Grejanje Hladenje HR

Sadraj
Sadraj :
Stranica :
2
Sadraj
Pregled
14
15
Prednosti povrinskog grijanja

Toplinska izolacija izolac. materijalima
Toplinska izolacija
Hidro izolacija
Izolacijske rubne trake
Estrih / pokrivanje
Gornji sloj
Dilatacijski raspori
Cijevi za grijanje
17
19
21
22
25
26
4
Viestezni suhi i
mokri sustav
elina mrea
inja za privrenje
Sistemski smotak, sloive ploe
Raster ploe
Pribor za mokre i
suhe sustave postavljanja
HERZ panel, sustav klimatizacije prostora
za zid, pod i strop
Sistemske komponente
Regulacija sa HERZ Calis
FBH regulacijski set
HERZ Floor-fix, 1 8100 25
Podno grijanje
Sustav mokrog postavljanja
Sustav suhog postavljanja
HERZ sustavi polaganja
Zidno grijanje
28
29
33
35
37

39
Podeavanje
Podeavanje kruga grijanja
Podeavanje sobne temperature
Beino podeavanje
Termomotori, troputni ventili
HERZ tehnika razdjelnika
Razdjelnik
Razdjelni ormarii
Regulacijske stanice
Nain postavljanja
Dimenzioniranje
42
HERZ multifunkcionalna slavina
11
HERZ vieslojne cijevi
43
Tlane probe
13
Spajanje cijevi
44
Obrasci i tablice
www.herz-armaturen.com
Pregled
Izbjegnuto je dizanje praine
koje se inae javlja kada se s grijaih
tijela podie topli zrak, a na suprotnoj
strani sputa hladni zrak.
Posljednjih godina javlja se sve vei interes i

prihvaanje povrinskog grijanja i
hlaenja. Kao posljedica mnogobrojnih
prednosti koje ovi sustavi
sa sobom nose, vie od jedne treine
novoizgraenih kua za jednu ili dvije obitelji
opremljeni su podnim grijanjem.
Uporabom modernih materijala, kao npr.
HERZ vieslojnih cijevi osigurava se
dugotrajnost cijelog postrojenja.
Trokovi instaliranja priblini su trokovima
za instalaciju radijatorskog grijanja.
Trokovi instaliranja za hlaenje prostora
nii su od trokova za uobiajene sustave i rade
beumno.
To znai bitno smanjenje koliine

praine u zraku prostorije, to
predstavlja poboljanje ivotnih
uvjeta , prije svega za osobe
koje pate od alergija.
Prednosti povrinskog grijanja

Podno ili zidno grijanje koristi cjelovite podne ili zidne
povrine prostorije kao povrine za konvekciju, tj. za

izmjenu topline, u odnosu na klasino grijae tijelo koje
predstavlja tokasti izvor topline.
toplinskim zraenjem u prostoriji se uvijek

zadrava ravnomjeran temperaturni profil
Zraenjem topline podnog grijanja, puno
je manja izmjena topline izmeu ljudi i ukupne
povrine prostorije, u odnosu na radijatorsko
grijanje. Zbog toga se sobna temperatura
moe postaviti za 2-3 C nie, bez utjecaja
na osjeaj ugode. Zbog toga se trokovi
grijanja znaajno smanjuju i do 12 %.
Sve povrine prostorije su dostupne,
slobodne za opremanje i ne ograniavaju
djecu. Kod opremanja prostorije postoji
manje ogranienja, koja se inae kod
grijaih tijela moraju uzeti u obzir.
Nema nakupljanja praine
jer je strujanje zraka vrlo malo,
pa se praina malo zadrava.
Kod veih povrina treba dodatno planirati

raspore za dilataciju. Cijevi koje prolaze kroz
ove dilatacijske raspore , na tom podruju trebaju
imati dodatnu zatitnu cijev.
Toplinska izolacija
U sluaju istovremenog koritenja podnog

i radijatorskog grijanja, potrebno je obratiti
panju da regulacija podnog grijanja mora uvijek
biti neovisna od regulacije radijatorskog
grijanja. Podno grijanje zahtijeva drugaiju
temperaturu medija nego radijatorsko grijanje.
Isto vrijedi za rashladne sustave hladnom vodom.
predvidjeti hidro izolaciju.

Izmeu zida i estriha moraju se unaokolo
postaviti izolacijske rubne trake.
Ovo je nuno da bi se omoguilo toplinsko
istezanje estriha.
Podno grijanje zahtijeva

znatno niu temperaturu
polaza i povrata u sustavu
grijanja, nego radijatorsko
grijanje. Time se postie vea
ugoda i uteda energije kao znaajka
kvalitetnog niskotemperaturnog
grijanja.
Zbog niske temperature
polaza u odnosu na
konvencionalno grijanje, podno
grijanje moe se lako pustiti u pogon
sa alternativnim toplinskim izvorima
npr. dizalicama topline,
solarnim kolektorima i td.
Podno grijanje ne odaje toplinu samo prema

gore, ve takoe i prema dolje.
Ako se zagrijava prostor ispod,
ta toplina se moe uraunati u toplinskom izraunu kao
korisna toplina. Ako ovo nije sluaj, postoje
gubitci topline.
Odgovarajua toplinska izolacija ispod cijevi eliminira
ove gubitke. Njihova debljina odreuje se
npr. prema normi NORM M 7560.
Ako grijani prostor granii s podrujem tla,
uz toplinsku izolaciju treba predvidjeti i dodatnu
hidro izolaciju.
Kao izolacija ispod estriha moe se upotrijebiti
izolacijska pjena koja vam je lokalno na raspolaganju.
Hladni podovi, specifini za

sanitarne prostorije npr. kupaonice
s kamenim, mramornim ili podom
od keramikih ploica postaju ugodan
izvor topline i mogu se koristiti bez
razmiljanja, jer u sezoni grijanja
nisu vie tako neugodno hladni.
Uteda energije zbog

niih temperatura zraka.
Vea udobnost zbog

manje konvekcije.
Nema neugodnih toplinskih

podruja.
Toplinska izolacija izolacionim materijalima

Neovisno od primjenjenog sustava,
ispod grijaih cijevi treba postaviti toplinsku
izolaciju, kao npr. prema NORM M 7560.
Ako grijana prostorija granii s
podrujem tla, potrebno je dodatno
Hidro izolacija
Izolacija se treba postaviti kao zatita za spreavanje
prodora vlage, prekrivanjem graevinskom PE folijom
nazivne debljine 0,1 0,2 mm.
U podruju spajanja ova folija bi se trebala
preklapati 30 cm.
Temperaturni profil
idealno grijanje
podno grijanje radijatorsko grijanje
Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop
Pregled
Gornji sloj
Izolacijske rubne trake du krajnjih rubova

povrina prostorije omoguuju grijanom
estrihu vee , svestrano istezanje.
Ovo je nuno jer su grijani estrihi u odnosu na
negrijane, zbog toplinskih optereenja podvrgnuti
veim istezanjima. Izolacijske rubne trake
omoguuju istezanje estriha jer je du zidova
stvoren raspor za istezanje.
Izolacijske rubne trake trebale bi biti
debljine najmanje 10 mm.
Za unutarnje zidove , nosive stupove i
druge zidane elemente mora se predvidjeti
razdvajanje grijanog estriha pomou izolacijskih
rubnih traka.
Ove izolacijske rubne trake trebale bi biti od
materijala koji se moe komprimirati najmanje
5 mm.
U osnovi, kod izbora podnih obloga nema

posebnih ogranienja ukoliko su namijenjene
za temperature (posebno obratiti panju na
ljepila koja se koriste).
Posebice kod tepih obloga, treba obratiti panju
da su ljepila i obloge prikladne za podno grijanje.
Toplinski prolazni otpor ne bi trebao biti vei
od 0,15 W/m2 K.
Zbog toga to toplinski prolazni otpor gornjeg
sloja utjee na prenos topline u prostoriji,
primjenjene podne obloge trebaju biti poznate
prilikom dimenzioniranja podnog grijanja.
Keramika podna obloga je zbog toplinske tromosti
prikladnija od tepiha.
Dilatacijski raspori
Kod razdvajnja prostorije ili kod dilatacijskih
raspora u estrihu, cijevi za grijanje treba
provui kroz zatitne plastine cijevi.
Mogu se koristiti i gotovi spuvasti dilatacijski
raspori s plastinim zatitnim cijevima.
Prikladni materijali :
8 mm PE pjenaste trake
12 mm PS pjenaste trake
10 mm trake od valovite ljepenke
Mogu se koristiti i drugi raspoloivi
materijali. Bitna je sposobnost
komprimiranja.
Cijevi za grijanje
Cijevi za grijanje i instalacije grijanja
ugrauju se u / ili ispod estriha, odnosno
podne obloge. Time postaju sastavni dio
graevinskih radova i stoga moraju ponuditi
najveu moguu sigurnost.
Prema zakonu o gradnji, ukoliko postoje propisi,
smiju se koristiti samo certificirani ugradbeni
materijali. Prema tome ugradbeni materijali
trebali bi biti provjerene kvalitete i certificirani.
Redovitim vanjskim nadzorom certificiranih
ugradbenih materijala, osigurano je da e se
primijeniti samo besprijekorni materijali koji su
meusobno usklaeni. Time je osigurana
predviena funkcionalnost i ivotni vijek.
Estrih / pokrivanje
Estrih mora biti izveden prema normi
NORM B 2232. Dodaci estriha
smanjuju koliinu vode u estrihu, tako da
je u suhom stanju udio zraka smanjen.
(Smanjenje trajanja zagrijavanja).
Visina estriha zavisi od njegove kvalitete.
Potrebno je pridravati se minimalne

debljine estriha. Kod cementnog estriha
gornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje
45 mm. Kod estriha koji nije na bazi vode
gornji rub cijevi treba biti prekriven najmanje
35 mm. Cementni estrih trebalo bi poboljati
dodatkom plastifikatora, kako bi se poveala
toplinska vodljivost.
Provjereni i pouzdani materijali za cijevi

obuhvaeni su u DIN 4726 Instalacije cijevi
od plastinih materijala za toplovodno podno
grijanje. U DIN 4726 takoer su definirani
minimalni zahtjevi za postojanost temperature
i tlaka u sustavu toplovodnog i podnog
grijanja, kao i oznaavanje.
Plastine cijevi nisu podlone koroziji.

Da bi sprijeili ulazak kisika kroz cijevi
u sustav grijanja, prednost u primjeni imaju
cijevi koje su nepropusne na kisik prema
DIN 4726. Prema DIN 4726 nepropusnost
kisika je ako je 0,1 g/m3d .
U ovom sluaju nije potrebna dodatna uporaba
zatitnih sredstava protiv korozije ili sistemsko
odvajanje.
Kod uporabe dodataka u vodi za grijanje treba

obratiti panju na proizvoake karakteristike cijevi
i dodataka.
U povrinskom grijanju se obino koriste
vieslojne cijevi, sastavljene od
visokostabiliziranog ili umreenog polietilena,
uzduno zavarene aluminijske cijevi i
pokrovnog sloja od PE ili PE-X.
Kako bi se postigla potrebna savitljivosti i
fleksibilnosti cijevi, debljine aluminijskog
sloja su izmeu 0,15 i 0,3 mm. Time se
istovremeno smanjuje povratna oprunost
unutarnje cijevi a zadrava znaajna tlana
vrstoa cijevi. Kod toga aluminij djeluje kao
brana za kisik, pa su sigurno ispunjeni zahtjevi za
nepropusnost kisika.
Trebalo bi provjeravati kvalitetu spojnih cijevi koje
se koriste za podno grijanje grijanje. Spojne cijevi bi
trebale imati odgovarajue oznake kvalitete SKZ
(Junonjemaki centar plastike).
U principu se koriste sve uobiajene tehnike

spajanja, kao radijalni pres postupak ili
stezni navojni spoj.
Zavarivanje se ne koristi.
> 35 mm kod estriha bez vode

> 45 mm kod cementnog estriha
Podno grijanje
Podno grijanje
podnog grijanja zavisi od

otpora prolaza topline
gornje podne obloge i toplinskog
optereenja prostorije. Moe se zakljuiti
da se ne smije prekoraiti temperatura
polaza od 60 C i temperatura
gornjih podnih obloga od 29 C
( u iznimnim sluajevima 35C) .
koristi se u dva razliita sustava.
sustav suhog postavljanja,

cijevi se postavljaju ispod suhog
estriha na izolaciju.
Prednost su mala ugradbena
visina i teina.
sustav mokrog postavljanja, cijevi

se postavljaju direktno u estrih.

Toplinska vodljivost ovih sustava neto
je slabija, nego kod drugih postupaka.
Cijevi su u ponudi s oljebljenim ploama
za razliite razmake postavljanja.
Aluminijski ili metalni sloj ravnomjerno
provodi toplinu preko povrine. Kao pokrov
postavlja se sloj za raspodjelu optereenja
od suhih estrih ploa. Time se postiu male
visine nadogradnje, to je od velikog znaaja
kod renoviranja i naknadne ugradnje grijanja.
Preko ovog sloja polau se podne obloge.
Du zavrnih povrina prostorije

postavljaju se rubne izolacijske trake
minimalne debljine 10 mm.
Rubne izolacijske trake omoguuju dilataciju
poda i razdvajanje od zidova ili stupova.
Prednosti podnog grijanja kod

suhog postavljanja su :
brzo postavljanje,
mala statika teina,
univerzalnost za sve
podne obloge, brzo podeavanje
zbog tankog sloja za raspodjelu
optereenja.
Podna obloga
Sloj za raspodjelu optereenja
Sloj za raspodjelu topline
Ploe za polaganje
cijevi
Ugradnja podnog grijanja kod sustava

suhog postavljanja (odozdo prema gore)
Nosiva podloga
zvuna izolacija
Za podno grijanje kod suhog postavljanja

obratiti panju na sljedee :
Podne obloga koje se polae

preko podnog grijanja moe
imati maksimalni otpor prolaza
topline od R = 0,5W/m2K .
Ako podne obloge imaju vei
otporom prolaza topline mogue
je samo zagrijavanje poda,
ali ne i grijanje prostorije.
Omoguen ravnomjeran
prelaz topline.
To omoguuje metalni sloj
za raspodjelu topline, u kojem
su cijevi privrene.
Gipsane ili plastine ploe koriste se kao

podloga i nosa cijevi za grijanje i kao sloj
za raspodjelu topline.
Neobraena ploa, npr.

sirovi beton, estrih, nasuti pijesak
ili slian materijal.
Kod nasipavanja treba postaviti
zatitnu graevinsku foliju.
Prema potrebi 20-30 mm izolacije
preko neobraene ploe, zvuna
izolacija, itd.
Ploe za polaganje od polistirola 50 mm

sa kairanim aluminijskim slojem.
Cijevi za podno grijanje: plastina

vieslojna cijev
16 x 2,0 mm
Sloj za raspodjelu optereenja

Ploe za polaganje, brodski ili
pod od parketa

Kod ove konstrukcije poda cijevi za
grijanje se polau direktno u pod.
Prenos topline kod ovog sustava je
jako dobar. U estrih je nuno umijeati
dodatke koji smanjuju udio zraka, kao
npr. prema standardu NORM B 2232.
Kao nosai cijevi na raspolaganju su
mnogobrojni sustavi, kao npr.
eline mree, nosee inje,
sistemske role i raster ploe. Kod
sustava mokrog postavljanja, cijevi se
postavljaju neposredno u estrih.
Kod estriha za grijanje treba se
pridravati minimalne debljine.
Kod cementnog estriha gornja povrina

cijevi trebala bi biti prekrivena
najmanje 45 mm.
Kod estriha koji nije na vodenoj osnovi, gornja
povrina cijevi trebala bi biti prekrivena
najmanje 35mm.
Kod zavrnih obloga, posebice kod
tepih obloga treba obratiti panju da su
postavljena obloga i sredstvo za ljepljenje
prikladni za podno grijanje.
Ugradnja podnog grijanja kod sustava
mokrog postavljanja (odozdo prema gore)
Neobraena ploa, npr.

sirovi beton, estrih, nasuti pijesak ili
slian materijal.
Kod nasipavanja treba postaviti
zatitnu graevinsku foliju
Prema potrebi 20-30 mm izolacije

preko neobraene ploe
zvuna izolacija, itd
hidroizolacija (PE folija)
Ploe za polaganje od polistirola s

klamericama, raster ploe,
inje za privrenje, eline mree
ili ploe za privrenje cijevi
Cijevi za podno grijanje :

plastina vieslojna cijev
16 x 2,0 mm do 20 x 2 mm
Estrih
Podna obloga
Podna obloga
Estrih
Parna brana
Nosiva podloga
Potrebna temperatura
polaza
Toplinska izolacija
grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop
Povrinsko grijanje i rashladni sustavi

Zidno grijanje
Zidno grijanje postavlja se takoer sustavom
suhog ili mokrog polaganja. Za oba
ova sustava polaganja vrijedi da je neophodno
nainiti plan naknadnog koritenja zidnih
povrina ( vjeanje slika, itd.).
Poloaj cijevi moe se ispitati i pomou ogrjevnih
folija ili ureaja za traenje metala.
Toplinsko zraenje koje dolazi iz zidova prua

poseban osjeaj ugode.
Osim ovoga, prije svega psiholokog efekta,
kao posljedica dobre izolacije, nastaje i sve
manja potreba za koritenjem sustava grijanja.
Potrebne grijae povrine izvrsno se uklapaju
u povrine zidova.
Istovremeno ovo tehniko rjeenje
odgovara aktualnom trendu opremanja da se
izbjegnu uobiajena grijaa tijela.
Ona smetaju opremanju i zauzimaju korisne
povrine.
Takozvane instalacije za temperiranje su

u pravilu integrirane u buku koja se
nanosi na zidove i u direktnom su
kontaktu sa bukom i zidovima. Sustav se
postavlja tako da je zagrijavanje objekta
mogue bez dodatnih grijaih tijela.
U podrumima i prostorima prizemlja koji su

u kontaktu sa zemljom i u ljetnim mjesecima
ima smisla odravati temperiranje na niskom
stupnju. Time se vlaga otklanja i u
problematinom vremenskom periodu
(visoka apsolutna vlanost), u tim prostorima
koji su inae pothlaeni.
Nosive inje se kod montae privruju

tiplama u zid na razmaku 50- 100 cm.
Na njih se fiksiraju cijevi na odgovarajuem
rastojanju, ovisno od potrebne topline.
Glavne prednosti sustava temperiranja

graevinskih elemenata
Sustavi temperiranja graevinskih elemenata

ekonomini su i kod investiranja i kod koritenja.
Ovakvi sustavi smjeten u gipsanu buku esto se
u ugrauju u muzeje i sve vie nalaze trite u gradnji
stanova i adaptacijama stare gradnje.
Upravo se ovdje mogu u znatnoj mjeri
viestruko smanjiti visoki trokovi koji
inae nastaju pri otklanjanju vlage.
Sustavi temperiranja graevinskih elemenata

danas se esto upotrebljavaju kod
odravanju spomenika i u muzejskom
sektoru zbog stabilizacije klime u prostorijama
i za potrebe grijanja. Tu nisu mogui gotovo nikakvi
graevinski zatitni zahvati za saniranje vlage
pokrovnih povrina (izolacije, horizontalne brane...)
i da se ako je mogue postojee povijesno stanje
zida vizualno ne mijenja . Uspjesi na ovom
podruju su neogranieni i viestruko su
vrednovani. Zbog prednosti sustava temperiranja
graevnih elemenata, takoer i kod opremanja
stambenih prostora i klime prostora, ovakvi sustavi
raspodjele topline sve vie se koriste kod privatnih
adaptacija i u novogradnji.
suenje i odravanje suhoe

