Professional Documents
Culture Documents
Digitalni Fotoaparati - Prirucnik Za Pocetnike
Digitalni Fotoaparati - Prirucnik Za Pocetnike
za poetnike
dfotoaparati.com
2005 dfotoaparati.com
Sadraj:
- Uvod
- Koji fotoaparat kupiti?
- Motivi
- Tehnike fotograsanja
- Izrada digitalnih fotograja
- Nepoeljni efekti
- dLaboratorija
- Renik pojmova u dfotograji
*
Uvod
Fotograja je danas postala skoro neophodna potreba svakodnevnog ivota kulturnog oveka. Ona hiljadama ljudi priinjava velika zadovoljstva, bilo kao dokumenat ivota, bilo kao saradnik u poslu i
uenju, kulturna razonoda, umetnost, tehnika zabava, ili konano, kao
obina pasija.
Svakim danom hiljade ljudi nabavljaju foto-aparate i postaju
foto-amateri, neki od njih i profesionalni fotogra, foto-reporteri,
foto-laboranti, umetnici fotograje, itd. ...
ivojin Jeremi, Popularni kurs fotograje, 1976
Motivi
- Deca *
- Sportski snimci *
- Portret *
- Pejza *
- Silueta *
- Arhitektura * (graevine)
*Tekst je preuzet iz knjige Popularni kurs fotograje, ivojin Jeremi
- Deca
Deca ne znaju i ne mogu pozirati. Zato ih i ne treba siliti da
to ine. Time moete postii samo negativan rezultat: dete e se
raspalakati ili e imati neprirodan izraz, tako da se nee dobiti snimak kakav se eli. Neka vas ne brine to su ona stalno u pokretu i
to neete imati dovoljno vremena da komponujete svoj snimak.
Strpljenje i vreme!
Pustite decu da se igraju, da neto rade ili se zabavljaju. Ona
tada imaju uvek prirodan izraz, a temperamentno ispoljavanje utiska, tako svojstveno deci, daje bogatstvo tema za snimanje te e te
dobiti dobru i sadrajnu fotograju. Posmatrajte mirno njihovu igru
ili rad i u pogodnom momentu snimite.
Snimanje dece mora se obavljati brzo da bi se uhvatio najpogodniji trenutak, poto dete brzo gubi strpljenje i panja mu skree
na nove dogaaje i stvari u okolini.
Prilikom fotograsanja, izaberite neku neutralnu pozadinu,
kao nebo, vodu, zid i sl. ili ukoliko va fotoaparat ima opciju za
manuelno podeavanje otvora blende, snimajte sa veim otvorom
blende kako bi pozadina ostala bez detalja, odnosno bila mutna.
>>>
- Sportski snimci
Dobre sportske snimke nije lako praviti. Za ovo je potrebno
veliko fotografsko iskustvo, ali istovremeno i dobro poznavanje
sportskih disciplina kako bismo snimili karakteristine i najinteresantnije momente u sportu.
Snalaljivost i brzo odluivanje
Ne snimajte grupe sportista koji poziraju, jer su to snimci bez
efekta. Samo kod snimanja pokreta moemo dobiti dobar sportski
snimak, poto je svaki sport vie ili manje koncentrisanje snage u
pokretu.
>>>
- Portret
Postavljanje i korienje svetla je najvaniji elemenat kod
snimanja portreta. Najbolje je ako imamo dva ili tri svetlosna izvora, bilo pri snimanju pri vetakoj bilo pri dnevnoj svetlosti. Senke
od sunca mogu se ublaiti reektovanim svetlom sa veeg belog ili
sjajnog kartona koji se postavlja sa strane modela.
Svetlost reektora je pogodnija jer reektore moemo pomicati na razne strane reguliui jainu svetla. Ako nemamo vie reektora tada emo kao sporedno svetlo uz jedan reektor upotrebiti veu reeksnu povrinu koja je osvetljena istim reektorom.
Pri fotograsanju treba koristiti stativ i zaslon protiv reeksa.
Pozadina koja deluje mirno, bez raznih ara i natrpanih ukrasa, daje najbolje rezultate. Ona mora biti jednolino osvetljena,
a model dovoljno ispred pozadine, ukoliko ovu ini ravna povrina
(zid, platno i sl.), kako bi se izbegle senke preblizu postavljenog
modela.
Model treba postaviti tako da njegovo dranje deluje potpuno
prirodno. To je vrlo teko postii jer neki ljudi, im znaju da e biti
fotograsani , zauzimaju pozu koja deluje kruto i nameteno. Ovde
morate upotrebiti malo snalaljivosti i strpljenja. Zabavite nekako
model kako biste mu skrenuli panju sa snimanja, pa kada kod
modela popusti napetost snimajte.
