Professional Documents
Culture Documents
MilanUzelac Istorija Filozofije II PDF
MilanUzelac Istorija Filozofije II PDF
ISTORIJA FILOZOFIJE
II
(Istorija filozofije od Dekarta do Eugena
Finka)
Vrac
2003
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
NOVOVEKOVNA FILOZOFIJA
Kada se govori o novovekovnoj filozofiji uvek se
postavlja pitanje novine kojom se odlikuje novovekovlje;
mnogi su skloni da simptome novog vide na samom poetku
XIV stolea, kada se javlja nova umetnost i nova muzika; ne
manji broj smatra da novo doba poinje ve sa pojavom
religiozne reformacije i njenim zahtevom za osloboenjem i
obnovom duhovnog ivota; bilo bi stoga krajnje pogreno
suprotstavljati religiozni duh reformacije duhu renesanse
jer ako se kao najprei zadatak javlja razvijanje nauk i
saznanj, tada filozofija mora ii samo putem koji je
trasirala upravo reformacija svojim zahtevom za vraanje
hrianstva izvorima. Nimalo sluajno, pitanje o izvorima i
temeljima saznanja i celokupnog miljenja jedno je od
dominantnih pitanja itave novovekovne filozofije, i ne
treba da udi to se nova filozofija raa upravo s pitanjem o
uslovima i izvorima ovekovog razuma, sa pitanjem o
prirodi i granicama ovekovih saznajnih moi, a to se zbiva
u prvoj treini XVII stolea. Sasvim je razumljivo to e se
filozofija u naredna dva stolea intenzivno razvijati upravo
u zemljama koje je najvie potresla reformacija; u
Francuskoj, Nizozemskoj, Engleskoj i u zemljama nemakog
govornog podruja.
Nova filozofija nastojala je da stvari razume oslanjajui
se na ovekove saznajne moi, a usled neogranienog
ubeenja da je tako neto i mogue, ta filozofija ima
karakter dogmatizma. Pretpostavljajui da je saznanje
mogue i da je njen predmet priroda stvari, nezavisna od
uslova saznanja, nova filozofija je sve pojave, kako prirodne
tako i duhovne, objanjavala polazei od prirode pa je stoga
imala karakter naturalizma. Meutim, kako saznajna
sposobnost mora biti jedna a ovek poseduje dve
www.uzelac.eu
504
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
505
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
506
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
507
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
508
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
509
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
510
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
511
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
512
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
513
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
514
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
515
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
516
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
517
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
518
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
519
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
520
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
521
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
522
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
psihika radnja ili kompleks sadraja svesti naziva uopteno sveu ili miljenjem, utoliko je samosvest (kod
Dekarta cogito) refleksija o tom miljenju. Miljenje uopte
postaje njen predmet u saznajnoteorijskom aspektu, i tu se
razlikuje svest od samosvesti.
Osnovnu protivrenost svog sistema (dualizam psihikog
i fizikog, miljenja i protenosti, kao atributa duhovne i
materijalne supstance) Dekart je pokuao da prevlada u
svom poslednjem delu Strasti due (1649). Iz prirode samih
supstancija proizlazi da se one apsolutno iskljuuju a to
znai da se miljenje, svest, misao, duh, ne moe objasniti iz
materije ije su jedine osobine protenost i mehaniko
kretanje. Takva mehanicistika koncepcija se moe opravdati
kad se prouavanje odnosi na "mrtvu", anorgansku materiju;
meutim, postavlja se pitanje kako da se objasni odnos
psihikog i fizikog - due i tela - u samom oveku? Po
Dekartu, ovek se sastoji od dva meusobno apsolutno
disparatna bia koja se uzajamno iskljuuju, jer telo ne moe
delovati na duu niti dua na telo.
Dekart uzajamno delovanje due i tela uzima kao
empirijsku injenicu, ali mu filozofska pozicija ne
dozvoljava da to teorijski konsekventno zakljui jer je dua
po svom odreenju bestelesna supstanca. On ne uspeva da
dosegne dijalektiko jedinstvo razliitog i suprotnog,
povezanost due i tela, pa se stalno koleba izmeu jednog i
drugog i to najvie dolazi do izraza u njegovoj fiziologiji kao
i na njoj zasnovanoj psihologiji, dakle u onim podrujima
gde se psihiko i fiziko najtenje dodiruju - na planu
afektivnog i oseajnog, na planu emocionalnog, tj. strasti
(passion).
Treba imati u vidu da izrazom passion (koji kasnije
Spinoza prevodi sa affectus) Dekart oznaava svako trpno
(pasivno) stanje oveka uopte, dakle, trpljenje, a to ne
odgovara najbolje naoj rei "strast" kojom se podrazumeva
www.uzelac.eu
523
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
524
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
525
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
526
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
527
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
izmeu dva tela ili dve due. Zato bog spaja telo i duu, to
ostaje tajna i za filozofe i za teologe.
Tela saznajemo posredstvom ideja koje se nlaze u bogu
a due uz pomo oseanja; mi bolje znamo telesni svet no
prirodu nae due; dok vene istine i inteligibilno
prostranstvo saznajemo u bogu, znanja o dui ne moemo
dobiti kroz ideju due u bogu ve samo na osnovu nekog
"unutranjeg oseaja"; za razliku od nas koji u sebi nemamo
arhetip duhovnog (jer bismo u tom sluaju mogli na apriorni
nain da spoznamo i budunost i ukupnost psiholokog iskustva), telesno i duhovno bog saznaje u samome sebi;
Malbran koristi ontoloki dokaz o postojanju boga: ako se
bog moe misliti, tada on postoji.
Za razliku od Dekarta koji je naglasak stavljao na
metodologiju nauka i probleme saznanja, Malbran gradi
teocentrini sistem koji ima izrazit metafiziki i religiozni
karakter ime u velikoj meri anticipira neka od reenja Spinoze ali isto tako Lajbnica i Hjuma. Malbranovo stanovite
moglo bi se odrediti kao panteizam i nije nimalo sluajno
to su mu se knjige u tri navrata nale na indeksu
zabranjenih knjiga.
Panteistiko stanovite u njegovom najrazvijenijem
obliku nalazimo kod jednog drugog mislioca, to je Baruh
(Benedictus) de Spinoza (1632-1677) koji se rodio u
Amsterdamu, i to iste godine kada u Engleskoj Don Lok;
potie iz stare panske jevrejske porodice koja je, po ediktu
kralja Ferdinanda proterana iz panije zajedno s jo oko
300.000 Jevreja i Mavara, pa se preko Portugalije doselila u
tada liberalnu i verski tolerantnu Nizozemsku. U ranoj
mladosti Spinoza je u Amsterdamu izuavao hebrejski jezik
i Talmud, a potom, napustivi kolu zbog nematine, u
krugu amsterdamskog lekara van den Endena on ui latinski jezik, matematiku, medicinu i filozofiju; tada je i uzeo
latinsko ime Benedikt (to kao i Baruh, znai blagosloven);
www.uzelac.eu
528
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
529
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
530
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
531
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
532
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
533
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
534
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
535
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
536
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
537
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
538
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
539
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
540
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
541
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
542
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
543
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
544
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
545
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
546
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
547
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
548
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
549
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
550
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
551
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
552
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
553
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
554
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
555
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
556
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
557
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
558
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
559
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
560
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
561
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
ateizam ijem se irenju on suprotstavlja oekujui od filozofije da bude u skladu s njegovim religioznim uverenjima.
Berkli osuuje tvrdnje fiziologa i psihologa o tome kako
postoji nuna prirodna veza izmeu oseta koje dobijamo
ulom vida i nae udaljenosti od tela koje opaamo; iskustvo
je navika uz iju pomo mi sudimo o tome. Ideje prostora
nisu predmet vida; njih je mogue videti koliko i uti. Nema
nikakve veze izmeu ideja vida i opaenih stvari; ideje ne
postoje u materijalnoj supstanciji; ako su ideje sve to mi
zapravo opaamo, one moraju postojati u duhu a ne u nesaznatljivom materijalnom supstratu, pa materijalna
supstancija nema nikakvu funkciju. To ne znai da Berkli
odbacuje postojanje realnosti ili onog to se nalazi van nas. U
tom sluaju on bi morao da odbaci i postojanje boga koji takoe postoji van nas. Oslobaajui se Lokove materijalne
supstancije Berkli je pokuao da izgradi spekulativnu
idealistiku metafiziku za koju su jedine stvarnosti bog,
konani duhovi i ideje o konanim duhovima; smatrao je da
se na empiristikom zakljuivanju mora zasnovati teistika
metafizika. Takozvane materijalne stvari ili ulni objekti
sastoje se samo od fenomena, od kvaliteta koje opaamo na
njima pa se stoga svaka materijalna stvar sastoji samo od
onog to moemo opaziti, a moemo opaziti samo kvalitete,
ne i neku supstanciju ili supstrat.
Opaljiva stvar ne postoji van opaaja; objekti opaaja
ne postoje van ljudskog duha; ovu tvrdnju Berkli primenjuje
i na tela u prirodi koja postoje nezavisno od uma. Postojati
moe samo ono to je opaeno; stvari se ne mogu misliti
nezavisno od njihovog opaaja; isto je objekt i njegov opaaj
i ne mogu se apstrahovati jedno od drugog. Stvari se ne
mogu dokuiti drugaije no to su u opaaju a to znai da mi
opaamo samo svoje sopstvene ideje i opaaje (ideas or
opazi neopaljiv supstrat: jer nam iskustvo ne daje nikakvu osnovu za
njegovo postojanje.
www.uzelac.eu
562
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
563
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
564
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
565
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
566
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
567
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
568
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
569
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
570
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
571
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
572
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
573
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
574
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
575
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
576
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
577
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
578
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
579
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
580
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
581
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
razumskog saznanja; ulno saznanje poiva na ulnosti subjekta iji afekti svedoe o postojanju objekta; prikazuje
stvari onakvima kakve se javljaju subjektu a ne kakve su
po sebi. To je vidljivo i iz grkog glagola phainesthai
(pojavljivati se), pa je stoga ono to se pojavljuje fenomen.
