komanda nad provincijama u zapadnoj europi na to jr car
pristao. Alarik obeaje povlaenje ako im se dodijeli Istra, Dalmacija i Veneto za naseljavanje te da Alarik
bude imenovan za magistra militum. Ovaj zahtjev je odbijen. Senat pokuava urazumiti Honorija na
pregovore bez uspjeha. Zbog toga oni biraju sebi novog cara Atala koji je bio lutka Alarika. On je poslije
zgulio dijademu i purpur sa Atala poslavi ga Honoriju kao posljednju molbu na pregovore ali opet bez
uspeha. Nastala je pobuna u Africi zbog kojih nije pristizalo ito u Rim, pa su Vizigoti ga lako zauzeli 24.
VIII. 410 g. Rim je totalno opljakan o emu piu afriki biskup Sveti Augustin ( 354- 430) djelo O dravi
Bojoj De civitate dei, Jeronim ( 335/ 347- 419/420). Vizigoti naputaj Rim 27. VIII. 410.g. sa taocem,
Honorijevu sestru Galu Placidiju. Vizigoti prelaze Kampanju, Kalabriju do Brindizijuma. Alarik par dana
zbog bolesti umire krajem 410.g. u Kosenci. Sahranili su ga u rijeku Busento to tee u Tirensko more. Novi
vladar Vizogota je Atavulf (Atthawulf, 410- 415), Alarikov urjak. On je preao Italiju prema Galiji gdje je
vladao uzurpator Jovin. Nudio je da u carevo ime ubije uzurpatora. Prelazi Alpe do Galije. Odgovor jo ne
stie od Rima a i snabdijevanje nije stizalo, pa je Atavulf zaposjeo Narbonu, Tuluzu i Bordo 413.g. i
okonao dugi mar Vizigota koji e ostati 3 generacije u Akvitaniji i 3 stoljea u Narboni.

VIZIGOTI U GALIJI 412- 507

Atavulf ubio Jovina i poslao glavu Honoriju. Ovaj dirnut dao mu svoju sestru. Status Gotskog naroda se jo
uvijek nije rijeio. Atavulf za sredite birao Bordo. U barseloni mu se rodio sin Teodosije. Iste godine je
dijete umrlo a 415.g. je umoren Atavulf- rtva zavjere. Orozije u djelu Historiam adversu paganos libri
septem iz 417.g. prikaz i 418. govori o Atavulfu kako je htio od Rima htio napraviti Gotsko Carstvo. Kralj
ubica Sigerik je zbaen a nasljedstvo preuzeo Atavulfov brat Valija koji je htio dalje u Afriku ali zbog
nedostatka flote nije mogao. Morao je stupiti u dogovore sa Rimom. Carski namjesnik u Galiji Konstancije
stavio je Valija na slubu Carstva. Valija je za Carstvo oistio Hispaniju od Vandala, Alana i Sveva i dao
carevoj sestri Placidji da se vrati u Ravenni. Viozigoti unitavaju Vandale Silinge u Betiku i Alane i
njihovog kralja Atasa. Krenuli su ratovati protiv Sveva i Hazdinga ali ih Rimljani opozvali 418.g. (zbog
rastue moi Vizigota, i ponudie im stalno boravite izmeu Garone i Loare. Valija u meuvremenu umro,
nasljeuje ga Teodorik I. ( 419- 451). Vizogitma je data oblast Akvitanija Secunda, plodne zemlje u Galiji.
TOLOSADSKO KRALJEVSTVO VIZIGOTA
Vizigoti su se naseljavali na stratekim tokama u dolini Garone, Bazadaisa, Montana Nigra ... Vizigoti su i
dalje ponekad pljakali rimska podruja. Teodorik I. napdao je a Arl (425 i 430) i opsjedao Narbonu (436).
Rimu je esto pruio vojnu pomo, ak poginuvi (451) na Katalunkim poljima borei se uz Rimljane protiv
Atilinih Huna. Ugovor o savezu nije mijenjan do 439. g. Ernest Stein smatra 439.g. da je dokrajen savez iz
418.g. i vizigotsko carstvo postalo nezavisno. Ludwig Schmidt tvrdi da je nezavisnost ostvarena 426.g. a
Andre Loyen da je stari ugovor samo obnovljen. Novija istraivanja tvrde prekid saveza u kasnije doba u
466 ili 475.g.. Jordanes navodi da je vizigotski vladar Eurik proirio teritorij na ostalu Galiju, a Sidonije
Apolinar biljei da je savez prekinuo Eurik. Za ovo vrijeme oito vizigoti prerastaju u dravnu formaciju.
Teodorikov sin Torismondo ( 451- 453) uestvovao je sa ocem u bici na Katalunskim poljima i nakon to
mu otac poginu, on pouri u Tuluzu da preuzme vlast prije nego njegova braa to uine. Nakon samo 2
godine vladanja braa ga ubila iz osvete. Zavladao je Teodorik II. ( 453.- 466.). Teodorik II, je bio
obrazovan pa se njemu pripisuje pisanje Toedorikovog zakonika inae pripisivan kralju Ostrogota. On je
osvajao prema Mediteranu i preko panije. Bio je saveznik Rima protiv Sveva u paniji koji su pruali
pomo bagaudima- pobunjenicima.Svevima je nanio teak poraz kod Astorge (Portugal), zagospodario
Bragom (455), Meridom i Oportom (456). Kad je zbacio Avita, panija je vraena caru Majorijanu ( 457461). Akvitanija je do 5.st. bila centar galskog nobiliteta. Nobilitet se seli u Alverniju vrei pritisak na
Klermonu i Lionu. Teodorik osvaja Novempopuloniju( kod Garone) i Septimanija (izmeu Pirineja i ua
Rone. Teodorika je privlaila panija, gdje je svevski kralj Remismond napadao hispano- romane. Oni su se
Vizigotima obratili za pomo. Teodorik napada 465.g. Sveve ali ga vlastiti brat Eurik (466) ubio i nastavio
rat. Eurik je pobijedio Bretonce 469.g., osvojio Alverniju 474/475g. i 468.g. afirmisao vlast nad panijom.
Eurik je bio prvi osniva nezavisnog vizigotskog kraljevstva jer tek njemu je car Julije Nepot priznao 475.g.
puni suverenitet. U njegovo vrijeme se teritorijalno proirili do Loare na sjeveru i Rone na istoku sa
Provansom i skoro cijelom panijom. Alverniju mu je priznao Julije Nepot 475.g., a Tarakonsku oblast
Odoakar i Zenon 477.g. Eurik je preko Pirineja zaposjeo Pamplonu i Zaragozu. Eurik je iskoristio ustanak u
Raveni zbog ega nisu imali cara privremeno u carstvu , osvajajui sve panske oblasti : Taratonska oblast,
provincija Kartahena, cijeli Portugal, Aragonija, Leon i Kastilja. Ugovorom iz 475.g. Euriku su pripale
panija i Narbona prima, Akvitanija i Alvernija. Eurik se javlja kao zatitnik prava i osvetnik zbaenog
Julija Nepota. Izrazio je nezadovoljstvo caru Zenonu ( 473- 491) sa udarcem u Ravenni, odbijao novog cara
Romula Augustula i zahtjevao vraanje Julija Nepota.