SUPER NASTAVA, Eric Jensen

1. Igra se promijenila
- s obzirom na to da danas kole ne pripremaju uenike za samo jedan posao i zanimanje, ve za 3-5 zanimanja, i
s obzirom da danas poslovi mnogo bre izumiru, uenici moraju nauiti kako uiti a ne to uiti ( mnogi broj
uenika vjeruje da je ono to ue ve zastarjelo, te mnogi od njih pohaaju razne alternativne obrazovne
programe ) = manjak entuzijazma u razredu, visoka stopa naputanja kolovanja, zastarjelost obrazovnih
programa koja se u uenikovoj svijesti poinje iriti i na ostatak svijeta
- problem : u mnogim kolama dananji uenici ue ono to se uilo u kolama 1950-tih godina, i to na isti nain,
mogue rjeenje: usmjeriti uenike da "upravljaju informacijama" a ne da ih samo upijaju
- "elektroniki autoritet" danas se uenici okreu Internetu, televiziji, radiju i ostalim medijima kao izvoru
najnovijih informacija: veliki je izazov ostati u toku s napretkom dok je prenatrpanost obavijestima stvarna;
uenici vie ne moraju traiti informacije iskljuivo od roditelja ili uitelja ponuda se jako proirila ( te sukladno
tome uitelji vie nisu uzori u ivotu uenika, sada su to ljudi iz svijeta glazbe, sporta i filma)
- u prolosti se kola smatrala institucijom koja prua obavijesti uenicima, koji su se smatrali "korisnicima"
( struktura nastavnika kao nekoga tko iri mudrost i znanje, dok je uenik bio bespomoni primatelj, odnosno
prazna posuda koju valja napuniti)
- informacijsko doba osposobilo je uenike da budu vlastiti omoguitelji, da sami preuzmu odgovornost za svoje
uenje, te je odnos "omoguitelj- korisnik" zastario; prije je pred nastavnike bilo postavljeno manje zahtjeva,
meutim, uslijed zastraujueg manjka priznanja i potpore za posao koji nastavnici obavljaju, rezigniranosti,
osjeaja nemoi, nedostatka potovanja, nastavnici su se prilagodili problemima i okolnostima: prevladavajue
teme razgovora o obrazovanju su problemi i okolnosti, a trebale bi biti mogunosti i sredstva
- promijenjeni su i prioriteti u drutvu to se vidi u svim sferama ivota- danas obrazovana populacija glasuje vie
nego neobrazovana, te glasaju za smanjenje poreza a ne za poveanje izdvajanja za obrazovanje ( stavljajui na taj
nain budunost pod hipoteku)
- nerealna oekivanja takoer demoraliziraju mlade ( primanja u sportu i glazbi su enormna, a ini se da za to
uenje i znanje nije potrebno)
- multikulturalizam kako ouvati bogatstvo razliitih kultura, a ipak osigurati okruenje koje svakom daje
mogunost da naui? = multikulturalna kola zahtijeva ponovno osmiljavanje procesa uenja i kolskog ozraja
te kurikuluma
- istraivanja pokazuju da postoji dovoljno novca u obrazovanju za kvalitetan proces uenja, meutim, malo kola
rasporeuje novac na nain kojim bi se to postiglo ( imamo vei budet nego ikad prije, a opet se stalno raspravlja
o manjku novca, to vodi k opoj rezignaciji)
- utjecaj informacijskog doba na tritu rada: 4 dominantne skupine zanimanja: 1. manualno-industrijski radnici
( do 2010. tek 12% svih zanimanja), 2. tehnoloki radnici ( zanimanje koje najbre raste programeri,
fizioterapeuti, laboranti, djelatnici u tiskarstvu, medicinske sestre, mehaniari..- ta zanimanja trae viskokolsko
obrazovanje), 3. usluni djelatnici ( lijenici, odvjetnici, prodavai, PRs, dizajnere, nastavnike, menadere) , 4.
djelatnici koji se bave znanjem ( po P.Druckeru to je podruje doivjelo najvei boom, zahtijeva snano formalno
obrazovanje i veliku sposobnost primjene teorije u praksi) producenti, izumitelji, pisci, izdavai, izvrni
direktori, neurokirurzi i znanstvenici oni REDEFINIRAJU pojam obrazovanosti, njihova sposobnost uenja je
njihova najvea prednost

kola kao reformator drutva: kolski je sustav prijesnosnik kulture koja se mijenja; problem: nerealna

oekivanja odgovornosti kojom su kole optereene, trebali bismo biti realniji u odnosu na ono to moemo postii
u jednoj kolskoj godini ( kvaliteta nasuprot kvantiteti!!!)
- otkria u neuroznanosti : uenje kompatibilno s mozgom ( BRAIN- BASED LEARNING) ukljuuje mnoge
koncepte uenja koji se tiu emocija, okoline, pozitivnog miljenja, vrednovanja, obogaivanja u nastavi i uenju.
= teorije novih sustava govore nam o tome kako uspjeno rekonstruirati kole kao potpune organizacije koje ue
( LEARNING ORGANIZATIONS)

2. Uenje i ljudski mozak

BRAIN BASED LEARNING revolucionarni pristup nastavi

Podruja mozga
4 renja:

1.

senzorni

2.

temporalni

3.

eoni

4.

zatiljni

3. Jednostavno o stilovima uenja

stil uenja preferirani nain razmiljanja, obrade i razumijevanja informacija ( uenici postiu

znatno bolje rezultate kad ue na nain koji preferiraju)

kako doprijeti do svih uenika? omoguiti im i raznolikost i izbor = neka predavanje zapone

opim pregledom, zatim nainom prezentacije koji se dri redoslijeda tako emo pokriti uenike koji ue
holistikim, sluajnim pristupom i one kojima odgovara sekvencijalni pristup

razliitost profila uenja je u tome to stavljaju teite na razliite aspekte kognitivnog procesa

- 5 najpoznatijih modela stilova uenja:

1. BANDLER- GRINDLEROV :

3. DUNN i DUNNOV

5. 4- MAT SUSTAV

vizualni

- tjelesni; psiholoki;

AKO? (od konkretnog prema aktivnom)

auditivni

socioloki; okolini;

ZATO?( od konkretnog prema reflexnom)

kinestetiki

emocionalni

KAKO? ( od apstraktnog prema aktivnom)

TO? (od apstraktnog prema reflexnom

2. HERMANNOV
- lijevi cerebralni/ desni cerebralni
- lijevi limbiki/ desni limbiki

4. GREGORC- BUTLEROV
- konkretni sluajni/ konkretni
sekvencijalni
- apstraktni sluajni/ apstraktni sekvencijalni

- proces uenja dijelimo u 4 kategorije:

KONTEKST okolnosti koje okruuju sredinu u kojoj se ui ( temperatura prostorije, drutveni

odnosi... ) model Rite i Kennetha Dunna

ULAZ PODATAKA unos podataka iz jednog ili vie izvora vizualnog, auditivnog, kinestetikog
( tijelo), olfaktornog, gustatornog (zadnja dva rijetko se pojavljuju kao stilovi uenja) BandlerGrinderov model

OBRADA PODATAKA nain na koji uenik postupa/ manipulira s unesenim podacima

( Hermannov i Gregorc-Butlerov model)

FILTERI KOJI UTJEU NA ODGOVORE UENIKA jednom kad uenici prime obavijest i
obrade je, intuitivni tzv. response filteri uma utjecat e na to to e se uiniti s obavijesti, taj proces
rasuivanja uzet e u obzir imbenike kao to su vrijeme, rizik i unutarnje/ vanjske referentne
toke 4-MAT sustav

- svaki od 5 prevladavajuih modela uenja ne objanjava proces uenja u potpunosti, ali u kombinaciji
stvaraju HOLISTIKI i obuhvatni pregled stilova uenja ----- GLOBALNI PROFIL UENJA
GLOBALNI PROFIL UENJA
1)

Kontekstualni imbenici

a)

Ovisan ili neovisan o podruju kod uenika koji su preteno ovisni o podruju preferiraju
kontekstualne znakove i prirodne kontekste ( izleti, iskustva iz stvarnog ivota), i uenje je najbolje u
situacijama u kojima bi se prirodno dogodilo. Kod uenika koji nisu toliko ovisni o podruju skloni su isticati
se u irelevantnim kontekstima ( koristei se raunalima, udbenicima itd.) te dobro ue u okruenjima poput
knjinice i uionice

b)

Fleksibilne ili strukturirane okoline u fleksibilnoj okolini uenici imaju izbor i mogu samostalno
donositi odluke kao to su: svjetlo ( prirodno ili neonsko), razina zvuka/ buke, temperatura, namjetaj i
raspored sjedenja. Strukturirana okolina

odgovara uenicima koji vole vrlo detaljne upute, pravila,

poslunost, rad i autoritet, te imaju nisku toleranciju na varijacije.

c)

Ovisan ili neovisan Neovisni uenici daju prednost samostalnom uenju, dok ovisni uenici vie vole uiti
u parovima.

d)

Pokrenut odnosima ili pokrenut sadrajem Uenici pokrenuti odnosima osjeaju da je bitnije tko
prenosi informaciju nego to je ta informacija; oni vole izgraditi odnos povjerenja i potovanja. Uenici
pokrenuti sadrajem osjeaju pak da je sama obavijest vanija od onog tko je prenosi, pa sve da im se
nastavnik i ne svidi, uit e bez obzira na to.