Ono to se razumom dokuuje, to se ne moe ulno opaati;
intelektom se moe zahvatiti samo ono to daje predstave o
stvarima kakve su one, i to je noumenon, tj. sutina stvari.
Dakle, Kant tu polazi od suprotnosti koja postoji meu
grkim pojmovima phainesthai (pojavljivati se) i noein
(misliti). Intelekt podrazumeva pojmove kao to su
mogunost, postojanje, nunost; to su pojmovi modaliteta i
na njima je zasnovana metafizika. ulno saznanje je
intuitivno i ono je neposredno. Ali, kako se sve to je ulno
javlja u prostoru i vremenu, postavlja se pitanje ta su
prostor i vreme. Oni sami nisu stvari, nisu ontoloka
realnost (ve ih je njutnovac Klark bio proglasio za boanske
atribute). Ali oni nisu ni odnos meu telima, kako je to mislio
Lajbnic. Prostor i vreme, kae Kant, jesu forme ulnosti,
strukturni uslovi naeg ulnog opaanja. To je znailo da se
ne ravna subjekt prema objektu kako bi ga spoznao, ve da je
objekt uslovljen subjektom.
Sve vreme nastojalo se da se saznanje objasni
kretanjem subjekta oko objekta; Kant je svojim
"kopernikanskim obrtom" pokazao kako je obrnuto: ne otkriva subjekt u aktu saznanja objektivne zakone ve
obrnuto, objekt prilagoavajui se, postaje saznatljiv po
zakonima subjekta.
To je intuicija koja je Kanta vodila ka njegovom spisu
Kritika istog uma. Iako je ta intuicija bila jasna, put do
njene realizacije trajao je punih dvanaest godina. Kad je
spis konano i bio objavljen (1781) mnogi ga nisu razumeli
pa je Kant bio prinuen da nakon dve godine objavi spis
Prolegomena za svaku buduu metafiziku a 1788. izalo je iz
www.uzelac.eu
582
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
583
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
584
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
585
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
586
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
587
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
588
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
589
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
590
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
591
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
592
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
593
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
594
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
595
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
596
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
597
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
598
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
599
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
600
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
601
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
602
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
nastavlja da razvija svoju teoriju u duhu fenomenalizma koji je formirao u vreme pisanja Kritike istoga uma. Sada
istie kako beskonano nije deljiv samo prostor ve i
materija koja ga ispunjava. Tako se on na izvestan nain
vraa Dekartu, ali za razliku od njega, ne izjednaava
prostor i materiju. Materija je ono pokretno u prostoru,
"supstancija u prostoru". Materija je subjekt svega to se
odnosi na postojanje stvari u prostoru jer se van nje ne
moe misliti neki drugi subjekt, osim samog prostora; ali,
prostor je pojam koji u sebi ne sadri nita egzistencijalno
ve samo neophodne uslove spoljanjeg odnoenja meu
moguim predmetima spoljnih oseaja.
Teza o beskonanoj deljivosti materije usmerena je
protiv Lajbnicovog shvatanja materije koja se sastoji iz
fizikih taaka (a to je u prekritikom periodu podravao i
Kant tvrdei kako se deljenjem prostora deli i sfera
delovanja monada ali ne i sama monada). Sada Kant tvrdi
kako je ne samo prostor ve i materija samo pojava a ne
stvar po sebi; prirodne nauke kao i matematika ne idu dalje
od pojava; fenomenalistiko tumaenje materije vraa
Kanta od Lajbnica Dekartu i jo dalje, ka Aristotelu na
koga se oslanjao i Dekart. Kant dolazi do zakljuka da u
materiji nema nieg nedeljivog, nieg supstancijalnog, te da
u njoj imamo posla s potencijom u antikom znaenju te
rei, po kojem potencija nije akt ve entelehija. Ali, za
razliku od Aristotela kod Kanta je forma transcendentalni
subjekt; na mesto objektivnog procesa ograniavanja bezgraninog (materije) uz pomo forme, kod Kanta imamo
delatnost transcendentalnog subjekta; sve se odnosi ka
subjektu, ka Ja transcendentalne apercepcije kao novom
tvorcu empirijski postojeeg.
Iz ovoga sledi pitanje: ta je po Kantu zapravo priroda?
On smatra da ne postoji nikakva prirodna realnost po sebi
ve priroda nastaje delovanjem transcendentalnog subjekta
www.uzelac.eu
603
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
i saglasno s formom njegove delatnosti. Za razliku od Dekarta ili Lajbnica, ne postoji priroda po sebi ili priroda za
nas, tj. priroda kao sutina i priroda kao pojava. Priroda po
Kantu nije neka stvar po sebi ve skup pojava koje su
meusobno zakonito povezane. Taj svet pojava, organizovan
uz pomo kategorija razuma i apriornih formi ulnosti
(prostora i vremena) Kant naziva svetom iskustva,
prirodom. Zakoni ne postoje u pojavama nego samo u odnosu na subjekt koji poseduje zakone u onoj meri u kojoj
vlada razumom, kao to pojave ne postoje same po sebi ve
samo u odnosu na ono bie koje ima ula. To znai da je
bivstvovanje prirode u celini relativno, da priroda nema neko bivstvovanje nezavisno od subjekta. Priroda nije
supstancija, kako su to mislili Dekart, Spinoza ili Lajbnic.
Krajem XVIII stolea postavilo se pitanje koje je postalo
jedno od primarnih u narednom stoleu: kakav je odnos
novovekovne nauke spram prirode? ta je priroda koja je
predmet matematikih prirodnih nauka? Ako je priroda
neto ivo, kako su mislili u vreme antike (izuzev Leukipa,
Demokrita i Epikura) kao u vreme renesanse, mehanika i
sve matematiko-eksperimentalne nauke ne odnose se na
prirodu. Dekart je smatrao da se matematika i mehanika
odnose spram prirode kakva ona postoji sama po sebi.
Lajbnic i Njutn su sutinu prirode videli u sili (ali,
razlikovali su se u tumaenju sile: Lajbnic je izvor sile traio u monadama a Njutn u neoplatonistiki shvaenoj
svetskoj dui). Postojanje prirode po sebi Lajbnic je traio
izvan prirodnih nauka smatrajui kao i Aristotel da prva
poela moe objasniti samo metafizika.
Kant predlae jedno sasvim novo reenje, ali takvo koje
podrazumeva rezultate njegovih prethodnika: priroda je
fenomen koji nastaje delatnou transcendentalnog Ja;
zakoni prirode ne postoje po sebi ve u odnosu na to Ja. Priroda postoji kao konstrukcija a izvan te konstrukcije je
www.uzelac.eu
604
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
605
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
606
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
se sistemsko jedinstvo koje je potrebno radi povezanog iskustva i koje se mora pretpostaviti a priori.
Pojam koji prvobitno ponie iz moi suenja i njoj je
svojstven jeste pojam o prirodi kao umetnosti, drugim
reima, pojam o tehnici prirode u pogledu njenih posebnih
zakona; to je pojam koji ne zasniva nikakvu teoriju i (kao ni
logika) ne sadri saznanje objekata i njihovih osobina, ve
samo postavlja princip radi napredovanja po iskustvenim
zakonima, ime se omoguuje izuavanje prirode. Time se
ne omogauje poznavanje prirode nekim posebnim objektivnim zakonom, ve se samo za mo suenja zasniva jedna
maksima po kojoj ona treba da posmatra prirodu i da
pomou nje odrava njene forme u zajednici, pa filozofija
(kao doktrinarni sistem saznanja prirode i slobode) ne
dobija neki novi deo; predstava prirode kao umetnosti jeste
ista ideja kao princip naeg prouavanja prirode, te slui
samo subjektu (da bismo u agregat empirijskih zakona
uneli neku povezanost kakva postoji u sistemu).
Na pojam o tehnici prirode, kao heuristiki princip u
njenom prosuivanju, pripadae kritici nae moi saznanja
koja pokazuje ta nas je podstaklo da o prirodi stvorimo sebi
takvu neku predstavu, kojeg je porekla ta ideja i da li se
moe nai u nekom izvoru a priori, isto tako, u kom obimu
se i u kojim granicama ta ideja upotrebljava: drugim
reima, takvo istraivanje, po reima Kanta, pripadae
sistemu kritike istoga uma (a ne sistemu doktrinarne
filozofije).
Pod formalnom tehnikom prirode Kant razume njenu
svrhovitost u opaanju; pod realnom tehnikom prirode
razume se njena svrhovitost prema pojmovima; formalna
tehnika prirode daje za mo suenja svrhovite oblike (tj.
formu u ijoj se predstavi uobrazilja i razum uzajamno
podudaraju sami od sebe jedno s drugim radi mogunosti
nastanka pojma). Realna tehnika prirode znai pojam stvari
www.uzelac.eu
607
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
608
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
609
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
prevladava senzualizam koji psiholoki opisuje estetsko zadovoljstvo i uvoenjem pojma "estetska ideja" Kant
utvruje samostalnost umetnosti naspram teorijskog
saznanja i moralne normativnosti a da pri tom s njim obuhvata i ulni i misaoni momenat te nije nimalo sluajno da e
se Hegel koji je otiao dalje od Kanta ponovo vratiti ovom
pojmu.
Od posebnog je znaaja Kantovo tumaenje lepog; bilo
bi pogreno misliti kako se Kant tim svojim uenjem vraa
na pozicije prosvetiteljstva koje lepo podreuje moralu.
Kantova argumentacija je voena analogijom estetskog i
moralnog suda i odnosom oba spram inteligibilnog. On
umetniki lepo suprotstavlja datoj stvarnosti i to mu
omoguuje da suprotnost prirode i slobode vidi prevladanu
u umetnikom delu kao tvorevini ovekovog stvaralatva.