graevinskih materijala kod
sanacija
nevidljive grijae povrine

(vizualno ugodnije, vea
iskoristivost zidnih
povrina)
isto zraenje topline, nema

konvekcije, pogodno za alergiare.
u pravilu nema dodatnih zahvata

za zatitu od vlage
(horizontalna brana...), time
se postie uteda kod sanacije.
kod novogradnji u pravilu manji

investicijski trokovi nego kod
uobiajenih sustava raspodjele
topline (grijaa tijela, podno
grijanje...)
Uporaba sustava temperiranja graevinskih

elemenata na buci smanjuje rizik nastanka
tete usljed vlage. U sloenim situacijama
na objektima i kod saniranja stare gradnje
omoguuje uporabu gipsanih buka.
Na neobraeni zid se postave grijai

registri. Ovi grijai registri se mogu
sastojati od gotovih elemenata ili se na zid
mogu montirati pomou nosivih inja.
Preko registra sa cijevima nanosi se

cementna buka tako da vrh cijevi
bude tek prekriven. Nakon toga se moe
poeti sa zagrijavanjem. Kao posljedica
zagrijavanja, na buki se pojavljuju raspori.
Ove fuge, namjerno izazvane, pokrivaju
se pokrovnom bukom (preporua se
silikatna buka), tako da iznad cijevi bude
sloj debljine najmanje 20 mm. U taj sloj
se postavlja mreica za armiranje.
Za zidno grijanje odabiru se dimenzije

cijevi koje odgovaraju potrebnoj koliini
topline. Ako toplinski uin grijaeg registra
nije dovoljan, mora se instalirati dodatno
grijanje.
Cijevi za zidno grijanje su tvorniki
umetnute u gipsane ploe i mogu se
direktno postaviti na zid u u podkonstrukciju.
Za montau na zid ili na okvir prozora

postoje razliite dimenzije ploa.
Glatka strana ploe postavlja se okrenuta
prema prostoriji.
Paneli se meusobno lijepe. Nakon poravnavanja
ljepila mogu se npr. liiti, oblagati tapetama ili
keramikim ploicama.
2
Ploe za zidno grijanje (serijski spoj maks. 5 m )
prikljuuju se direktno na razdjelnik ili na graninik
temperature povrata.
Paneli se montiraju vijcima direktno na

podkonstrukciju od drveta ili od elinih
limenih profila.
Na vanjskim zidovima preporua se postava
toplinske izolacija iza zidnih grijaih panela.
Pod sustavom temperiranja graevinskih elemenata

podrazumijevamo izradu sustava raspodjele topline
koji omoguava dosljedno zagrijavanje plata
zgrade (povrina koje gube toplinu), pomou
sustava zagrijanih cijevi.
U novogradnjama se zidni grijai paneli

koriste takoer direktno za izradu pregradnih
zidova. Vijcima se privruju na eline nosive
profile.
Paneli za hlaenje prostora trebaju se koristiti
izvan podruja kondenzacije
Nain polaganja
Elektronskim osjetnicima vlage moe se
izvesti odgovarajua regulacija.
Ovim panelima ostvaruju se vrlo

fleksibilne mogunosti postavljanja, kao
npr. direktno zagrijavanje radnog mjesta za
tvornike hale ili zidno grijanje i hlaenje
prostora u uredskim prostorijama.
Polaganje u obliku zavojnice bez / sa graninim zonama
Dvocijevno ili puno polaganje
Naini polaganja
povrinskog grijanja
Razliiti naini polaganja cijevi zavise
od sljedeih faktora :
Cilj polaganja cijevi je da se postigne

to je mogue ravnomjernija raspodjela
temperature preko cijelog poda.
Ovo se postie polaganjima u obliku
zavojnice i dvocijevnim (punim) polaganjem.
Tako se postie da su cijevi polaza i povrata
neposredno jedna pored druge i da vrua
i rashlaena voda teku naizmjenino.
oblik prostorije
broj krugova grijanja
raspori na zgradi ili estrihu
granine zone s poveanom

temperaturom na povrini
postavljanje podnog i povrinskog

grijanja kao potpunog, djelominog
li kombiniranog sustava grijanja.
To s jedne strane znai da bi razmak meu

poloenim cijevima trebao bit to manji
(max. 30 cm), a s druge strane da
temperatura polaza bude to je mogue nia.
ujednaenost temperature povrine
najmanjeg radijusa savijanja cijevi
Kod velikih povrina, polaganje je u obliku

zavojnice, a moe se takoer u odreenim
vremenskim razmacima izvesti promjena smjera
strujanja vode, kako bi postigli ravnomjernu
temperaturu povrine.
Temperatura povrine poda mjeri se s

direktno iznad ruba cijevi i izmeu cijevi.
Razlika izmeu te dvije temperature
naziva se valovitost. Ova razlika treba
biti to nia.
U tom sluaju govori se o obrnutom ili

okomitom grijanju.
Prednost ovakvog naina polaganja je da
polaz istovremeno lei pored povrata
i time se postie ravnomjerna temperatura
povrine i zagrijavanje poda.
Ovakav nain polaganja se preporua u
praksi.
Kod polaganja graninih podruja na ovaj nain,
samo se cijevi polaza polau jedna pored druge.
Kod razliitih krugova grijanja, onaj koji

ima najvei specifini teret grijanja, odreuje
temperaturu polaza. Ostali krugovi grijanja
razlikju se zbog razmak postavljenih cijevi za
grijanje.
Razmak postavljenih cijevi je od 70 do
300 mm i ovisi od postavljanja i naina
polaganja.
Dimenzioniranje
Dimenzioniranje i polaganje
povrinskih grijanja
Kao i za svako grijanje, presudno za
besprijekorni rad podnog grijanja
je optimalno polaganje, koje treba
isplanirati i izvesti prema
odgovarajuim pravilima i normama.
Samo tako se mogu postii ugodna klima

prostora i niski trokovi koritenja.
Postupak polaganja
Polazite dimenzioniranja je potrebna
toplina PN (prema NORM M 7500,
DIN 4701, odnosno EN 12831).
izraunata potrebna toplina referentne prostorije:
1) Izraun potrebne topline
povrina prostorije:
Kod podnog grijanja gubitak topline

preko poda moe se oduzeti od ukupnog
gubitka topline cijele prostorije
(potrebna toplina).
Podno grijanje se dimenzionira prema npr.

NORM EN 1264, a proraun toplinskog
optereenja prema npr. B. EN 12831.
Kao osnova za izraun slui potrebna
toplina. To je snaga potrebna za
zagrijavanje jedne prostorije. Ovisi o
o poloaju prostorije, upotrijebljenim
graevinskim materijalima, toplinskoj izolaciji
kue, broju prozora i drugim injenicama.
Ukoliko je poznata potrebna toplina,
podno grijanje se moe poloiti na
relativno jednostavan nain.
Nadtemperatura podnog grijanja
Kod izvoenja treba voditi rauna da se
ne prekorae psiholoki doputene
temperature poda (definirano je u
EN 1264).
Dugotrajne temperature zagrijanog poda vie
od 25 C veina ljudi smatra neugodnim.
Ovakve temperature mogu uzrokovati i
zdravstvene smetnje.
Poto su maksimalne temperature poda

potrebne samo u malom broju dana
preko godine, u prostorijama za dnevni
boravak i slinim, doputeno je i 29 C.
U podrujima u kojima se ne boravi stalno

npr. rubna podruja, doputeno je i 35 C.
Ove vrijednosti definirane su u EN 1264
kao granine vrijednosti nadtemperatura
podnog grijanja:
(za podruja boravka 9 K, za rubna podruja
15 K).
Primjer:
PNB = P N P FB [W]
sa:
PNB
PN
PFB
potrebna toplina [W]

propisana potreba topline [W]
gubitak topline preko poda [W]
Primjer:
Propisana potrebna toplina referentne
prostorije:
PN = 1000 W
Gubitak topline preko poda:
PFB = 150 W
Izraunata potrebna toplina:
PNB = 1000 - 150 = 850 [W]

2) Izraun specifine potrebne topline
Iz izraunate potrebne topline i raspoloive
ogrjevne povrine (osnovna povrina prostorije
umanjena za razne prepreke) izraunava se i
specifina potrebna toplina.
PNB = 850 W
AR = 15 m2
specifina potrebna toplina:
qspez =
850
= 57 [W/m2]
15
Za izraun temperature polaza uzima se

ona prostorija koja ima najveu specifinu
potrebnu toplinu (ne kupaonica).
Ona se naziva referentna prostorija.
3) Polaganje referentne prostorije

Za polaganje referentne prostorije
(i samo za referentnu prostoriju) odabire se
razupora (temperaturna razlika
izmeu polaza i povrata)
definiranna u EN 1264 sa < 5 K.
Kupaonice se ne uzimaju kao referentne
prostorije.
4) Nadtemperatura ogrjevnog medija
Nadtemperatura ogrjevnog medija
je logaritamski utvrena srednja razlika
izmeu temperature ogrjevnog medija i
utvrene unutarnje temperature.
Za izraun referentne prostorije uzima se
nadtemperatura ogrjevnog medija,
koja vlada pri odabranom otporu toplinske
provodljivosti podne obloge i pri odreenoj
gustoi toplinskog toka.
Nadtemperatura ogrjevnog medija moe

se direktno oitati iz dijagrama (stranica 8).
sa:
qspez
PNB
AR
specifi na potrebna toplina [W/m2]

izraunata potrebna toplina [W]
povrina prostorije [m2]
Podtemperatura ogrjevnog medija za

hlaenje prostora data je na isti nain
u dijagramu (stranica 8).
Ako se potrebni toplinski uin ne postigne ni

koritenjem rubnih podruja, potrebno je
dodatno grijanje.
Odgovarajuom izolacijom ispod postavljenih

cijevi, osigurava se da emisija topline prema dolje
bude manja od 25 % ukupnog uina grijanja,
odnosno manja od 20 W/m2.
Dimenzioniranje
Nadtemperatura grijaeg medija za standardne podne obloge
Toplina strujanja
u W/m
Granina krivulja za
rubne zone 15 K
granina krivulja za
zone boravka 9 K
RI = 0,0 0,02 (m
.K)/W nema obloge, ploice
RI = 0,05 (m
.K)/W parket, linoleum, PVC
RI = 0,10 (m
.K)/W tepih
RI = 0,15 (m
.K)/W deblji tepih
Nadtemperatura (K)
5) Izraun temperature polaznog voda:
Rashladni uin u W/m
Ulazna temperatura rashladnog medija za klimatizaciju prostora
sa:
tVL
ti
tmH
temperatura polaznog voda [C]

unutarnja temperatura prostorije [C]
nadtemp. grijaeg medija [K]
razupora (temperatura polaza
temperatura povrata)
Podtemperatura (K)
6) Odreivanje razupora svih

drugih krugova grijanja
Pomou specifinog toplinskog optereenja
i razmaka polaganja, kao kod polaganja za
referentnu prostoriju, pronalazi se
nadtemperatura grijaeg medija.
Primjer:
nadtemperatura grijaeg medija :
tmH = 18,5 K
ti = 20 C
Pri tome se provjerava da li je mogue

potrebnu toplinu pokriti rubnim podrujem
koje ima temperaturu podnog grijanja do
35 C. Ako se pri tome ne postigne potrebna
toplina strujanja s manjim razmakom
polaganja cijevi (npr. 10 cm), mora se raunati
sa viom temperaturom polaza, nego to je
planirano.
razupora:
= 5K
temperatura polaza :
tVL = ti + tmH + = 20 + 18,5 + 5 = 41 [C]

2
Temperatura polaza ne vrijedi samo za

referentnu prostoriju, ve isto tako i za sve
druge krugove.
Kako bi se svakom krugu podnog grijanja na
raspolaganje stavilo tono toplinsko optereenje,
razupora se varira (temperatura polaznog vodatemperatura povratnog voda ).
Ako je potrebna toplina za jednu prostoriju

tako velika da se ne moe pokriti ni uz
pridravanje maksimalne temperature poda
od 29 C, a ni uz manji raspon postavljenih
cijevi, tada je potrebno izvriti proraun
rubnih podruja.
Razupora se moe odrediti iz nadtemperature

ogrjevnog medija i temperature polaznog voda.
temperatura prostorije :
7) Rubna podruja
sa:
tVL
ti
tmH
temperatura polaznog voda [C]

unutarnja temperatura prostorije [C]
nadtemperatura grijaeg medija [K]
razupora (temperatura
polaza temperatura povrata)
Ovo je takoer mjerilo za sve ostale prostorije.

Pri tome se obavezno moraju potivati
sistemska ogranienja.
Dimenzioniranje
8) Dodatna grijanja
Ako se potrebna toplina prostorije
ne moe pokriti toplinom koju zrae
podne povrine, ukljuujui pojaano
grijanje rubnih podruja, treba
predvidjeti dodatne ureaje za grijanje.
Tu prvenstveno dolazi u obzir zidno grijanje
istom temperaturom polaznog voda.
Alternative su stropno grijanje ili ogrjevna
tijela razliitih izvedbi, kao i elektrino
grijanje ili kaloriferi.
9) Izraun protoka vode

Protok vode moe se izraunati na osnovu
poznatog uina grijanja i razupore.
a
Lzu
Ne smiju se zaboraviti dodatni vodovi

od razdjelnika.
( Lzu )
m
PNB
protok vode [kg/h]

isti uin grijanja [kW]
razupora [K]
specifini toplinski kapacitet
medija (voda) = 4,19 [KJ/kgK]
3600 faktor mnoenja za
pretvaranje kg/s u kg/h
povrina prostorije :
AR = 15 m2
razmak polaganja cijevi :
PNB = 0,825 kW
razupora :
= 5 K
duljina polaznog voda (iz plana) :
Lzu = 2 m
duljina kruga grijanja :
protok vode:
m=
PNB
. 3600 = 0,820 . 3600 = 142 [kg/h]
c
5 . 4,19
10) Izraun duljine cijevi
[m]
Ako se izrauna da ima vie od 100 m cijevi,

treba napraviti podjelu na dva kruga grijanja
(npr. podjela rubne i glavne zone).
zbroj pojedinanih otpora [mbar]

brzina strujanja medija [m/s]
koeficijent gubitaka (geometrijski ovisan)
Z = . v2 . 5
pg ukupan pad tlaka u krugu grijanja
R pad tlaka po metru cijevi [Pa/m]
I duljina cijevi u m
Z zbroj pojedinanih otpora
pv pad tlaka na HKtermostatskom ventilu
11) Izraun pada tlaka

Uz pomo tablice i vrijednosti L i m
moe se izraunati pad tlaka podnog
grijanja. Maksimalna brzina protoka
ne bi trebalo biti vea od 0,8 m/s.
Za izraun pada tlaka moraju se zbrajati

i pojedinani otpori fitinga.
Ovi otpori se izraunavaju preko dodatnog
koeficijenta otpora ili se dodaju kao
preraunate ekvivalentne duljine cijevi.
specifini toplinski kapacitet :
c = 4,19 [kJ/kgK]
Z
v
a = 0,2 m (20 cm)
Primjer:
ista potrebna toplina :
Da bi se izraunao ukupan gubitak

cijelog postrojenja, ovaj zbroj se dodaje
ostalim gubicima nastalim u cijevima i
drugim ugraenim komponentama.
Primjer:
A
15
+ 2 2 = 79
L = R + 2 Lzu =
a
0,2
sa:
vade i zbrajaju. Pomou ovog zbroja

i dolje navedene formule, moe se
izraunati ukupan gubitak koji
nastaje zbog fitinga.
razmak polaganja cijevi [m]

duljina cijevi polaznog odnosno
povratnog voda
Koeficijent dodatog otpora odreuje se

eksperimentalno. Dakle, radi se o isto
empirijskoj vrijednosti, koja moe osjetno
odstupati. Vrijednosti navedene u
tabeli su vrijednosti koje su se u praksi
pokazale kao najbolje u izraunu pada
tlaka u cjevovodu.
Ove vrijednosti je potvrdio i na interni
odjel za kontrolu i ispitivanja.
Ukupna duljina cijevi jednog kruga grijanja

ne bi trebala prei 100 m.
Da bi se izraunao ukupan pad tlaka
u jednom cjevovodu, potrebno je
paljivo uraunati sve pojedinane
dijelove. Iskustveno preporuamo da
se razliite pojedinane komponente
unesu u tabelu.
pg = R . I + Z + pv
Za instalacije grijanja podrazumijeva se da
medij moe protjecat kroz sve spojeve stalno i
u svakom moguem pravcu.
Na ovoj tvrdnji se temelje vrijednosti u
sljedeoj tablici.
Pri tome se radi o postavljenim vrijednostima,
koje bi trebale olakati posao osobi koja izvodi
proraun.
Ukoliko se za proraun koriste vrijednosti

iz stupca [polaz + povrat],
mogue je raunati dvocijevni sistem kao
jednocijevni (moe se poi od simetrije
izmeu polaza i povrata).
Rezultatu se onda jo dodaju gubici nastali

trenjem u cijevima i gibici na drugim
komponentama (termostatski ventili,
grijaa tijela, ...), koje treba uzeti iz
dokumentacije proizvoaa.
sa:
L
AR
duljina cijevi kruga grijanja [m]

povrina prostorije [m2]
Tako se iz gornje tabele vrijednosti

gubitaka pojedinanih otpora
Dimenzioniranje
Pad tlaka u HERZ cijevi
Brz
ina
uja
str
/
(m
nja
Maseni protok vode m (kg/h)
s)
Pad tlaka (Pa/m)
1 mbar = 100 Pa
Otpori prikljuaka
Cijev
dim.
Luk
cijevi
Kutnik
komad
Tskretanje
toka
jednostrano
T- komad
mijeanje
toka
T- komad
povrat
toka
obostrano
T - komad
spajanje
toka
Prolazni
komad
Zidni kutnik
Vrijednosti izraene u duljine cijevi u m

14
10
0,70
1,50
1,30
1,60
1,70
1,70
1,00
1,40
16
0,60
1,40
1,20
1,50
1,60
1,60
0,90
1,30
18
0,55
1,20
0,90
1,40
1,50
1,50
0,70
1,20
1,10
20
0,50
1,10
0,60
1,30
1,40
1,40
0,50
26
0,40
1,00
0,50
1,20
1,30
1,30
0,40
32
0,30
0,80
0,30
1,00
1,10
1,10
0,30
40
0,26
0,76
0,28
0,95
1,00
1,00
0,26
50
0,22
0,72
0,26
0,90
0,95
0,95
0,22
63
0,18
0,70
0,24
0,85
0,90
0,90
0,18
Cijevi
HERZ vieslojna cijev PE-RT
Prednosti:
Postojanost HERZ cijevi
Potpuna nepropusnost kisika i

vodene pare
Aluminijske cijevi 0,20 mm / 0,25mm
laserski stino zavarene
opseno jamstvo
Postojanost cijevi data u dijagramu

pokazuje koji je maksimalni unutarnji tlak
cijevi doputen pri konstantnoj radnoj
temperaturi, kako bi se postigao odreeni
radni vijek. Kod HERZ cijevi unutarnju tlanu
vrstou prvenstveno odreuje aluminijski
sloj koji je relativno debeo.
Ugradnja
HERZ cijev je plastino metalna spojna cijev
idealna za povrinska i radijatorska grijanja.
Podnosi najviu radnu temperaturu od 95 C
(kratkotrajno 110 C) i najvii radni tlak od
10 bara.
Polietilen je univerzalno primjenljiv. Nakon

koritenja moe se reciklirati. Tako se iskoritena
plastika pretvara u sintetiku sirovu naftu koja se
nakon toga moe ponovno koristiti u procesu
proizvodnje plastinih materijala.
Vieslojna cijev sastoji se od pet slojeva
od kojih je srednji sloj od aluminija.
Ovaj aluminijski sloj cijevi daje
stabilnost i 100 %-nu nepropusnost
kisika.
vanjska polimerna cijev,visokotemp. stabilna

bjela, UV stabilna
spojni sloj
alu cijev vrsta, okrugla i homogena, uzduno varena

alu
spojni sloj
unutarnja cijev, visokotemp. stabilna PE-X, tj. PE-RT
Za unutarnje cijevi koristi se specijalni PE-RT