2) Preferirani nain unosa podataka

a)

Vizualno-eksterni ( uenici koji daju prednost vizualnom unosu podataka mentalne slike i modeli,
odravanje kontakta oima dobri u pravopisu, radije ita nego da mu se ita, vole pisane materijale,
uivaju u itanju, vole urednost, imaju svoj prostor i ne vole da im drugi stoje preblizu..) ili vizualno-interni
( preferiraju prvo vidjeti stvari u svojoj glavi, skloni su sanjarenju i stvaranju mentalnih slika prije
formalnog uenja)

b)

Auditivno-eksterni ( vole auditivni unos podataka, brzo govore, lako ih je omesti, a pamte korake ili
proceduru, stalno poveavaju brzinu, tonalitet, jasnou i visinu u govoru, vole odgovarati na retorika pitanja,
te da ih se ispituje onim redoslijedom kako su nauili gradivo; vole uiti naglas i priati prie) ili auditivnointerni ( vole razgovarati sami sa sobom prilikom procesa uenja, esto se nesvjesno pitaju: to znam/
mislim o tome? itd.)

c)

Kinestetiko-taktilni ( vole unos podataka tjelesnim putem, ele sve prvi isprobati, ue iz prve ruke,
koriste odmjerene rijei sa stankama) ili kinestetiko-interni ( ele doivjeti osjeaje prije negoli o neemu

ponu uiti, intuitivni po prirodi, vole prie i filmove, posebno one s puno srca i osjeaja, bitna im je
neverbalna komunikacija- tempo, tonalitet, dranje tijela, izraz lica i geste) rezime ovog modaliteta: nekoga
osjeaji mogu dovesti do djelovanja ( interni), ili ga radnja moe dovesti do osjeaja ( taktilni)
3) Oblik obrade podataka
a)

Kontekstualni/ globalni ( cijene gledanju ukupne slike, pregleda, kljunih pojmova i njihovih
odnosa prije nego to posloe sve komadie holistiki, gestalt; vole rjeavati mnogo
problema istovremeno i skloni su prebacivanju s jednog problema na drugi, vrlo su intuitivni i
imaju smisla za informaciju = uenici desnog mozga, dominacija desne polutke vidi se u
preferenciji obrade obavijesti u simbolima, slikama, temama) i sekvencijalni/detaljni/linearni
( koji preferiraju stvari u redoslijedu, male korake i koncentraciju na jednu stvar, ele popis
sljedeih lekcija koje eli uiti po redu; dominantna lijeva polovica mozga- daju prednost pisanoj rijei, ele
jasne i detaljne upute i strukturirane lekcije, budui da se koncentriraju iznutra, imaju niu mogunost
dekoncentracije)

b)

Konceptualni/ apstraktni ( vie voli svijet knjiga, rijei, raunala, ideja i razgovora, esto se za
takve uenike misli da su u svom svijetu) ili konkretni ( vole svijet osjeaja i predmeta,
iskustveni pristup, voli uiti radei, trai akciju)

4) Filteri koji utjeu na odgovore uenika

a)

Uenici koji se odnose prema van ( oni odgovaraju na temelju onoga to drugi misle, pitaju se kako
drugi oekuju da odgovorim?, norme i pravila su im vrlo vana informacija) ili oni koji se odnose prema
unutra ( sami sebi su primarni sudac za svoje ponaanje i izbor)

b)

Sparivai ( uenici koji pronalaze slinost = matchers odgovaraju primjeivanjem slinosti, lake se sloe s
neime, vole postojanost, uivaju u stalnosti i navikama, podravaju gradivo koje je konzistentno s onime to
se prije uilo, slijede pravila, dre se skupine) ili nesparivai ( mismatchers, odgovaraju pronalazei razlike,
primjeuju ono to nedostaje, to je pogreno ili nekonzistentno, pitaju to ako, ali zato ne.., nalaze
pogreke u tvrdnjama i iznimke pravilima te preferiraju promjenu, zanemaruju pravila i granice, trebaju
razlike da bi razumjeli sadraj)

c)

Impulzivan/ eksperimentalan ( odgovaraju na misli i eksperimentiranje trenutnim djelovanjem, njihov

je obrazac poeti s neim, a potom nastaviti s tim dok ne shvate) ili analitiki/refleksivni (ti e uenici
prihvatiti informaciju i obraditi je razmiljajui o njoj, uvijek su na distanci, klasino pasivni, sve promatraju
sa strane, vole razmiljati o mogunostima)

- kako dosegnuti sve stilove uenja? - ponuditi uenicima raznolika iskustva uenja ( raznolikost i
izbor klju su stilova uenja) i razliite metode
- iako moda rabimo nekoliko stilova, po Grinderu stil koji najvie koristimo ostat e s nama veinu
ivota
- kulturno pojaani stilovi uenja: kultura moe pojaati odreeni stil uenja, ali najvanije je:
1. osigurati kolsko ozraje u kojoj je svakoga potuje; 2. izbjegavati homogena grupiranja po
sposobnostima, 3. potaknuti rad u timu; 4. pruiti izbor koji ima smisla za sve stilove uenja

4. RAZNOLIKOST I RAZLIKE

- uenici koji se ne kreu brzinom koja se od njih oekuje daroviti uenici kojima je standard
dosadan, disleksini uenici, uenici koji na drugaiji nain obrauju informacije, uenici koji se zbog
kulturolokih razlika ne mogu uklopiti moramo prosuditi njegove sposobnosti i napredovanje s
druge polazne toke treba: potivati njihov drugaiji pristup, biti sigurni da slijede ista pravila kao i
svi drugi, izbjei obiljeavanje uenika, privatno im rei da je kreativnost sjajna, te ih ne nazivati
problemima
- jo neke razlike o kojima treba povesti rauna:

Razlike izmeu mukaraca i ena

Razliiti stupnjevi razvoja

Razlike u miljenju izmeu spolova ( sluh, vid, dodir, aktivnosti, dodir, miris, okus)

Razlike u rjeavanju problema

Poremeaju nedostatka panje ( ADD) i hiperaktivnost ( ADHD)

Disleksija

Daroviti uenici

5.MENTALNI MODELI USPJEHA

- tajna uspjenog uenja sadrana je u mentalnim modelima ( sustavi uvjerenja, obrasci razmiljanja,
paradigme i nizovi naela djelovanja koji su temelj za nae ponaanje)
PYGMALIONOV UINAK mo vlastitih uvjerenja ( primjer nastavnice kojoj je reeno da su uenici iznimno
inteligentni premda su pokazivali ispodprosjene rezultate, i probleme u ponaanju, nastavnica koja to nije
znala ponaala se prema njima kao da su iznadprosjeni te su joj uskoro oni sve vie i vie odgovarali na taj nain)
-

nastavnik kao katalizator uenja: njegova uloga je promoviranje uenja u bilo kojem primjerenom obliku,
osposobljen za voenje uenika u skladu s njihovim stanjima

model zahtjeva vs. modelu otkria - uobiajena metoda pouavanja poznata je kao biheviorizam
odreuje poeljna ponaanja uenika, mjeri ponaanje, nagrauje pozitivno ponaanje i kanjava ono
negativno ( po SKINNERu) taj model = model zahtjeva - zastario

danas je klima u uionici drugaija, uenik se osnauje, pojedinac velia i razvija se kritiko miljenje

staro razmiljanje: bihevioristika teorija: uenik kao subjekt, nastavnik identificira, mjeri i zahtijeva eljene
posljedice vs. novo : Kako ljudski mozak prirodno ui najbolje i to moemo uiniti kako bismo mu osigurali
optimalnu sredinu za uenje?

staro: neki ljudi prave razliku, neki ne- pa stoga uloimo vie u one koji su vani vs. novo : Ili nitko od nas ne
pravi razliku ili svi pravimo razliku, prema tome ,ja pravim razliku.

staro: ja sam rtva okolnosti koje su izvan moje kontrole. vs. novo Ne mogu kontrolirati sve, ali mogu
kontrolirati svoje odgovore na sve.

staro: nastavnik predstavlja svoj pogled na svijet kao istinit, a uenik mora taj pogled prihvatiti. Vs. novo:
nastavnik od uenika saznaje koji stil preferira i ulazi u uenikov svijet da bi unaprijedio komunikaciju i
uenje

staro: izbjegavajte pogreke- one su loe. Dajte uenicima loe ocjene za loe rezultate. vs. novo:
pogreke pruaju vrijednu povratnu informaciju i mogunost razvoja, te moemo uiti iz njh.

staro: neki e uenici biti neuspjeni bez obzira na to to se ini. To je jednostavno tako. vs. novo:
Usadite stav uspjeha. Poveajte vlastitu fleksibilnost i rezultati vaih uenika e jako porasti.

staro: testirajmo uenike da otkrijemo jesu li daroviti ili ne. vs. novo izvucimo darovitost iz svakog
uenika iz kojeg moemo

uvjetovanost svojim uvjerenjima: subjektivnost: nesvjesne reakcije; kognitivna disonanca

( zanemarivanje dobrog zakljuka koji je donio nama antipatian uenik ); halo efekt ( omiljenim
uenicima oprataju se male nepodoptine); projekcija ( tendencija da vidimo u drugiam ono to
nam se (ne) svia kod nas samih)

naa konverzacija utjee na nae rezultate

staro: obiljeite uenike na temelju postignua u razredu. vs. novo: postupajte s negativnim
ponaanjem u razredu kao s privremenim i sa svakim uenikom kao da ima neograniene
sposobnosti.

misija super nastavnika je ponovno otkriti radosti uenja sa svojim uenicima kao partnerima

staro : nastavnik kao ef, zvijezda, autokrat uionice vs. novo : uenici kao proaktivne, odgovorne,
sposobne zvijezde uionice.