Umetnost je duhovno-komunikativna sfera u kojoj se
harmonino sjedinjuju nunost i sloboda, optost i
individualnost, ulnost i razum.
Ve smo videli kako se od Dekarta do Kanta odvija
postepeno razaranje antike i srednjovekovne predstave o
kosmosu; tokom XVII stolea pojmovi savrenstva, smisla i
svrhe potisnuti su iz uenja o prirodi ostavi kao njegov metafiziki fundament u okviru filozofskih sistema, da bi
tokom XVIII stolea ovi pojmovi bili u potpunosti istisnuti
iz oblasti teorijskog znanja; na mesto dualizma fizike i
metafizika javlja se dualizam fizike i etike a zatim
dualizam prirodnih i drutvenih nauka (poznatih kao nauke
o kulturi); itavo XIX stolee bie odreeno raspravama o
tome kojoj od ovih dveju grupa nauka treba dati prednost.
Kako je do toga dolo?
Treba znati da je svim naukama koje su se formirale
tokom XVII i XVIII stolea jedan od zajednikih momenata
bilo iskljuivanje pojma svrhe iz prirodnonaunog miljenja.
Pitanje emu? stavljeno je van zakona; priroda se vie nije
www.uzelac.eu
610
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
611
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
612
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
613
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
614
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
615
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
616
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
617
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
618
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
619
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
620
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
621
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
622
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
su meu redovima umeli da proitaju i ono to nije bilo formulisano ve se samo podrazumevalo.
Brzo se uvidelo da je ideal po kome bi suprotnosti
(individualno i apsolutno Ja) bile identine nedostian, a
da sva ljudska istorija moe biti samo beskonano
pribliavanje tom idealu. Identitet suprotnosti Ja i Ne-Ja,
miljenja i bivstvovanja, samo je predmet tenje koji nikad
ne moe biti dosegnut. Upravo ta taka, nedostinost
identiteta protivrenosti, postala je predmet kritike Fihteovih mlaih savremenika, elinga i Hegela.
Fridrih Vilhelm Jozef eling roen je 27. januara
1775. u Leonbergu, blizu tutgarta. S esnaest godina,
zavrivi klasinu gimnaziju, gde je pored grkog i latinskog
izuio hebrejski i arapski jezik, upisuje se na Teoloki
fakultet u Tibingenu (1790); tu se upoznao sa Helderlinom i
Hegelom na koga je, iako pet godina mlai, znatno uticao u
poetku njihovog viegodinjeg druenja. Nakon zavretka
teologije (1795) neko vreme radi kao uitelj i u to vreme
objavljuje spise O moguoj formi filozofije (1794), Ja kao
princip filozofije (1795), Pisma o dogmatizmu i kriticizmu
(1795) Opti pogled na noviju filozofsku literaturu (1796),
Ideje o filozofiji prirode (1797), O svetskoj dui (1798), Prvi
nacrt filozofije prirode (1799); istovremeno, od 1796. do
1798. ui matematiku i prirodne nauke u Lajpcigu i
Drezdenu, a ve s dvadeset godina poinje da sarauje s Fihteom da bi ga 1799. zamenio na mestu profesora u Jeni.
"Jedna zvezda je na zalasku a druga na izlasku", rekao je
tim povodom Gete. Ve 1800. izala je iz tampe knjiga
Sistem transcendentalnog idealizma koja mu je donela
veliku slavu (to je vreme njegovog druenja s jenskim
romantiarima, posebno sa Fridrihom legelom kome je
preuzeo enu Karolinu, i njom se oenio). Poetkom XIX
stolea intenzivno se bavio prirodnim naukama i medicinom
pa je na Univerzitetu u Landsguteu dobio i zvanje doktora
www.uzelac.eu
623
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
624
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
625
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
626
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
627
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
628
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
629
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
630
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
631
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
632
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
svoje sredite stavlja pojam boga, volje i hrianskog otkrovenja. Svoju "pozitivnu filozofiju" eling suprotstavlja
"negativnoj", apstraktnoj filozofiji nemakog klasinog
idealizma i smatra je bliskom apriorizmu, ali, s druge
strane, on odbacuje kategoriko negiranje empirizma (kakvo
nalazimo u svim sistemima nemakog klasinog idealizma).
Filozofija otkrovenja sadri filozofiju mitologije, mistike i
religije, i elingova filozofija tog poznog perioda bi se mogla
odrediti kao filozofska hristologija. Otkrovenje je zapravo
hrianstvo.
elingov temeljni stav po kojem je intelektualna
intuicija najvia forma filozofskog poimanja doveo je u
pitanje Hegel tvrdnjom da nastanak mnotva iz jednog
moe biti predmet racionalnog saznanja iji je instrument
logiko miljenje. Istina, to racionalno saznanja je
specifino: u njegovoj osnovi je dijalektika a ne formalna
logika i njegova pokretaka snaga je protivrenost. Hegel je
svesno i nedvosmisleno uinio ono to nije pre njega Fihte:
odbacio je aristotelovski princip neprotivrenosti. Ovo je za
posledicu imalo ponovno promiljanje prirode pojma kojem
se dotad pripisivala subjektivna priroda, dok je u stvarnosti
"apsolutni pojam" shvatan kao identitet subjekta i objekta.
Drugim reima: Hegel je identifikovao isti pojam sa
samom sutinom stvari i odvojio ga od subjektivnih datosti
pojma koji se nalaze u ovekovoj svesti. Poto se od samog
poetka pojam pokazuje kao identitet suprotnosti, njegov
samorazvoj potinjen je zakonima dijalektike. Tako se kod
Hegela logika poklapa s dijalektikom a dijalektika se
tumai kao teorija razvoja u ijoj osnovi je borba
suprotnosti. Dijalektika razvoja "opteg pojma" ini opti
zakon razvoja kako prirode tako i ljudskog miljenja. Za
razliku od Kanta koji je otro razgraniio oblast prirode i
oblast slobode, Hegel ove dve sfere posmatra kao razliite
stadijume razvoja jednog istog naela: supstancije-subjekta.
www.uzelac.eu
633
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
634
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
635
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
svest i to delatna svest, ali se time Hegel od svojih prethodnika bitno i razlikuje jer istie takvu delatnost svesti
koja stvara bivstvene forme koje imaju tendenciju da
"izlaze" iz svesti.
Delatnost svesti odvija se u pojedinanoj linosti, ali ona
ima sposobnost da stvara vanindividualne forme koje imaju
objektivno znaenje. Hegela interesuje prelaz od svesti ka
objektivnim socijalnim formama; svest stvara bie no ne
kao ono koje je stvorila priroda, ve objektivno i idealno koje
proistie iz same ovekove svesti, posredovanjem svesti.
Fenomenologija duha je put kojim konana svest
(oslobaajui se sveg empirijskog) nastoji da dospe do
beskonanog; to je put kojim se kree i apsolut da bi dospeo
do samog sebe (vraajui se sebi iz postojanja u drugom).
Sam pojam "fenomenologija" korien je i ranije (I.
Lambert, I. Kant, K. Rajnhold) i oznaavao je nauku o
pojavama i pojavljivanju; ovde je re o pojavama duha na
njegovim raznim etapama, pa je fenomenologija duha
nauka o duhu koji se razvija od konkretnog, odreenog bia,
tj. od empirijske svesti i preko niza dijalektiki povezanih
momenata dospeva do apsolutnog znanja.
U Fenomenologiji duha Hegel paralelno razvija dva
meusobno isprepletena plana: (a) plan kretanja duha kroz
istorijske etape sveta koji ga okruuje i to je put
samoostvarenja i samosaznanja duha i (b) plan koji se
odnosi na pojedinanu empirijsku individuu koja prolazi isti
put kojim prolazi i duh. Zato je istorija svesti individue
ponavljanje istorije kojom je proao duh. Duh sebe odreuje
i saznaje saznajui drugo, ono to on nije; zato svest uvek
ukazuje na vezu Ja i objekta, subjekta i objekta; protivreje
subjekta i objekta je karakteristika svesti. Put
Fenomenologije jeste u progresivnom oposredovanju ovog
protivreja do njegovog potpunog ukidanja. Hegel sebi
postavlja za cilj da prevlada razliku izmeu svesti i objekta i
da dokae kako objekat i nije nita drugo do sama svest, tj.
www.uzelac.eu
636
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
637
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
638
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
639
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
640
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
641
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
642
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
"pojam svih pojmova", pojam koji obuhvata i boga, i boansko-duhovno poelo prirode, i oveka, kao i najvie nivoe duha
(umetnost, religija, filozofija), Hegelov se sistem odreuje i
kao "sistem apsolutnog idealizma".
**
Da Hegelova filozofija ni u kom sluaju nije bila
jednoznana, pokazalo se neposreno nakon njegove smrti
kada su se njegovi uenici podelili u dve grupe koje je,
koristei renik tadanjih francuskih parlamentaraca,
David traus podelio na "desne" i "leve". Polazei od
Hegelovog stava da filozofija izraava u pojmovima ono to
religija daje u obliku predstava na osnovu ega bi se moglo
govoriti i o podudarnosti filozofije i religije, Hegelovi
neposredni uenici su se podelili oko pitanja: kako se
filozofija odnosi prema istoriji sveta kao i da li je hrianstvo spojivo s Hegelovom filozofijom? Desni hegelovci su
odgovarali potvrdno dok su levi to negirali. Meu desnim
hegelovcima najistaknutiji su bili njegovi stariji uenici,
prireivai Hegelovih sabranih dela (1831-1841), Eduard
Gans (1798-1839), Karl Ludvig Mile (1801-1893), Karl
Rozenkranc (1805-1879), Johan Eduard Erdman (18051892), dok su se meu levim hegelovcima, odnosno
mladohegelovcima, isticali David traus (1808-1874) Maks
tirner, Ludvig Fojerbah (1804-1872), Edgard i Bruno
Bauer, Arnold Ruge i Karl Marks (1818-1883).