(polietilen otporan na visoke temperature)
s poboljanom temperaturnom otpornou
prema DIN 16 833. Pri tome se radi o
etilen oktan kopolimeru ,
zasnovanom na molekularnoj strukturi s
linearnim etilenskim osnovnim lancem i
oktan podlancem, ime se postie visoka
otpornost, dobra fleksibilnost i
dugotrajna vrstoa.
Cijevi se isporuuju u ipkama ili kolutima,
a spajaju se HERZ pres fitinzima ili
HERZ navojnim spojevima.
Spoj HERZ cijevi i HERZ fitinga ispitan je i odobren
sukladno odgovarajuim normama u
mnogim zemljama Europe od strane
priznatih zavoda za ispitivanje kvalitete.
Sustav spajanja registriran je pod nazivom
HERZ PipeFix. U sluaju elektrinih proboja,
HERZ spojne cijevi zbog svog aluminijskog
sloja u uzdunom smjeru imaju jako dobru
elektrinu vodljivost. Okomito na os cijevi
polietilenski sloj djeluje kao elektrini
izolator za napone do cca. 35000 V.
Uzemljenje cjevovoda nije mogue.
Tehniki podaci :
vanjski promjer 10 63 mm
tolerancija promjera cijevi
vanjski
- + 0,2, + 0
unutarnji - + 0,2, + 0
standardna duina koluta : 200 m,
druge duine koluta na upit
boja cijevi : bijela, druge boje na
upit
Maksimalna radna temperatura ... 95 C

Maksimalni radni tlak
... 10 bar
ivotni vijek kod 70 C/10 bar minimalno
440.000 h (50 godina)
Temp. /tlak u sluaju smetnji ... 110 C, 15 bar
Hrapavost unutar. i vanjskih povr. ... 0,007 mm
Toplinska provodljivost
... 0,5 W / m x K
Linearni koeficijent istezanja ...
0,024 mm / m K
Boja ... bijela
Difuzija kisika ... < 0,005 mg/l d
Min. radijus savijanja bez alata ... 5 d
Min. radijus savijanja s alatom ... 3 d
Postojanost HERZ cijevi je daleko iznad

postojeih temperatura i tlakova u
kunoj tehnici za instalacije grijanja i
pitke vode.
HERZ cijevi se sastoje od razliitih slojeva
materijala koji zajedno doprinose
vremenskoj postojanosti cijevi.
Tako se za svaku dimenziju cijevi moe
pojedinano izraditi odgovarajui dijagram
vremenske postojanosti cijevi.
Podaci o postojanosti cijevi dobiju se

ispitivanjem cijevi vie od 10.000
sati, s 40 C viom temperaturom od
maksimalne radne temperature. Ti se
rezultati zatim ekstrapoliraju na 50
godina sa sigurnosnim faktorom 1,5.
Sukladno standardima, cijevi se polau
s vijekom trajanja od 50 godina.
Kod primjene s viom temperaturom
ili viim tlakom treba raunati sa
smanjenjem vijeka trajanja.
Postojanost cijevi na unutarnji tlak

vieslojna spojna cijev, PE-RT, 26 x 3 mm
Ispitni tlak [bar]
Vijek trajanja [sati]
Primjer : cijev DN 16 mm
dijagrami za ostale veliine ili materijale na upit
11
Spajanje cijevi
Spajanje cijevi
Primjenjuju se sve uobiajene tehnike
spajanja, kao radijalni pres postupak ili
spajanje pomou steznog seta; za
meusobno spajanje cijevi ili za prikljuak
na armature i razdjelnike. Za povrinska
grijanja se ne koriste postupci varenja ili
ljepljenja.
Postoji razlika izmeu rastavljivih (stezni

set) i nerastavljivih (pres postupak)
spojeva.
Rastavljivi spojevi su doputeni samo na

mjestima koja su u svako vrijeme dostupna.
Nerastavljivi spojevi, kao pres fiting
smiju se polagati i u buku.
Radijalno preanje izvodi se pomou

odgovarajueg pres alata, pri emu treba
obratiti panju na potreban oblik otpreska.
Proizvoa fitinga definira oblik otpreska.
Ovisno o veliini, preanje se moe izvesti
runim ili elektrinim alatom.
Radnu temperaturu odreuju proizvoai

cijevi i fitinga. Ako se za spajanje koristi
elektrini alat, treba obratiti panju na
podatke koje daje proizvoa alata, kako bi
se pri niim temperaturama obrade postigla
dovoljna sila preanja.
HERZ Pipe-fix pres fiting

sustav
HERZ oprema za polaganje i Herz

pres fitinzi
Nerastavljivi spojevi kao to su pres

fitinzi, mogu se postavljati i ispod
buke. Na podruju toplane Be
zabranjeni su pres spojevi u podu.
Da bi se sprijeila korozija fitinzi se
hidroizolacijom galvanski razdvajaju
od betona i zidova. Ova izolacija moe se
izvesti termostezajuim materijalima
ili trakama za zatitu od korozije.
U svakom sluaju mora postojati
kompatibilnost izmeu materijala cijevi
i fitinga.
Herz pres fitinzi se s Herz cijevima mogu

spajati brzo i potpuno sigurno.
Herz svojim viegodinjim iskustvom u
spajanju cijevi , na osnovu vlastitog patentiranog
razvoja i priznate visoke kvalitete, proizvodi
radijalne pres fitinge. Fitinzi su od mjedi otporne
na otcinavanje a ahure od legiranog elika,
koji su skoro u svim oblicima i veliinama
odobreni za spajanje vieslojnih cijevi u zgradama
za opskrbu toplom i hladnom vodom.
Nae iskustvo je Vaa sigurnost sa
10 godina jamstva na HERZ- Pipe-Fix sustav.
HERZ vieslojne cijevi mogu se spajati

pomou brzog i potpuno sigurnog
PRES sustava.
Osim toga, primjenjive su takoer
i druge poznate tehnike spajanja.
Prednosti PRES fiting sustava
Potpunu nepropusnost osiguravaju dvije

O-brtve. Elektrina izoliranost aluminijske
jezgre od cijevi sprjeava koroziju povrinskim
strujama. Ovi fitinzi spajaju se TH profilom
uz dvostruko radijalno preanje. Prije naticanja
cijevi na fiting, cijev treba kalibrirati i skinuti srh.
Time se sprjeava oteenje ili pomjeranje brtvi.
Kroz otvore na platu fitinga moe se provjeriti
dubina uvlaenja cijevi.
kruno preanje
svi elementi za protok vode su od mjedi
otporne na odcinavanje
pres ahura je od nehrajueg elika
V2A
patentirano voenje eljusti za preanje
i oblik tuljca s poloajem O brtve.
Rastavljivi spojevi
Rastavljivi spojevi se ostvaruju pomou
HERZ prikljuaka za vieslojne cijevi.
Za spajanje cijevi koriste se takoer
HERZ adapteri i navojni spojevi.
Prikljuak za vieslojne cijevi predstavlja
potpuno siguran spoj izmeu cijevi
i kuita ventila. Ovaj spoj se po potrebi u
svakom trenutku moe razdvojiti.
Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju se
upotrebljavati ispod buke.
Besprijekorna nepropusnost je trajna
samo kada je montaa izvedena po
pravilima HERZ uputa za montau.
Prilikom koritenja plastinih navojnih spojeva,
treba se obavezno pridravati zadanih promjera
i debljina stijenki cijevi.
Rastavljivi spojevi cijevi ne smiju se upotrebljavati

ispod buke!
12
Spajanje cijevi
Montaa HERZ
navojnih spojeva za vieslojne cijevi
Cijev se sijee i kalibrira okomito u
odnosu na os cijevi.
HERZ kvaliteta
Pridajemo velik znaaj osiguranju
kvalitete. Redovito se provode interni
i vanjski nadzori. Kod nae proizvodnje
redovito se provode sljedee vrste kontrole :
Navojna spojnica za vieslojne

cijevi montira se i pritegne rukom.
Tuljci imaju izolacijsku ploicu za
elektrino odvajanje od
aluminijske spojne cijevi.
Osim vlastitog nadzora, Herz proizvodnju

cijevi redovito provjerava Juno njemaki
centar nemetala (SKZ) u Wrzburgu.
ulazna kontrola sirovina :

indeks topljenja
gubici suenja
automatska ispitivanja u proizvodnji :
ispitivanje povrinskog sloja cijevi
ispitivanje zavara
Za lake pritezanje spojnih dijelova

(navojnog konusa, steznog prstena)
doputena su sredstva za podmazivanje
na osnovi silikona i teflona.
Ne smiju se koristiti sredstva za podmazivanje
koja sadre mineralna ulja ili ugljikovodik,
je oni razaraju brtvene elemente.
kontrola mjera :
vanjski ,
unutarnji i debljina stijenke
vremenska postojanost- tlane probe
unutranjosti (oekivani vijek trajanja)
Za rastavljive spojeve cijevi mogua je

kombinacija i s HERZ vijanim fitinzima
od poniklovane mjedi.
provjera unutarnjeg promjera

kontrola dranja spojeva
Pogledati broure
HERZ vieslojne cijevi i HERZ
program isporuke
6066
6092
1 1/4
1 1/4
450 0
450 0
6098
6198
1
1
360 0
360 0
13

HERZ sistemski ugradbeni dijelovi
za suho polaganje
Novi sustav za suho postavljanje.
Sistemska ploa podnog grijanja slui
kao nosa cijevi, izolacijska ploa i distributer
topline za sustav suhog postavljanja,
mokrog i standardnog estrih sustava.
Tehniki podaci :
Ploa od polistyrol tvrde spuve za
poveana optereenja, prema DIN 18164.
prostorna teina:
40 kg/m3,
dimenzije ploe:
1000 x 500 x 30 mm
provodnost topline:
0,035 W/m2K prema NORM B6015, prema
DIN 52612WLG035
poarno optereenje :
B1 po NORM B3800-T1 i po
DIN 4102
tlana optereenje : 0,20 N/mm2
prometno optereenje : 30 kN/m2
razmak polaganja: 12,5 cm odn. 25 cm
promjer cijevi:
16 mm odn. 17 mm
Zbog novog patentiranog sustava stezanja
polaganje je jednostavno i nije potreban dodatni
materijala za uvrenje. Poslije utiskanja,
cijev za podno grijanje ostaje privrena.
Nastaje ravna povrina po kojoj se moe
hodati. Ravnomjernu i efikasnu raspodjelu topline
po povrini omoguije 0,7 mm tanka aluminijska
folija ojaana mreicom i poloena po povrini.
Jedinstvena je i skretna ploa koja je takoer
potpuno kairana aluminijem.
Naknadna obrada ploe mogua je

noem ili termo rezaem.
Viestezne sistemske ploe se takoer

najbolje koriste i za zidno grijanje. Za
zatitu od agresivnih estrih podloga ili
zidne buke sistem se mora prekriti
nepropusnom PE folijom.
Kod primjene za podno grijanje potreban je
sloj za raspodjelu optereenja npr. 2 x 10 mm
Fermacell- ploama, ili ploama sa drvenim
vlaknima, koje se polau preko viestenih
ploa.
Kod podnog grijanja sa drvenim oblogama
potrebno je pridravati se maksimalnog razmaka
cijevi od 200 mm.
Viestezna ploa
Ispunska ploa
Podna ugradnja viesteznim ploama

1
2
3
Skretna ploa
4
5
Za oba razmaka polaganja od 12,5 cm odn. 25 cm

zbog patentiranog steznog sustava nije potreban
dodatni materijal za uvrenje cijevi.
Viestezna ploa, prostorna teina 40 kg/m3

1000 x 500 x 30 mm
nar. br. 3
F020 01
Viestezna ploa, prostorna teina 30 kg/m3
1000 x 500 x 50 mm
nar. br. 3
F020 02
Skretna ploa 500 x 250 x 30 mm
nar. br. 3 F020 03
Skretna ploa 500 x 250 x 50 mm
nar. br. 3 F020 04
Ispunska ploa 1000 x 500 x 30 mm
nar. br. 3 F020 05
Ispunska ploa 1000 x 500 x 50 mm
nar. br. 3 F020 06
Utiskivanje cijevi za grijanje
1 ... podna obloga

2 ... sloj za raspodjelu optereenja 2 x 10 mm
3 ... viestezna ploa
4 ... dodatna toplinska izolacija
5 ... neobraena ploa
Postavljanje viesteznih ploa i

preklapanje ljepljive folije
Zidna ugradnja viesteznim ploama
3
2
1
Dodatni potrebni materijal:
14
Traka za izolaciju krajeva

Dodatna izolacija po potrebi
Zvuna izolacijska traka po potrebi
Aparat za rezanje
PE folija kod sustava mokrog polaganja
1 ... neobraeni zid

2 ... dodatna toplinska izolacija
3 ... viestezna ploa
4 ... buka min. 20 mm ili ploe za suhu
gradnju

Podna ugradnja - sustav s elinom
mreom
(odozgo prema dolje):
podna obloga
estrih
cijevi za grijanje klipsama
privrene za elinu mreu
elina mrea
PE folija
toplinska / zvuna izolacija
neobraena ploa
HERZ sistemski ugradbeni dijelovi

za izvedbu elina mrea
Cijev za grijanje privruje se klipsama
za elinu mreu. Primjenom klipsi
istovremeno se odrava razmak od
eline mree.
3 F070 xx
3 F090 01
3 F080 02
Materijal potreban za 1 m2 s razmakom 150 mm :

6,5 m HERZ FH cijev 16 x 2
21 kom klipsi
1 m2 elina mrea
1 m2 PE folija
1 m2 toplinska izolacija
0,2 l dodaci estrihu
0,7 m rubne trake
3 D160 20
3 F110 05
graevinski dio
3 F100 xx
3 F070 xx
3 F090 01
3 F080 02
Materijal potreban za 1 m2 s razmakom 200 mm:

5 m HERZ FH cijev 16 x 2
15 kom klipsi
1 m2 elina mrea
1 m2 PE-folija
0,2 l dodaci podlogama
0,7 m rubne trake
3 D160 20
3 F110 05
graevinski dio
3 F100 xx
3 F070 xx
3 F090 01
3 F080 02
Preporueni razmak klipsi

300-500 mm
Radijus savijanja 5 x D
Klipsa1622 crvena za
debljine mree 3,4, i 5 mm
Nar. br. 3
0,7 m rubne trake
Podna ugradnja - sustav sa injom

za privrenje
(odozgo prema dolje):
podna obloga
estrih
cijevi za grijanje privrene na
inju, a cijevni lukovi privrsnicama
PE folija
toplinska / zvuna izolacija
neobraena ploa
HERZ sustav ugradbenih dijelova za

izvedbu sa injom za privrenje
inje za privrivanje postavljaju se na zvunu
ili toplinsku izolaciju u razmaku 50-100 cm.
U ove inje za privrenje fiksiraju se cijevi

za grijanje na odgovarajuem razmaku.
Razmak cijevi za grijanje
F110 05
Dodatni potrebni materijal : (pogledati

pribor)
dodatna izolacija
pokrivna folija
mjera debljine estrih podloge
dodaci za estrih podlogu
rubne trake
komplet za dilataciju spojeva
Materijal potreban za 1 m2 podnog grijanja

s razmakom polaganja 50 mm:
60 kom klipsi
1 m2 eline mrea
1 m2 PE folija
0,7 m rubne trake
3 D160 20
3 F110 05
graevinski dio
3 F100 xx
3 F070 xx
3 F090 01
3 F080 02
Razmak cijevi za grijanje kod rubnih zona
Ugradnja kod podnog grijanja

Podna obloga
elina mrea
Estrih
HERZ cijev
inja za privrenje F110
Materijal potreban za 1 m2 s razmakom 100 mm:

10 m HERZ- FH cijev
30 kom klipsi
1 m2 elina mrea
1 m2 PE folija
16 x 2
3 D160 20
3 F110 05
Toplinska izolacija
Neobraena ploa
PE folija
3 F100 xx
15

Plastina inja za privrenje
Ugradnja kod zidnog grijanja
Samoljepljiva, razmak polaganja: 50 - 100 cm

Promjer cijevi: 16 mm
Mjesto moguih prekida svaki 100m, za
jednostavno polaganje inje za stezanje.
Duljina 2,1 m nar. br. 3
Duljina 3,9 m nar. br. 3
buka
F110 01
F110 02

2 m inja za privrenje
1 m2 PE folija
1 m ljepljiva traka
0,7 m izolacijske rubne trake
3
3
3
3
3
3
3
D160 20
F110 0x
F070 xx
F100 xx
F090 01
F090 02
F080 02
mreica za buku
HERZ cijev

1 m2 PE- folija
1 m ljepljiva traka
inja za privrenje F110
3 D160 20
3 F110 0x
3 F070 xx
3 F100 xx
3 F090 01
3 F090 02
3 F080 02
zid
Materiijal potreban za 1 m2 s razmakom 150 mm :

1 m2 PE folija
1 m ljepljiva traka
3
3
3
3
3
3
3
D160
F110
F070
F100
F090
F090
F080
20
0x
xx
xx
01
02
02

1 m2 PE folija
1 m ljepljiva traka
3
3
3
3
3
3
3
D160
F110
F070
F100
F090
F090
F080
20
0x
xx
xx
01
02
02
Zidna ugradnja sustav sa injom

za privrenje
(prema unutra) :
beton ili zid od cigle

inja za privrenje, fiksirana tiplama
cijevi za grijanje, privrene na
inju
gruba buka
fina buka s mreicom
lienje ili tapete
HERZ sistemski dijelovi za izvedbu

inja za privrenje
inja za privrenje postavlja se na zid
na razmaku 50 100 cm.
U trane stezaljke fiksiraju se cijevi za
grijanje na odgovarajuem razmaku.
16
Materijal potreban za 1 m2 zidnog grijanja s

razmakom 50 mm :
2 m inja za stezanje
4 kom vijci i tiple
1 m2 mreica za buku
3 D160 20
3 F110 0x

razmakom 100 mm :
10 m HERZ FH cijevi 16 x 2
2 m trana stezaljka
4 kom vijci i tiple
1 m2 mreica za buku
3
3
Spojnica, crvena
za direktno privrivanje kod izolacije
debljine od 30 mm. Zbog posebnog
materijala od kojeg je napravljena
spojnica ima izvanrednu silu dranja
koja se moe poveati kosim utiskivanjem.
HERZ nar. br. 3
F110 03
D160 20
F110 0x

razmakom 150 mm :
4 kom vijci i tiple
1 m2 mreica za buku
3
3
D160 20
F110 0x

razmakom 200 mm :
4 kom vijci i tiple
1 m2 mreica za buku
3 D160 20
3 F110 0x
Spojnica, zelena
za direktno privrenje kod izolacije
debljine od 40 mm. Zbog posebnog
materijala od kojeg je napravljena
spojnica ima izvanrednu silu dranja,
koja se moe poveati kosim utiskivanjem.
HERZ nar. br. 3 F110 04
Za dodatno privrivanje cijevi ili

inje, mogu se koristiti
crvene ili zelene spojnice.
Prostorno grijanje i hlaenje za pod , zid i strop
HER sustav polaganja

HERZ sistemski ugradbeni dijelovi za
sistemski smotak ili sloivu plou
Gotove ploe za toplinsku i zvunu izolaciju
od polistirola EPS prema DIN EN 13163
i DIN 4108, s utisnutim rasterom za
polaganje cijevi, obloene folijom koja je
vodonepropusna i otporna na kidanje.
izolacijski materijal od kvalitetne polistirolske

pjene EPS 040 DEO dm prema DIN EN 13163.
Za upotrebu ispod estriha prema
DIN 18560. Kairan je crnom folijom koja je
vodonepropusna, otporna na kidanje i
s utisnutim rasterom 5/10 cm.
Privrivanje cijevi spojnicama
Folija stri vani kako bi se lae formiralo

estrih korito, posebice kod postavljanja
keramikih ploica.
HERZ nar. br. 3
Strojne spojnice
Strojne spojnice za privrenje grijaih cijevi za
izolaciju. Ljepljivom trakom spaja se 30 kom
za punjenje . Crne.
F110 06
Posebno za primjenu kod tanjih slojeva.