Pouavanje i uenje je cjeloivotni proces, ne dogaaj ili nastavni sat ili dan u koli.

Tao uenja : mudar nastavnik daje drugima rije; umjesto da se trudite, budite oputeni:
pouavajte primjerom i vie toga e se dogoditi; nedovoljno mudar nastavnik tjera i prisiljava
ljude i situacije, te se esto iznervira

Staro : nastavnikov je posao ispuniti uenike znanjem; vs. novo: nastavnikov posao je sluiti kao
katalizator tako da uenici mogu razviti ljuba prema uenju i znanje kako najbolje uiti

Super-nastava zahtijeva carpe diem stav: napraviti najvie od dananjeg dana ( ako nam ivot
daje limune, nauiti od njega raditi limunadu)

Pouavanje kao plaeni seminar iz osobnog razvoja , uspjesno pouavanje u dananjoj klimi
zahtijeva osobni razvoj i profesionalni rizik

6. Pobrinite se za poslovnu stranu pouavanja

-

pouavanje trai ispravne stavove, umijea, znanje, iskustvo i poslovnu otroumnost ( to vie o sebi
razmiljamo kao o profesionalcu, bit emo bolje pripremljeni za posao obrazovanja) : npr. otkrivanje tradicije
u koli, upoznavanje drugih nastavnika i vanih ljudi u koli, profesionalno ponaanje ( profesionalno
oblaenje, tonost, ulanjenje u udrugu za usavravanje nastavnika, nabava posjetnice, pronalaenje
nastavnika-mentora)

IZGRADNJA POZITIVNIH ODNOSA S RODITELJIMA

-

odravanje roditeljskih sastanaka: pripremiti se za roditeljski sastanak (predoiti im rad djeteta te time
podkrijepiti svoju zabrinutost ili pohvalu; gledati na taj sastanak kao na timski rad, slagati se s tvrdnjama
roditelja a ne im se suprotstavljati, pitati ih za miljenje, na samom poetku razgovora pronai teme u kojima
se slaemo, odravati kontakt oima i smjekati se: u razgovoru s roditeljima, na je cilj prikupiti obavijesti
koje e nam poslije pomoi rijeiti probleme)

pametne ideje: diskretno paziti na vrijeme, pripremiti 5 pozitivnih stvari koje smo primijetili kod uenika,
potom rei neto o izazovima i svojim prijedlozima za poboljanje, te izbjegavati usporedbe s drugim
uenicima; teme za moguu raspravu: primjerenu sredinu za uenje kod kue, optimalna prehrana, zadae i
uenikovi ciljevi; roditeljski sastanak je zlatna prilika da se na uenika utjee putem roditelja, ali bez obzira na

to koliko je roditelj frustriran, nikad ne smijemo obeati neto to bi odstupalo od naih osobnih i
profesionalnih standarda
-

uspjeno ocjenjivanje: uenikove ocjene trebale bi se temeljiti na razliitim oblicima vrednovanja, uenicima
treba omoguiti da njihove jake strane zasjaju u raznim podrujima inteligencije; da bismo odredili iroke
sposobnosti uenika, trebali bismo koristiti niz medija poput voenja biljeki za vrijeme uenja, drame,
debata, glazbe, igranja uloga, prezentacija, neka uenici sami izmisle ispitna pitanja

potaknuti roditelje da izbjegavaju davati nagrade za ocjene, neka pravila ocjenjivanja budu napisana u
uionici (uenici ne mogu ispuniti nastavnikova oekivanja ako ne znaju koja su)

treba izbjei obiljeavanja ( umjesto Suzana je problem. treba rei Suzana esto ometa druge uenike.);
KLJU DOBRE POVRATNE INFORMACIJE JE TO DA JE JASNO ODREENA, TONA i DA SE DAJE U
BRINOJ I UGODNOJ SREDINI KOJA PODUPIRE CILJ NAPREDOVANJA I UENJA

podjela izvjea o ocjenama ( report cards) : 1. razgovor s uenicima o tome emu slue ocjene
( prikazati to kao pozitivno iskustvo, naime svi trebamo povratnu informaciju i da taj izvjetaj nije nita
drugo nego to, te im objasniti da je njihova svrha poboljanje njihovog uenja), 2. podijeliti izvjea o
ocjenama na kraju sata ( uenici se trebaju osjeati slobodnima razgovarati o razlogu dobivanja neke
ocjene); ako nas roditelj kontaktira jer nije zadovoljan s ocjenama, vanije je dobro sluati nego
snano debatirati, te usmjeriti razgovor na to kako unaprijediti uenikovo uenje

PREDSTAVLJANJE U NAJBOLJEM SVJETLU samopouzdanje, imati puno energije, ukljuenost u opi

zdravstveni fitness program ( smanjenje stresa, oputanje, dobra prehrana, vjebanje) nae zdravlja utjee
na grupne interakcije, osobne odnose, razinu energije i samopouzdanje- kad se dobro osjeamo, bolje drimo
nastavu

TJELESNE PORUKE dranje tijela je nesvjesno sredstvo komunikacije i alje niz poruka o naoj srei,
samopouzdanju,razini energije (potvreno je da su ljudi ije je dranje tijela nesigurno, pogrbljeno i umorno
skloniji biti napadnuti fiziki,a to pozivaju i na verbalne i mentalne napade); kljuno pitanje:
PREDSTAVLJAM LI SE S PONOSOM, DOSTOJANSTVOM i ENERGIJOM? te ODRAAVA LI TO MOJE
DRANJE?; stavovi poput: Samo da preivim dananji dan itekako se odraavaju u nastavi bili mi toga
svjesni ili ne uenici vie naue od nas kao osobe nego iz nastavne jedinice

STANDARDI ODIJEVANJA: Malloyevo istraivanje o utjecaju odjee na uenje u razredu ( urednost se

rauna; ono to s udaljenosti od jednog metra izgleda sjajno moda i nije takvo s 5 metara; izbjegavati jake
uzorke jer ometaju publiku)

NAE IZRAAVANJE: neprofesionalno je i beskorisno kritizirati ili donositi kritike vrijednosne sudove o
drugim ljudima ( razlika izmeu suda: Ivan je prava budala; ne eli uiti. i primjedbe: Ivan govori
povienim glasom i ne pie zadae. )

POTVRDITI POZITIVNO uenikova tvrdnja Uasan sam u tome moe ga sprijeiti od daljnjeg napretka,
produktivnija potvrda je Jo nisam siguran u tome, ali znam da u s vjebom postati.; ipak nastavnik ne
smije ueniku rei da je gnjavator, glup ili lijen, ali mu moe rei kako njegovo ponaanje djeluje na njega :
Iritira me kad kasni.; dvostruki je standard to uenici mogu profesore nazivati pogrdnim imenima a
nastavnici im ne mogu uzvratiti, ali nastava trai debelu kou a zlatno srce = pohaanje satova glume moda
bi svakome pomoglo da iskoristi svoju karizmu ( gluma potie oblike samoizraavanja izraze lica koji e
stvoriti neizvjesnost, iznenaenje, itd.)- najvaniji klju za stvaranje boljih uenika je PRUANJE PRIMJERA

7. PLANIRANJE NASTAVNE JEDINICE

- usprkos tradicionalnom uenju da treba izraditi nastavne jedinice na temelju toga to se planira
pouavati, planiranje uenja nasuprot planiranju nastavne jedinice znai da planovi ukljuuju
strategije koje imaju najvie smisla za gradivo i uenike ( planovi koji najboje funkcioniraju su
fleksibilni, interdisciplinarni i iz stvarnog ivota)
- pristup u kojem je uenik u sreditu popularizirao je psiholog Carl Rogers ( pojam terapije u kojoj je
u sreditu klijent) 1960-ih godina: produktivnije je usredotoiti se na potrebe klijenta ili uenika nego
na potrebe sustava, ak i dobro osmiljen plan nastave propast e bez sposobnosti i znanja umjenog
voditelja koji razumije svoju publiku: super-nastavnik je u svakom trenutku spreman neto dodati ili
izbaciti iz svog plana, te ako je potrebno, potpuno promijeniti kurs
POKRIVANJE SADRAJA NASUPROT OTKRIVANJU UENJA
Smisao nastavnikog zanimanja nije ispunjavanje uenika injenicama, ve otvaranje uenika
prema uenju ( stvaranje sredine u kojoj se odvija ispunjavajue i osnaavajue uenje)
Stvaranje plana nastavne jedinice omoguava jasnou koja vodi do bolje usklaenih satova
Proces planiranja je vrlo bitan jer osigurava odreivanje ciljeva, osmiljavanje glavnih toaka i
izradu putne karte; vani su i prilagodba i provoenje plana jer je uspjeh plana nastavne jednice
vie vezan uz to kako je on predstavljen nego kako je strukturiran, te uvijek treba ostaviti mjesta
spontanosti
Plan nastavne jedinice je kao menu u restoranu, ali on nije jelo. integritet plana,
slaganje plana s ciljevima uenika, realistinost plana, ciljevi kao pomak naprijed i izazov za
uenike; primjeri ciljeva koje je tee mjeriti: uenikov pozitivan stav, stilove uenja, obrasce
znaenja ( znaju li uenici prepoznati modele i obrasce u procesu uenja?) jasan, mjerljiv i
objektivan cilj je: znati napisati tonu formulu fotosinteze, ali dobro razumjeti fotosintezu je
subjektivan i nemjerljiv rezultat
TRI GLAVNA PODRUJA UENJA
1.