Ovoj podeli na dve hegelovske linije doprineo je sam
Hegel svojim stavom o umnosti stvarnog i stvarnosti
umnog; dok je desnica isticala kako je samo stvarno i umno,
a levica da je umno samo ono to je stvarno, osnovno pitanje
koje je lealo u osnovi ovog spora ticalo se same prirode
stvarnog. S druge strane, spor je nastao i oko karaktera
hegelove filozofije religije: vrativi se zapravo na pozicije
www.uzelac.eu
643
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
644
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
da hrani njegove protivnike, Hegelov je sistem jo uvek sredite filozofske aktivnosti. Nijedan drugi sistem, pie on,
nije jo uvek tako atraktivan, nijedan drugi sistem nije tako
sve druge okrenuo protiv sebe i nijedan drugi sistem nema
takvu spremnost i mogunost da prihvati sav istinski napredak duha. Za desne hegelovce, odnosno starohegelovce,
dugo je vladalo shvatanja da su oni ortodoksni,
konzervativni i reakcionarni; ovo je u velikoj meri pogreno
a posledica je pokuaja da se istakne radikalizam levih
hegelovaca kao i injenice da je tu sliku u velikoj meri
stvorila i kritika koja je dolazila od levohegelovaca; pri tom,
ne treba gubiti iz vida da je kolsko hegelovstvo bilo tokom
XIX stolea mnogo delotvornije no to je to sluaj kad je re
o radikalizmu levice.
U prvo vreme izraz mladohegelovci shvatao se samo u
smislu mlade generacije Hegelovih uenika, dok je izraz
levohegelovci ukazivao da je re o revolucionarnoj partiji
prevrata koja je naglasak stavljala na revolucionarni momenat Hegelove dijalektike. Za razliku od starog i srednjeg
veka kada su filozofi inili jedan poseban stale, ali i za
razliku od vremena koje im neposredno prethodi, vremena
Hegela, kad su filozofi bili slubeni uitelji filozofije i
dravni inovnici, ostajui jo uvek istovremeno i borci za
istinu i zavisni od drave, mladohegelovci se nalaze u jednoj
novoj situaciji: nastupajui sa svojim programima,
manifestima i tezama, sa proklamacijama punim efekata,
oni nastupaju kao ideolozi promene koji se suprotstavljaju
graanskom poretku pa veina njih gubi posao (Fojerbah,
Ruge, Bruno Bauer), dok tirner ivi kao kolski uitelj i izdrava se prevoenjem i prihodima od prodavnice mleka;
Marks nije uspeo da bude docent u Bonu pa je neko vreme
bio urednik novina u Kelnu a Kjerkegor je iveo "na
sopstveni kredit" i od nasledstva svoga oca koje se istopilo
kada se na smrt razboleo.
www.uzelac.eu
645
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Meu levim hegelovcima isticao se Karl Marks (18181883); imajui ne ba uredan a ni udoban i srean ivot,
vreme je provodio meu knjigama, u doivotnoj besparici; u
poetku je kritikovao desne hegelovce i Hegela a potom leve
hegelovce (Bauera, tirnera, Fojerbaha), ekonomiste
(Smita, Rikarda), anarhiste (Prudona), socijaliste-utopiste
(Sen-Simona, Furijea, Ovena). Iako briljantan um, ne
mogavi da se dokae u filozofiji, uprkos nekoliko sjajnih radova o Hegelu, pokuao je da se dokae u politici
uestvujui u evropskom radnikom pokretu. Od mladosti u
zavadi sa svim filozofima (prijateljevao je samo sa
Fridrihom Engelsom (1820-1895) koji nije mnogo znao
filozofiju), napisao je niz polemikih spisa ijim naslovima i
podnaslovima dominira re kritika. Vie decenija njegovi
spisi (koje je malo ko itao) bili su mnogo citirani; ono istinski vredno u njima shvatila je samo nekolicina mislilaca
u XX stoleu, pre svih Luka i Lenjin a potom pripadnici
Frankfurtske kole. Re je o veoma talentovanom ali
neostvarenom filozofu. Marksov znaaj kao mislioca
revolucije Gajo Petrovi odreuje na sledei nain: "Govorei
tradicionalnom terminologijom, on nije bio samo "politiar" i
"ekonomist" nego, takoe, u prvom redu "filozof". Nije
napisao politiku ekonomiju, nego filozofski inspirisanu
kritiku politike ekonomije i pokazao da je postojee drutvo
(zajedno sa svojim zakonima) neljudsko, samootueno
drutvo, u kojem ovek nije doista ovek. Zato je pozvao u
borbu za ukidanje otuenja, za istinsko ljudsko drutvo.
Tanije reeno, Marks nije "kombinovao" filozofiju s
politikom ekonomijom i politikom. On nije bio jednostavno
filozof, ekonomist i politiar, nego je bio neto to nadilazi ta
tri odreenja. Bio je istinski mislilac mislilac prakse. Pod
"praksom" nije mislio takozvanu praktino-politiku ni
ekonomsku delatnost, nego onu strukturu ljudske
delatnosti po kojoj je ona slobodna i stvaralaka, jedan
www.uzelac.eu
646
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
647
Istorija filozofije II
Milan Uzelac
MODERNA FILOZOFIJA
Nakon smrti Hegela i elinga evropska filozofija je
nastavila da se razvija u vie razliitih ne uvek paralelnih a
ni kompatibilnih smerova; sva filozofija bila je ili protiv
Hegela ili drugaija od Hegela, ali ne uvek i na nivou ovog
mislioca; hteli ili ne, svi su se narednih decenija morali
odreivati spram Kanta i Hegela koji su postavili ne samo
osnovne teme, ve i odredili nivo miljenja ispod kojeg se ne
bi smelo vie ii. Nezavisno od toga da li su nastojali da nastave svoje velike prethodnike, kao u sluaju neokantovaca
ili neohegelovaca, da ih kritikuju, kao u sluaju marksista,
filozofa egzistencije, pozitivista i neopozitivista, ili da
pokuaju da zaponu filozofiju na jedan radikalno novi
nain, kao u sluaju Huserla, svim filozofima kraja druge
polovine XIX i samog poetka XX stolea svojstvena je svest
o itavom dotadanjem filozofskom nasleu.
U narednom periodu (sredina i kraj XX stolea) znae se
istorija filozofije, ali iz nje se vie nee misliti; sa Huserlom
i Vitgentajnom zavrava se ivot filozofije koji joj se
podario Dekart; ak i da se Dekart naao na stranputici,
krenuvi jednim posve drugim putem od onog kojim se
kretala filozofija od Pitagore i Talesa do Franciska Suaresa,
taj put se prvih decenija XX stolea zavrio. Savremene
filozofe odlikuje jedna posve drugaija svest, voeni su
posve drugaijim motivima i filozofija koja danas jo traje,
pribliavajui se svome kraju, neto je posve tree.
Polazei od Hegela miljenja filozofa o stvari filozofije
mogu se izloiti na razliite naine; red koji sam ovde uzeo
krajnje je uslovan, pomalo subjektivan. Od nekog se ipak
mora poeti, a onda je to meu preostalima onaj najstariji,
savremenik Hegela i elinga, ali neko ko ipak otkriva nova
obzorja.
www.uzelac.eu
648
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
649
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
650
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
651
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
652
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
653
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
654
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
655
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
656
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
657
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
658
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
orijentaliste T. Brokhausa upoznao se s Rihardom Vagnerom kome je posvetio spis Roenje tragedije; u narednih
petnaest godina publikuje niz knjiga koje mu donose veliku
popularnost; meu njima se istiu: Nesavremena
razmatranja (1873-6), Ljudski, odvie ljudski (1878-80),
Vesela nauka (1882), Tako je govorio Zaratustra (1882-5), S
one strane dobra i zla (1886), Genealogija morala (1887)
Sumrak idola, Antihrist, Sluaj Vagner, Nie contra
Vagner, Ecce homo (1888); njegovo poslednje delo Volja za
mo, ostalo je nedovreno.
Ve u naslovima Nieovih spisa naznaene su njegove
osnovne teze: Antihrist, S one strane dobra i zla, Sumrak
idola, Volja za mo, a zatim tu su i teze: veno vraanje
jednakog, prevrednovanje svih vrednosti, natovek,
nihilizam...
Nesporazumima koji su pratili Nieova dela moda je i
on sam najvie doprineo, pre svega time to je ve svoj rani
spis Roenje tragedije najavio kao estetiki, psiholoki i
filoloki, a on je ovo poslednje bio ponajmanje, premda je
Nie po svom osnovnom obrazovanju, bio klasini filolog;
osporavanje koje je dolo iz pera njegovog kolege (istina iz
suprotnog "filolokog tabora") Vilamovic-Melendorfa da delo
vrvi od "uobraene genijalnosti i bezobrazluka, neznanja i
nedostatka ljubavi za istinu", imalo je ispravne motive ali
nije pogaalo Niea (koji je delom i sam isprovocirao takvu
reakciju) jer, Nieov rad nije za svoju osnovnu temu imao
problem koji bi bio estetiki, psiholoki ili filoloki ve pre
svega i iznad svega - metafiziki: tim spisom on je hteo da
izrazi svoju filozofsku koncepciju sveta, ali tako to e
filozofirati pod platom jedne navodne teorije umetnosti.
Nie se rodio u vreme koje je obeleeno sukobima oko
Hegelovog filozofskog naslea i borbom protiv pokuaja da
se filozofija i dalje izlae kao sistem, kao celina znanja;
moglo bi se ak rei da je to vreme destrukcije sistemskog
www.uzelac.eu
659
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
660
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
661
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
662
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
663
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
664
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
665
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
666
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
667
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
668
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
669
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
670
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
671
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
672
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
673
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
674
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
675
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
676
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
677
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
678
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
679
Istorija filozofije II
Milan Uzelac
www.uzelac.eu
680
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
681
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
682
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
683
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
684
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
685
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
686
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
687
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
688
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
689
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
690
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
691
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
692
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
693
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
694
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
695
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
696
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
697
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
698
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
699
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
700
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
701
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
702
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
703
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
704
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
705
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
706
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
707
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
708
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
709
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
710
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
711
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
712
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
713
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
714
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
715
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
716
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
717
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
718
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
719
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
720
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
721
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
722
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
723
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
724
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
725
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
726
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
727
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
728
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
729
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
730
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
razumevanje nekog dela ve pretpostavlja opte razumevanje celine, bez ega otrgnuti delo iz konteksta ini se
besmislenim.
