Agencijska teorija i

teorija uslunosti
Prof. dr. sc. Darko Tipuri
Domae i meunarodno
okruje

Vanjske interesno-utjecajne
skupine

Dioniari
Regulator
ni
okvir

Nadzorni
odbor i
Uprava

Menaderi

Radnici

Agencijska teorija
Predasnici: nobelovac Coase (1937) te Alchian i
Demsetz (1972)
Zaetnici: Ross (1973) te Jensen i Meckling (1976)
Poticaj razvoja teorije bilo je prouavanje odnosa
vlasnike i kontrolne funkcije u velikim poduzeima
te povijesno razdvanje vlasnike i menaderske
uloge u modernim korporacijama
Agencijska teorija je razvijena kao formalizirani
okvir za prouavanje sukoba interesa u poduzeima
izmeu kljunih imbenika, a u svrhu razvijanja
mehanizama za rjeavanje takvih sukoba.

Principal i agent

Agencijska teorija opisuje,

razjanjava i formalizira odnos
izmeu principala i agenta.

Relacija principal-agent
nastaje kad jedna strana
(principal) angaira drugu
stranu (agenta) da obavi
odreeni posao, ukljuivi i
delegiranje odreenih ovlasti
odluivanja.

Principal

Razliitost
ciljeva
Informacijska
asimetrija
Razliita
sklonost riziku
Oportunizam

Cilj agencijske teorije pronai

optimalni ugovor izmeu
principala i agenta.

Agent

Jensen, M. C. i Meckling, W. H. (1976): Theory of the Firm:

Managerial Behaviour, Agency Costs and Ownership Structure,
Journal of Financial Economics, Vol. 3, No. 4, 1976., str. 308.

Agencijski odnos

Principal angaira agenta:

kad nema potrebnih
znanja i sposobnosti, ili je
posao previe sloen pa
mu nedostaje znanja za
izvrenje pojedinih faza
posla, i/ili
nema dovoljno snage i/ili
raspoloivog vremena,
zato to je prevelik opseg
posla, prekratko vrijeme
potrebno za izvedbe, ili je
jednostavno zauzet
Razliitost
drugim poslovima
ciljeva
Principal

Informacijska
asimetrija
Razliita
sklonost riziku
Oportunizam

Zadaa agenta je optimalno

obavljanje ugovornog posla
kako bi se realizirao interes
principala.
Agent bira djelovanje koje
rezultira efektima tako da
ostvarena korist principala
izravno ovisi o djelovanju
agenta.
Agent, prihvaajui posao,
oekuje za to adekvatnu
nagradu koja se, u naelu,
dogovora ex ante.
Principal snosi rizik zbog
eventualnog neuspjeha, ali i
prisvaje efekte provedbe
zadae (umanjene za
Agent isplatu agentu)
dogovorenu

Agencijski odnos

Visina agentske naknade ovisi

o interesu koji principal ima u
realizaciji postavljene zadae.

Naknada agenta troak je

principala, dok agentov trud

donosi korist principalu (pri

pretpostavci da je vei trud
izravno vezan uz bolje
postignue), ali je troak
agentu.
Razliitost
Principal

ciljeva
Informacijska
asimetrija
Razliita
sklonost riziku
Oportunizam

Principalu je u interesu da
maksimizira vlastitu korisnost,
istodobno minizirajui davanja
agentu.
Agent nastoji maksimizirati vlastite
ciljeve, ostvarujui ekonomske
ciljeve principala
Razina predanosti agenta je
funkcija njegove percepcije o
oekivanoj vrijednosti nagrade za
ostvarenje ciljeva principala

Agent

Agencijski problem

Bogatstvo principala nee biti

maksimizirano samo po sebi
zbog postojanja etiriju vanih
dimenzija njegova odnosa s
agentom:

1. Razliitost ciljeva

2. Informacijska asimetrija
3. Razliita sklonost riziku

Oportunizam je sebino djelovanje

agenta sukladno pretpostavci da
svi pojedinci tee maksimizaciji
vlastite koristi
Agenti su motivirani samo vlastitim
interesom i skloni su iskoristiti
svaku situaciju u svoju korist
Agent ima informacijsku prednost i
moe izabrati onu razinu truda u
obavljanju zadae koja maksimizira
njegovu korist