KOGNITIVNO ono to znamo + ( znanje sposobnost dosjeanja i definiranja), razumijevanje

(sposobnost izraavanja vlastitim rijeima), primjena ( uporaba sredstava izvan konteksta), analiza
(sposobnost primjeivanja dobrih i loih strana), sinteza ( stvaranje iz drugih dijelova), vrednovanje
( usporeivanje i stavljanje u kontrast)

2.

PSIHOMOTORIKO tjelesna umijea + tonost, koordinacija ( sposobnost kretanja unutar

parametara), manipulacija ( stvaranje uzroka i posljedice)

3.

AFEKTIVNO vrijednosti, osjeaji, stavovi + prisutnost ( sudjelovanje), odgovaranje ( i njihov

intenzitet), pridavanje vanosti ( afiniteti), izraavanje vrijednosti ( spremnost izraavanja miljenja)

UBRZAVANJE UENJA
-

pojam akcelerirano uenje - Sheile Ostrander i Lynn Schroeder ( 1979) = pojam bugarskog
pedagoga Lozanova sugestopedija - splet istraivanja raznih znanosti : koritenjem veeg
potencijala ljudskog mozga takoer moemo ubrzati uenje od 3 do 10 puta u odnosu na rezultate
tradicionalnih metoda

SASTOJCI USPJEHA: ubrzano uenje postie se omoguavanjem poticajne sredine koja olakava
pozitivan i zabavan angaman ( akcelerirani uenik postaje intrinzino motiviran za uspjeh,
samopouzdanje a rezultat je ljubav prema uenju)

7 NUNO POTREBNIH ELEMENATA:

1.

SENZORNO BOGATA UPIJAJUA SREDINA ( motivirajui natpisi, miris cvijea, poticajna glazba)
stimulira mozak i potie uenika da zakorai u drugi svijet

2.

PRIPREMA UENIKA I STVARANJE UVJETA ZA UENJE napadanje prepreka uenju za koje supernastavnik zna da postoje kod svakog uenika ( intuitivno-emocionalne: strah od neuspjeha; kritiko-logike:
kritiki samogovor uenika; etiko-moralne: vjerovanje da je uenje teak posao; bioloko-medicinske:
neuinkovitost u uenju zbog loe prehrane ili koritenje droga; kulturno-socijalne: pritisak vrnjaka,
zastarjeli kulturni obiaji: takvi se izazovi mogu prevladati ukljuivanjem i komunikacijom; institucionalnotjelesne: izazovi koji stvaraju birokracije ili oni koje potie televizija i mediji: mrnja prema autoritetu,
nepotivanje kole)

3.

IMPLEMENTIRANI VIESTRUKI STILOVI UENJA/ INTELIGENCIJE izlaganje gradiva imajui na umu

viestruke stillove uenja

GARDNEROVIH 7 TIPOVA UENJA

Vizualno, auditivno, gustatorno

1.

Apstraktno, konkretno, globalno i linearno

Induktivno, deduktivno, intuitivno, (ne)sparujue.

2.
3.
4.

Ovisno o podruju i neovisno o podruju

5.

Koje se odnosi na sadanjost, prolost i budunost

6.
7.

VERBALNO- LINGVISTIKI
predavanje, razgovor, itanje
INTERPERSONALNI - timski rad
TJELESNO-KINESTETIKI - pokret
PROSTORNI umjetniki rad, umne
mape
INTRAPERSONALNI- samovrednovanje,
intuicija
MATEMATIKO-LOGIKI- rjeavanje
problema, matematika
RITMIKO-GLAZBENI- glazba, zvuk

4.

UENJE KOJEM JE U SREDITU UENIK

uenik razvija odgovornost i postaje motiviraniji kad on mora odluiti o npr. temi , sadraju, hoe li neto
raditi sada ili poslije, neka oni izlau, ubacivanje prijedloga u kutiju, hvaliti uenike, biti primjer za empatiju

5. POZITIVNA SUGESTIJA
- posteri s pozitivnim izjavama, osmijeh uenicima kad ih pozdravljamo, prianje mitova s temama koji dopiru do
nesvjesnoga
6. UKLJUIVANJE EMOCIJA
-

zato? 1. emocije se mogu ukljuiti jedino ako je uenik pripremljen za uenje; 2. emocije su jedan od naina
ukljuivanja dugotrajnog pamenja, 3. uenje esto poinje sporedno te ga tako uenik doivljava manje
stresnim; 4. emocije stvaraju pozitivne kemijske spojeve u mozgu

7. ORKESTRIRANO UENJE
- sve ovisi o stanju; to vie promatramo stanja uenika i radimo s njima, postat emo djelotvorniji ( strategijama
prizivanja entuzijazma, brinosti, zanimanja, povjerenja, panje) : koje strategije moemo primijeniti da bismo
pomogli ueniku koji se mui da postigne stanje prihvaanja uenja?
model svladavanja umijea: za svako umijee koje se poduava, treba si postaviti pitanje: jesmo li stvorili
primjereno stanje( jesu li uenici spremni za uenje?), jesmo li odredil irazultate uenja, znaju li uenici na to
moraju obratiti panju, znaju li uvjebati umijee s partnerima ili u malim skupinama, jesu li upute jasne, ima li
provjere uenja?,

PLANIRANJE SADRAJA UENJA 7 stupnjeva:

1. PRIPREMA pokazati uenicima globalnu sliku predmeta; pouiti ih kako uiti; otkriti zanimanja uenika,
poveati svoj kredibilitet dobrom organizacijom i poznavanjem predmeta
2. GLOBALIZACIJA kontekst za uenje gradiva; konkretni dokaz umijea koje treba svladati; potaknuti uenike
3. INICIJACIJA zainteresirati uenike za cjelokupnu temu umjesto da to inimo korak po korak
4. ELABORACIJA tematsko povezivanje pojmova, traiti od uenika da postavljaju pitanja, neka uenici
pogledaju film, napiu kreativan rad o temi, omoguiti grupne rasprave
5. INKUBACIJA omoguavanje vremena za samostalno razmiljanje
6. VERIFIKACIJA neka uenici odre referat u razredu, neka osmisle ispitna pitanja, neka izrade projekt, igraju
uloge, napiu test koji e sami ocijeniti i nee predati
7. PROSLAVA vrijeme je za pohvalu, osigurati priznanje i komplimente, u ovom koraku se stvara ljubav prema
uenju

POVEZIVANJE PREDMETA

- mozgu najvie odgovara uenje u stvarnom ivotu, koje ga zaokupi i koje se dogaa iz vie izvora, frakturirano
uenje ( povijest neega, sigurnost, umijee, dobre strane) moe ubiti ljubav prema uenju

INTERDISCIPLINARNI PRISTUP

- uenicima treba usaditi svijest o vezi izmeu uenja u razredu i stvarnog ivota ( interdisciplinarno uenje je
proces blii nainu na koji je ljudski mozak prirodno stvoren za uenje) planiranje interdisciplinarne studije:
predstaviti meusobno povezane teme, ukljuiti situacije iz ivota, odrediti tjedne teme ( novine, televizijske
emisije, modeli...), odrediti izvore uenja: knjige, CD-i, gosti predavai...., ukljuiti i Bloomovu Taksonomiju
( npr. tema zoolokog vrta znanje nabrajanje ivotinja; primjena gradnja modela ZOO vrta, analiza- pisanje i
pjevanje rap pjesme o ivotu ivotinja u ZOO-u, sinteza- pretvarati se da posjetitelji dolaze iz svemira i ele
napraviti ZOO za ljude); treba zadrati fleksibilnost iako je plan specifian

8. Sredina za uenje
- velik utjecaj okoline i na uenike i na nastavnike s obzirom na broj sati provedenih u uionici
- pogodna sredina potie pozitivan odnos izmeu uenika i nastavnog predmeta, potaknuti na
znatielju, doprinijeti uenikovoj odgovornosti, pomoi da uionica postane zgodno mjesto za boravak
- sve to je o mozgu otkriveno u posljednjih 20 godina sugerira da nam je potrebno vie poticaja,
promjena, pokreta i perspektiva u uionici ( najneproduktivniji nain je standardni oblik mirnog
sjedenja u klupi, stoga bi trebalo organizirati izlete itd.), sustav gdje e se skupine uenika izmjenjivati
i paziti na red ( + slike, crtei itd.)
- to poduzeti u sluaju opasnosti? popis brojeva oblinjih lijenika, poznavanje procedure u sluaju
poara, poplave, potresa, nestanka struje i meave
- temperatura optimalna za rad je 20-22C
- poticaji sa zida posteri ivih boja i sadraja, izvjetaj o rezultatima, ploa za komunikaciju ( za
porukice itd.)
- ploa za floramstere
- raspored u prostoriji
- sjedenje omoguiti uenicima razliit raspored sjedenja
- probijanje leda pozdravljanje uenika na vratima je jednostavan nain za pripremu produktivnog
sata + svjetla, zaigrana uionica uinit e prostor udobnim

9. Umijea izlaganja
- Odreenje komunikacije znaenje nae komunikacije je odgovor koji dobivamo ( poviemo li
poar a 10% uenika ostane sjediti mislei da se alimo, nije dobro)
- 3 elementa komunikacije:
1. Sadraj ili to govorimo tema; sposobnosst izgraivanja odnosa, stvaranja motivacije

2. Prenoenje ili kako to govorimo dranje tijela, kontakt oima, izrazi i geste
3. Kontekst ili uvjeti i okolnosti raspoloenje, pravila, predznanje...
USPJEH U IGRI KOMUNIKACIJE:
o

Jasne, dobro odreene posljedice interakcije

Dobro razvijena percepcija da bismo znali koje odgovore dobivamo

Golema fleksibilnost da moemo mijenjati ono to inimo ako zatreba

Osobna obaveza prema sluateljima spremni smo pokuavati sve dok ne uspijemo

- komunikacija na toj razini trai obzirnost prema razliitim ciljevima, budnost, jasnou i strpljjivost
- neka svaki dan bude izazov- istegnite se i pokuajte dosegnuti novu razinu

PLANIRANJE i ORGANIZACIJA
- u planiranju svog izlaganja uvijek uzeti u obzir uenika a manje one sjajne stvari koje elimo pouavati ( kakav je
mentalni sklop uenika?, to on ve zna?, koji su mi izvori pri ruci?, koliko mi je vremena na raspolaganju?)