Tradicionalna hermeneutika interesuje Diltaja kao
interpretacija ostataka ovekovog ivota koji su se sauvali
u tekstu, ali razumevanje ivota nije analogno razumevanju
bilo koje druge oblasti, jer ovekov ivot nije ni "predmet" ni
"tekst". Zato u odnosu na ivot istraiva ne moe zauzeti
neku poziciju "sa strane" i polazei od toga da se ta pozicija
ve poseduje. Kako se radi o ivotu u celini, uporina taka
ne moe biti ni neki pojedinani ivot. ivot se moe razviti
samo iz njega samog i to na raun novosteenog iskustva.
Poto je metodu razumevanja formulisanu u raznim
humanistikim naukama Diltaj nastojao da pokae na
planu ljudskog ivota u celini, njegovo su stanovite mnogi
odredili kao filozofsku hermeneutiku. Treba imati u vidu da
pojam hermeutika sam Diltaj u svojim radovima nije
koristio. Prvi je to uinio Hajdeger u svojim predavanjima
(1919-1925), a njega je kasnije sledio H.G. Gadamer u svom
slavnom spisu Istina i metoda kojim je dao snaan impuls
daljim istraivanjima. Sm Diltaj je smatrao kako je temelj
nauk o duhu psihologija a ne hermeneutika.
Za razliku od filoloke hermeneutike koja se
permanentno moe vraati tekstu, filozofska hermenutika
nema tu mogunost budui da se njen predmet, sam ivot,
neprestano menja; ivot je nemogue zahvatiti u svakom
konkretnom trenutku a svako osmiljavanje ivota ili
odnosa u ivotu bitno menja predmet istraivanja i
deformie ga u skladu s oekivanjima istraivaa. Zato put
razumevanja mora da se odvija kroz tzv. "objektivisanje
ivota"40; re je o formama koje je sam ivot proizveo i u
40
www.uzelac.eu
731
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
732
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
733
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
734
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
735
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
736
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
737
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
738
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
739
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
740
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
741
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
742
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
743
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
744
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
745
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
746
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
747
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
748
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
749
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
750
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
751
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
752
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
753
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
754
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
755
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
756
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
757
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
758
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
759
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
760
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
761
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
762
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
763
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
764
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
765
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
766
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
767
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
768
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
769
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
770
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
771
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
772
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
razoarao, mnogi su skloni da Huserlovu poziciju odrede kao neistorinu. Odista, on je smatrao da uprkos itavoj dotadanjoj istoriji
filozofije filozofija treba da zapone od poetka i taj poetak je video
u svojoj fenomenologiji. Svi njegovi spisi, i Ideje za istu
fenomenologiju i transcendentalnu filozofiju i Kartezijanske
meditacije i Kriza evropskih nauka, svi ti spisi jesu svojevrsni uvod u
fenomenologiju, a putevi su bili razni: kartezijanski, psiholoki,
egoloki.
Uprkos svoj novini koju je uneo u savremenu filozofiju, pre
svega preformulisanom terminologijom i posve originalnom
metodom, Huserl je istovremeno i veliki nastavlja prethodne
filozofije: on na krajnje originalan i radikalan nain dovrava itavu
tradiciju filozofije koja polazi od Dekarta, nalazi plodotvorne
podsticaje kod Kanta i pritom otvara potpuno nove horizonte za
filozofiju koja dolazi. Nije stoga nimalo sluajno to se njemu
obraaju predstavnici svih filozofskih orijentacija u XX stoleu; u
njegovim spisima trae inspiraciju marksisti i neomarksisti,
predstavnici analitike filozofije kao i postmoderne.
Nimalo sluajno, svoja predavanja iz 1924-25. Huserl je
naslovio Erste Philosophie; nakon pokuaja da se u prvom delu
naini istorijski uvod, drugi deo je u celosti posveen problemu
fenomenoloke redukcije; svoju filozofiju i Huserl je po ugledu na
Aristotela video kao prvu filozofiju, kao metafiziku iji je osnovni
zadatak pitanje temelja sveta. Problem sveta i njegove konstitucije u
transcendentalnoj subjektivnosti centralna je taka u koju se zbiraju
sve ideje njegove filozofije.
Ali s druge strane, ono to posebno pleni to je Huserlov ivotni
odnos prema filozofiji: filozofiju je video kao nain ivljenja i time
je u red stao sa Sokratom, Brunom, Spinozom i Fihteom; smatrao je
da filozofija ima posebnu misiju a da su filozofi funkcioneri
oveanstva. Njegov poslednji spis to najbolje pokazuje: moe se
razumeti kao jedna velika filozofija tehnike, kao filozofija sveta
ivota koji bi bio temelj svih temelja, ali i kao filozofska kritika
vladajue politike njegovog vremena. U tom smislu fenomenologija
svoju aktuelnost nije izgubila do dananjeg dana.
www.uzelac.eu
773
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
774
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
775
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
776
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
777
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Na prva tri nivoa nalaze se hedonistike, vitalne i duhovne vrednosti; u ovu treu
grupu spadaju etike, pravne, estetske i saznajne vrednosti.
www.uzelac.eu
778
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
779
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
780
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
781
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
782
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
783
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
784
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
785
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
nost). Mogue moe biti samo ono to je bilo ili e biti realno; to
vodi identitetu realnog i idealnog, bivstvujueg i sutine.
Osim toga, Hartman istie slojevitost bivstvovanja. Ono u sebi
ima etiri sloja: neorganski (fiziki), organski (bioloki), duevni
(psiholoki) i duhovni (idealni) sloj bivstvovanja. Vii nivoi nastaju
na osnovu niih pri emu vii sloj ne moe postojati ako nema nieg,
dok obrnuto moe. Vii nivoi su nesvodivi na nie jer u njima kao
njihov atribut raste sloboda. Svaki je sloj autonoman i poseduje
sopstvene unutranje zakone. Ovo za posledicu ima kritiku
teleologizma kao neopravdano rasprostiranje kategorija vieg sloja
na nie slojeve. Ne postoji idealni faktor koji bi kategorije viih
slojeva primenjivao na nie.
Ovo ima kod Hartmana direktni uticaj na njegovo etiko uenje:
prihvatajui apsolutni karakter morala i iskljuujui transcendentnost
smisla on je prinuen da postilira ateizam kao osnov slobodnog
delovanja linosti. Polazei od neophodnosti razlikovanja formi postojanja i njegovih kategorijalnih struktura, Hartman kao zadatak
kritike ontologije istie analizu kategorija kao fundamentalnih
odreenja bivstvovanja unutar svakog od pomenutih slojeva i
otkrivanje njihovih meusobnih veza i odnosa.
Saznanje je ontiki odnos izmeu postojeeg subjekta i objekta u
kojem objekt ostaje kakav jeste dok se subjekt menja; pri tom je
predmet saznanja uvek neto vie no predmet budui da on nije samo
neto saznato no i neto nepoznato. Svetu odgovara mnotvo slika
sveta i na taj nain ontoloki pristup shvata saznajni odnos kao
ontiki tako to omoguuje saznanje po slojevima bivstvovanja; ako
bi sve kategorije predmeta istovremeno bile i kategorije saznanja, ne
bi bilo nieg nesaznatljivog; ali mi u svim oblastima nailazimo na
granice saznatljivosti i zato je neophodna diferencijalna kategorijalna
analiza kojom se kategorije dele u dve sfere: na kategorije kao
principe bivstvovanja i na kategorije koje su "istovremeno" i principi
saznanja (o pravom identitetu kategorij mogue je, po miljenju
Hartmana, govoriti samo u matematici i logici).
Poreenjem gornjih dveju kategorijalnih oblasti mi zapadamo u
antinominost. Samo svest moe saznavati, ali istovremeno, ona
www.uzelac.eu
786
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
787
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Martin Hajdeger
Mada su u poetku po miljenju veine savremenika
dva najvea predstavnika fenomenologije bili Huserl i eler,
sa Martinom Hajgegerom (1889-1976), koji je u jednom
trenutku ak rekao "fenomenologija to smo Huserl i ja", uinilo se da Huserl i fenomenologija dobijaju odista velikog
nastavljaa; meutim, pojavio se suvie veliki filozof da bi
bio samo nastavlja, no i vie od toga: nasledivi Huserlovu
katedru u Frajburgu Hajdeger se narednih godina nije najbolje poneo prema svom uitelju; nezavisno od njihovog
razlaza koji se desio na meuljudskom planu, ubrzo se
pokazalo da je Hajdeger na jednom sasvim drugaijem,
krajnje originalnom putu, da je njegovu filozofiju teko
smestiti u okvire bilo kog pravca miljenja XX stolea; on
pripada svima i on je jednako svoj. Nijedan naslov koji bi se
mogao prihvatiti (sa izuzetkom egzistencijalizma od kojeg
se izriito ograivao) kao to su: fundamentalna ontologija,
destrukcija zapadne metafizike, novo miljenje, ne odgovara
u potpunosti i ne moe pokriti itavo filozofsko stvaralatvo
ovog mislioca, mada, u isto vreme, on pripada svim
relevantnim tokovima XX stolea i on je sam filozofija XX
stolea.