Portret u veini sliajeva znai snimanje poprsja modela, ali
se moe snimati i deo lica ili pak cela osoba. Za snimanje poprsja
dobro je model postaviti da sedi na stolici bez naslona sa rukama
koje su leerno savijene u krilu.
O postavljanju glave treba voditi rauna i nai najzgodniji
poloaj. Retko se dobijaju dobri portreti snimanjem lica s preda
ili u prolu. Malo okrenuta glava na jednu stranu daje lepi utisak.
Isto tako treba je postaviti da se istaknu lepe i karakterne crte lica.
>>>
- Silueta
Potpuna silueta se moe dobiti snimanjem pri vetakoj svetlosti, koja daje maksimalno tvrdo osvetljenje. Snimanje vriti u
zamraenoj prostoriji, sobi ili nou.
Na otvorena vrata razapne se belo platno a model postavi
ispred njega na daljini do 60 cm. Reektor sa jakom sijalicom stavlja se iza platna na rastojanju do 1m u visini glave modela i svetlo
upravi direktno na platno. Iskljue se sva svetla u prostoriji tako da
platno bude jedini izvor svetlosti. Fotoaparat se postavi na stativ
na potrebno rastojanje, pa se silueta izotri da se dobiju otre konture lika. Razume se da model treba postaviti okrenut fotoaparatu
prolom, jer jedino prol daje zadovoljavajuu siluetu.
- Arhitektura
Tekoa fotograsanja arhitekture je u tome to su ovi objekti
obino visoki te je kod njihovog snimanja poloaj fotoaparata
suvie nizak. Ovo dovodi do izobliavanja snimaka jer se vertikalne
linije kojima je izraena graevina istiu u jednu taku (perspektiva) tako da se dobija utisak padanja zgrade.
Snimke napolju bi trebalo praviti po suncu. Kako ono u toku dana
menja svoj poloaj, moramo strpljivo ekati dok osvetli fasadu onako kako elimo. Svetlost koja pada sa strane, koso, daje najbolju
vrstu osvetljenja, najbolje izraava plastinost i sve detalje.
>>>
Tehnike fotograsanja
- Dubinska otrina - Depth Of Field (DOF)
Dubinska otrina predstavlja podruje ispred i iza sujekta koji je fokusiran u kome je otrina prihvatljiva.
Podruje dubinske otrine se kod srednjih udaljenosti kree od 1/3 ispred fokusiranog subjekta i do 2/3 iza, odnosno pozadina e uglavnom
uvek da bude dublja.
Dubinska otrina zavisi od veliine otvora blende, ine daljine objektiva, od veliine svetlosnog senzora (CCD ili CMOS) kao i od udaljenosti
fotograsanog subjekta.
>>>
x
x
x
x
x
x
x
1500
1795
2102
2551
3000
3602
4500
piksela
piksela
piksela
piksela
piksela
piksela
piksela
za
za
za
za
za
za
za
format
format
format
format
format
format
format
9x13 cm
10x15 cm
13x18 cm
15x21 cm
18x24 cm
20x30 cm
25x38 cm
Nepoeljni efekti
- Hromatske aberacije
- Vinjete (eng. vignetting)
- Distorzija
- Hromatske abercije
Najei vid hromatskih aberacija su ljubiaste ivice,
rubovi (eng. purple fringing). Ovaj (nepoeljan) efekat se javlja
prilikom fotograsanja veoma kontrasnih povrina i/ili objekata,
naroito ako se u pozadini nalazi jak izvor svetlosti (sunce, nebo i
sl.). Pogledajte primer:
Od ove vrste hromatskih aberacija pate, manje ili vie, gotovo svi digitalni fotoaparati, pa ak i profesionalni DSLR.
- Distorzija, izobliavanje
Distorzija je efekat koji izobliava fotograju i posledica je
samog (zum) objektiva fotoaparata pri WIDE (iroko-ugaonom) i
TELE (usko-ugaonom) poloaju objektiva.
Fotograje koje su slikane pri WIDE poloaju objektiva (najmanja ina daljina) deluju kao da su naduvane ili napumpane
(pogledaj primer) dok kod TELE poloaja (najvea ina daljina),
deluju kao da ih je neko usisao (pogledaj primer).
Primer: prvi kvadrat (s leva na desno) je bez distorzije
Veliki broj digitalnih fotoaparata pati od distorzije fotograja, ali to ne bi trebalo da Vas previe zabrinjava osim ako ne
odluite da se ba profesionalno bavite fotograjom.
Distorziju je veoma teko, ak i nemogue, uoiti na svakodnevnim fotograjama. Moete je primetiti tek kada slikate
potpuno ravne vertikalne i horizontalne linije, kao to i sajt
dfotoaparati.com radi prilikom testa digitalnih fotoaparata.