BILJEKE : 1. umna mapa koja prikazuje glavne toke

2. detaljniji prikaz na komadu papira ili karticama s biljekama
3. openiti pregled na velikom papiru koji emo staviti na zid prostorije

POETAK SATA: poetak izlaganja: usmjeravanje publike, pregled materijala, motiviranje, inspiriranje...

4 kljua koja otvaraju vrata:

PRIVLAENJE PANJE ( ako ne privuemo panju sluatelja na poetku izlaganja, vjerojatno je uope

neemo privui, oni stvaraju prve dojmoverjeenje: ukljuivanje emocija)

STVARANJE DOBRIH ODNOSA I POVJERENJA ( drati se obeanja, brinuti se za uenike kao

pojedince)

STVARANJE RELEVANTNOSTI ( uenici trebaju znati to mogu oekivati od nas)

STVARANJE OZRAJA ZA UENJE ( uklanjanje stresa, straha, tjeskobe u razredu)

BAVLJENJE STRAHOVIMA I BRIGAMA UENIKA veina njih se boji da e predavanje biti dosadno:

Jesmo li zanimljivi? uenici se najvie boje DOSADE!!!

Jesmo li kompetentni? vano je dokazati kredibilitet i profesionalnost tako da uenici imaju povjerenja

u nae sposobnosti

Jesmo li pravedni i pouzdani? uenici se esto boje loih ocjena ili nedobivanja zasluene ocjene ---

treba im osigurati to da znaju t trebaju uiniti kako bi uspjeli, te znati ostala pravila ( smiju li ii na zahod,
to se dogaa ako zakasne, vau kaugumu, jedu ili ometaju sat?)

Treba im predoiti dobrobiti sluanja na satu ( npr. pitanjima tko misli da im uenje predugo traje,

tko bi elio znati tri naina da prepolovi vrijeme uenjaitd.)

IZLAGANJE GRADIVA
atraktivni naslovi, varijacije tona glasa, pozitivno sroene reenice ( umjesto nemojte kasniti, rei
doite na vrijeme), kretanje odmor od 60 sekundi za istezanje

ZAVRETAK SATA: RASTANAK JE TAKO SLATKA TUGA: za neke nastavnike zvono napravi svoje, za druge
je sat gotov kad ponestane gradiva:
DOBAR ZAVRETAK SATA: treba povezati komadie i staviti dijelove u odnos sa cjelinom, nudei uenicima
vrijeme za integriranje gradiva ( jesam li ita nauio...): 5 elemenata:
Osjeaj da se neto postiglo - pomak
Potvrda da je postignuto bilo korisno - potvrivanje

 Da je shvaeno i da se u to vjeruje internalizacija

Da publika zna koji je idui korak nastavak
da je bar zasad potpuno- cjelovitost

STRATEGIJE PONAVLJANJA I VREDNOVANJA: usmena vjeba dosjeanja otvorenog tipa, npr. Danas
smo poeli s pojmom ________ ( uenici odgovaraju uglas) ; debate ( voditelji skupina?), TRAENJE
POVRATNE INFORMACIJE ( npr. anketnim listiima: Ono to mi se na nastavi najvie/ najmanje svidjelo
je____________ . Nastava bi bila bolja da _____________.)

PREGLED NADOLAZEIH ATRAKCIJA: na iduem satu uit emo 10 novih francuskih rijei koje e vam
pomoi da se izvuete iz guve

ZAVRNI RITUALI : neka kraj sata bude pamtljiv

10. Mona umijea sluanja

-

dva uha, jedna usta zlatno pravilo

najtee pogreke sluanja: pobijanje, rasprava i prepiranje s govornikom; stalno iznoenje vlastite prie,
slaganje sa sluateljem kada se zapravo ne slaemo, priprema da sve to ujemo nadmaimo komentarima
kako smo mi to uinili pametnije, lake, jeftinije; preusmjeravanje panje na sebe, oitavanje bukvice drugoj
osobi, stalno uvjeravanje da e sve biti u redu, pretvaranje da sluamo, sluanje kao da se moramo braniti ili
opravdavati vlastito gledite, nuenje slinih pria, davanje savjeta za koje nas najee nitko ne pita i
preosobno shvaanje poruke
SLUANJE: obaveza da se razumije stvarnost drugoga
Koritenje glasa koji slua: kad elimo da nas sluaju, trebamo koristiti glas za pristupano sluanje:
raznolikiji glas koji uvijek zavrava viim tonom( koji potie postavljanje pitanja, dok snieni ton kae to je
tako)

6 stilova sluanja: 1. DOKONI SLUATELJ prisutan tijelom, ali ne uvijek i duhom: slua to mu se svia
2. UKLJUENI SLUATELJ- oslanja se na kljunu ideju, opaa neverbalne poruke
3. SLUATELJ USMJEREN NA STIL- vrednuje poruku prema mediju, slua stil
4. TEHNIKI SLUATELJ slua one s uspjenom biografijom
5. EMPATINI SLUATELJ prati emocionalno stanje govornika
6. SLUATELJ KOJI SE NE PRILAGOAVA usmjeren na informacije koje
ga se izravno tiu, ima uzak raspon sluateljskih interesa

itanje neverbalnih znakova ( pogurena ramena: nesigurnost, negativizam; obje ruke sklopljene: eljenje,
oekivanje)

precizno sluanje: bez prekidanja, pitati za vane detalje, potivanje sluatelja

11. Uspjene interakcije

-

interakcije izmeu uenika i nastavnika

proces uenja se dogaa kad su uenici spremni prihvatiti ga, te nam je u interesu da se dobro osjeaju
( uspjena interakcija: potovanje i pravedno postupanje; obje osobe postiu eljene rezultate; svaka osoba
osjea potpunost interakcije) ako uenici ne sudjeluju u nastavi, treba imati na umu da neprirodna okolnost
gui izraavanje
strategija postavljanja pitanja: trebamo se uvjeriti da govornik ima panju razreda ( izbjei
komentare tipa: Razred je bio nemiran, molim te, postavi isto pitanje ponovno., radije Ovo
pitanje je vano i elim da ga svi uju. )

uenike vie zanima koliko nam je stalo nego koliko znamo

treba ohrabriti uenika odmah mu zahvaljujui na postavljenom pitanju

kako se nositi s neugodnim pitanjima? pitati uenika da objasni to mu se ne svia

STARO: Podignite ruku ako mi moete rei kako bi SAD mogle smanjiti nezaposlenost. vs. NOVO Svi se
spremite za odgovor na sljedee pitanje: kako bi SAD mogle smanjiti nezaposlenost? ( postavljanje
sadrajnih pitanja u kojim se uenici ne osjeaju neuspjenima)

Za pitanja i odgovore treba stvoriti klimu u kojoj je u redu grijeiti, dajte uenicima sva pitanja koja e biti
postavljena na ispitu unaprijed

pogreni odgovori putem kojih se ui ponekad mogu biti korisniji od tonih

kako se nositi s netonim odgovorima? str.154

12. Aktivnosti uenja i aktivnosti koje podiu energiju

- ranih 1970. istraivanja su dokazala i opravdala vanost pouavanja uz raznolikost strategija poput humora,
glazbe, glume, igara, zagonetki i kooperativnog uenja ( whole brain learning)
- opravdanje za igre i aktivnosti: Gardner kae da uenici ne samo da mogu biti inteligentni na vie naina
( viestruke inteligencije), nego i kako njegovati tih 7 podruja ( tjelesno-kinestetike, prostorne, verbalnolingvistike, intrapersonalne, glazbeno-ritmike, matematiko-logike aktivnosti)
-

otkria u istraivanju mozga opravdavaju upotrebu mnogih vrsta igara koje smo prije odbacivali kao
igrarije: ta otkria ukljuuju: 1) ULOGU EMOCIJA ( pomae aktivirati podruje sredinjeg mozga bolje
razumijemo ono to uimo, vjerujemo u naueno i lake pamtimo ono to uimo); 2) KNJINICU STANJA
UMA I TIJELA( nae tijelo ima knjinicu memorija koje se aktiviraju u svakom fiziolokom stanju(igranje
uloga i druge igre pomau nam da pamtimo i miiima i mozgom); 3) VANOST VJEBANJA MOZGA
NISKE RAZINE OPASNOSTI i VISOKOG IZAZOVA (u okolini visoke razine stresa, prirodne reakcije za
preivljavanje imaju prednost nad miljenjem vieg reda)---> olakavanje uinkovitih aktivnosti uenja
zahtijeva organizacijske sposobnosti