4. Oportunizam

Principal

Razliitost
ciljeva
Informacijska
asimetrija
Razliita
sklonost riziku
Oportunizam

Agent

Agencijski problem

Problem skrivenih
informacija (hidden
information, adverse
selection) moe nastati prije
uspostave agencijskog odnosa
kad se agent pokazuje u
boljem svjetlu nego to jest.
Osim toga, agent je u
prednosti nad principalom
zbog posjedovanja skrivanja
relevantnih informacija do
Razliitost
kojih principal ne moe doi ciljeva
Principal

Informacijska
asimetrija
Razliita
sklonost riziku
Oportunizam

Problem skrivenog djelovanja (hiiden

actions, moral hazard) je situacija u
kojoj principal ne moe provjeriti to
agent zaista radi
Principal ne moe biti siguran trudi li se
agent maksimalno (vidi samo rezultat)
za razliku od agenta koji zna koliko je
truda uloio, a moe vidjeti i utjecaj iz
okoline prije negoli odabere vlastito
djelovanje
Moralni hazard je situacija u kojoj agent
vara principala ne isporuujui
specificiranu njihovim ugovornim
odnosom.

Agent

Ima li rjeenja?

Principal i agent nastoje

maksimizirati vlastitu
korisnost i minimizirati rizik
interakcije

Agent tolerira rizik u

terminima kompenzacija, pa
to je kompenzacijski sustav
definiran rezultatima koji su
izvan njegove kontrole, to je
agentov rizik vei

Principal

Razliitost
ciljeva
Informacijska
asimetrija
Razliita
sklonost riziku
Oportunizam

S druge strane, principal se

suoava s rizikom oportunizma i
nekompetentnosti agenta, a
njegov je rizik razmjeran s
informacijskom asimetrijom i
razliitou ciljeva
Kako bi minizirao agencijski rizik,
principal provodi nadzor i
monitoring nad agentovim
ponaanjem ili pak razvija
kompenzacijski sustav kojim vezuje
agentove ciljeve s vlastitim.

Agent

Vlasnik kao
principal

Odnos vlasnika i
menadera
iz perspektive
agencijske teorije

Ciljevi principala:
Maksimizacija uloene vrijednosti uz proraunani rizik
Dobivanje relevantnih informacija o poduzeu i agentu
Kontrola agentova djelovanja (stvarnog i mogueg)
Kontrola uinaka poduzea
Ugovaranje optimalne (i poticajne) nagrade za agenta

Stvarni je odnos podruje

mogueg konflikta zbog:
Ugovorni
odnos

Menader kao
agent

Informacijske asimetrije
Razliitog vienja maksimizacije uloene
vrijednosti
Razliitog vienja optimalne nagrade
Razliitog vienja alokacije rizika
Razliitih dugoronih interesa
Nejednakosti u upravljakom znanju
Nejednakosti formalnih poloaja

Ciljevi agenta:
Maksimizacija (optimalne) nagrade
Ugovaranje veih nagrada uz vee snoenje rizika
to vea autonomija u procjeni nunih i potrebnih akcija
Postizanje to boljih rezultata uz standarne napore
Informacijska prednost u odnosu na principala (ali i na
druge aktere)

Agencijska teorija
i korporativno upravljanje

Agencijska teorija bavi se

pruavanjem i razvojem
efikasnih sustava (ugovornih i
drugih) koji e osigurati
smjerno djelovanje agentamenadera, neovisno o
njegovom oportunistikom tj.
sebinom ponaanju.
Agencijska teorija akcentira
izravni i neizravni nadzor nad
menaderima

Razliitost
Kljunu ulogu imaju kontrolniciljeva
Informacijska
Vlasnik
mehanizmi
i
kompenzacijski
asimetrija
kao
Razliita
sustavi principal
sklonost riziku
Oportunizam

Vano je izgraditi institucijske i

ugovorne mehanizme kako
menaderi ne bi ostvarili
vlastite ciljeve nautrb ciljeva
vlasnika.
Krucijalni motiv u rjeavanju
agencijskog problema je
minimiziranje moguih
gubitaka principala i agenta,
to znai minimiziranje
agencijskih trokova
Menade
r kao
agent

Jensen, M. C. i Meckling, W. H. (1976): Theory of the Firm:

Managerial Behaviour, Agency Costs and Ownership Structure,
Journal of Financial Economics, Vol. 3, No. 4, 1976., str. 308.