Plan polaganja treba provjeriti sukladno
DIN 4108, 4109 i DIN EN 1264.
Sistemski smotak
debljina sloja
15 mm
raster polaganja
5 cm, 10, 15
otpor toplinske provodljivosti R = 0,37 m2 K/W
max. optereenje
100 kPa
klasa materijala
B 2 prema DIN 4102
Posebna logistika prednost ovog proizvoda
je njegov mali volumen kod utovara i
skladitenja.
Specijalne strojne spojnice, vrlo duge,

posebno dobre za nekairane povrine,
od visokokvalitetnog poliamida,
komplet za punjenje po 30 kom.
HERZ nar. br. 3
F110 07
Prema potrebi ispod ovg sistemskog smotka

ili sloive ploe upotrebljava se i dodatni
izolacijski materijal. Cijevi za grijanje uvruje
se spojnicama na odgovarajuem razmaku.
Raster utisnut na foliju je koristan za
polaganje cijevi.
Sloiva ploa
Prema potrebi ispod ovog sistemskog smotka

ili sloive ploe upotrebljava se i dodatni
izolacijski materijal.
Cijevi za grijanje se na odgovarajuem
razmaku uvruju spojnicama.
Raster utisnut na foliju je koristan
za polaganje cijevi.
PE folije izmeu smotaka se meusobno

zalijepe, da bi se kod polaganja estriha
sprijeio prodor vode kroz estrih.
Izolacijski smotak
Tip 15/2 1000 x 10000 mm nar. br. 3
Tip 22/20 1000 x 10000 mm nar. br. 3
Tip 32/30 1000 x 10000 mm nar. br. 3
F040 01
F040 02
F040 03
Previjena ploa
Tip 15/2 1000 x 2000 mm nar. br. 3
Tip 22/20 1000 x 2000 mm nar. br. 3
Tip 32/30 1000 x 2000 mm nar. br. 3
F040 04
F040 05
F040 06
Dodatno potrebni materijal :

(pogledati pribor)
dodatna izolacija
pokrovna folija
mjera debljine estrih podloge
dodatak estrihu
izolacija krajeva
komplet za dilataciju spojeva
PE folije izmeu smotaka meusobno se

zalijepe, da bi se sprijeio prodor vode kod
polaganja estriha.
Izolacijski smotak
Toplinski i zvuno izolacijski smotci,
gotovi za polaganje od polistirola EPS TK
prema DIN 18164 dio 2. s utisnutim rasterom
za polaganje i obloeni folijom koja je
vodonepropusna i otporna na kidanje.
Sloiva ploa
od EPS TK prema DIN 18164 dio 2. s utisnutim
rasterom za polaganje, obloena folijom koja
je vodonepropusna i otporna na kidanje.
Vrlo tanka, gotova za polaganje, toplinsko
17

3
70 kom strojne spojnice
3
1 m2 sist. smotak ili slo. ploa
3
1 m2 ploe za toplinsku izolaciju 3
1 m2 PE folija
3
0,2 l dodatak estrihu
3
0,7 m izolacijska rubna traka
3
D160
F110
F040
F070
F100
F090
F080
20
0x
0x
xx
xx
91
02
Podna ugradnja sistemskog smotka ili

sloive ploe (odozgo prema dolje)
Podna obloga (1)

Estrih (2)
Cijevi privrene strojnim spojnicama
na sistemski smotak ili sloivu plou
s PE folijom (3)
Toplinska / zvuna izolacija (4)
Neobraena ploa (5)
Izolacijske rubne trake (6)

3
3
3
1 m2 PE folija
3
3
3
D160
F110
F040
F070
F100
F090
F080
20
0x
0x
xx
xx
91
02
2
3

3
3
3
1 m2 PE folija
3
3
3
D160
F110
F040
F070
F100
F090
F080
20
0x
0x
xx
xx
91
02
4
6

1 m2 ploe za toplinsku izolaciju
1 m2 PE folija
3 D160
3 F110
3 F040
3 F070
3 F100
3 F090
3 F080
20
0x
0x
xx
xx
91
02
Razmak privrivanja 30-50 cm

Radijus savijanja 5 x D
18

HERZ sistemski ugradbeni dijelovi za
sustav raster ploa
Raster ploa NP 30-2

Element za toplinsku i zvunu izolaciju su od tvrde
/meke polistirol spuve EPS prema DIN
18164 dio 2. Polistirol folija koja se preklapa
s gornje strane, brtvi prema DIN 18560 od
prodora vode za pripremu estriha i tekuih
estriha.
Raspored raster ploa omoguava razmak
polaganja od 5, 10, 15 cm i njihovih viekratnika,
kao i ekstremno fleksibilno voenje cijevi.
Ukupna visina 52 mm, debljina podloge 30 mm,
otpor toplinske provodljivosti R = 0,75, korisna
povrina1400 x 800 mm, cijev 14-17 mm.
HERZ nar. br. 3
HERZ nar. br.
3 F030 03
Dodatno potrebni materijal : (pogledati

pribor)
Dodatna izolacija
Pokrovna folija
Mjera debljine estrih podloge
Dodatak estrihu
Komplet za dilatacione raspore
F030 01

1 m2 raster ploa
1 m2 ploa za toplinsku izolaciju
0,2 l dodatak za estrih
3
3
3
3
3
D160
F030
F070
F090
F080
20
0x
xx
91
02
Raster ploa NP 11
Cijevi za grijanje se utiskuju u raster ploe
prema odgovarajuem eljenom razmaku.
Raster ploa je istovremeno i podloga

estriha. Ispod raster ploa postavlja
se po potrebi dodatna toplinska ili
zvuna izolacija.
Raster ploe povezuju se tehnikom kopanja.

Preklapanje raster ploa osigurava vodonepropusnost i cjelovitost estrih korita.
Polistirol element od tvrde spuve (EPS) prema

DIN 18164 dio 1 za tanje slojeve ugradnje.
Polistirol folija koja se preklapa sa gornje strane,
brtvi prema DIN 18560 od prodora vode za
pripremu estriha i tekuih estriha.
Raspored raster ploa omoguava razmak
polaganja od 5, 10, 15 cm i njihovih viekratnika,
kao i ekstremno fleksibilno voenje cijevi.
Mogue je i dijagonalno polaganje.
Ukupna visina 30 mm, debljina podloge 11 mm,
otpor toplinske provodljivosti R= 0,31,
korisna povrina 1400x 850 mm,
cijev 14-17 mm.
HERZ nar. br.
Dvocijevno polaganje raster ploama
3 F030 02
1 m2 raster ploa
3
3
3
3
3
D160
F030
F070
F090
F080
20
0x
xx
91
02

1 m2 raster ploa
3
3
3
3
3
D160
F030
F070
F090
F080
20
0x
xx
91
02

1 m2 raster ploa
3
3
3
3
3
D160
F030
F070
F090
F080
20
0x
xx
91
02
Raster ploa NP
Duboko vueni element od polistirola,
(bez izolacije) posebo za sanaciju stare
gradnje, za polaganje cijevi s toplom vodom
na neobraeni beton ili na ugraenu toplinsku
i zvunu izolaciju.
19
HERZ sustav polaganja

Sustav podne ugradnje raster ploe
(odozgo prema dolje)
Podna obloga
Estrih
Podna obloga
Estrih
Cijevi za grijanje poloene u sistemskim
raster ploama
Toplinska- / zvuna izolacija
Neobraena ploa
Raster ploa s cijevima

Dodatna izolacija
Neobraena ploa
Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama
Podno grijanje sa ugradbenim sistemskim raster ploama
Ugodna toplina s povrinskim grijanjem
Puna regulacija s raster ploama
Razvod instalacija i povrinsko grijanje u hodniku
Ugoda u dnevnom boravku
20

HERZ pribor za sustav suhog i
mokrog polaganja
Mjera debljine estrih podloge
Mjera debljine estrih podloge, za mjerenja
debljina grijaih estriha prema DIN EN 1264
i za utvrivanje stanja podloge.
Nar. br. 3
Komplet za dilataciju sastava

Komplet za dilataciju sastava, za sigurno
odvajanje estrih podnih polja prema DIN 18560.
Polietilenska traka debljine 8 mm privrena
je na dvostruki T profil od polistirola.
Ovaj samoljepljivi profil duljine 2 m omoguava
polaganje cijevi za podno grijanje u razmaku
5 cm ili viestruko veem. Sastoji se od 20m profila,
20 m trake 8/100, 50 kom zatitne cijevi
po 400 mm.
HERZ sustav klimatizacije prostora za

zid, pod i strop
Za grijanje i hlaenje prostorija u zgradama
s naglaskom na niske energetske trokove,
zdraviji zrak, bez ometajue radne buke
sustava i uz nevidljivu ugodu.
Gips kartonske ploe debljine 15 mm s

tvorniki ugraenim Herz cijevima 10 x 1,3
sa srednjim razmakom izmeu cijevi 75 mm.
U etiri razliite veliine ploa, za brzo i isto
postavljanje suhim postupkom na zid, pod
ili strop.
Uin za pogon hladne i tople vode ispitan
je prema EN 14037 u ovlatenom ispitnom
laboratoriju HLK u Stuttgartu.
F 090 00
Dodatak estrihu
Dodatak estrihu homogenizira cementni
estrih, poboljava toplinsku vodljivost
i poveava otpornost tlaenju i savijanju.
Potronja cca. 0,2l/m2 (kod estriha
debljine 8 cm).
Nar. br. 3
F 100 00
Alat za postavljanje spojnica

Alat za postavljanje spojnica omoguuje
jednostavno i racionalno polaganje cijevi
za grijanje,. Cijevi se sigurno privruju u
jednom radnom koraku.
Kombi aparat za obje vrste spojnica
(3 F 110 06 i 3 F 110 07) s plastinim
podnojem.
Vieslojne cijevi tvorniki se montiraju

u gips kartonske ploe i na taj nain
mogu se direktno montirati na
podkonstrukciju zida ili stropa.
Za montau su dostupne razliite

dimenzije panela.
Glatka strana panela montira se prema
unutranjosti prostora. Paneli se uzajamno
mogu lijepiti i nakon obrade sastava moe se
liiti, tapecirati ili lijepiti ploice.
Zidni paneli za grijanje

( redno spajanje max. 5 m2 ) direktno se
prikljuuju na razdjelnik ili na graninik
temperature povratnog voda.
Nar. br. 3
F 090 01
Primjena za pod
Izolacijska rubna traka

Izolacijska rubna traka od polietilena s
Nar. br. 3
folijskom prirubnicom i perforacijom za kidanje,
zaita od buke prema DIN 18560. Izolacijska rubna
traka ljepljiva je na poleini i na folijskoj prirubnici.
Dobavljiva je i izvedba bez ljepila.
Za ovo treba napraviti suhi estrih s 2 x 10 mm

gips kartonskim ploama, bez cijevi i bez drvenih obloga.
F 110 13
Na ovaj suhi estrih paneli za grijanje se lijepe i
privruju vijcima. Gornji sloj polae se
direktno na panele za grijanje. To moe biti plastika,
tepih, keramika ili drvo.
Tip: 8/160 s ljepilom

Nar. br. 3 F 080 02
Tip: 8/160 bez lijepila
Nar. br. 3 F 080 03
Podne obloge moraju biti namijenjene

za podno grijanje.
Treba se pridravati podataka o pojedinanom
odn. korisnom optereenju prema normi
DIN 1055-3 (max. prometno optereenje poda).
Izolacijska rubna traka na spojevima zidova i nosaa
21

Izvedba poda s 2 x 10 mm gips kartonskim ploama kao slojem za raspodjelu optereenje
konstrukcija
granulat
Primjena na strop
Zidni grijai paneli
Neglodane ispunske ploe
Za visee stropove upotrebljavati

standardne ovjese- perforirane
eljezne trake, ice ili navojne
ipke.
Tip WH 75 (1/1),
Dimenzije panela 625 x 2000 mm,
cijev 10 x 1,3 mm, razmak cijevi 75 mm,
Nar. br. 3 F 120 75
625 x 2000 mm, bez cijevi

Tip WHP-L
Nar. br. 3 F122 00
Za privrivanje ovih konstrukcija na

masivne stropove koriste se doputeni
namjenski tipli primjereni za ovu namjenu
i optereenje.
Tip WH 75 (2/3),
Nar. br. 3 F 120 76
Presjek ovjesa treba bit takav da zadovolji

statiku sigurnost sputenog stropa.
Tip WH 75 (1/2B),
Nar. br. 3 F120 77
Razmake podkonstrukcije za montau panela

za grijanje izabrati sukladno planu buenja
za panele za grijanje.
Tip WH 75 (1/2H),
Nar. br. 3 F120 78
Konstrukciju tako dimenzionirati da se ne

prelazi doputeno savijanje od 1/500
potporne irine.
Kod primjene panela za grijanje kao stropnog
grijanja preporua se iznad panela za grijanje
staviti izolacijski sloj od kamene vune ili
polistirola debljine minimalno 100 mm.
400
1000
2000
2000
700
2000
2000
Kod izrauna stropne konstrukcije treba uzeti

u obzir teinu izolacije.
625
3 F122 00
22
75
625
3 F120 75
75
625
3 F120 76
75
310
3 F120 77
75
625
3 F120 78
15
Paneli za grijanje meusobno se lijepe bono.

Ljepilo se nanosi kartuom (patronom).
Nakon suenja (cca 24 sata) lopaticom za
struganje ili dlijetom za drvo odstrugati
viak ljepila.
Ljepilo je otporno na smrzavanje, ali mu je

za vezanje potrebna vlanost zraka.
razmak za istezanje 3-7 mm

postojei zid
ljepljiva traka, nakon
poravnjanja odsjei viak
masa za popunjavanje fuga
griijai / rashladni modul
Izrezane ploe se po mogunosti polau

tako da rezni rub bude u pravcu fuga
za istezanje.
Da bi se izbjegle pukotine, fuge i provrti

se popunjavaju tek nakon svih radova
(estrih, itd.), koji poveavaju vlanost zraka
u prostoriji.
Prikljuak zidnih grijaih panela
(redno spajanje ca. 55 m cijevi) slijedi
direktno na polaz razdjelnika ili na
graninik temperature povrata.
(preporua se sustav Tichelmann).
Uin Herz grijaih panela ispitan
je prema EN 14037 odn. EN 442 u
ovlatenom i DINCERTCO priznatom
institutu HLK (KGH) u Stuttgartu,
sukladno EN14037.
Vijci za privrivanje panela uputaju se

ca 2 mm i fugiraju lopaticom za fugiranje.
Zbog opasnosti loma prilikom privrivanja,

treba izbjegavati rezanje panela uih od
5 cm. Kod uskih trakastih ploa, ploa se
moe prethodno probuiti lijevim okretanjem
builice, a onda panel privrstiti desnim
okretanjem builice.
Gips kartonske ploe privruju se graevinskim
vijcima za brzu montau
Duljina vijka = debljina ploe x 2 kod
metalnih nosivih konstrukcija (30 mm).
spojna fuga
Pogledati tabele koje slijede.

Nazivna snaga od
79 Watt/m 2 kod
srednje nadtemperature od 15 K, odnosi
se na temperaturu polaza od 40 C,
temperaturu povrata od 30 C i sobnu
temperaturu od 20 C.
Izraun za druge vrijednosti temperature
slijedi prema NORM M7513.
dilatacijska fuga
3-7 mm
nakon ca. 8 m
Duljina vijka = debljina ploe x 3 kod

drvenih konstrukcija (45 mm)
Zbog opasnosti od loma, zidne grijae panele i
prazne panele uvijek treba nositi okomito.
Gips kartonske ploe obrauju se na temperaturi
> + 5 C.
Kod spajanja na zid pod pravim kutom,

ili na druge gips kartonske ploe treba
ostaviti fugu debljine 3-7 mm.
Spoj panela oblijepiti ljepljivom trakom,
da se masa za fugiranje ne bi zalijepila na spoj.
Time se sprijeava nastajanje pukotina usljed
kasnijeg istezanja gips kartonskih ploa.
Grijai paneli polau se jedan prema drugom.