Martin Hajdeger roen je u siromanoj katolikoj
porodici u provincijskom i protestantskom okruenju koje
nije moglo ne ostaviti traga na njegovo formiranje kao
linosti i kao filozofa: provincijalnost miljenja, meavina
katolicizma i protestantizma, kritika metafizike, potraga za
idealnim jezikom u mitskom jeziku sve to, kao i
kratkotrajno Hajdegerovo koketovanje s nacionalsocijalizmom posledica je uslova u kojima je iveo i ne moe se
zanemariti, kao to je on eleo kada je na poetku svojih
predavanja o Aristotelu rekao "Aristotel se rodio, iveo je i
www.uzelac.eu
788
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
789
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
790
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
791
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
792
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
793
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
794
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
795
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
796
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
797
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
798
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
799
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
800
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
801
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
802
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
803
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
804
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
805
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
806
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
807
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
808
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
809
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
810
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
811
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
812
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
813
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
814
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
815
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
816
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
817
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
818
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
egzistencijalizam (1946), ta je personalizam? (1947), Buenje crne Afrike (1948), Personalizam (1949). Munije smatra
da je neophodna personalistika renesansa da bi XX stolee
izalo iz krize, a to e biti mogue kad u centar teorijskih
diskusija i praktinih delovanja stupi linost (persona). Linost se ne moe do kraja objektivisati budui da je veno na
putu; ona ne bei ni u prolo ni u budue, ve nalazei se u
sadanjosti, kondenzuje u sebi prolo a sadanje vidi u
svetlu venosti transcendencije.
Svog glavnog protivnika personalizam ne vidi ni u
moralizmu ni u marksizmu ve u individualizmu koji stvara
izolovan individuum koji ima potrebu da se neprestano
brani i titi a na tome je sazdano zapadno buroasko
drutvo. ovek koji je lien veza s prirodom i koji smatra da
poseduje neogranienu slobodu zavidljiv je i mizantrop;
antiteza agoniji u kojoj se nalazi civilizacija jeste personalizam u kojem linost nije ograniena drugim
linostima budui da bez drugih ne postoji ni ona sama. Sa
prekidom komunikacije ovek gubi samoga sebe; ovek
postoji samo u onoj meri u kojoj postoji za druge.
Kapitalizam Munije naziva metafizikom profita; u
njemu vlada novac koji sve preokree pa je "imati" vanije
od "biti"; novac u kapitalistikom drutvu sve tiranie;
vlasnitvo se uveava radom ili otimanjem, no osnova
vlasnita nije ni u jednom od ta dva budui da je vlasnitvo
neodeljivo od njegovog korienja, tj. od njegove namene.
Kritikujui kapitalizam Munije ne pada u zagrljaj marksizma koji vidi kao "fiziku naih greaka". Njegovo
shvatanje istorije moglo bi se odrediti kao "tragini
optimizam": optimizam, budui da je verovao u konani
trijumf istine, a tragini jer se ne moe prevideti stanje
totalne krize; ako su se ljudi u srednjem veku plaili da e
izai pred boga praznih ruku, u XX stoleu ljudi se plae da
e ieznuti oveanstvo. Izlaz Munije nalazi u deblokadi
www.uzelac.eu
819
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
820
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
821
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
822
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Egzistencijalizam
Egzistencijalizam, odnosno filozofija egzistencije, jedan
je od znaajnih pravaca u filozofiji XX stolea;
egzistencijalizam je nastao pred I svetski rat u Rusiji
(estov, Berdjajev), potom se, izmeu dva rata razvijao u
Nemakoj (Jaspers, Gabriel Marsel, Buber), a nakon II
svetskog rata u Francuskoj (Sartr, Merlo-Ponti, Kami) kao i
u nizu drugih zemalja. Iako svetski ratovi nisu dobri markeri za periodizaciju zbivanja u sferi duha, posebno u
oblasti kulture, ovde se oni mogu pomenuti budui da su
nosei u sebi sve opasnosti za opstanak ljudske egzistencije
u prvi plan postavili upravo ona egzistencijalna pitanja koja
su uvek postojala ali sad su postala dominantna i sredite
filozofskog miljenja.
Egzistencijalizam je bio blizak personalizmu i nemakoj
dijalektikoj teologiji i nije nimalo sluajno da se mislioci
kao to su Berdjajev ili estov mogu jednako ubrojati i u
egzistencijaliste i u personaliste44. Egzistencijalizam je sre44
www.uzelac.eu
823
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
824
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
825
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
826
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
827
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
828
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
829
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
830
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
831
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
832
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
833
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
834
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
835
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
836
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
837
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
838
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Samost, Ichheit.
www.uzelac.eu
839
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
840
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
841
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
842
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
problem besmrtnosti i u oveku prisutne iracionalne tendencije Unamuno je u mnogome doprineo da se iz zaborava
vrati tradicija kojoj pripadaju Paskal, lajermaher i
Kjerkegor, te je zahvaljujui i njemu egzistencijalizam
uvrstio svoj poloaj.
Hoze Ortega-i-Gaset rodio se u Madridu gde je
diplomirao filozofiju 1904; godinu dana ranije upoznao se sa
Unamunom; nakon toga odlazi u Nemaku i slua
predavanja u Lajpcigu, Berlinu, Marburgu (Koen, Natorp);
1907. vraa se u Madrid a od 1910. poinje da predaje
metafiziku na Madridskom univerzitetu; u znak protesta
zbog hapenja studenata od strane diktatore Rivere naputa katedru na univerzitetu da bi potom, u izgnanstvu
napisao itav niz knjiga meu kojima se istiu: Pobuna
masa (1930), Oko Galileja (1933), Ideje i verovanja (1940),
Istorija kao sistem (1941); tome treba dodati i ranije objavljena dela: Razmiljanja o "Don Kihotu" (1914), panija sa
slomljenom kimom (1922), Tema naeg vremena (1923).
Alber Kami ga je nazvao "najveim evropskim piscem posle
Niea".
Ortega-i-Gaset smatra da je ovek bie pozvano da
nunost prevede u slobodu, a da se sloboda ne moe
realizovati u pustinji; sudbina oveka je delovanje koje
pokreu vera i ideje koje menjaju fiziku i drutvenu
realnost; ovek je istorino bie, njegova priroda je njegova
istorija i on je slobodni projekt i samokonstrukcija. Deluju
uvek individue, ali individue su uvek deo generacije koja je
odreena istim horizontom, istim prostorom, istim
vremenom i istim problemima. Postoje razna pokolenja,
socijalne promene unutar njih ne zbivaju se trenutno i
prekid s prolim nije uvek tako realan kao to izgleda.
ovek je vie no njegovo miljenje jer u sebi poseduje
strasti, strahove brige; delovanje je nemogue ako u poetku
nije postojao projekt; ne postoji ovek koji nema ideje za
www.uzelac.eu
843
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
844
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
845
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
846
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
847
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
848
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
849
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
850
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
851
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
852
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
853
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
854
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
855
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
856
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
857
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
858
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
859
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
860
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
861
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
duhovne vladavine kapitalistikih vrednosti. Zato oslobaanje mora zapoeti oslobaanjem od demokratskih sloboda i
tolerancije, i u eseju o represivnoj toleranciji on izlae
shvatanje da tolerancija koja je nekad bila oslobodilaka
parola danas slui ugnjetavanju re je o toleranciji koja
slui ugnjetavanju koje sprovodi tiranska veina protiv
ideje oslobaanja; to je tolerancija koja ne treba da se
tolerie, tolerancija zla i lai. Istinska i dublja tolerancija
mora se zasnivati na netoleranciji prema lanim idejama i
pokretima; tolerancija koja je proirila obim i sadraj
slobode uvek je bila pristrasna - netolerantna prema svima
koji su se borili protiv odranja postojeeg stanja. Markuze
ukazuje na to da i proklamovana sloboda rei unapred je
osuena na to da proizvodi miljenje koje je u interesima
establishmenta koji podrava veina jer ovaj ima sredstva
da utie na miljenje. Zato su, kae on, mnogi uasi
savremenog sveta opisivani u mas-medijima ali
neemocionalnim tonom na nepristrasan nain; takva
"objektivnost" je lana i ta vrsta tolerancije je neljudska.
Tolerancija mora stoga oznaavati netoleranciju
desniarskih pokreta i toleranciju leviarskih pokreta; pri
tom, tu nije re o zalaganju za neku diktaturu ve za
stvarnu demokratiju koja je protiv ideje tolerancije, jer
veina ne moe biti u pravu budui da su demokratska
sredstva informacija deformisala njihove duhove.
Dok se u oblasti kulture manifestuje novi totalitarizam,
u razvijenim industrijskim civilizovanim drutvima koja su
pod autoritarnim reimima imamo dve vrste terora: teror
pomou terora i teror pomou demokratije, pluralizma i tolerancije; prvopomenuti teror koji tei oslobaanju
oveanstva Markuze smatra boljim, dok je daleko gori ovaj
drugi teror pomou slobode koji sam sebe ovekoveuje.
Ako su rane rasprave Markuzea i bile u znaku
mladohegelovske interpretacije Hegela, kasnija njegova
www.uzelac.eu
862
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
863
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
864
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
865
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Ima, razume se i onih drugih, poput Bernda Rabela koji smatraju kako je
Jirgen Habermas denuncijant u slubi Vaingtona i kau kako je
"zbog toga mnogo puta nagraivan i proglaavan za
najznaajnijeg nemakog filozofa 20. veka. Ova je tvrdnja
naravno besmislena, jer je Habermas jedan ambiciozan, no po
svojim dostignuima filozof daleko ispod nivoa jednog Hajdegera,
Karla mita, Horkhajmera ili Markuzea. Habermas je podrao
ameriko bombardovanje Iraka i Srbije. On je ideolog vladajueg
socijalnoliberalnog sistema: kao takav je primio brojne nagrade od
establimenta u Nemakoj. Habermas idealizuje rad medija u
Sjedinjenim Dravama i na Zapadu i pozdravlja njihov doprinos
manupulaciji. On to opravdava tehnolokom nunou i svesno
ignorie negativne strane moderne komunikacije. On je ideolog
finansijskog kapitala". Opirnije:
http://www.pecat.co.rs/2010/10/bernd-rabel-evropska-unija-je-neprijateljnemacke/
www.uzelac.eu
866
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
867
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
868
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
869
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
870
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
871
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
872
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
873
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
874
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
875
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
876
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Neomarksizam
www.uzelac.eu
877
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
878
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
879
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
880
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
881
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
882
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
883
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
884
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
885
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
886
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
887
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Bruno) kao materiju-proces, kao materiju koja sadri diferencirane forme i mogunosti daljeg razvoja; sve to se
zbiva u svetu jeste samo razvijanje potencija koje se ve
nalaze u materiji; materija je bivstvujue prema mogunosti
(kata to dynaton), ono to je uvek istorijski odreeno i to
moe da se pojavi, kao i bivstvujue u mogunosti (dynamei
on) ona je mogui supstrat dijalektikog procesa.