1. Opcija Levels
Kada pokrenete opciju Levels (CTRL+L ili u meniju izaberite Image,
zatim Adjustments, zatim Levels) videete prozor sa histigramom (vidi
sliku dole). Histogram je, u osnovi, graki prikaz broja i intenziteta
piksela na Vaoj digitalnoj fotograji, iz kojeg moete da proitate i
izvrite korekciju tonaliteta fotograje (svetli, tamni i medju-tonovi).
>>>
Levi deo histograma (vidi sliku gore) nam prikazuje detalje u senkama
(tamni tonovi), srednji deo prikazuje meu-tonove (sivi tonovi) dok
desni deo prikazuje svetle tonove.
*Kada pokrenete opciju Levels, histogram koji vidite je za celu fotograju. Ako elite da vidite
histogram samo za odreeni deo fotograje, pre pokretanja opcije selektujte (oznaite) eljeni deo
fotograje koristei alatku Marquee (preica je M).
>>>
>>>
Ovaj postupak nije jednak pri korekciji svih fotograja, jer se, logino,
fotograje meusobno razlikuju a time i njeni histogrami.
>>>
Gledajui fotograje i njene histograme videete da se postupak korekcije fotograje A i C razlikuje od opisanog u naem priruniku.
Eksperimentiui, savladaete i usavriti ovu, veoma korisnu opciju,
Levels.
2. Korekcija boja
Za korekciju boja, koristiemo opcije Color Balance i Hue/Saturation.
Hue/Saturation (CTRL+U)
Druga opcija koju emo koristiti za korekciju boja je Hue/Saturation.
Pokrenite je pritiskom CTRL+U ili iz menija izaberite Image, zatim Adjustments, zatim Hue/Saturation. Pojavie Vam se prozor kao na slici
dole.
U padajuem meniju Edit: (tamo gde ste izabrali Master) nalaze se jo:
Reds - reguliete samo jedne, crvene, nijanse na fotograji
Yellows - reguliete samo jedne, ute, nijanse na fotograji
Greens - reguliete samo jedne, zelene, nijanse na fotograji
Cyans - reguliete samo jedne, cijan, nijanse na fotograji
Blues - reguliete samo jedne, plave, nijanse na fotograji
Magentas - reguliete samo jedne, megenta, nijanse na fotograji
Pri poveavanju saturacije vodite rauna da ne preterate da ne bi
spalili fotograju a isto tako i prilikom desaturacije da ne bi fotograja bila hladna ili ispranih boja.
Oznaavanjem opcije Colorize, i kombinovanim pomeranjem klizaa
Hue i Saturation, dobiete zanimljive color efekte.
Kao i kod opcija Levels i Color Balance, malo se igrajte i postii ete
bolje rezultate.
>>>
Kada ste postavili kursor (etkicu) kao na slici, pritisnite i drite ALT.
Kursor e se promeniti u nian. Dok drite ALT, pritisnite jednom levi
taster mia i pustite ALT. Kursor je sada opet kao na slici gore. Ovim
postupkom ste uzeli zdrav uzorak kojim ete izleiti, odnosno, ukloniti mlade.
>>>
Sada stavite kursor na mlade, kao na slici dole, zatim pritisnite jednom levi taster mia i time ste uklonili mlade sa lica osobe na fotograji.
Rezultat:
Uzorak uvek uzimajte to blie delu koji leite. Ukoliko se povrina koju leite ne razlikuje
drastino (kao na primeru sa mladeom) nije potrebno da svaki put uzimate novi uzorak. Ukoliko
kao uzorak uzmete mlade, u mesto da ga obriete (izleite), kopiraete ga.
Renik pojmova
-
Rezolucija
Rezolucija oznaava broj piksela na jedinici povrine (npr. 500 dpi
500 taaka, piksela po jednom inu).
Optiki zum
Sposobnost digitalnog fotoaparata da pomou optike (objektiva)
kvalitetno priblii udaljeni objekat koji fotograemo. Fotoaparat sa
optikim zumom ima promenljivu inu daljinu. (pogledaj pod ina
daljina).
original
10x optiki
10x digitalni
Digitalni zum
Digitalni zum, u odnosu na optiki, je mnogo loije reenje zumiranja
objekta jer digitalni zum u stvari isee centralni deo fotograje i
pokazuje nam ga uveanog (sa osetnim gubitkom kvaliteta fotograje).
NTSC
NTSC je televizijski (video) standard koji se najee koristi u Americi
i u Japanu.
PAL
PAL je televizijski (video) standard koji se najee koristi u Evropi.
AVI
Windowsov format zapisa video fajlova ija je ekstenzija .AVI (npr.
lm.avi, rodjendan.avi itd.)
office@dfotoaparati.com
dfotoaparati.com
2005