Treba izbjegavati krine fuge.
Spajanje grijaih panela u krug grijanja (max. 3 kom.) i prikljuak na razdjelnik
23

Snage kod grijanja prostora
3 F120 77
Herz
panel
3 F120 76
3 F120 75
3 F120 78
Herz
panel
RT (C)
RT (C)
RT (C)
VL RT
RT VL
(C) (C) 25 30 35 40 45 25 30 35 40 45 25 30 35 40 45 (C) (C)
45
122 144165182
78 92 105116
40
107 128145
68 81 92
53 64 72
40
92 109
58 70
46 55
35
30
76
48
38
30
45
101 122142160
64 78 91 102
50 61 71 80
45
40
86 106123
55 67 79
43 53 62
40
71 88
45 56
35 44
35
30
55
35
28
30
45
87 108128145
55
43 54 64 72
45
40
72 92 109
46 58 70
35
35
15
18
20
61 72 82 91
69 81 92
36 46 55
45
40
57 76
37 48
29 38
35
30
42
27
21
30
45
73 93 113131
46 60 72 83
36 47 57 65
45
59 78 95
37 50 61
29 39 48
40
44 62
28 40
22 31
35
30
30
19
15
30
45
59 80 99 116
38 51 63 74
30 40 49 58
45
45 64 83
29 41
23 32 41
40
32 49
20 31
16 24
35
30
18
11
30
45
46 66 85 102
29 42 54 65
23 33 42 51
45
40
33 51 69
21 32 44
16 25 34
40
19 36
12 23
10 18
35
30
21 33 45 56
17 26 36 44
45
13 24 35
10 19 28
35
35
40
35
40
35
35
22
24
26
30
45
33 53 71 88
40 28 21 38 55
35
8 24
5 15
4 12
30
snaga po panelu u W, ispitano prema EN 14037

Kod koritenja panela za hlaenje preporua
se regulacija pomou osjetnika toke
roenja. Paneli se smiju koristiti samo iznad
toke roenja i moraju se zatititi od vlage.
Primjer : primjena kod povrinskog grijanja,

odn. hlaenja
1
2
3
4
5
6
7
8
Zidni grijai panel

3 F120 75
Razdjelnik
1 8532 xx
Granski regulacijski ventil 1 4217 xx
Regulator diferenc. tlaka 1 4007 xx
Zonski ventil
1 7723 00
Termomotor
1 7710 00
Zonski ventil
1 7217 xx
Prostorni regulator temp. 1 7794 23
Snage kod hlaenja prostora

Herz
panel
RL RT
F120 77 - 3 F120 78
F120 75
VL
18
19 22
24 21
18
12 11 9,2
19 23
31 27
24
15 14
12
19 24
37 34
31
18 17
15
19 25
43 40
37
22 20
18
19 26
50
19 27
56 53
50
28 27
25
19 28
63 60
56
32 30
28
19 29
70 66
63
35 33
32
20 22
21 18
15
13
11
20 23
27 24
21
18
14 12
11
20 24
34 31
27
24
17 15
14
12
20 25
40 37
34
31
20 18
17
15
20
26
46 43
40
37
23 22
20
18
20
27
53 50
46
43
27 25
23
22
20 28
60
46
19
VL
16 17
20 21
43
16 17
25 23
18
19
20 21
22
56
53
50
30 28
27
25
20
29
66 63
60
56
33 32
30
28
21
22
18 15
13
10
21 23
24 21
18
15
13
12 11
21 24
31 27
24
21
18
15 14
12
11
21 25
37 34
31
27
24
18 17
15
14
12
4
6
21 26
43 40
37
34
31
22 20
18
17
15
21 27
50 46
43
40
37
25 23
22
20
18
21 28
56 53
50
46
43
28 27
25
23
22
21 29
63 60
56
53
50
32 30
28
27
25
22 22
15 13
10
22 23
21 18
15
13
10
11
22 24
27 24
21
18
15 13
14 12
11
22 25
34 31
27
24
21 18
17 15
14
12
11
22 26
40 37
34
31
27 24
20 18
17
15
14 12
22 27
46 43
40
37
34 31
23 22
20
18
17 15
22 28
53 50
46
43
40 37
27 25
23
22
20 18
22 29
60 56
53
50
46 43
30 28
27
25
23 22
23 22
13 10
23 23
18 15
13
10
23 24
24 21
18
15
13 10
12 11
23 25
31 27
24
21
18 15
15 14
12
11
23 26
37 34
31
27
24 21
18 17
15
14
12 11
23 27
43 40
37
34
31 27
22 20
18
17
15 14
23 28
50 46
43
40
37 34
25 23
22
20
18 17
23 29
56 53
50
46
43 40
28 27
25
23
22 20
snaga po panelu u W, ispitano prema EN 14037
24
HERZ sistemske komponente

1
1 2414 02
1 2415 02
Multifunkc. slavina crvena

Multifunkc. slavina plava
1 7760 5
Termostatski rashladni ventil
1 934x 0
Termostat s dalj.. osjetnikom
1 6837 91
Runi regulacijski ventil
1
3
2
5
HERZ regulator sobne temperature, npr.

termostat s daljinskim osjetnikom i daljinskim
podeavanjem, kod rastue sobne temperature,
regulira pomakom ventila bez djelovanja vanjske
energije, dovod hladne vode prema rashladnim
povrinama odn. rashladnim ureajima. Pri tome,
utiskivanjem otvara se vreteno ventila i hladna
voda tee prema potroau. Ventil se obino
montira u polazu rashladnog toka. Obratiti pozor
ugradnji prema smjeru protoka.
Sobna temp. ispod podeene vrijednosti,

ventil zatvoren
HERZ sistemske komponente za

sve sustave povrinskog grijanja i
hlaenja
Kombinacija s radijatorskim grijanjem
Povrinsko grijanje se esto kombinira
s radijatorskim grijanjem. Poto su za
povrinske sustave grijanja potrebne nie
temperature nego za radijatorsko grijanje,
za povrinsko grijanje treba predvidjeti
poseban regulacijski krug.
Sobna temp. iznad podeene vrijednosti,

ventil otvoren
Koliina vode za grijai krug podeava se
preko granskog regulacijskog ventila.
Temperatura prostora podeava se preko
termostatskog ventila s elektrinim
pogonom preko elektronskog regulatora
sobne temperature. Ventil se zatvara kada
se dostigne podeena temperatura prostora.
Kod nadtemperature , preko elektrinog sigurnosnog

prekidaa, dodatno se ukljuuje i crpka.
Ovim se kod povrinskog grijanja sprjeava previsoka
temperatura, a time i tete na sustavu grijanja ili na
graevini.
Potrebne pojedinane komponente su:
1. termostatski ventil 1 7723 91

2. elektrini pogon za
termostatski ventil 1 7710 00
3. regulator sobne temperature 1 7791 23
4. razdjelni ventil HERZ Calis 1 7761 38
5. termostatska glava s nalijegajuim osjetnikom
1 7420 06
6. elektrini cijevni nalijegajui regulator 1 8100 0
Regulacija se moe izvriti razdvajanjem

sustava ili kod manjih povrinskih grijanja,
prikljuivanjem posebnog regulacijskog
kruga na radijatorsko grijanje.
Regulacija kruga povrinskog grijanja moe

biti elektrina ili mehanika.
Regulacija jednog kruga grijanja, prikljuak

na radijatorsko grijanje
Maksimalno doputena temperatura polaza
regulira se mehaniki, preko razdjelnog ventila
(HERZ Calis).
Ovaj razdjelni ventil opremljen je
termostatom s nalijegajuim osjetnikom.
Kada se dostigne podeena temperatura
grijaeg kruga, na ventilu se otvara premosnica.
Tek kada se smanji temperatura grijaeg kruga,
premosnica se opet zatvori.
6
3
2
1
4
5
25

Reguliranje jednog ili vie
krugova grijanja, prikljuak na
radijatorsko grijanje, regulacijski set
za podno grijanje
Ovaj regulacijski set za podno grijanje
moe se instalirati ispred razdjelnika.
Na ovaj nain se temperatura polaza
povrinskog grijanja moe regulirati
za vie grijaih krugova.
Za podno grijanje preporuamo max.
radnu temperaturu 35 C i max. radni
tlak 10 bara. Podruje namjetanja je
20 50 C. Kvaliteta ogrjevne vode
prema NORM H 5195, odnosno
prema smjernicama VDI 2035.
Mijeanjem ogrjevne vode iz polaza preko
premosnice vodom iz povrata, u krugu
podnog grijanja polaznu temperaturu odravamo
konstantnom i u granicama potrebnog
p regulacijskog podruja.
Nalijegajui osjetnik termostatske glave prenosi na

ventil promjene temperature polaznog
voda.
Ukoliko doe do pojave smetnje,

(previsoke temprature) cijevni nalijegajui
regulator e iskljuiti crpku.
Regulacija se aktivira kada je bypas ventil
potpuno otvoren. eljena temperatura
polaznog voda podeava se na
termostatskoj glavi.
1
3
dijelovi
do 45 m2
1 8100 01
do 85 m2
1 8100 02
do 120 m2
1 8100 03
do 160 m2
1 8100 04
HERZ termost. glava

s nalijeg. osjetnikom
1 7420 06
1 7420 06
1 7420 06
1 7420 06
2 Termostatski ventil
1 7723 61
1 7723 01
1 7723 02
1 7723 03
3 Bypass ventil
1 5537 01
1 3723 02
1 3723 03
1 4115 04
4 Zatitni prekida
1 8100 00
1 8100 00
1 8100 00
1 8100 00
Regulacija jednog kruga grijanja,

prikljuak na radijatorsko grijanje
Poveani zahtjevi za komforom i ugodom
u modernom toplinarstvu zahtijevaju
proizvode i sustave, koji odgovaraju razliitim
zahtjevima u novogradnji i renoviranju, kako
po pitanju funkcionalnosti , tako i dizajna i
instalacije.
Ako temperatura polaznog voda

ne dostigne eljenu vrijednost, bypas
ventil treba postupno zatvarati sve
dok se ne postigne podeena vrijednost.
Herz nudi nove sustave koji omoguuju

povezivanje krugova podnog grijanja s
radijatorskim grijanjem i to uz neznatne
trokove instaliranja i optimalno
funkcioniranje.
Kod primjene ventila veeg protoka

regulacijski set se moe postaviti
prije razdjelnika.
HERZ Floor-x
Ovo je mogue i kod sustava s

razdjelnim ventilom.
Herz steznog seta za bakrene cijevi,

cijevi od mekog elika, nehrajueg elika,
plastine ili vieslojne cijevi.
Temperatura polaznog voda
max. 75 C
Podruje reguliranja sobne temp. 6 do 30 C
Podruje namjetanja graninika
temperature povratnog voda
20 do 60 C
Preporueno podruje namjetanja
graninika temperature povratnog voda: 55 C max.
Radni tlak
max. 10 bar
Pad tlaka
max. 0,2 bar
Nazivno toplinsko optereenje:
max. 1000 W
Kakvoa vode prema NORM H 5195
odn. smjernicama VDI 2035.
Za optimalno djelovanje Floor Fix mora biti,
prema shemi, postavljen u sredini podnog
grijanja.
Herz Floor-fix je montiran u plastinu

podbuknu kutiju (sadrana u isporuci).
Temperatura polaza ogrjevne vode
podnog grijanja postavlja se pomou vijka
za podeavanje i temperaturne skale.
Montira se u podbuknu kutiju na obujmicu.

Pri tome treba paziti da je na obujmici
postavljen i gumeni uloak, kako bi se
smanjio prenos zvuka.
To znai da se cirkulacija ukljuuje samo

kada je dostignuta optimalna radna
temperatura za podno grijanje.
U isporuku su ukljueni HERZ zaporni ventili RL 1

(1 3742 01) s obje strane, s metalnim brtvljenjem,
konusom i steznom maticom.
Time je osigurana ugoda i trajnost

podne obloge.
Temperatura prostora regulira se HERZ

termostatom s daljinskim osjetnikom i s
daljinskim namjetanjem. Za cijevni prikljuak
3/4sa eurokonusom preporua se primjena
26

Primjer:
Okvirni uvjeti:
RT = 20 C, VL = 50 C, RL = 45 C;
Nadtemperatura= 27,5 C, dp = 10 kPa,
Propusni otpor poda = 0,10 m2K/W
Cijev
Povrina
poda kod
razmaka cijevi
125 mm
Povrina
poda kod
razmaka cijevi
250 mm
30 m 2
20 x 2 mm
15 m
18 x 2 mm
7m
15 m 2
16 x 2 mm
4m
8m2
Po elji, a prije svega u sanitarnim

prostorijama s keramikim povrinama,
osim lijepo oblikovanog kupaonskog
radijatora, moe se temperirati i pod.
Pomou HERZ RTB povratni vod ogrjevnog
kruga moe se koristiti za zagrijavanje poda.
Zagrijavanje poda u kombinaciji s

radijatorima
Ogranienje temprature povrata s
ventilskim grijaim tijelom i HERZ TS 3000
Kod ventilskih grijaih tijela termostatski
ventil je ve ugraen.
Graninik temperature povrata slui za

ograniavanja temperature kruga
podnog grijanja (max. 55 C).
Ova grijaa tijela prikljuuju se samo s

pojedinanim zapornim ventilima,
ili s HERZ 3000 prikljunim dijelovima.
Ukoliko temperatura povrata radijatora

prekorai ovu vrijednost, ventil se automatski
zatvara.
U kombinaciji s podnim zagrijavanjem

koristiti prikljuni dio HERZ TS 3000
s termostatskom funkcijom.
Temperatura polaznog voda grijanja max. 70 C

Podruje podeavanja sobne temp. 6 do 30 C
Podruje namjetanja graninika
temperature povratnog voda
20 do 60 C
Preporueno podruje namjetanja graninika
temperature povratnog voda:
max. 55 C.
Radni tlak
max. 10 bar
Pad tlaka
max. 0,2 bar
Nazivno toplinsko optereenje max. 1.000 W
Duljina cijevi podnog kruga grijanja max. 20 m
Kakvoa vode prema NORM H 5195
odn. smjernicama VDI 2035
Na ovaj prikljuak termostata

montira se graninik temperature
povrata.
HERZ Floor fix 1 8100 10 +

Termostatska glava s daljinskim osjetnikom
i daljinskim namjetanjem za regulaciju
temperature prostora
Zagrijavanje poda u kombinaciji s

radijatorima
Prikljuak kupaonskog ogrjevnog tijela i

povrinskog grijanja s Mini graninikom
temperature povratnog voda 1 9102 00
1 8100 25 + HERZ TS 3000
HERZ Floor fix nar. br. 1 8100 10
Kombinacija radijatorskog i
podnog grijanja s odvojenim
podrujem regulacije, centralna
regulacija temperature prostora,
regulacija medija podnog grijanja,
ogranienje koliine vode i mahaniko
zatvaranje radijatora.
HERZ regulacijski set, za prikljuak na

ogrjevno tijelo i podno grijanje
Za podbuknu montau, set se sastoji od
podbukne kutije s kromiranom poklopcem,
zapornog ventila RL-1, termostatskog
ventila TS98 V i graninika temperature
povratnog voda Mini, kao i razdjelnika
s dvostrukim prikljukom.
HERZ nar. br. 1
8100 25
27
HERZ regulacija
Elektronska regulacija
sobne temperature i temperature
kruga grijanja
Regulacija grijaih i rashladnih postrojenja
utjee na djelovanje, trokove energije i
spretnost rukovanja.
Regulacija moe biti mehanika,
elektrina ili elektromehanika.
Regulira se temperatura kruga grijanja

i temperatura prostorije.
Temperatura kruga grijanja moe se dodatno
regulirati u ovisnosti od vanjske temperature.
Tada se govori o regulaciji kruga grijanja
koju upravljaju vremenske prilike.
Kod postrojenja za grijanje temperatura

kruga grijanja via je toliko koliko je nia
vanjska temperatura.
Rashladna postrojenja imaju suprotno
djelovanje.
Kod radijatorskog grijanja, zbog smanjenja
trokova energije, prakticira se sniavanje
temperature kruga grijanja preko noi za
cca. 5 C.
3 poloajna regulacija
Ovakva regulacija omoguuje potpuno

preciznu regulaciju temperature kruga grijanja
ili temperature prostora. Primjenjuje se kod
visokih zahtjeva, kao npr. u laboratorijama i sl.
Za razliku od 2 poloajne regulacije,

ovdje postoji jo funkcija 0 ili
stop.
To znai da se podeavajui ventil
otvara ili zatvara u koracima.
Izmeu naredbi za djelovaje, postavlja
se poloaj 0. Ventil ostaje u ovom
poloaju do sljedee naredbe
regulatora.
Drugi prikaz je : otvoreno / 0 / zatvoreno.
Taj nain regulacije najee se koristi
u kunoj tehnici.
Za regulaciju temperature kruga grijanja

preporuuju se regulacijski ureaji s
ugraenim uklopnim satom, jer treba
uzeti u obzir pad temperature, odn.
vrijeme dopusta itd.
Za regulaciju temperature prostora mogu
se koristiti regulacijski ureaji sa ili bez
uklopnog sata.
Regulacijski ureaji s ugraenim uklopnim
satom imaju prednost zbog programiranja
temperature prostora za razliita doba dana.
Kontinuirana regulacija
Kod ove regulacije regulator alje
kontinuirani signal motoru za
podeavanje.
Signal moe biti 0-10 V ili 4-20 mA,
ovisno od vrste regulatora ili regulacijskog
ventila. Ovdje 0 V ili 4 mA odgovaraju
poloaju ventil zatvoren. Ovisno o naponu
ili struji, ventil se postupno otvara ili
zatvara.
Suprotno tome, regulacijski ureaji bez

ugraenog uklopnog sata, jednostavniji su
za rukovanje i jeftiniji za kupnju.
Kod podnog grijanja ovo snienje temperature

kruga grijanja se ne preporua zbog veoma
sporog zagrijavanja i hlaenja. Krug grijanja ionako
koristi niu temeraturu grijanja.
proporcionalno
integrac. reg.
PI
proporc. regulator
P
U osnovi se temperatura kruga grijanja

regulira preko mjeajueg ili razdjelnog
ventila i termostata.
Pogon termostata moe biti mehaniki
ili elektriki.
2 poloajna
regulacija
3 poloajna
regulacija
stalna regulacija
Primjenjuju se razliiti sustavi reguliranja:

2 poloajna regulacija
Kod ovog tipa regulacije na mijeajui ili
razdjelni ventil dolazi upravljaki signal
otvoreno / zatvoreno.
termo pogon
7708-7711
motorni pogon
7712 50-51
motorni pogon
7712-11
termo stalni pogon

7980, 7990, 7711 18
Ventil se postavlja u dva krajnja

poloaja potpuno otvoren ili
potpuno zatvoren.
Ovaj tip regulacije manje se koristi kod
zahtjevnijih regulacija, gdje vrijeme
odziva nije od primarnog znaaja
(povrinsko grijanje).
28
HERZ regulacija
HERZ regulator temperature za sustave
grijanja odn. hlaenja
Herz regulator grijanja 7793 jami
najveu ugodu ve kod koritenja.
Modernim, nenametljivim
dizajnom Herz 7793 uklapa se u
stambene prostore, kue,
hotelske sobe, urede itd.
HERZ regulator temperature prostora

za postrojenja grijanja i hlaenja
1 7794 ..
230 V ~ ili 24 V
Njegove funkcije automatike dosljedno

omoguuju smanjenje trokova.
Mogu se programirati tri razliita stupnja

temperature.
Dodatno se mogu uzeti u obzir dopusti,
kratki periodi odsutnosti i utjecaj
drugih izvora topline.
Tako se moe osigurati optimalan
temperaturni profil za svaki dan, za
osobnu ugodu, pri najniim
moguim potrebama za energijom.
Nar. br. 1
Nar. br. 1
7793 23
7793 24
izvedba 230 V
izvedba 24 V
Optimalno rukovanje, poveana

funkcionalnost i vie informacija.
Herz 7793 osigurava osim najveeg

komfora kod podeavanja i u radu,
i najnie mogue trokove u intenzivnom
podruju grijanja.
Nar. br. 1 7794 23 izvedba 230 V

Nar. br. 1 7794 24 izvedba 24 V
Kompaktni regulator grijanja koristi se
kao :
Pribor:
Herz 7793 je kompaktni regulator

grijanja, kojeg moe upravljati
vanjska temperatura ili temperatura
prostorije.
Prema primjeni regulira se temperatura
polaza i /ili direktno temperatura
prostorije. Intuitivnim rukovanjem i
preglednim ekranom, instalacija i
uporaba postaju jednostavni kao
nikada do tada.
Nalijegajui osjetnik
1 7793 00
Vanjski osjetnik
1 7793 01
Na ekranu su osim izmjerene temperature i

radnog statusa, takoer prikazani dan u
tjednu i sati.
Dodatne mogunosti primjene ostvaruje

7793 pomou proirene funkcionalnosti
kao :
ogranienje temperature povrata

runi pogon
regulacija fiksne vrijednosti,
pogon kao
regulator temperature polaza upravljan
temperaturom prostorije (P+PI
kaskadna regulacija)
- mogunost biranja prikaza i u
regulacijskom radu
- godini program ukljuivanja s
naredbama za samogaenje ili
aktualizaciju
- funkcije reseta
-
Osjetnik, izveden kao senzor s tankim

slojem nikla prema DIN 43760.
Vanjski osjetnik, podnoje i poklopac bijele
boje RAL (9010) za nadbuknu i
podbuknu montau ;
Nalijegajui temperaturni osjetnik s
trakom za privrenje, za promjer cijevi
od 15-90 mm. Pasta za bolje provoenje
topline sadrana u isporuci.
Pogodan i za zidnu montau u

stambenom prostoru.
Osnovni program (tvorniki namjeten)
za prvo putanje u pogon. Jednostavna
prilagodba na postrojenje izborom
jednog od 3 osnovna modela regulacije
pomou servisnih parametara.
Intuitivno voenje korisnika pomou
jednostavne tipkovnice, prikazom na
preglednom LCD ekranu.
Mogu prikaz izabranih vrijednosti
izmjerene temperature.
- automatsko prebacivanje
ljetno vrijeme /zimsko vrijeme.
regulator temperature polaza

voen vanjskom temperaturom PI
regulator temperature prostorije
voen temperaturom prostorije (PI)
regulator temperature polaza
voen temperaturom prostorije
(P+PI kaskadni regulator) sa senzorom
interno / eksterno.
graninik (min/max) temperature
polaza i temperature povrata
regulacija fiksne vrijednosti
temparature polaza kod pripreme
potrone tople vode.
za motorni pogon na ventilima ili
mjeaima (3 poloaja) i za jednu
crpku (uklj./isklj.).
3 poloaja temperature (sniena/

standardna/ ugodna) za reguliranje
temperature prostorije i jo jedan
za regulaciju fiksne vrijednosti
29
HERZ regulacija
-
temperaturni stupnjevi i vremena

ukljuivanja mogu se programirati
moe se aktivirati zatita od smrzavanja
u iskljuenom stanju (Standby).
uklopni sat s tjednim i godinjim
programom
ulazna funkcija moe se
programirati
2 triak izlaza i jedan relejni
izlaz s mjeraem
vremena rada.
shema spajanja, izvedba 230 V,

1 7794 23
Relejni izlaz moe se konfigurirati, umjesto

funkcije cirkulacijske crpke, kao pilot sat.
Jednostavna montaa. Prikladan za

zidnu ili podbuknu montau.
shema spajanja, izvedba 24 V,

1 7794 24
Primjer:
Elektronika u kuitu koje se moe vaditi.
grijanje i hlaenje
(modul s 4 vodia)
- hlaenje (modul s 2 vodia)
Regulacija temperature polaza (kaskadna)

za hlaenje, npr. za rashladne stropove s
unutarnjim temperaturnim osjetnikom i
nadzorom toke roenja, ili vanjskim
temperaturnim osjetnikom.
Kod pogona grijanja i hlaenja prikljuak na

dva termomotora.
Kod pogona hlaenja prikljuak na
jedan termomotor.
Dodatna sklopka (uklj./isklj) za crpku
ili ventilator.
Osim toga, pored tjednog programa

moete predprogramirati i vrijeme
dopusta.
Na kuitu su svi bitni podaci jasno
prikazani slikovnim simbolima : pomou
5 slobodnih tipki omogueno je
jednostavno koritenje.
Elektrini prikljuak na vijanu utinicu

za kabel presjeka do 2,5 mm2. Uvodnica
kabela sa stranje strane.
Djelovanje kao regulator temperature prostora :
Prema Vaim zahtjevima na raspolaganju

Vam je ugoda. Tako on preko noi prebacuje
grijanje na energetski tedljiv reim grijanja
i podie ga ponovno na ugodnu dnevnu
temperaturu. Pri tome u potpunosti
autonomno upravlja ventilima, crpkama i
plamenikom, kao i drugim ureajima
postrojenja za grijaje ili rashladnim agregatom.
Ono to jo posebno odlikuje ovaj potpuno

pouzdan regulator : ima 3 tempraturna
stupnja, koji se mogu pojedinano
programirati za svaki dan u tjednu.
Zatita ventila i crpke od blokiranja.