PREDNOSTI ISKUSTVENOG I SURADNIKOG UENJA

taj grupni proces je najbolje sredstvo za razvijanje uenja niske razine stresa u uionici ili izvan nje

najplodonosnije uenje je bilo kada dijete neto radi, samo ili u grupi, i bez obzira na dob,
uspostavlja kontakt i ui od svakoga ( predavaki tip nastave spreava bilo kakvu interakciju i
suradnju

izmeu uenika, te su oni kroz godine postali zatvoreni), kooperativne razredne

aktivnosti mogu razbiti neproduktivnost i stvoriti nove prilike za uenje; prednosti iskustvenog
uenja: zajedniko biranje strategije uenja ( teamski rad!!!), oputeno neformalno ozraje ( uz
uenje je povezano pozitivno stanje), bliskost ( stvara se obiteljsko okruenje), uenici imaju vie
prilike za iznoenje vlastitog iskustva ( aktivnosti u malim grupama potiu vee sudjelovanje),
kreativnost (stjeu se sposobnosti kritikog razmiljanja i rjeavanja problema), znatielja (snana
elja da se shvati i naui, svijet odraslih je siv u odnosu na 3D djeji svijet pun novih boja, mirisa i
osjeaja); mogunosti ( raznolikost aktivnosti u razredu osigurava alternativne naine za uenje),
sadraj cijelog predmeta ( aktivnosti koje su dobro izabrane, planirane, izvedene i dovrene mogu
sadravati velike koliine znanja i iskustava, te uenicima pruiti sliku cijelog predmeta, a te iste
aktivnosti mogu nastavniku pruiti povratnu informaciju o time tko treba pomo a tko ne), lakoa
uenja ( odmak od rutine), vlastita vrijednost i potvrda, integracija ( aktivnosti uenja nude
mogunost za interakciju s gradivom u tjelesnom smislu, dok um nesvjesno integrira iskustvo u
cjeloivotno uenje uenika) - tim postupcima mogue je smanjiti nedisciplinu, uenici su esto
nedisciplinirani kad se dosauju ili su nedovoljno fiziki aktivni

4 KORAKA DO USPJENOH AKTIVNOST UENJA:

ODABIR i PLANIRANJE ( namjeravani cilj, za koliko je ljudi aktivnost zamiljena, je li
aktivnost zanimljiva, je li potrebno prijanje iskustvo da bi se aktivnost uspjeno izvela, moe
li se aktivnost uspjeno izvesti tijekom raspoloivog vremena?)
POSTAVLJANJE I UVOD to za uenike osobno znai aktivnost koju predlaemo, poticanje
tjelesne aktivnosti, neka se zna cilj, neka upute budu jasne, podjela u manje grupe ( pravedna
podjela- M/F, dobri i zloesti uenici pomijeani, sluajni odabir (odbrojavanje jedan, dva,
tri)
IZVOENJE I ODRAVANJE nadgledati aktivnost- ako je dosadna, ili je oivjeti ili skratiti i
gubitke svesti na minimum
ZAVRETAK ili DEBRIFING izvoenje zakljuaka iz onoga to smo taj dan nauili, u
idealnom sluaju, rezultati i zakljuci koje e uenici dobiti su povezani s osjeajem povjerenja
i znanja

AKTIVNOSTI GRUPIRANE PREMA VIESTRUKIM INTELIGENCIJAMA

verbalno-lingvistike,

intrapersonalne,

glazbene,

matematike,

prostorne

(umne

mape),

interpersonalne ( prijateljstvo, timovi, rasprave, referati), tjelesno-kinestetike aktivnosti

kako potaknuti uenje? ---> bacanje lopte, sluanje glazbe, plesanje, frizbi ponavljanje
(bacanje frizbija i ispitivanje), interview sa strunjakom ( pola razreda je strunjak, druga polovica
novinar koji pita strunjaka za objanjenje, maioniarska toka, predstavljanje prijatelja iz
razreda, prianje viceva, Oko svijeta- postavljanje pitanja i doputen odreeni broj koraka ako znas
odgovor )

13. Strategije uenja

-

u razredu uvijek imaj biljenicu ( uenje od samog sebe, uenika, trenutka - pamenje je rijetko
toliko pouzdano kao entuzijazam trenutka)

koristiti se vizualizacijom i voenim oputanjem 7 koraka kako to postii: 1. itati svoju publiku;
2. Biti dobro pripremljen, 3. Znati svoj cilj, 4. Odravati atmosferu niske opasnosti i niskog
pritiska; 5. Koritenje multisenzornih pojmova, 6. itanje reakcija svojih uenika, 7. Izvoenje iz
stanja oputanja

ODREIVANJE CILJEVA: ciljevi su najbolji: kada ih odredi uenik, kad su konkretni i specifini,
kad imaju odreeni rok, kad ih uenici esto samostalno vrednuju, kad se povremeno mijenjaju

CHUNK UP ( pronalaenje sljedee vee skupine iste vrste) / CHUNK DOWN ( razbijanje iste
skupine na manje jedinice) = povezivanje/ ralanjivanje blokova informacija

oputanje poboljava uenje ( istezanje, humor, glazba, igre, krede u boji, govorenje o stvarima
ivahno, flip charts, kartice za izlaganje, kartice za raspravu, natpisi i posteri, multimedijski izvori,
gosti predavai, poticanje uenika na bolje vaenje biljeaka- boje, dodavanje emocija u uenje
jer one poboljavaju dugotrajno pamenje)

KAKO UKLJUITI EMOCIJE? Modeliranjem ( ako nastavnik pokazuje ljubav prema predmetu,
ljubav e prijei i na uenike), proslavama ( priznanja, tulumi, pljesak, glazba), igranjem uloga,

kontroverzama ( debate, dijalozi), ritualima ( koji se redovito koriste u nastavi), timovima,

umjetnou
-

Stanje uvjerenja: sve ovisi o tome u kakvom smo stanju, potaknuto je trima varijablama:
MODALITETOM( ili vizualno ili auditivno ili kinestetiko), FREKVENCIJOM ( koliko je puta
stanje doivljeno nakon poetnog uenja), TRAJANJEM (duina potvrde)

kako postajemo samouvjereni? unutarnjim osjeajem samopotvrde, da smo neto nauili;

GENIJI djeca koja postaju motivirana, spremna na izazov i ne blokira ih neuspjeh: kako stvoriti
takve uenike? 1) uvjeriti ih da uloe napor u gradivo, 2) pruanje primjera (neka nam neto ne
uspije, pa onda se dovedemo u stanje da pokuavamo rijeiti problem sve dok nam ne uspije), 3)
kad vidimo razvoj negativnog stanja, treba ga prekinuti nekom drugom aktivnou

14. Rituali i potvrde

-

globalizacijski rituali uenicima se daje pregled to e uiti tog dana

implementacija rituala u uionice

15.Viestruke inteligencije
-

Stenberg ( 1985): inteligencija = sposobnost da spoznamo svoje jake i slabe strane te sposobnost
skoritenja jakih a kompenzacije slabih strana

- Gardnerovih 7 inteligencija:

1)

LOGIKO-MATEMATIKA

2)

INTERPERSONALNA

3)

SPACIJALNA

4)

GLAZBENO- RITMIKA

5)

INTRAPERSONALNA

6)

TJELESNO-KINESTETIKA

7)

VERBALNO-LINGVISTIKA

INTELIGENCIJE se vie razvijaju nego nasljeuju, a razliite kulture sklone su jaati odreene
vrste inteligencije

integriranje svih 7 vrsta inteligencija kroz kurikulum ( uenici e biti sigurniji u uspjeh budu li

znali da se sve njihove inteligencije vrednuju i cijene) nema grupiranja po sposobnostima

-

vrijeme je da pedagozi i roditelji prestanu postavljati pitanje: Koliko si pametan? nego Na koje
si naine pametan?

16. Glazba u uenju

Sasvim jednostavno, glazba je dobra za vas-fiziki, emotivno i duhovno. To moe ojaati um,
osloboditi kreativni duh i, udesno, ak i ozdraviti tijelo. Don Campbell, Iz knjige Mozartov efekt

17. Timovi i suradniko uenje

suradniko uenje- aktivni proces uenja u kojem se njeguju akademske i socijalne vjetine kroz

izravnu interakciju uenika

kompetitivna grupa je najei oblik grupe koju nastavnici koriste: natjecateljski duh

gubi/dobiva
dobre strane suradnikog uenja: ukljuivanje uenika iz prilagoenog programa, poboljane

socijalne vjetine, jai osjeaj pripadnosti, porast samopotovanja, vea odgovornost

sastavnice suradnikog uenja: 1. pozitivna meuzavisnost, 2. izravna interakcija, 3. individualna

odgovornost, 4. suradnika umijea

proces u 10 koraka:

1. SADRAJ odrediti jasne ciljeve

2. OBJANJAVANJE ZADATAKA jednostavne, jasne upute
3. SAM "TRENUTAK" potaknuti uenike da razmiljaju o zadatku
4. USMJERITI NA SURADNJU vjebanje u grupi itd.
5. ZAPOETI GRUPNI RAD - uz minimalne intervencije s nastavnikove strane
6. GRUPNE IZJAVE rei uenicima kako grupni proces moe poboljati sve sposobnosti
7. UENICI MEUSOBNO DIJELE KOLSKE I SOCIJALNE SPOSOBNOSTI
8. NASTAVNIK S UENICIMA DIJELI SVOJA ZAPAANJA
9. ZAKLJUNI RAZGOVOR I ZAVRETAK
10. II NAOKOLO I ESTITATI UENICIMA UZ PLJESAK
10 KORAKA - KAKO STVORITI TIMOVE VISOKOG UINKA?

PALJIVO PLANIRANJE SASTAVA TIMA idealna veliina 5 osoba

OMOGUITI LANOVIMA TIMA DA SE POVEU stvoriti povezanost

NAI VODITELJE TIMA

RAZVIJATI TIMSKI DUH

ODREDITI CILJEVE TIMA

USPOSTAVITI ODNOSE

STVORITI SUSTAV UPRAVLJANJA

OTKRITI OSOBNE PRIORITETE

NAPRAVITI JAVNU TABLICU REZULTATA

OPUSTITI SE I IGRATI ZAJEDNO

18. Miljenje i inteligencija

-

je li pravedno opisivati nekoga lijenim, nezainteresiranim itd.samo zato to ne pokazuje odreene

talente?