U razmatranjima Bloha o materiji i materijalizmu
imamo eho misli Bruna, Bemea kao i Paracelzusa; materija
je pra-temelj, neodreen univerzum sposoban za sve, re je
o jednom svojevrsnom panteizmu budui da tako shvaena
materija moe biti sve pa i bog; on stoga govori kako su
snovi, estetski doivljaji i estetski kvaliteti takoe
materijalni, pa ako je bog mogu on nije nikakva "pretnja"
materijalizmu budui da je i sam materijalan. Tako se ovaj
materijalizam zavrava zapravo u monizmu, u uverenju da
sve mogue pojave, ukljuujui ljudsku subjektivnost i njene
proizvode, imaju isti supstrat koji nema nikakvih posebnih
kvaliteta osim to je stvaralaki i to u sebi nosi mnotvo
mogunosti.
Mada je nemogue dati ni letimian pregled svih
Blohovih knjiga i u njima izloenih ideja jer je re o opusu
koji u sebi sadri itavu istoriju zapadnog miljenja, moglo
bi se ukazati na to da Blohovo delo ini jedan otvoren
sistem visoke filozofske i literarne vrednosti da pred sobom
imamo sam proces znanja koje se iz sebe imanentno razvija
i uveava; njegova se misao ne moe ponoviti jer je
neponovljiva poput umetnikog dela; njega moemo samo
slediti i u njegovim delima traiti odgovore na pitanja koja
sebi postavljamo mi i nae vreme. Blohovo delo u celini
mnogi su skloni da odrede kao filozofiju umetnosti, ali ono
je istovremeno i umetnost sama, u tome je njegova magija i
njegova privlanost; ima autora koje itamo a i onih koje
volimo da itamo; Ernst Bloh je u ovoj drugoj grupi.
www.uzelac.eu
888
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
889
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
890
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
emu ta drugost nikad nije data apsolutno ve samo u nekom od svojih aspekata.
Mariten je studirao prirodne nauke i filozofiju na
Sorboni; iako je u poetku pobornik liberalnog
protestantizma, pod uticajem arla Pegija postaje blizak
idejama hrianskog socijalizma da bi prelaskom u
katolianstvo 1906. postao sledbenik filozofije Tome
Akvinskog. Od 1914. profesor je filozofije na Katolikom
institutu u Parizu gde organizuje kruok za izuavanje
tomizma koji su poseivali . Kokto, M. akob, M. agal, I.
Stravinski, N. Berdjajev. Od 1940. do 1945. ivi u Americi i
predaje na Prinstonskom i Kolumbijskom univerzitetu.
Naredne tri godine je ambasador Francuske u Vatikanu; od
1948. do 1960. ponovo predaje na Univerzitetu u Prinstonu
a potom ostatak ivota ivi u Francuskoj. Glavna dela:
Integralni humanizam (1936), Simbol vere (1941), Kratak
traktat o bivstvovanju i bivstvujuem (1947), O filozofiji
istorije (1957), O Hristovom milosru i humanosti (1967), O
crkvi Hristovoj (1970).
Novovekovna filozofija je po miljenju Maritena postala
destruktivna stoga to je izgubila svoje vrednosne temelje u
srednjovekovnoj kulturi; tu razornu liniju nastavio je
Dekart izgraivanjem ekstremnog antropocentrizma i negovanjem kulta razuma koji se usredsredio na manipulisanje
realnou koja ga okruuje. Bekonovsko-lokovska tradicija
je utemeljila moralni relativizam i tenju za postizanjem
dobiti po svaku cenu. Rusoovo groteskno tumaenje "prave
prirode" dovelo je do nevienog uspeha buroaskodemokratski egalitarizam. Naspram takvog puta u filozofiji
Mariten nastoji da na tragu Tome Akvinskog (pozivajui se
i na Frojda, Bergsona, Sartra, Kamija) izgradi jednu "venu
filozofiju" koja treba da odgovori na izazove vremena i da sa
katolike take gledanja osvetli kulturne, istorijske i
socijalno-politike fenomene XX stolea koje je obeleeno
www.uzelac.eu
891
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
892
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
893
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
894
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
895
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
896
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
897
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
898
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
899
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
900
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
901
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
902
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
903
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
904
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
905
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
906
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
907
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
908
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
909
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
910
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
911
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
912
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
913
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
914
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
915
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
916
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
917
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
918
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
919
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
920
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
921
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
922
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
923
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
924
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
925
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
utvrde njihovu lanost ime se zapravo i jedino mogu pribliiti istini. Ovo vodi u ogranieni skepticizam. Nauno
saznanje kao i filozofija oslanjaju se na dve temeljne ideje:
na ideju da je nauka sposobna da nam da istinu i da ona to i
ini i na ideju da nas nauka oslobaa od zabluda i
predrasuda. Poper je prvu ideju odbacivao dok mu je druga
omoguavala da uvrsti svoju metodoloku koncepciju.
Kada je re o pokuaju da se razgranie empirijske
nauke od matematike, logike kao i metafizikih sistema,
Poper je poao od iroko rasprostranjenog shvatanja o tome
da se nauka odlikuje primenom induktivnog metoda, a to
je bilo prihvaeno od vremena Bekona i Njutna, a to
shvatanje po kojem induktivna metoda poiva na
posmatranju, konstatovanju injenica i njihovom uoptavanju prihvatali su i logiki pozitivisti dvadesetih godina
XX stolea. On je odbacio indukciju i verifikaciju kao
kriterijume demarkacije nauke; smatrao je da se potpuna
evidentnost u nauci ne moe dosegnuti a da parcijalni
dokazi ne mogu razgraniiti nauku od ne-nauke. Veliki
empirijski materijal nita ne dokazuje a na osnovu toga to
se moe potvrditi sve to se hoe jo uvek se ne dobija
kriterijum naunosti. Zato Poper kao kriterijum
demarkacije uzima princip falsifikacije, tj. empirijsku
opovrgljivost i kae da za empirijski nauni sistem treba da
postoji mogunost da bude opovrgnut iskustvom.
Naune teorije su samo nagaanja o svetu, nedokazane
pretpostavke u iju istinitost nikad ne moemo biti uvereni;
svi zakoni su kao i sve teorije privremeni; njih ne moemo
potvrditi ve samo podvri proveri koja moe ukazati samo
na lanost pretpostavki. Tako je dovedena u pitanje
induktivna metoda na ta je meu prvima ukazivao ve
Hjum a pitanje je glasilo: kako se od pojedinanih iskaza
dolazi do opteg? Poper je odgovorio negativno tvrdnjom da
je indukcija mit i ona nije ni psiholoka injenica, ni
www.uzelac.eu
926
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
927
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
928
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
929
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
930
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
931
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
932
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
933
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
934
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
935
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
936
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
937
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
938
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
939
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
940
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
941
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
942
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
943
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
944
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
945
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
946
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
947
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
948
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
949
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
950
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
951
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
952
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
953
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
954
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
955
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
956
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
Hermeneutika
Hermeneutika oznaava smer u filozofiji i
humanistikim naukama u kojem se polazi od razumevanja
kao uslova osmiljavanja najrazliitijih drutvenih
fenomena. Pod hermeneutikom misli se i prevod (prenos
stranog smisla u svoj jezik), rekonstrukcija (obnova
istinskog smisla ili situacije u kojoj nastaje smisao) i dijalog
(formiranje novog smisla i subjektivnosti u odnosu na bivstvujue). U uem smislu, pod ovih pojmom se misli skup
pravila i tehnika tumaenja teksta u raznim oblastima
znanja (filozofija, pravo, teologija i dr.). U prvo vreme re je
o umeu tumaenja volje bogova i njihovih namera (u antiko vreme posebno se tumae znamenja), dok se u srednjem
veku tumae Sveti spisi. Razumevanje kao rekonstrukcija
prevladava u vreme renesanse, posebno su znaajna
filoloka i teoloka tumaenja (Lorenco Vala, Piko dela
Mirandola, Erazmo Roterdamski). Situacija se zaotrila
posebno u vreme reformacije kad su zapoete ustre
rasprave oko autentinosti pojedinih tekstova; postavilo se
pitanje kako razumeti neku odreenu pravnu normu i da li
pri tom postoje garancije da je neki tekst adekvatno
interpretiran. Fridrih legel i Fridrih lajermaher nastojali
su da hermeneutiku smeste unutar filozofije; zadatak onog
ko se bavi tekstom bio je po miljenju lajermahera da se
uivi u unutranji svet autora, da kroz analizu gramatikog
i sadrajnog nivoa teksta stvori uslove saoseanja (empatija) u subjektivnost autora i njegovo stvaralako miljenje.
S jedne strane, jasno je da se deo razume iz celine i celina iz
njegovih delova, ali s druge strane, mi se u procesu
razumevanja, koje je beskonano kreemo u krugu, budui
da razumevanje celine ne nastaje iz delova poto oni samo
iz ve shvaene celine mogu biti interpretirani kao njeni
www.uzelac.eu
957
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
958
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
959
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
960
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
961
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
962
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
963
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
964
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
965
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
966
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
967
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
968
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
969
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
970
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
971
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
antropoloki model jezika po kojem je "vienje jezika "predstavljanje sveta". ovek je svet slobodan od okolnog
sveta; on se distancira spram njega i to se realizuje u jeziku
i pomou jezika. ovek moe beskonano da iri svoje
predstave o svetu ali, jezika datost sveta nije i predmetna;
Jezik se ne moe tumaiti predmetnim iskustvom. U jeziku
se otkriva svet u celini, i on je neto vie no izolovana svest.