Runi pogon ventila i crpke.
Kuite od vatrootpornog bijelog
termoplasta (RAL 9010).
urede
etane stanove
kue.

Herz 7791 regulator temperature prostora
vrlo jednostavan za uporabu.
Ispod kuita, jasnih simbola i jednostavnog

koritenja, nalazi se obimno inenjersko
znanje.
Tako 7791 ima na raspolaganju 3 temperaturna

stupnja za fizioloku i ekonominu besprijekornu
temperaturu prostorije s 2- poloajnom i
priblino kontinuiranom regulacijom.
Prikaz svih vanih informacija o stanju
sustava postie se uobiajenim simbolima;
podaci o temperaturi pojavljuju se digitalno
na LCD-u s ECO metrom.
(trenutna i relativna potronja energije).
7791 se isporuuje u baterijskoj izvedbi
s prikljukom s dvije ice i mrenom verzijom
s prikljukom s etiri ice.
Uklopni sat s tjednim programom

(42 naredbe za ukljuivanje)
i godinjim programom (6 naredbi za ukljuivanje)
Primjer:
Kod standardnog programa ukapanja

za skoro sve primjene, temperature i vremena
moete prilagoditi Vaim individualnim
ivotnim navikama.
Programi ukapanja ne gube se usljed nestanka
mrenog ili baterijskog napajanja.
Prostorna regulacija za hlaenje kod 2-cijevnog

postrojenja s unutarnjim temperaturnim
osjetnikom i nadzorom toke roenja ili s
vanjskim temp. osjetnikom, pomak za vrijednost
temp. namjetanja, 2-poloajni izlaz.
Nar. br. 1
Nar. br. 1
HERZ 7791 je inteligentan digitalni

regulator temperature za
-
30
7791 23 izvedba 230 V

7791 02 izvedba 3 V
dnevne sobe
prostorije za obuku
Komfor upotpunjuju programi za odreene ili

neodreene odsutnosti ili nazonosti (podesivi od
2 sata do 5 dana, s prikazom preostalog trajanja).
Naravno, 7791 Vam nudi automatsko

prebacivanje s ljetnog na zimsko vrijeme,
zatitu od smrzavanja kod iskljuenog
pogona, uinkovitu zatitu ventila i
crpke kod blokade.
HERZ regulacija
Zbog kvalitetne regulacije i jednostavne
uporabe pogodan je za
-
upravljanje postavnim pogonom

podno i radijatorsko grijanje
plinske i uljne plamenike
cirkulacijske crpke
ventilatore u ureajima za pohranu
toplinske energije
- toplinskih crpki ili plinskih bojlera.
Kod starih i renoviranih zgrada

preporua se ve spomenuta baterijska
izvedba.
Shema spajanja izvedbe 3V, 1 7791 02
2 X 1,5 V
P/2-Pkt
NTC
Protected
contacts: 4-5
2 za podeavanje.
Znaajke
djelomino ukapanje
osnovni program
tvorniki definiran
4 temp. stupnja
po programu
ljetno ukapanje
optiki prikaz preko

LCD ekrana
blokada tastera
5 vrsta pogona
zatita od smrzavanja
112 preklopnih toki
PROG
odabir funkcija
grijanja ili hlaenja
osigura
nestanka struje
(rezervni rad)
mogua izmjena
temperature bez
ulaska u program
kuite otgporno
na udar
Napajanje 230 V~ 10%, 50...60 Hz

Termika povratna sprega P podruje ca. 3 K
Doputeno optereenje
230 V~ 10 (2,5) A
Najkrae vrijeme ukapanja
ca. 19 min (E = 0,5)
trajno ukapanje
tvorniki 3
osnovna programa
namjetena
Hlaenje:
5 (1,5) A
Doputeno optereenje
24 V~ min. 0,2 A
Doputena temp. okoline 0...50 C 24 V~ max. 1A
230 V ~
VDR
PROG
Protected
contacts: 4-5
Pribor:
DDC postavni pogon
Termoelektronski stalni pogon
kompaktne izvedbe, s preciznim
podeavanjem, dugim vijekom trajanja
i beumnog rada.
Upravljaki napon 010 V termoelektronski
se pretvara u proporcionalni pomak.
TEMP
P/2-Pkt
Pogodan za montau na zid ili u podbukne

kutije.
Kabelska uvodnica sa stranje strane.
Stezne stopice za elektrine kabele
do 1,5 mm 2.
podesivo proporc.
podruje
L
N
NTC
Podnoje od bijelog termoplasta s

membranskim senzorom i kontaktnim
sustavom (izvedba : termika povratna sprega,
nono smanjenje , dodatni prekida, kontrolna
arulja).
Podeavanje eljenih parametara s mehanikim
ogranienjem min i max. podruja namjetanja.
jednostavno
programiranje
VDR
Shema spajanja izvedbe 230V,

1 7791 23
pokazatelj trenutne
temperature
Kuite 76 76 mm od temperaturno otpornog

termoplasta bijele boje (RAL 9010).
Prednja strana suvremeno dizajnirana i sa
skalom u C.
Teina
Stupanj zatite
Podruje namjetanja
Klasa zatite
Nono snienje temp.
0 , 1 1 kg
IP 20 (EN 60529)
5...30 C
II (IEC 60536)
(N/R)
ca. 5 K
Membranski senzor se iri u ovisnosti od

temperature i aktivira elektrini prekida.
Radne toke regulatora odreuju se pomou
podeenih zadanih vrijednosti i razlike
ukapanja.
Ni1000
L
N
HERZ RTC 2 raunalo sobne temperature
HERZ regulator sobne temperature bez

uklopnog sata
Regulator sobne temperature bez termike

povratne sprege :
kontakt se ukapa tek kada se temperatura
prostorije promijeni za vrijednost razlike
ukapanja. Podeena zadana vrijednost
odgovara gornjoj toki ukapanja.
Regulator sobne temperature s termikom

povratnom spregom :
Da bi odstupanje temperature u prostoriji
bilo to manje, membranski senzor
se u fazi grijanja dodatno zagrijeva
otpornikom.
Nar. br. 1
7940 62 izvedba 24 V
HERZ RTC 2 je elektronski regulator za kontinuiranu regulaciju sobne temperature u izvedbi 24 V,

koja je sigurna za pogon i djecu, s naponskim
izlazom izmeu 010 V za upravljanje DDC
postavnim pogonom.
Temperatura okoline mjeri se internim
NTC osjetnikom. Posluivanje i programiranje je pomou7 funkcijskih tipki i
Nar. br. 1
Nar. br. 1
7790 15 izvedba 230 V

7790 25 izvedba 24 V
Za individualnu regulaciju pojedinanih

prostora u stambenim i poslovnim objektima.
Pogodan za upravljanje elektrinim grijanjem,
plamenicima, crpkama, termo pogonima,
ventilatorima ili rashladnim agregatima u
postrojenjima za klimatizaciju.
Pripadajua max. nadtemperatura

od 5,5 K vea je od razlike ukapanja.
Zbog toga se termostat sam ukapa i
iskapa i kada je temperatura
prostorije konstantna.
Kada temperatura prostorije odgovara
postavljenoj zadanoj vrijednosti, impulsi
ukapanja i iskapanja su jednake duljine
(omjer ukapanja E = 0,5).
31
HERZ regulacija
Kada temperatura prostora malo poraste
impulsi ukapanja postaju krai, a impulsi
iskapanja dulji.
Time se postie prividno kontinuirana P
regulacija s P podrujem Xp = 3 K i
maksimalnim, stalnim regulacijskim
odstupanjem od = Xp/2.
Zbog impulsne modulacije temperatura
prostorije oscilira za odreenu vrijednost,
koja se javlja za vrijeme najkraeg perioda
prebacivanja (10 min uklj, 10 min isklj).
Ovo odstupanje temperature iznosi, ovisno
o vremenskoj konstanti prostorije, samo
0,1...0,5 K.
Nar. br. 3 F791 00 230 V~, 50 Hz.

Nar. br. 3 F791 01 24 V
Nar. br. 3 F791 02 230 V~, 50 Hz s
signalnom aruljom
Nar. br. 3 F791 03 230 V~, 50 Hz s
signalnom aruljom i otpornikom za krae
vrijeme odziva,
odstupanje ukapanja kod 20 C = 0,4 K
Temperaturni osjetnik za podno grijanje

Za reguliranje podnog grijanja koristi
se kao graninik temperature.
Duljina 3 m
Elektronski sobni termostat za podno

grijanje
Za reguliranje sobne temperature s
preklopnikom za komforno nono
snienje s vanjskim uklopnim satom.
Vrijednost namjetanja od 5 C do 50 C,
triak izlaz max. 15 W
stupanj zatite IP30
Nar. br. 3
F790 06
Set s elektronskim sobnim termostatom

Nar. br. 3 F792 04 230 V
Nar. br. 3 F792 05 24 V
Elektronski sobni termostat

S digitalnim prikazom sobne
temperature i vrste pogona, za
reguliranje sobne temperature ili
temperature podnog grijanja, spojen
s temperaturnim osjetnikom.
Regulator sobne temperature s nonim

snienjem temperature :
Za snienje temperature prostora
membranski senzor se dodatno zagrijava
jednim malim temperaturnim otpornikom.
Time je temperatura u kuitu via za priblino
5 K i regulator reagira odgovarajuim
snienjem temperature prostora.
Nono snienje moe se eksterno

aktivirati pomou uklopnog sata.
Mehaniki prostorni termostat BELUX

Temperatura prostora podeava se
mehaniki- analogno.
Vrijednost namjetanja 5 C do 50 C
Odstupanje ukaanja kod 20 C = 0,6 K
Stupanj zatite IP30
Izlaz s 2 ili 3 kontakta (preklopnik)
Temperaturni osjetnik mora biti

izveden kao graninik temperature.
Nar. br. 3
Nar. br. 3
F792 00 230 V~, 50 Hz.

F792 01 24 V
Postoji mogunost spajanja vanjskog

uklopnog sata za nono snienje temperature.
Elektronski sobni termostat za podno

grijanje
Za reguliranje sobne temperature
ili temperature poda, spojen s
temperaturnim osjetnikom.
triak izlaz max. 15 W, stupanj zatite IP30
Temperaturni osjetnik mora biti

izveden kao graninik temperature.
Postoji mogunost spajanja vanjskog
uklopnog sata za nono snienje
temperature.
triak izlaz max. 15 W, stupanj zatite IP30
Nar. br. 3
F793 00 230 V~, 50 Hz
Nar. br. 3 F793 01 24 V

Set s temperaturnim osjetnikom
Nar. br. 3
Nar. br. 3
32
Nar. br. 3
F793 02 230 V~, 50 Hz.
Nar. br. 3
F793 03 24 V
F792 02 230 V~, 50 Hz.

F792 03 24 V
HERZ regulacija
HERZ beina regulacija
Alarm bljeskajuom LED diodom ili zvuni.
Beini termostat
Kuite od bijelog termoplasta RAL 9010,

IP30
LRT 230 V, regulator sobne temperature s

baterijskim napajanjem, vrlo tanak,
irine 70 mm, duljine 87 mm, debljine 22 mm.
Beini prijemnik LET230-4 s 4 kanala.

Napajanje 230 V ~
Baterije na prednjoj strani, kuite slino

beinom termostatu LRT.
Kuite od temperaturno otpornog termoplasta,

bijele boje RAL 9016, baterije 2xLR03 s prednje
strane, tipka s podrujem namjetanja,
LED prikaz istroenosti baterije.
Za upravljanje do 4 termostatska pogona

(230 V~) po kanalu
Beino daljinsko posluivanje 4- stupanjsko za
Automatski minimalni rad u sluaju

nestanka signala,
- automatski pogon
- uobiajenu temperaturu
- snienu temperaturu (-3 C)
- zatita od smrzavanja, 8 C temperatura prostora
Podruje namjetanja temperature 5-30 C,

prenos vrijednosti sobne temperature svake
4 - 10 min, a kod promjene podeene vrijednosti
svake 1 min. Rezervno vrijeme prikaza 2 mjeseca.
Klasa III, IEC 60536
standardne vrijednosti se pohranjuju i koriste

nakon nestanka signala. Prebacivanje
grijanje/ hlaenje pomou pribora.
Nar. br. 3
Frekvencija prijenosa 868,3 MHz
Izlaz za generator grijanja-hlaenja.
Beino daljinsko posluivanje za izmjenu naina

grijanja cijele kue s jednog centralnog mjesta
pomou okretnog prekidaa.
F797 04
Beino daljinsko posluivanje 5- stupanjsko za

Prikljuak za nadzor toke roenja.
Nar. br. 3
F795 04
Beini prijemnik LET230-6 sa 6 kanala,

230 V~,
Nar. br. 3 F795 06
- automatski pogon
- normalnu temperaturu
- snienu temperaturu (-3 C)
- zatitu od smrzavanja, 8 C temperatura prostora
- rashladni pogon
Nar. br. 3
F797 05

24 V~,
Nar. br. 3 F796 04
24 V~,
Nar.br. 3 F796 06
Beini prijemnik LET24-8 s 8 kanala,
24 V~,
Nar. br. 3 F796 08
Izvedba za prijemnik 230 V
Nar. br. 3 F794 23
Izvedba za prijemnik 24 V
Nar. br. 3 F794 24
Beini prijemnik LET230-1 sa 1 kanalom,

230 V~,
Nar. br. 3 F795 01
Beini prijemnik
Inteligentni beini prijemnik u izvedbi
230 V ili 24 V,
s integriranom zatitom od smrzavanja za
upravljanje :
-
2 - 4 termostatska pogona po
izlazu- kanalu
1 izlaz za crpku 230 V, 16A
tjedna zatita blokade crpke
LED prikaz za beini termostat

i raspored kanala
Integriran beini prijemnik, mogunost

prikljuka vanjske antene za mjesta s
loim prijemom,
Beini prijemnik
33
HERZ regulacija
HERZ beina regulacija MILUX
HERZ beina regulacija BELUX
HERZ beina regulacija LCD
Regulator sobne temperature (odailja)

s analognim prikazom i prijemnik
s kodiranim prenosnim signalom.

s digitalnim prikazom sobne temperature
i vrste pogona i prijemnik
s kodiranim prenosnim signalom.

s digitalnim prikazom sobne temperature
i vrste pogona i prijemnik s kodiranim
prenosnim signalom s uklopnim
satom za tjedni program.
Preklopnik s 3 poloaja za
Preklopnik s 3 poloaja za
-
grijanje
nono snienje
iskljuenje
Preklopnik s 3 ploaja za
-
grijanje
nono snienje
iskljuenje
LED prikaz na prijemniku za
grijanje
nono snienje
iskljuenje

-
grijanje
vrstu pogona
prijem signala
Baterijski odailja 2x 3 V
Baterije : CR 2430
Vijek trajanja baterija cca. 2 godine

-
grijanje
vrstu pogona
prijem signala
Baterijski odailja 2 x 3 V
Baterije : CR 2430
Podruje namjetanja 5 C do 30 C
grijanje
vrstu pogona
prijem signala
Baterijski odailja 3 x 1,5 V

Baterije : AA, LR 6
Frekvencija 433,92 MHz
Doseg signala na otvorenom cca. 40 m
Stupanj zatite IP30
Prijemnik :
Napajanje 230 V ~, 50 Hz.
Stupanj zatite IP44
Prekida za runi ili
automatski pogon.
HERZ nar. br. 3
34
F799 04
Stupanj zatite IP30
Prijemnik :
Stupanj zatite IP44
Prekida za runi ili
automatski pogon.
HERZ nar. br. 3
F799 05

Stupanj zatite IP30
Prijemnik :
Stupanj zatite IP44
Prekida za runi ili
automatski pogon.
HERZ nar. br. 3
F799 06
HERZ regulacija
HERZ termomotori
1 7710 51 Herz termomotor s

pomonim kontaktom
bez napona zatvoren, podesiv na ploaj
bez napona otvoren, napajanje 24 V,
prikljuni navoj M 28 x 1,5.
Pomonim kontaktom moe se signalizirati
stanje ili ukopati crpka.
1 7990 00 Herz DDC postavni pogon

1 7710 00 Herz termomotor
termoelektrini stalni pogon, 3- ilni

prikljuni kabel, pogonski napon 24 V,
upravljaki napon 0-10 V DC
elektrini otpor 100 k
primjena s HERZ RTC-2
regulatorom sobne temperature
bez napona zatvoren, podesiv na poloaj

bez napona ovoren, napajanje 230 V,
prikljuni navoj M 28 x 1,5
1 7710 55 Pomoni kontakt

za nadogradnju na termomotore

1 7790 00 HERZ DDC- izvrni pogon

termoelektronski izvrni pogon, 3- ilni
prikljuni kabel, pogonski napon 24 V,
upravljaki napon 0- 10 V DC
elektrini otpor 10 k
primjena s HERZ RTC 2
regulatorom sobne temperature
Nain rada
u postavnom pogonu nalazi se elektriki

zagrijavan element za istezanje, ije se
pomicanje izravno prenosi na ventil.