Agencijska teorija
Problem oportunistikog ponaanja
menadmenta
Da li se menaderima moe vjerovati da
e postupati u najboljem interesu
vlasnika?
Agencijski trokovi trokovi nadgledanja
i pokuaja discipliniranja menadera, te
trokovi koji nastaju kada se menadment
ponaa u suprotnosti sa vlasnikim
interesima
Glavni cilj agencijske teorije je
minimiziranje agencijskih trokova.

Agencijski i usluni odnosi

izmeu vlasnika i menadera
Agencijska teorija i teorija
uslunosti objanjavaju dvije
razliite vrste odnosa:
- u agencijskim odnosu akcent je
na izgradnji institucijskih i
ugovornih mehanizama kako
menaderi ne bi ostvarili vlastite
ciljeve nautrb ciljeva vlasnika.
- u uslunom (stewardship)
odnosu, ako se uspjeno ostvari,
takvih problema nema: ciljevi su
zajedniki, pa je i djelovanje u
skupnom interesu.

Agencijska teorija temelji

na ekonomskom modelu
ljudskog ponaanja, dok
se teorija uslunosti
zasniva na
sociopsiholokom modelu
ljudskog ponaanja

Agencijska
teorija

Teorija
uslunosti

menader

agent

usluitelj

pristup
upravljanju i
nain ponaanja

ekonomski

socioloki i
psiholoki;
samoaktualizacij
a

nain ponaanja

individualistiki,
oportunistiki,
orijentacija sebi

kolektivistiki,
proorganizacijski
i dostojan
povjerenja

Motivacija

vlastiti ciljevi

ciljevi principala

interesi
menadera i
principala

Divergentni

Konvergentni

vremenski okvir

Kratkoroni

Dugoroni

pristup vlasnika

averzija prema
riziku

sklonost riziku

temelj relacije
vlasnikmenader i
odnos prema
riziku

Kontrola

Povjerenje

Vlasnik kao
principal

Odnos vlasnika i
menadera
iz perspektive
teorije uslunosti

Usluni odnos

Menader kao
usluitelj

Ciljevi principala:
maksimiranje vlastite fukcije korisnosti izborom
uslunog odnosa
poticanje, ohrabrivanje i nagraivanje menadera
usluitelja
delegiranje ovlasti i odgovornosti (sklonost riziku
kao rezultanta povjerenja u menadera usluitelja)

meusobno povjerenje
struktura podrke i ovlaivanja
osjeaji osobnog vlasnitva i
odgovornosti
partnerski odnos
predanost interesima organizacije
identifikacija s organizacijom

Ciljevi usluitelja:
odluivanje u najboljem organizacijskom interesu i
uspjeno unapreenje organizacijskih performansi
uravnoteenje interesa razliitih stakeholdera
dugoronost organizacije
kreiranje uspjenog poduzea sa beneficijama za
menadere, dioniare i zaposlenike
vlastita autonomnost i organizacijska podrka, a ne
kontrola i monitoring
maksimiranje vlastite funkcije korisnosti putem
uslunosti

Integrativni model
povjerenja
PROCJENA
RIZIKA

FAKTORI
PROCJENJENOG
KREDIBILITETA
POVJERENIKA

Sposobnost

POVJERENJE

Benevolencij
a
Integritet

SKLONOST
POVJERENJU

PRIHVAANJE
RIZIKA
INTERAKCIJE

REZULTATI

Razvoj povjerenja
temeljenog na
identifikaciji

Razvoj povjerenja
temeljenog na znanju

Stabilno povjerenje
temeljeno
na identifikaciji

Vrlo mali broj

relacija

J2
Mnogo relacija
Stabilno povjerenje
temeljeno na znanju

Razvoj povjerenja
temeljenog na
kalkuliranju

J1
Stabilno povjerenje temeljeno na kalkuliranju

Faze razvoja
povjerenja

Manji broj
relacija

to se dogaa kad principal i menader imaju razliitu

percepciju, oekivanja i odluke glede karaktera njihova
odnosa?

Izbor principala
Agent

Agent

Menaderski
izbor

Usluitelj

Minimizirani potencijalni
trokovi
Zajedniki agencijski
odnos
Principal se ponaa
oportunistiki
Menader je nezadovoljan
i prevaren

Usluitelj

Agent se ponaa
oportunistiki
Principal je ljut i prevaren

Maksimizirani
potencijalni rezultati
Zajedniki odnos
uslunosti