Nastavnici igraju vanu ulogu u vrsti inteligencije koju razvijaju uenici: njihova vjerovanja uskoro
postaju proroanstvo koje se samo ispunjava. Dakle: visoka oekivanja dovest e do boljeg uspjeha,
bolje se ponaamo prema onima koji nam se sviaju, pa oni i vie naue

tajna uspjeha: prema svakom ueniku treba se ponaati kao prema "darovitom i talentiranom"

LAZEAR 4 razine razvoja i upotrebe 7 inteligencija:

1)

preutna inteligencija ( uvijek koristim 7 inteligencija, samo ih tako ne zovem)

2)

svjesna inteligencija ( sad kad imam ime za sve njih, svjesniji sam toga kad ih i kako koristim)

3)

strateka inteligencija ( znam kada i kako koristiti svaku od njih)

4)

refleksivna inteligencija ( one su integralni dio mog svakodnevnog ivota)

VANOST MILJENJA
-

miljenje se pojavljuje u puno oblika

NAINI MILJENJA: uiti kako se prikupljaju informacije, postavljanje kvalitetnih pitanja,

sposobnost vaganja dokaza, sposobnost razumijevanja novog

SPOSOBNOSTI MILJENJA: sposobnost organiziranja informacija, uenje o neemu i objektivan

opis nauenog, rjeavanje problema, tematske mape, sposobnost iskoraka iz vlastite kulture,
nauiti otkriti izvor problema i tako sprijeiti ponovno nastajanje

biti iznimno dobar u rjeavanju problema ne znai uspjeh u ivotu ali biti iznimno lo jami
neuspjeh

POUAVANJE MILJENJA: koritenje primjera ili pria proetih osobnim znaenjem, biti dobar
model, uiti kroz debatu, potaknuti kreativnost, dodjeliti velike grupne projekte s rokovima za
javno izlaganje

19. Pamenje i dosjeanje

- posao nastavnika je da uenicima daju okvir za uenje o tome kako najbolje uiti dakle, za
sposobnosti cjeloivotnog uenja; jednom kad su te sposobnosti razvijene, potrebno je jednostavno
vjebanje uenika
- zahtjev uenicima da ue i pamte sadraje a da im se pritom ne daju sredstva uz pomo kojih e to
uiniti nerealistino je i otvara vrata neuspjehu
- kako pomoi uenicima da bolje pamte? dokazano je da se pamti puno bolje kad su u pitanju izleti,
mjuzikli, gosti predavai.... zbog aktiviranosti viestrukih sustava pamenja
- istraivai su otkrili kljunu bioloki utemeljenu razliku izmeu dva naina na koje obraujemo
informacije: mozak izdvaja i pohranjuje informacije ovisno o tome jesu li dio konteksta ili sadraja
- razlika: informacija uklopljena u kontekst (epizodiko pamenje) znai da je ona pohranjena uz
odreenu lokaciju ili okolnost, dok se informacija vezana uz sadraj ( semantiko pamenje) obino
nalazi u knjigama
- kontekstualno pamenje ima neogranien kapacitet, brzo se stvara i lako se aurira, odvija se bez
napora i svi ga prirodno koriste, a

njegovo je stvaranje motivirano znatieljom, novostima i

oekivanjima i informacije se prirodno pamte

- s druge strane, informacija uklopljena u sadraj obino se ui kroz uenje napamet i prema listi, nije
priroeno mozgu i to je sve u svemu vrlo neprirodan nain uenja; ipak, semantiko uenje ima svoje
mjesto

PKS naelo istraivanja pokazuju da je lak nain pamenja nekog sadraja to da ga pretvorimo u
neto novo i drugaije, zato se prve i zadnje trenutke odreenog uenja pamti bolje nego one u sredini
( rjeenje: uvoenje vie kraih modula uenja)

20. Motivacija i nagraivanje

- nagrade u uenju: stari model pouavanja bio je ustanoviti uenika ponaanja koja nastavnik eli, i
zatim nagraditi ona pozitivna i kazniti ona negativna ponaanja ( Skinnerova teorija biheviorizma) ova
metoda uzrokuje anksioznost, smanjuje kreativnost i uinkovitost pamenja, te potie predvidivost
- zbog nagrada neki stalno postiu manje od oekivanog; stres i anksioznost onoga tko ui smanjuje
sposobnost rjeavanja sloenih problema, poveava stereotipna ponaanja, poveava oslanjanje onoga
tko ui na vanjske sustave nagrada i kazni (dugorono, nagraivanje nosi vie tete nego koristi u
motiviranju tzv. ispodprosjenog uenika)
- puno je djelotvornih alternativa podmiivanju uenika za drutveno poeljno ponaanje u
intelektualnim

aktivnostima:1.kolu

uiniti

smislenom,2.uiniti

ju

relevantnom,3.uiniti

ju

zabavnom
- ipak, to je teko u kolama u kojima je itav sustav ocjenjivanja izgraen na konceptu nagraivanja i
kanjavanja ( dobre ocjene su tip nagrada koje vode k odobravanju nastavnika, roditelja, stipendijama ........)
- VANO: svi uenici su motivirani da ue ( jer preivljavanje ovisi o uenju, dodue ne nuno onoga
to se ui u koli); nema nemotiviranog uenika, meutim, postoje privremena nemotivirana stanja
koja mogu izazvati kole, nastavnici ili uenici
INTRINZINA vs EKSTRINZINA motivacija

izvori unutarnje motivacije: dati uenicima kontrolu i izbor, udovoljiti potrebama uenika,
ukljuivanje jakih emocija, osigurati grupni rad, ukljuiti znatielju, poticati dobru
prehranu, koristiti viestruke inteligencije, prianje nadahnjujuih pria, odavanje
priznanja, esto davanje povratnih informacija, nuenje nade u uspjeh, bivanje primjerom
za radost uenja, proslave, emocionalna sigurnost u razredu, raznolikost stilova uenja,
uvoenje POZITIVNIH VJEROVANJA ( uvjerenje da mogu uspjeti)

21. Lako je postii disciplinu

- problem discipline u razredu obino je simptom loeg rada u nekom drugom podruju ( kad se dobro
upravlja ostalim aspektima nastavnog procesa, problemi s disciplinom bit e minimalni)
- to se promijenilo? staro: Uenik je problem. Cilj: odrediti kazne i nagrade za ishod rada. novo:
Nastavnik preuzima osobnu odgovornost i pita se kako bi mogao promijeniti stanje uenika koji ima
kapacitet za prikladno ponaanje, ali katkad ue u neprikladno stanje.
EST DISCIPLINSKIH MODELA

modifikacija ponaanja: taj pristup prati ponaanje uenika i eli ga kontrolirati

osobni utjecaj: temelji se na pozitivnim interakcijama punim potovanja izmeu nastavnika i

uenika

logike posljedice: nastavnik u ovom pristupu pomae uenicima da razumiju utjecaj svog
ponaanja na druge

uvjebavanje svijesti o sebi: nastavnik uenike potie na opaanje vlastitog ponaanja

kooperativna disciplina: grupne norme

disciplina utemeljena na funkcioniranju mozga ( pravilo: promjena aktivnosti i davanje

uenmicima odgovarajuih lingvistikih i emocionalnih sadraja, ovisno o njihovom stanju)

POSTIZANJE DOGOVORA U RAZREDU

i uenici su nam moda spremni pomoi s pravilima ( pitati ih ima li prijedloga)

smjernice podijeliti na:

dogovor
razlozi za dogovor
iznimke od pravila
posljedice krenja dogovora

22. Odnosi
- uspjeh nastavnika vie ovisi o pozitivnim, brinim odnosima punim povjerenja nego o bilo kojem
drugom umijeu
-

unapreenje kvalitete odnosa u kolama: i to prvenstveno odnosa izmeu nastavnika i uenika

u koli uenici ue na temelju 4 primarna odnosa (nastavnik

mora uiniti sve da oni budu pozitivni):

1. odnos sa svojim nastavnikom

2. odnos prema predmetnom sadraju
3. odnos s drugim uenicima
4. odnos prema samima sebi
ODNOS UENIK- NASTAVNIK
-

10 temeljnih elemenata za izgradnju pozitivnog odnosa s uenicima:

1)

Volite sami sebe ne moete dati ono to sami ne dobivate!!