Nain rada
1 7711 18 HERZ postavni pogon za

stalnu regulaciju
Pomou vanjskog, elektrinog kontakta,

npr. sobnim termostatom, ukapa se
termomotor i termostatski ventil poinje
se otvarati odnosno zatvarati.
termoelektrini stalni pogon , 3- ilni

prikljuni kabel, radni napon 24 V =,
upravljaki napon 0-10 V =,
prikljuni navoj M 30 x 1,5,
primjena s HERZ RTC 2
regulatorom sobne temperature.
Postavni pomak ostvaruje se pomou

elektriki grijanog elementa za istezanje.
Vanjskim elektrinim signalom od 0- 10 V

nekog regulacijskog ureaja, postavni
pogon se pomjera u odgovarajui
poloaj.
Ako se struja iskljui, termomotor

zatvara, odnosno otvara ventil.
Za pomak od 1 mm, postavni pogon

treba cca. 30 sekundi.
Za zagrijavanje elementa za istezanje

potrebno je cca. 5 minuta, a za
hlaenje cca. 10 minuta, ovisno o
temperaturi okoline.
Zatvaranje je vremenski simetrino

otvaranju. Element za istezanje se
hladi i ventil se zatvara silom opruge.
Herz termomotor radi beumno i ne treba

odravanje.
Postavni pogon radi beumno i ne treba

odravanje.
1 7710 50 Herz termomotor s

pomonim kontaktom
prikljuni navoj M 28 x 1,5.
Pomonim kontaktom moe se signalizirati
stanje ili ukopati crpka.
Ako se postavni pogon prikljui na napon

(24 V), element za istezanje se zagrijava na
radnu temperaturu cca. 2 minute i nakon
toga je spreman za rad.
35
HERZ regulacija
Prolazni i troputni ventili
Herz prolazni i troputni ventili su
jednostavni, pouzdani i vienamjenski.
HERZ pogon ventila 1 7712 ..
Termostatski troputni ventil bez

bypas-a,
radi kao mjeajui i razdjelni ventil,
eono brtvljenje, prikljuni navoj za
termomotor M 30 x 1,5.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
1
1
1
1
1
1
1
7762
7762
7762
7762
7762
7762
7762
jednaka karakteristika za
cjelokupno podruje pomaka
od 4 mm
prolazna grana se zatvara kada je
vreteno utisnuto
smanjena kvs vrijednost kod
troputnog ventila sa ili bez
bypas-a
nazivni tlak, nazivna veliina i
kvs vrijednost vidljivi na vanjskom
dijelu ventila
prikljuak s vanjskim navojem
adapter za razliite cijevne
prikljuke
brtvena ahura izmjenjiva i
pod radnim tlakom
zatvaranje regulacijske grane i
zatvaranje mjeajue grane
jednak smjer zatvaranja =
jednostavan izbor pogona
Pogon ventila s postavnim regulatorom za

troputne ventile 4037, pogon preko
regulacije grijanja 17723 01 s 3-poloajnom
regulacijom.
Dvodjelno kuite od samogasive plastike.
Konzola od plastike, a sigurnosna matica od
mjedi za proizvodnju ventila.
Pogon se moe deblokirati i koristiti za
pozicioniranje ventila i runo namjetanje.
Moe se montirati od okomitog do vodoravnog

poloaja, ali ne smije visiti.
Izvedba 230 V i 24 V
50, DN 10, kvs= 0,4 m3/h

60, DN 10, kvs= 0,63 m3/h
70, DN 10, kvs= 1,0 m3/h
80, DN 10, kvs= 1,6 m3/h
51, DN 15, kvs= 2,5 m3/h
61, DN 15, kvs= 4,0 m3/h
62, DN 20, kvs= 5,0 m3/h
HERZ Calis TS RD troputni ventil

Razdjelni ventil 100 % za termostatski pogon,
termomotor M 28 x 1,5
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Termostatski ventil ravne izvedbe,
termomotor M 30 x 1,5.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
Nar. br.
1
1
1
1
1
1
1
1
7760
7760
7760
7760
7760
7760
7760
7760
21, DN 10, kvs= 0,16 m3/h

01, DN 10, kvs= 0,4 m3/h
02, DN 10, kvs= 0,63 m3/h
03, DN 10, kvs= 1,0 m3/h
04, DN 10, kvs= 1,6 m3/h
05, DN 15, kvs= 2,5 m3/h
07, DN 15, kvs= 4,0 m3/h
08, DN 20, kvs= 5,0 m3/h
Ventil ravne izvedbe i troputni ventil imaju

istu karakteristiku. Poeeni su za
kontinuirani pogon 7711.
Izvedba je jednostavna; nema smjera

prikljuka. Potreban je samo tip
pogona : termiki ili kontinuirani
u izvedbi bez napona otvoren,
jer sve izvedbe ventila imaju isti smjer
zatvaranja. Osigurano je potpuno
zatvaranje, takoer i kod mjeajueg
troputnog ventila. Ventil se moe koristiti
kao mjeajui, razdjelni i kao preklopni ventil.
36
1
1
1
1
7761
7761
7761
7761
38 DN 15, kvs= 3,0 m3/h

39 DN 20, kvs= 3,0 m3/h
40 DN 25, kvs= 6,44 m3/h
41 DN 32, kvs= 6,44 m3/h
Polaz
Povrat
HERZ troputni razdjelni i mjeajui ventil

1 4037 ..
Za kontinuiranu regulaciju kao mjeajui
ventil hladne vode, tople vode ili zraka.
Kakvoa vode prema VDI 2035.
Zajedno s runim pogonom ili s ventilskim
pogonom 1 7712 .. kao postavni ureaj i u
kombinaciji s 1 7712 ... kao razdjelni ventil.
Podesiva krivulja karakteristike (linearna,
jednakopostotna ili etverokutna) s ventilskim
pogonom 1 7712 ..
Tijelo ventila i dosjed brtve od mjedenog lijeva,
vreteno od nehrajueg elika, mjedeni pladanj
s teflonskom brtvom ojaanom staklenim
vlaknima. Brtvenica od mjedi s EPDM oprstenom. Kod izvuenog vretena je
regulacijska grana A-AB zatvorena.
kao mjeajui ventil
Polaz
Polaz
Povrat
kao razdjelni ventil
Veliina 1/2" do 2"

HERZ komplet razdjelnika za podno grijanje
Od mjedi DN 25, sastoji se od razdjelnika

Podruje podeavanja 0 - 2,5 l/min
polaza s zapornim gornjim dijelovima,
razdjelnika povrata s termostatskim gornjim
dijelovima za postavni pogon, odzraivanjem,
pranjenjem pomou prikljuka za crijevo, epova
i draa. Prikljuci razdjelnika su u nizu i jedan ispod
drugog meusobno zamaknuti. Cijevni prikljuak G 3/4.
Razdjelnik s unutarnjim navojem 1".
Broj moguih cijevnih prikljuaka :
3 16 prikljuaka
Od mjedi s regulatorima protoka Flowmeter

u polazu, za podeavanje koliine vode
0-2,5 l/min DN 25. Sastoji se od razdjelnika
polaza s Flowmeter regulatorima protoka,
razdjelnika povrata s termostatskim ventilima,
odzraivanjem, pranjenjem pomou prikljuka
za crijevo, epova i draa. Prikljuci razdjelnika
su u nizu i jedan ispod drugog meusobno
zamaknuti. Cijevni prikljuak G 3/4.
3 16 prikljuaka
HERZ Flowmeter
Nar. br. 3
F900 01
HERZ Flowmeter
Podruje podeavanja 0 - 6 l/min
HERZ nar. br. 1 8531 ..

HERZ nar. br.
1 8532 ..

za vee protoke
HERZ termostatski gornji dio

za razdjelnike DN 25
nar. br. 3
Od mjedi s regulatorima protoka Flowmeter

u polazu, za podeavanje koliine vode
0-6 l/min DN 25. Sastoji se od razdjelnika
polaza s Flowmeter regulatorima protoka,
razdjelnika povrata s termostatskim ventilima,
odzraivanjem, pranjenjem pomou prikljuka
za crijevo, epova i draa. Prikljuci razdjelnika
su u nizu i jedan ispod drugog meusobno
zamaknuti. Cijevni prikljuak G 3/4.
3 16 prikljuaka
F900 02
HERZ prikljuak
za razdjelnik DN 25
nar. br. 1
6403 31
HERZ gornji zaporni dio

za razdjelnik DN 25
nar.br. 3
HERZ nar. br. 1
8533 ..
nar. br. 1
F900 03
6413 01
37

HERZ klju za prednamjetanje za Flowmeter HERZ razdjelni ormari
sa injom za preusmjeravanje cijevi koja se moe

izvaditi. Broj prikljuaka cijevi : 3 12.
Za ugradnju u zid za HERZ razdjelnike

predvieni su razdjelni ormari.
Razdjelni ormari napravljeni od vrue

pocinanog elinog lima. Prednji okviri i
vrata sa zasunom ili cilindar bravom,
plastificirani su u bijelu boju RAL9003.
HERZ nar. br. 1
8574 xx
Razdjelna stanica spremna za prikljuivanje, kao

i prije, ali sa Topmeter dodatakom za regulaciju.
Broj prikljuaka cijevi : 3 12.
HERZ nar. br. 1
8575 xx
U razdjelnim ormarima nalaze se i

inje za privrenje draa razdjelnika.
HERZ razdjelnik 1 851x 93

isporuuje se kao par razdjeljnika s 2,3,
ili 4 izlaza, s draima razdjelnika, odzranim
ventilom i zavrnim kapama.
HERZ razdjelnici mogu se kombinirati do
12 izlaza.
Brtvljenje priljuaka na razdjelnik pomou
O-brtve. Proizvode se kao pojedinani
poniklani elementi.
Visina ormara moe se pomou podesivih

nogara postaviti od 705 mm do 775 mm.
Ugradbena dubina kod razdjelnog
ormara 8569 i 8570 podesiva je od 80 mm
do 110 mm.
Kod razdjelnog ormar a 8572 ugradbena
dubina je od 110 mm do 140 mm.
Okvir razdjelnog ormara ima
pripremljene otvore za uvoenje
cijevi.
Sastoji se od razdjelnika polaza sa zapornim

gornjim dijelovima i sabirnika povrata s
termostatskim gornjim dijelovima za montau
runog pogona ili termomotora.
Prednja maska slui za ujednaavanje

razliitih ugradbenih visina i moe se
skidati.
1 8569 xx razdjelni ormar, ugradbena
dubina 80-110 mm, vrata sa zasunom
dubina 80-110 mm, vrata s cilindar bravom
dubina 110-140 mm, vrata sa zasunom
HERZ razdjelna stanica spremna za ugradnju

Razdjelna stanica za povrinsko grijanje,
spremna za ugradnju, sastoji se od :
Na zavrnoj kapi predvieno je odzraivanje
i pranjenje.
Pojedinani krugovi grijanja meusobno se
usklauju pomou prednamjetanja ventila na
razdjelniku polaza imbus kljuem SW 5.
Izlazi razdjelnika imaju vanjski navoj G 3/4.

Izlazi razdjelnika povezuju se s HERZ vieslojnim
cijevima pomou prikljuka za HERZ vieslojne
cijevi.
38
para kompaktnih razdjelnika od

mjedi, poniklano s jednim
odzranim ventilom i dva
epa.
- drai razdjelnika
- kuglaste slavine od mjedi punog
prolaza
- odstojnik i spojni kutnik,
poniklani
-
potpuno montirani u razvodnom ormaru koji je

od pocinanog elinog lima, vanjski okviri i
vrata plastificirani u bijelu boju (RAL 9010).
Ugradbena dubina je podesiva (80-110 mm),
visina ormara 705-775 mm,

Kompletna stanica za regulaciju
HERZ Compact Floor
Kompletna stanica za regulaciju za prikljuak
od 3 do 12 krugova povrinskog grijanja i
2 kruga radijatorskog grijanja. Polazna temperatura
za povrinsko grijanje podeava se mehaniki
preko graninika temperature. Ugraena i
cirkulacijska crpka za povrinsko grijanje i
upravljanje krugovma grijanja. Regulacija
diferencijalnog tlaka je preko prestrujnog ventila.
Dvije multifunkcionalne kuglaste slavine omoguuju
ispiranje, pranjenje i odzraivanje kruga povrinskog
grijanja. Osim toga, prikazuju temperaturu medija
polaza i povrata. Svi elektrini dijelovi smjeteni su
u razvodnu kutiju koja je otporna na prskajuu
vodu (IP 54).
Usklaivanje termostata prostora s
odgovarajuim krugom grijanja na
razdjelniku ostvaruje se prilikom putanja u
rad ureaja. Elektrino napajanje regulacijske
Regulacijska stanica kompletno je montirana u
stanicu je 1~, 230 V, 50 Hz. Kod prekoraenja
ormar napravljen od vrue pocinanog elinog
temperature, dodatni elektrini sigurnosni
lima. Prednja vrata i okviri plastificirani su u bijelu
boju (RAL 9003) i zatvaraju se zasunom. Na zahtjev, termostat iskljuuje crpku.
Normalni pogon
vrata ormara mogu se isporuiti s cilindar bravom.
Prikljuak opskrbnih vodova za regulacijsku

stanicu nalazi se na desnoj strani . Dimenzije je
1 (G) vanjski navoj za izravni prikljuak s HERZ
prikljucima za plastine cijevi 1 6198 xx ili za
HERZ stezni set 1 6273 01.
Cijevni prikljuci za neregulirane krugove

grijanja i za krugove povrinskog grijanja
nalaze se odozdo . Razdjelnik je izveden s
vanjskim navojem G 3/4 (Eurokonus).
Spoj s cijevnim vodovima izvodi se
HERZ steznim setom ili HERZ prikljucima
za plastine cijevi. Za ulaz cijevi u regulacijsku
stanicu preporuuju se HERZ plastine
kutne spojnice za cijevi 3 F110 0x.
Montirana razvodna kutija u zatiti IP54,

predviena je za elektrini prikljuak 230 V ~,
50 Hz (AC). Svi potrebni elektrini vodovi u
regulacijskoj stanici su izvedeni i ispitani.
Prikljuivanje treba izvesti struna osoba.
max. pogonska temperatura

min. pogonska temperatura
sa zatitom od smrz. glikol
max. radni tlak
elektrini prikljuak:
110 C
- 25 C
max. 45%
10 bar
AC 230 V ~, 50 Hz.
Ispiranje kruga grijanja
Diferencijalni tlak (tvorniki podeen) :

stupanj podeavanja 1
Podeavanje diferencijalnog tlaka:
stupanj podeavanja 0,5 - 5
Kakvoa ogrijevne vode prema NORM
H5195, odnosno VDI smjernicama 2035.
Broj cijevnih prikljuaka : 3-12,
HERZ nar. br. 3 F533 xx
Potpuno gotova regulacijska stanica 230 V, 50 Hz,
Ispiranje instalacije
kao prethodna , ali bez razdjelnika za grijae tijelo,

broj cijevnih prikljuaka : 3 12,
HERZ nar. br. 3 F532 xx
Preko multifunkcionalne slavine moe se

isprati kompletno postrojenje ili pojedini
krugovi grijanja. Prikljuak za ispiranje na
multifunkcionalnoj slavini mogu je ispod
pokrovne kape vanjskim navojem 1 1/4
ili unutarnjim navojem 1.
Na ruki se moe oitati temperatura polaza,
odnosno temperatura povrata vode.
Za regulaciju temperature prostora pojedinog

kruga grijanja, u razvodnu kutiju ugraen
je elektrini razdjelnik koji je oien s
termomotorima i cirkulacijskom crpkom.
39

HERZ Compact Floor F533
Regulacijska stanica s gotovim prikljucima za
spajanje 3 - 12 krugova povrinskog grijanja i
2 neregulirana kruga radijatorskog grijanja.
Odzraivanje i ispiranje krugova povrinskog

grijanja i postrojenja mogue je pomou
multifunkcionalne slavine.
Temperatura medija povrinskog grijanja

podeava se runo od 20 C do 50 C.
2- poloajna regulacija krugova povrinskog grijanja

postie se pomou termomotora koji su u ormariu
ve montirani i elektriki spojeni. Sobni termostati
iz HERZ prodajnog programa ili vanjski upravljaki
signali trebaju se spojiti u razvodnu kutiju.
Sobna temperatura krugova radijatorskog grijanja

podeava se mehaniki na grijaim tijelima pomou
termostatskih ventila i termostatskih glava.
HERZ Compact floor F532

Regulacijska stanica s gotovim prikljucima
za spajanje od 3 do 12 krugova povrinskog
grijanja.
Krugovi povrinskog grijanja i postrojenje mogu
se odzraivati i ispirati preko multifunkcionalne
kuglaste slavine.
Temperatura medija povrinskog grijanja

podeava se runo od 20 C do 50 C.
2- poloajna regulacija krugova povrinskog grijanja

postie se preko termomotora koi su u ormariu
ve montirani i elektriki spojeni. Sobni termostati
iz HERZ prodajnog programa ili vanjski upravljaki
signali trebaju se spojiti u razvodnu kutiju.
40

HERZ razdjelna stanica za grijanje i hlaenje
Stanice za predaju topline za kune

prikljuke u modularnoj izvedbi
Ove stanice za predaju topline opremaju
se i montiraju prema zahtjevima. Prednost
kod instalacije je jer se radi o funkcionalno
ispitanoj gotovoj razdjelnoj stanici koja je
spremna za spajanje. Stanica za predaju
topline sastoji se veinom od standardnih
HERZ proizvoda. Zbog toga su rezervni
dijelovi na raspolaganju irom svijeta.
1 2160 12
1 6220 12
1 2622 01
1 7760 08
1 7711 81
P 7026 42
P 7226 00
1 2414 02
P 7026 13
1 8531 93-030
Sitzstck
1 9102 80
Grijanje
1 8532 11+
3 F900 01+
3 F900 03+
3 C260 30
Hlaenje
P 7126 00
1 2160 12
1 2622 01
3 1280 02
1 4216 32
1 6220 12
1 2415 02
1 8531 93-030
Povrat
1 8100 00
Temperatura povrata takoer se moe podeavati

preko zonskih ventila. Koliina ogrjevne vode
podeava se preko granskih regulacijskih ventila.
Predvieno je mjesto za ugradnju kalorimetra.
Zaporna slavina za opskrbu pitkom vodom
isporuuje se nemontirana.
1 2330 01
P 1928 12
Razdjelna stanica s gotovim prikljucima za

povrinsko grijanje i hlaenje i sa zajednikim
povratom. Regulacija je pomou zonskih ventila
koji su upravljani preko sobnog termostata.
HERZ regulator
2 4325 91
Primarni krug sastoji se od zaporne kuglaste

slavine, multifunkcionalne slavine za odzraivanje,
pranjenje i ispiranje, uronske ahure, hvataa
neistoa, ploastog izmjenjivaa topline,
nadomjestka za kalorimetar, manometra i
termometra.
Najvia radna temperatura primara 130 C

Najvii radni tlak primara
10 bar
Najvia radna temperatura sekundara 110 C
Najvii radni tlak sekundara
3 bar
Nazivna snaga
cca 10 kW
Prikljuni napon
230 V ~, 50 Hz
Sekundarni krug sastoji se od troputnog ventila,

cirkulacijske crpke, multifunkcionalne slavine za
odzraivanje, pranjenje i ispiranje, sigurnosnog
ventila na 3 bara, prestrujnog ventila, zaporne
kuglaste slavine, hvataa neistoa, termometra i
manometra.
Gotovo montirana u razdjelni ormar od

pocinanog elinog lima, prednji okvir i
vrata plastificirani u bijelu boju (RAL 9010).
Ugradbena dubina 110 mm, visina ormara
705- 775 mm, a irina 1500 mm.
Priljuak na objekt hidrauliki je odvojen preko

ploastog izmjenjivaa topline. Temperatura
sekundarnog kruga grijanja podeava se runo.
41
HERZ multifunkcionalna kuglasta slavina