Polazei od spekulativne strukture jezika, Gadamer gradi
poziciju koja je transcendentna metafizici i nauci i pri tom
se poziva na pojam lepog koje ima tu prednost da pokazuje
samo sebe. U lepom se ogleda ono to je iza sebe ostavilo suprotnost subjekta i objekta. Spekulativna struktura lepog
pokazuje se u fenomenu svetlosti koja povezije vienje i
vidljivo. U ovom stavu mogue je videti lajtmotiv glavnog
Gadamerovog dela koje poinje i zavrava se problemom
umetnosti. A htelo se zapravo rei da je apsolutni osnov
svakog odnosa sa svetom igra koja svojom dinamikom
prevazilazi svaku subjektivnost, igra koju s nama igra jezik.
Hermeneutika filozofija ini jednu od veoma uticajnih
orijentacija u filozofiji druge polovina XX stolea; svakako
treba istai Emilija Betija (1890-1968), Pola Rikera (1913),
autora posebno znaajnih dela Sukob interpretacija (1969),
iva metafora (1975), Vreme i pripovedanje (1985), zatim
Luii Parejsona (1918-1991) i njegovog uenika ani
Vatima (1936) koji je studirao u Hajdelbergu i knjigu Istina
i metod preveo na italijanski jezik.
Negativna ontologija
Merab Mamardavili (1930-1990) jedan je od
najznaajnih ruskih filozofa druge polovine XX stolea; oko
njegovog dela e se tek razgoreti dijalog u budunosti.
Nakon zavrene srednje kole u Tbilisiju, filozofiju je
studirao u Moskvi i diplomirao 1954. godine; nakon
www.uzelac.eu
972
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
973
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
temelje bivstvovanja, a ontologiju svesti smatra bitnim momentom strukture savremene racionalnosti; ontologiju
tumai konstruktivno kao graninu formu misli i prakse.
Njegovi poeci u filozofiji vezani su za istraivanje miljenja
kao samorazvijajue organske celine iji metod istraivanja
treba da bude sadrajno-genetika logika. U poetku je ta
"logika" traena eksplikacijom metoda izgradnje Marksovog
Kapitala i stoga Mamardavili posebno istrauje procese
analize i sinteze "dijalektikog totaliteta" (sistema),
uzajamnu vezu forme i sadrajnog miljenja, odnos logikog
i istorijskog u istraivanju sistema i dr. Rezultati tog
istraivanja izloeni su u njegovom spisu Forme i sadraji
miljenja (1968) gde se na tekstovima nemake
transcendentalno-kritike filozofije nastoji izgraditi
sadrajno-genetika logika kako bi se mogao demonstrirati
sopstveni pristup savremenim problemima. Polazei od
isto logikih problema Mamardavili ubrzo prelazi na
probleme ontologije miljenja, tj. na probleme izbora
graninih kategorija objanjenja vezanim za fenomene miljenja. On zauzima kartezijansku poziciju, tumaei
miljenje kao stanje svesti. Ta pozicija je bitno opredelila
stil i smer njegovih potonjih istraivanja pa je kategorija
svesti postala centralna u njegovom daljem istraivanju.
Smatrajui nemoguom pozitivnu teoriju svesti, poto svest
u svojoj intencionalnosti ne moe biti shvaena pomou
kategorija "predmeta" ili "stvari", Mamardavili je reenje
video u razradi metateorije usmerene na jezike i
simbolike forme pomou kojih se mogu zahvatiti odreene
strukture svesti. To je on odredio kao istorijsko-filozofsku
metadeskripciju svesti, odnosno kao eksplikaciju i
izdvajanje fundamentalnih filozofskih pretpostavki
strukture svesti; tako istorijsko-filozofski pristup biva drugi
mogui pristup eksplikaciji problema svesti. Filozofiju on
razume kao otvorenu kulturnu formu u kojoj se odvija
www.uzelac.eu
974
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
975
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
976
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
977
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
978
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
979
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
980
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
981
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
982
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
983
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
984
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
985
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
986
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
987
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
988
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
989
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
990
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
991
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
992
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
993
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
njima, to ne znai da ono nije prisutno (budui da je pedagogija sredstvo politike ija je temeljna kategorija
vladavina).
Ono to Finkovoj filozofiji daje poseban znaaj i to se
sve vie pokazuje kao neto epohalno, jeste uenje o
temeljnim fenomenima ljudskog opstanka; dok se tokom
itave istorije ovek objanjavao svoenjem na neku od
njegovih karakteristika, na to da je on bie koje govori, koje
pravi orua, da je bie tehnike ili bie koje stvara simbole,
Fink, i to jo jednom treba naglasiti, oveka vidi kao
poprite borbe pet temeljnih fenomena a to su rad, borba,
ljubav, igra i smrt. Posebno je znaajno da su svi fenomeni
u igri i da Fink nastoji da izbegne svoenje itave ove "igre"
na dva principa. Otvoreno je pitanje koliko se u tome uspeva ako znamo da je njegovo miljenje antitetino, da on
misli u parovima: Fink pie o dualizmu neba i zemlje, svetla
i tame, svetla i senke; u takvoj pra-podvojenosti, u jednoj
kosmikoj ravni, deava se jedinstvo sveta. Dvostrukost se
pokazuje i na planu temeljnih fenomena: kad govori o radu,
on istie rad kao zadovoljstvo i rad kao muku; kad je u
pitanju smrt, razlikuje se sopstvena smrt i smrt drugog;
ljubav egzistira u dualitetu ljudskog roda; vlast se javlja
kao blagoslov i kao prokletstvo; kad je u pitanju igra (o kojoj
ve imamo metafiziko i mitsko tumaenje), moe se
razlikovati igra i igra u igri.
Igra, odnosno "sukob" ovih pet temeljnih fenomena
opstanak odrava u ,,beskrajnom nemiru" koji nije samo
nemir duha, ve nemir univerzuma prema kojem se
opstanak odnosi. Zato Fink neprestano ima u vidu
kosmiku situiranost oveka, pa ovog i zajednicu moemo
razumeti samo polazei od sveta; samo tako je mogue
razumeti problem obiajnosti kao problem sveta a kosmologiju kao ,,temelj filozofskog pitanja o ljudskoj zajednici". Za
temu svoje filozofije Fink ima socijalitet i odreuje ga na
www.uzelac.eu
994
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
995
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
996
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
997
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
998
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
999
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
1000
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
1001
Istorija filozofije II
Milan Uzelac
NAPOMENA
injenice iz istorije filozofije ne mogu se menjati;
promenljiv je samo nain izlaganja i uvid u stvar filozofije;
stoga, ovaj pregled razliitih filozofskih miljenja oslanja se
u najveoj meri (mada se to i ne naglaava uvek i na svakom mestu) na uvid u knjige najznaajnijih filozofa kao i
njihovih najboljih tumaa. Izbor i jednih i drugih uvek
ostaje subjektivan i za to autor mora snositi punu
odgovornost. Ja sam odavno nauio da se moram okanuti,
velikih i znaajnih stvari, da je posmatranje sub spetiae
aeternitatis velika iluzija, a ako i nije, da ja takvom nainu
vienja ne pripadam.
Ovde i dalje nema tumaenja temeljnih pojmova
tradicionalne metafizike (to je predmet moje knjige pod
nazivom Metafizika).
I dalje smatram da se sa panskom neosholastikom
zavrava istorija filozofije koju proima jedan te isti duh
potrage za istinom i znanjem o svetu; od Rene Dekarta
filozofija polazi drugim putem i bez obzira na sve veze i
odnose potonje filozofije s onom koja joj je prethodila, re je
o dve vrste filozofije i dva naina filozofiranja. Filozofija do
Dekarta jeste svojevrsna celina dok potonja, sve e to, ne
shvatajui pouke prethodne, morati da ponovi, delom
pokuati i da ospori, u granicama njenih moi (koje nisu
zanemarljive).
www.uzelac.eu
1002
Istorija filozofije II
Milan Uzelac
Literatura57
1. Dils, H.: Presokratovci I-II
2. Celer E.: Pregled istorije grke filozofije
3. Gomperc, T.: Grki mislioci I-II
4. Dilon, D.: Srednji platoniari
5. Vindelband, V.: Istorija drevne filozofije
6. Losev, A.F.: Renik antike filozofije
7. Losev, A. F.: Istorija estetike I-VIII
8. Gilbert, K./Kun, H.: Istorija estetike
9. Koplston, F.: Istorija filozofije I-III
10. Gajdenko, P.P.: Istorija grke filozofije i njena veza
sa naukom
11. Gajdenko, P.P.: Istorija novovekovne filozofije i
njena veza sa naukom
12. Motroilova, N. V. i dr.: Istorija filozofije I-IV
13. Reale, G./Antiseri, D.: Zapadna filozofija od
poetaka do danas I-IV
Originalna dela
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
57Ovde
www.uzelac.eu
1003
Milan Uzelac
Istorija filozofije II
www.uzelac.eu
1004
Istorija filozofije II
Milan Uzelac
52.
53.
54.
55.
www.uzelac.eu
1005
Istorija filozofije II
Milan Uzelac
Izdava:
Visoka strukovna kola za obrazovanje vaspitaa
Vrac
tampa:
Triton, Vrac
Tira:
301 primerka
Vrac
2003.
ISBN 86-7372-031-1
Na naslovnoj strani: Lavirint Hiperborejaca
CIP
,
1 (091) (075.8)
,
Napomena
Elektronsko izdanje se razlikuje brojevima strana od prvog izdanja.
www.uzelac.eu
1006