2) Uite o svojim uenicima npr. ispunjavanje kartica u kojima e napisati podatke o sebi
3) Cijenite svoje uenike razumijeti pritiske i tekoe uenikog ivota
4) Odajte priznanje svojim uenicima verbalna podrka, dajte im do znanja da vam je doista drago
to ih poznajete
5) Sluajte svoje uenike oslobodite vrijeme u kojem e uenici priati o svojim radostima, ivotu
ili problemima
6) inite male ustupke sluanje dobre mjuze, putanje klinaca koju minutu ranije, izostavljanje
zadae preko praznika. sve pomae J
7) Uljuite svoje uenike i dajte im vanost pitajte ih to misle, neka i oni donose odluke..
8) Potujte uenike

9) Uenike tretirajte kao mogunost svakog uenika treba tretirati kao potencijalni uspjeh
10) Budite otvoreni s uenicima podijelite informacije o sebi s uenicima tako da vas upoznaju
-

naznake prisnog odnosa: tonalitet i tempo kojim nam se uenici obraaju, geste uenika, ako uenik podigne
ruku, dati mu na znanje da smo ga primijetili, biti fleksibilan i promijeniti stajalite sve dok moemo dobiti
eljeni rezultat ( npr. uenik kae da do petka ne moe napisati referat, profesor odvraa: Kad bolje
razmislim, moda petak i nije najbolji dan u tjednu. Na koji ste drugi dan mislili?

koristiti okvire za dogovor: da bismo odrali odnos, treba koristit te okvire, 3 faze ove tehnike su: 1.Slaem se,
2. potujem i 3. uvaavam

kako je za izgradnju odnosa s uenicima potreban period o d nekoliko mjeseci, a samo je sekunda dovoljna da
se on uniti, treba zatititi svoj integritet tako da budemo realni i govorimo istinu

ODNOS UENIK- PREDMET

-

kako potaknuti pozitivan odnos? navesti uenike da kau to ih zanima u nekom predmetu, neka sami
navedu koristi koje bi mogli imati, dajte primjer vlastitim interesom za predmet, koritenje mnogih tehnika
pouavanja, u razred unijeti igre, smijeh, pjesme, timski rad, povezati predmet s pozitivnim emocijama

ODNOS UENIK- UENIK

-

nastavnici mogu pomoi nastajanju snanih veza meu uenicima: zamoliti uenike da jedni drugima daju
podrku, odrediti jasne smjernice za ponaanje, biti uzor za pouzdanost, odabrati razredne projekte koji e
zainteresirati uenike

poticanje prijateljstva meu uenicima: izgraditi obiteljsku atmosferu u razredu, neka uenici rade u teamu,
dopustiti uenicima da donose odluke u vezi svog razreda, slaviti radosti i uspjehe svojih uenika, nauiti ih
kako da se bolje nose s kritikama, podijeliti s njima mogunosti rjeavanja problema

ODNOS NASTAVNIK RODITELJ

-

keep in mind: roditelji su utjecaj br. 1 u uenikovom ivotu, 90% nastavnika kae da im nedostaje
sudjelovanje roditelja, roditelji mogu kod kue podravati na rad s uenicima u koli, roditelji
mogu dati individualnu panju koju nastavnici ne mogu osigurati

kako osigurati uspjeh Dana kole? ukljuivanje roditelja: na poetku godine poslati roditeljima
pismo u kojem se predstavljamo, zato to piemo ( da bismo ih pozdravili, uspostavili kontakt,
obavijestili ih o radu njihovog djeteta), zainteresirati ih za Dan kole

zapisati probleme roditelja, priati o onome to je potrebno da bi njihova djeca uspjela, posve
otvoreno rei roditeljima to oni mogu uiniti, sastaviti prirunik za roditelje koji ukljuuje:

pozdrave

imena osoblja kole, vane telefonske brojeve i popis uenika u razredu

kolski raspored, kartu kole, brojeve za hitne sluajeve

dnevni raspored

domae zadae (?)

kalendar, praznike

savjete za uenje te pravila za pisanje zadaa ( kratko, jasno i profesionalno uputstvo)

dodatni naini na koje roditelji mogu pomoi: sudjelovanje i organizacija dogaaja na razini kole

( humanitarne akcije), kao lanovi kolskog vijea, neka dou odrati predavanje o svom zanimanju
-

uvaavanje roditelja je vrlo vano, ali i oni moraju uvaavati nastavnika (nikad ne pristati na ale na svoje
zanimanje, i potcjenjivanje nastavnike profesije jer roditelji ele profesionalce a ne rtve okolnosti)

23. Bolje procjenjivanje

postoji li bolji nain testiranja znanja? nema objektivnog testa, svi testovi su vie-manje subjektivni i
odraavaju vrijednosne sudove, sustave prioriteta, format pitanja formiran je na temelju iskustva sastavljaa
pitanja; formalizirani test je problematian jer mnogim uenicima taj tip testa neodgovara

kako sprijeiti varanje na ispitu? uz provoenje prije spomenutih koraka, klinci nemaju potrebu za
varanjem na ispitima ako ih uinimo domiljatima i damo im strategije koje su im potrebne da bi uspjeli

uloga domae zadae: ako ju zadajemo samo da bismo zaposlili uenike, bolje ju je ne zadavati treba uiniti
zadae kraima i smislenijima, poticati kreativnost (intervjui, izrada modela, eksperimenti)

primjer sustava procjenjivanja:

NJ ili ne jo- uenik jo nije postigao napredak ( tek je poeo uiti)

RAZ ili razvija se u procesu razvoja kljunih sposobnosti i informacija

PRO ili proirivanje- nadograivanje ve postignutih sposobnosti

ova metoda trai vie vremena, ali daje vie informacija o uenikovomm napretku

provjera osobnosg znaenja gradiva u ivotu uenika jami da e uenje za uenika biti ivo i da e dugorono
biti dio njegovog ivota

krajnji uspjeh nastavnika je da svi uenici uspiju, ako netko ne uspije, treba prilagoditi varijablu: nastavu,
testove, sustav ocjenjivanja. lijepo bi bilo usredotoiti se na pozitivno i to naglasiti, ak i ako je test jako lo

24. Od preivljavanja do procvata

-

gotovo svatko moe preivjeti dan, ali takvo je razmiljanje prava teta- ivot je puno vie od pukog
preivaljvanja

ako se naemo u situaciji da nam je teko potaknuti se da odemo na posao, to je znak za uzbunu!!!
( rjeenje: probati razjesniti to je problem kako bismo ga mogli poeti kvalitetno rjeavati)

kako sam sebe motivirati?

isplanirati si poseban highlight dana neku zanimljivu aktivnost

razmisliti o tragu koji ostavljamo u ivotima drugih

zapoeti dan s laganim zadatkom u kojem emo uspjeti

svaki dan si postaviti ciljeve

susreti s drugom osobom koja je strunjak u podruju u kojem se elimo usavriti

urediti svoju radnu okolinu

misliti kako smo sretni to imamo posao

postaviti si izazove u obliku ciljeva

svakodnevno slaviti svoje pa i najmanje uspjehe

razbiti svoje zadatke u manje, lake izvedive, motivirajue

itati ivotopise koji nadahnjuju

kako se nositi s antipatinim kolegama???

prvo ih nastojati razumjeti a zatim nastojati da oni razumiju nas

upoznati se s njima i izvan profesionalnog podruja

kad se izrazito ne slaemo, koristimo magine rijei: bez obzira na temu, sigurno postoji neto s
ime se moemo sloiti, potovati ili cijeniti

ako nita drugo ne uspije, na neko vrijeme zanemariti problem, moda e s vremenom izgubiti na
vanosti

dobra prehrana koja osigurava maksimalnu budnost

upravljanje energijom:

zapoeti svoj dan s pozitivnom slikom

nauiti uivati u malim stvarima koje ivot nosi: osmijehu, pahuljastom oblaku ili kratkom redu u duanu

nauiti koja kombinacija ljudi puni nae baterije

odrediti i koristiti svoja vlastita osvjeenja: omiljenu pjesmu, alica omiljenog aja, planiranje iduih praznika

baza znanja:

najdragocjenije to imamo je naa sposobnost da uimo i prenosimo naueno

obavezati se samome sebi na nastavljanje vlastitog usavravanja ( itanje strunih knjiga, pohaanje
seminara, organizacija projekata)

kako zaraditi vie u obrazovanju?

osmiljavanje logoa za konferencije itd J

projekti za koje traimo financiranje

osmiljavanje obrazovnog softwarea i prodaja prava nekoj tvrtki

organizacija vikend programa poduke

rad posla vezanog uz obrazovanje kod kue: pisanje, poduka ili savjetovanje

posao preko ljeta u inozemnim kolama

pisanje knjige ( tipa Super-nastava J )

rad kao savjetnik ( consultant)

davanje instrukcija

objavljivanje u asopisima koji plaaju priloge

25. to je sljedee?
-

da bi obrazovanje poelo djelovati kako svi znamo da treba, trebali bismo svi skupa pronai igru
koju vrijedi igrati i potom ju igrati sa strau, kao da nam ivot ovisi o tome ( Robert S. De Sopp, 1979)

novi voe vode potiui druge da daju sve od sebe i posjedujui viziju koja druge nadahnjuje na
djelovanje

pozitivni prijedlozi za nastavnike:

nikad ni od koga ne odustajte, svaki dan dogaaju se uda

oekujte od drugih da slijede va primjer

dajte si vremena da se smirite prije nego to odgovorite

nikad nikome nemojte oduzeti nadu- to je moda sve to imaju

svaki uenik ima pravo uspjeti

pouavanje morate ga voljeti!!!

pouavam = dodirujem budunost

najvaniji savjet: ono to radite radite tako dobro, pruajte toliko dobar primjer da
entuzijazam i radost iz vaeg podruja rada dopru i do drugih i trgnu ih, budite

toliko zaneseni i posveeni svom poslu da vam se i drugi poele pridruiti ili pak
budu toliko posramljeni visokim standardima koje ste im nametnuli da poele
napustiti zvanje i potraiti drugi posao koji vie odgovara njihovoj razini predanosti

www.learningbrain.com informacije o temama vezanima za uenje

KORISNI DODATNI MATERIJALI:
Revolucija u uenju
savjeti,
Jensenpomagala
( Educa, i2001)
www.thebrainstore.com
besplatni
strategije
Tajne uenikog uspjeha Jensen ( Educa, 2003)

Revolucija u uenju
Jensen ( Educa, 2001)
Tajne uenikog uspjeha Jensen ( Educa, 2003)
www.learningbrain.com