HERZ multifunkcionalna kuglasta slavina
Kod primopredaje strojarskih instalacja
instalacije moraju biti isprane prema
NORM B 2531-1. HERZ multifunkcionalna
kuglasta slavina olakava ispiranje sustava
i skrauje vrijeme rada.
Prema NORM treba ispirati najmanje 2
minute uz brzinu medija od 15 m/s. HERZ
multifunkcionalna slavina omoguava ovo
zbog velikih otvora (5/4 ili1).
Kuglasta slavina s 4 prikljuka za postavljanje
u instalacije hladne i tople vode, kao kuglasta
slavina za zatvaranje, punjenje i pranjenje.
Posebno pogodna za ispiranje i punjenje sustava
grijanja i hlaenja poda, zidova i stropova.
Kuglasta slavina s T provrtom, zbog ega su

uvijek 3 smjera otvorena. Raznovrsne
mogunosti primjene za odzraivanje, pranjenje,
prikljuak za manometar, osjetnik temperature
i drugo.
Tehnike znaajke :
Najvii radni tlak
25 bar
Najnia radna temperatura -10 C
Najvia radna temperatura 110 C
Kakvoa ogrjevne vode prema NORM
H 5195 ili smjernicama VDI 2035.
osnovni poloaj
otvori za punjenje i ispiranje
zatvoreni
Prikljuni navoj u DG G 1
Prikljuni navoj ispiranja Rp 1 1/4 + G1
Prikljuni navoj 1/2 s epom
Rukohvat s ugraenim termometrom za
direktno oitanje temperature medija.
HERZ multifunkcionalna slavina ne zahtijeva

nikakvo posebno odravanje. Rukohvat bi trebalo
najmanje 2x godinje okrenuti za 360 C.
prema dolje otvoreno

prema gore zatvoreno
ispiranje dolje
Zbog malih ugradbenih mjera i raznih mogunosti

funkcioniranja, HERZ multifunkcionalna slavina moe
se primijeniti u skuenim prostorima i u razliitim
primjenama.
prema gore otvoreno

prema dolje zatvoreno
ispiranje gore
Uobiajena ugradnja HERZ multifunkcionalne

kuglaste slavine
1/2 prikljuak zatvoren

multifunkcionalni otvor za
odravanje/ izmjenu
zatvoren
Multifunkcionalna kuglasta slavina DN 25 s crvenim

rukohvatom
HERZ nar. br. 1 2414 02
ije
3
x
x p vare
re nje
kid
izo
la
c
3
7
x
x p vare
re nje
kid
izo
la
c
iij
Multifunkcionalna kuglasta slavina DN 25 s plavim

rukohvatom
HERZ nar. br. 1 2415 02
42
Tlane probe
Tlane probe za podno grijanje prema
DIN 4725
Cijevi se tlae i odzrauju. Tlak vode treba
ispitati prije i poslije postavljanja estriha.
Ispitni tlak treba biti 1,3 puta vii od radnog

tlaka instalacije. Tijekom ispitivaja smije pasti
najvie do 0,2 bara. Instalacija mora ostati
vodotijesna. Za vrijeme postavljanja estriha,
tlak u cijevima treba smanjiti na najvi
doputeni radni tlak.
Preporua se tlana proba tlakom 6 bara

u trajanju od 24 sata. Treba voditi protokol
o tlanoj probi.
Ispitivanje folijom : PE foliju ca. 50 x 50 cm

poloiti na estrih i zalijepiti ljepljivom trakom.
Kod najvie temperature polaza u periodu od
12 sati, ispod folije se ne smije pojaviti
kondenzirana voda. Prostoriju treba provjetravati. To odgovara zaostaloj vlazi od cca 0,1 %.
Ispitivanje folijom ne zamjenjuje CM mjerenje !
Majstor koji postavlja podnu oblogu odluuje
da li zbog zaostale vlage treba grijati estrih.
Kod grijanja estriha zbog zaostale vlage,
polazna temperatura se dnevno stupnjevito
podie za 5 K. Nakon postizanja 2/3 ogrjevnog
optereenja, estrih se konstantno grije cca
2 tjedna.
Nakon toga se u periodu 3 dana grijanje

osjetno reducira. Vlaga koja je grijanjem
bila potisnuta prema dolje, ponovno se moe
podii prema gore.
Nakon toga se estrih 1 tjedan ponovno zagrijava
s 2/3 ogrjevne snage.
Prije postavljanja gornje pdloge temperaturu

treba odgovarajue sniziti.
Funkcionalno grijanje kod zidnog grijanja
Kod zidnih grijanja zidova s cementnom
bukom ili s masom za izravnavanje, grijanje
smije poeti najranije nakon 21 dan.
Kod gipsane ili glineno buke, smije se grijati
najranije nakon 7 dana.
Treba obratiti panju na podatke proizvoaa !
Funkcionalno grijanje poinje temperaturom
povrata od 25 C koju treba odravati 3 dana.
Nakon toga temperatura se podie na najviu
temperaturu polaza i odrava 4 dana. Kod
zidnog grijanja s zidnim oblogama (HERZ sustav
sobne klime), funkcionalno grijanje moe
poeti odmah nakon montae.
Tlane probe za zidno grijanje

Cjevovodi se tlae i odzrauju. Ispitni tlak je
1,3 puta vii od najvieg radnog tlaka, ali
najmanje s 5 bara.
Treba voditi protokol o brtvljenju i ispitnom
tlaku. Na kraju ispitivanja radni tlak se postavi
i odrava i za vrijeme postavljanja buke.
savjet :
Najvia doputena vlanost estriha, utvrena CM mjernim ureajem

Podna obloga
cementni estrih
estrih bez vode
1, 8
0, 3
elastini slojevi
tekstilne podloge s parnom branom
parno propusne
parket / pluto
pod o d laminata
keramika, prirodni kamen deblji
tanji
1,8
3,0
1, 8
1, 8
3,0
2,0
orijentacione vrijednosti za podne obloge potpuno zalijepljene na podno grijanje

Deblj. toplinska vodljiivost
(mm)
(W/(mK))
mozaik parket ( hrast )
8
0,21
vieslojni parket
11-14
0,09-0,12
brodski pod ( hrast )
16
0,21
laminat
9
0,17
keramika
13
1,05
mramor
12
2,1
prirodni kamen u plo.
12
1, 2
beton
12
2,1
tepih
filc
6,5
0,54
plastina obloga
3,0
0,23
PVC bez nosaa
2,0
0,20
Podna obloga
Preporuamo instalaciju prije putanja u

rad, isprati najmanje 3 puta i to ako je mogue
toplom vodom. Na taj nain e se instalacija
oistiti od neistoa i ostataka graevinskog
materijala. Takoer preporuamo ugradnju
hvataa neistoa.
Suenje estriha pomou podnog grijanja

(zaostala vlaga)
Naelno, zaostala vlaga u estrihu je
odluujua prije postavljanja podne
obloge. Posebo kod postavljanja drvenog
poda.
Zaostala vlaga kod cementnih estriha ne

smije biti vea od 1,8 %, a kod estriha koji
nisu na vodenoj osnovi najve 0,3 %. Povrina
mora biti tvrda i suha. Nakon polaganja estriha
i odgovarajueg vremena ekanja (cca 4 tjedna),
te nakon funkcionalnog zagrijavanja, vlagu treba
odrediti CM mjerenjem. To je preduvjet za
postavljanje podne obloge. Vremena suenja
estriha razlikuju se ovisno o proizvoau estriha.
0,3
1,0
0, 3
0, 3
0,3
toplinski prolazni otpor

(m2 K/W)
0,038
0,055-0,076
0,09
0,044
0,012
0,0057
0, 01
0,0057
0 , 0 7 -0 , 1 7
0,12
0,011
0,010
funkcionalno grijanje gotovo

izvriti CM mjerenje
grijanje zaost. vlage
zadovoljavajua zaost. vlaga
ne
da
postavljeni pod odobren
43
Protokol isuivanja zaostale vlage iz grijaih estriha

Klijent
Izvoa instalacija :
Objekt
:
:
Voditelj :
cementni estrih, proizvoa

___________________________________________________________________________________________
:
estrih bez vode, proizvoa__________________________________________________________________________________________
:
ostalo, proizvoa____________________________________________________________________________________________________
:
Sustav grijanja
:
:
Srednja debljina
: _estriha
_______ __mm
Estrih postavljen dana

:
:
Pokrov grijaih elemenata:

Min:
mm
Max:
mm
Isuivanje zaostale vlage :

Datum
Vanjska temperatura C
Temperatura polaza C
Potpis
Ispitivanje suenja :
Datum
Postupak
suho da / ne
Potpis
Potpis
Potpis
Sniavanje temperature polaza :

Datum
Isuivanje zavreno :
Datum
.............................................................................................................
Mjesto / datum :
44
......
......................................................................................................
Potpis voditelja radova :
Protokol isuivanja za zidna grijanja

Klijent
Objekt
Izvoa instalacija :
Voditelj :
cementni estrih, proizvoa : __________________________________________________________________________

gipsani estrih, proizvoa : _____________________________________________________________________________
Ostalo, proizvoa : ________________________________________________________________________________
Sustav grijanja :
Srednja debljina estriha

__________mm
Estrih postavljen dana :
Pokrov grijaih elemenata

Min:
mm
Max:
mm
Isuivanje zaostale vlage :

Datum
Potpis
Funkcionalno isuivanje :
Datum
Vanjska temperaura C
......................................................................................
Mjesto / datum:
Potpis
..............................
........................................................
45
Protokol tlane probe za povrinsko grijanje

Klijent
Izvoa instalacija :
Objekt :
Voditelj :
Vrsta grijanja / hlaenja (pod / zid / strop ): _________________________________________________

Materijal cijevi / tip cjevnog spoja ( proizvoa / tip ): __________________________________________________
Vrsta cjevnog spoja ( preano / vijani / zavareno): ____________________________________
Prodava : ____________________________________________________________________
Tlana proba :
Ispitni tlak __________ bar
Ispitni tlak __________ bar
Poetak ispitivanja,
datum __________________ sat ____________
Zavretak ispitivanja, datum __________________
sat____________
Pad tlaka za vrijeme ispitivanja _______________ bar

Rezultat vizualne kontrole : ___________________________________________________________________
........................................................
Mjesto / datum :
46
.........................................................
..................................................
Potpis prodavaa :
Izbor HERZ cijevi
Cijev 63x4,5
Cijev 50x4
Cijev 40x3,5
Cijev 32x3
Cijev 26x3
Cijev 20x2
Cijev 18x2
Cijev 16x2
Cijev 14x2
l /h
kW
m/s
Pa/m
m/s
m/s
Pa/m
m/s
Pa/m
m/s
Pa/m
m/s
m/s
m/s
Brzina
m/s
Pad tlaka Pa/m
Brzina
Pad tlaka Pa/m
Brzina
Pad tlaka Pa/m
Brzina
Pad tlaka
Brzina
Pad tlaka
Brzina
Pad tlaka
Brzina
Pad tlaka Pa/m
Brzina
Pad tlaka
Brzina
Pad tlaka Pa/m
Koliina vode
Uin
0,06
0,08
0,11
17
0,15
46
43
0,12
16
0,16
31
0,21
63
0,3
150
86
0,18
33
0,23
62
0,32
128
1,28
302
129
0,24
54
0,31
101
0,42
210
0,61
499
172
0,11
0,23
38
0,3
79
0,39
149
0,53
310
0,76
731
215
0,14
0,23
27
0,38
92
0,59
266
0,78
502
1,06
1048
1,52
2501
430
10
0,21
17
0,34
54
0,57
188
0,89
544
1,16
1029
1,59
2150
2,28
5147
645
15
0,17
0,28
29
0,45
89
0,76
312
1,19
906
1,48
1566
860
20
0,22
14
0,35
43
0,56
133
0,95
464
1075
25
0,16
0,26
19
0,42
59
0,68
183
1,14
641
1290
30
305
241
31
0,35
9
0,21
0,3
7
0,18
0,56
0,49
24
98
77
0,9
1720
1505
0,79
40
35
prema toplinskom uinu ili protoku . Vrijednosti su za vodu temperature 70 C , razliku temperature od 20 C i samo za odabir cijevi.
Kod cijevi s pres fitinzima potreban je proraun cijevi.. Osjenena polja ne bi se trebala koristiti.
0,23
11
0,39
28
0,63
120
1,01
376
1935
45
46
0,26
14
0,43
0,7
145
1,13
454
2150
50
0,31
19
0,52
63
0,84
201
2580
60
25
0,37
0,6
83
0,98
265
3010
70
0,42
32
0,69
106
1,12
336
3440
80
39
0,47
0,78
131
3870
90
150
98
0,78
1,29
1,04
146
200
8600
327
6045
47
0,52
0,86
158
4300
100
granino podruje
preporueno
podruje
47
48
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
VA u mm
A ma x u m2
sobna temperatura 20 C
Temperatura polaza 40 C
ploice
tepih
tvrdi
tepih
drvo/
parket
ploice
ploice
tepih
tvrdi
tepiih
drvo/
parket
ploice
ploice
tepiih
tvrdi
t epiih
drvo/
parket
ploice
ploice
tepih
tvrdi
tepiih
drvo/
parket
29
150
22,1
30
26
65
250
39,3
250
40
200
32,5
250
200
40
34,5
250
200
150
40
33,4
23,9
200
34, 5
250
39,4
100
15,5
70
9,8
31
27
70
70
8,5
31
150
24, 5
250
38
100
23
200
32,2
32
28
85
200
30,5
150
23
33
29
95
100
14
33
29
150
21,5
100
15,5
70
7,9
100
16, 2
70
8,4
70
9,5
150
22
30
34
100
12,1
100
14,5
70
8,7
33
29
31
100
17,3
70
8,5
31
70
9, 7
70
8,5
35
70
15
100
15,5
100
11,3
70
9
35
150
21,6
34
30
100
18
35
31
100 105 110 115 120 125 130
70
8,9
150
23,7
200
29,5
100
14,4
32
28
90
150
21,9
100
15,4
70
8,5
100
14,5
70
8,8
150
20,3
100
14,3
70
9,75
27
80
150
20,6
100
12,6
31
27
75
150
22,5
200
32,5
200
32,3
200
31,3
150
24,8
150
17,6
100
11,7
150
20,5
100
14,3
200
28,8
100
12,4
200
30
200
26,4
150
18,5
200
31,2
150
18,9
100
13,5
150
20,8
250
38,1
250
36,5
250
200
36
28,3
200
28,3
200 150
25 20
200
28,3
30
26
60
150
22,4
29
25
55
200
30,3
29
25
50
200
30,2
25
45
250
36,7
28
Temperatura povrine povrinskog grijanja kod sobne temperature 24 C

ploice
24
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
R .B=0,02
( m3K ) /W
40
Temperatura povrine povrinskog grijanja kod sobne temperaure 20 C
za HERZ cijev 16 x 2,0 mm
2
Ogrjevno optereenje povrinskog grijanja
W/m2
Brzi odabir / Pregled
brzi odabir
10
10
10
10
10
15
15
20
15
15
15
15
20
25
15
20
25
32
40
50
1 7760 21
1 7760 01
1 7760 02
1 7760 03
1 7760 04
1 7760 05
1 7760 07
1 7760 08
1 7217 67
1 7217 11
1 7217 21
1 7217 01
1 7217 02
1 7217 03
1 4037 15
1 4037 20
1 4037 25
1 4037 32
1 4037 40
1 4037 50
DN
40
25
16
10
6,3
7,6
5,3
4,9
2,0
1,0
1,1
4,5
3,5
2,5
1,6
1,0
0,6
0,4
0,16
kvs
0,8
1,5
0,2
0,2
0,2
0,2
0,2
0,2
1,5
3,5
2,5
2,5
2,5
dp
max.
35.777
25.000
19.596
14.142
10.912
8.000
3.399
2.370
2.191
894
447
492
5.511
6.062
4.677
2.771
1.732
949
632
253
l/h
8.058
4.413
2.942
1.177
Watt
166.435
116.300
91.160
65.789
50.762
37.216
15.811
11.026
10.194
4.161
2.080
2.288
25.639
28.201
21.758
12.892
Pregled termomotora i termostatskih ventila

1 7990 00
1 7980 00
1 7710 00
1 7710 01
1 7711 18
1 7711 80
1 7711 81
1 7712 11
1 7712 50
1 7712 51
1 7712 80
Regulacijski ventili i pogoni
49
Podaci sadrani u ovoj brouri odgovaraju stanju prije tiskanja i slue samo za informaciju. Pridravamo pravo izmjena u cilju tehnikih
poboljanja. Slikovni prikazi su simbolini i zbog toga mogu odstupati od stvarnih proizvoda. Zbog tiska moe doi do odstupanja boja.
Mogua su odstupanja proizvoda ovisno o trita. Pridravamo pravo izmjena tehnikih znaajki i funkcioniranja. U sluaju upita molimo
kontaktirajte najblie HERZ predstavnitvo.
Fotografije : HERZ Armaturen GmbH
FBH-AT-V1.0
50
Opaske
51
Opaske
52

Grejanje Hladenje HR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Grejanje Hladenje HR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadraj

Prednosti povrinskog grijanja

HERZ sustavi polaganja

Sustav suhog postavljanja

HERZ multifunkcionalna slavina

HERZ vieslojne cijevi

Posljednjih godina javlja se sve vei interes i

To znai bitno smanjenje koliine

Prednosti povrinskog grijanja

povrine prostorije kao povrine za konvekciju, tj. za

toplinskim zraenjem u prostoriji se uvijek

Kod veih povrina treba dodatno planirati

U sluaju istovremenog koritenja podnog

predvidjeti hidro izolaciju.

Podno grijanje zahtijeva

Podno grijanje ne odaje toplinu samo prema

Hladni podovi, specifini za

Uteda energije zbog

Vea udobnost zbog

Nema neugodnih toplinskih

Toplinska izolacija izolacionim materijalima

podno grijanje radijatorsko grijanje

Grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop

Izolacijske rubne trake du krajnjih rubova

U osnovi, kod izbora podnih obloga nema

Potrebno je pridravati se minimalne

Provjereni i pouzdani materijali za cijevi

Plastine cijevi nisu podlone koroziji.

Kod uporabe dodataka u vodi za grijanje treba

U principu se koriste sve uobiajene tehnike

> 35 mm kod estriha bez vode

podnog grijanja zavisi od

koristi se u dva razliita sustava.

sustav suhog postavljanja,

sustav mokrog postavljanja, cijevi

Sustav suhog postavljanja

Du zavrnih povrina prostorije

Prednosti podnog grijanja kod

mala statika teina,

Ugradnja podnog grijanja kod sustava

Za podno grijanje kod suhog postavljanja

Podne obloga koje se polae

Gipsane ili plastine ploe koriste se kao

Neobraena ploa, npr.

Ploe za polaganje od polistirola 50 mm

Cijevi za podno grijanje: plastina

Sloj za raspodjelu optereenja

Sustav mokrog postavljanja

Kod cementnog estriha gornja povrina

Neobraena ploa, npr.

Prema potrebi 20-30 mm izolacije

zvuna izolacija, itd

hidroizolacija (PE folija)

Ploe za polaganje od polistirola s

Cijevi za podno grijanje :

grijanje i hlaenje prostora za pod, zid i strop

Povrinsko grijanje i rashladni sustavi

Toplinsko zraenje koje dolazi iz zidova prua

Takozvane instalacije za temperiranje su

Sustav mokrog postavljanja

U podrumima i prostorima prizemlja koji su

Nosive inje se kod montae privruju

Glavne prednosti sustava temperiranja