Statistika metoda je opa metoda istraivanja pojava u prirodi i drutvu.

Primjenjuje se jo od Egipta, Kine i Rima.

Statistiki podaci su svi podaci koji govore o pojavama u gospodarstvu i drugim
podruijma.
Pojam statistike znanstvena metoda prikupljanja, ureivanja, analiziranja i
tumaenja raznovrsnih brojanih podataka o pojavama i procesima u prirodi i
drutvu; bavi se prikupljanjem i obradom brojanih podataka radi jasnijeg
prikazivanja; takoer je jedna od numerikih analitikih metoda.
Predmet statistike bavi se analitikim metodama: varijacijom i kovarijacijom.
Varijacija je promjena koja predoava razliite pojave i procese u prirodi i drutvu
ili je rezultat u statistikim pokusima.
Pojava je skup dogaaja koji su prisutni kod opaanja.
Kovarijacije su pojave u prirodi i drutvu koje su isprepletene i zajedno se
mjenjaju.
Zadaa statistike je saimanje obavijesti koje pruaju podaci kako bi se utvrdile
injenice i donjeli zakljuci o statistikim osobitostima ili o odnosim izmeu njih.
PODJELA STATISTIKE
Deskriptivna statistika je skupina metoda pomoi kojih se utvruju injenice o
pojavama, a pri tome se rade postupci ureivanja tabelarnog i grafikog
prikazivanja te utvruju razliiti brojani pokazatelji. Sudovi doneeni na temelju
deskriptivne statistike odnose se na pojavu za koju su dani podaci.
Inferencijalna statistika obuhvaa skupinu metoda pomou koje se donose sudovi
po karakteristikama cijeline ( svih lanova ) na temelju podataka iz njihovih
podskupova ( sluajnih uzoraka). Metodama inferencijalne statistike procjenjuju
se nepoznati parametri i ispituju pretpostavke o njima.
Razlika izmeu inferencijalne i deskriptivne statistike je to to je osnova analize
kod inferencijalne statistike sluajni uzorak, dok je kod deskriptivne statistike to
namjerni uzorak.
OSNOVNI STATISTIKI POJMOVI
Statistiki skup sastoji se od jedinica ija su svojstva predmetom prouavanja
pomou statistikih metoda.
Opseg statistikog skupa je broj njegovih jedinica. Statistiki skup je stvaran ako
postoje lanovi statistikog skupa u vremenu istraivanja.
Jedinice statistikog skupa su objekti, osobe, poslovni subjekti za koje se utvruju
svojstva a zatim se ta svojstva ispituju statistikim metodama.
Svaki statistiki skup definira se pojmovno, prostorno i vremenski.

Pojmovno odrediti to je jedinica i koja opa svojstva mora imati svaka jedinica
da bi pripadala skupu
Prostorno odreuje se podruije za koje su vezane sve jedinice statistikog
skupa
Vremenski upuuje na povezanost svih jedinica s nekim vremenskim razdobljem
Statistiki skup definiramo da bi se znalo o kome ili o emu prikupljamo podatke
na kojem podruiju i u koje vrijeme
Osnovni skup sastoji se od svih elemenata ije su karakteristike predmet
istraivanja. Taj se skup naziva i populacija.
Sluajni skup:
-

Ankete ( vei uzorak )

Postupak ( jednostavan i
jeftin )

Nedostatak ( izabrani
uzorak koji nije dovoljno
reprezentativan )

Namjerni skup:
-

Manji uzorak
Skupo

STATISTIKA OBILJEJA ILI VARIJABLE I MJERNE JEDINICE

Statistika varijabla je svojstvo jedinica po kojima si lanovi statistikog skupa nalikuj ( npr.
turisti prema zemlji podrijetla, veliini potronje itd )
Mjerna ljestvica su svi razliiti oblici statistike varijable koje tvore mjernu ljestvicu; postoje
vie vrsta ljestvica a podjela ljestvica je povezana s mogunostima provoenja brojanih
radnji nad varijablama
Mjerne ljestvice:
a) Nominalna ( ne mogu se provoditi raunske operacije )
a. Atributivna
b. Geografska
b) Redosljedna rang ljestvica ( +, -, = )
c) Intervalna ljestvica ( sve raunske operacije osim dijeljenja )
d) Omjerna ljestvica ( sve raunske operacije)
Nomenklatura je skup naziva ili sustav ozanavanja, slubeni popis DZS, omoguuje prijenos
infomacija
Statistike varijable: Kvalitativne i kvantitativne
Kvalitativne varijable:
A) Nominalna izraavaju se opisno
a. Atributivna nain plaanja rauna, zanimanje, narodnost
b. Geografska mjesto boravka, zemlja podrijetla
B) Redosljedna SSS, ocjene, stupanja zadovoljstva uslugom
Kvantitativne varijable:
A) Prekidna konaan broj vrijednosti broj zaposlenih, broj uenika
B) Neprekidna promjenjiv broj vrijednosti visina, teina, stopa inflacije
SVOJSTVA STATISTIKIH PODATAKA
Da bi podaci bili statistiki trebaju zadovoljavati sljedee uvjete:
a) Moraju biti statistiki promjenjivi
b) Da ih ima dovoljno
c) Da su prikupljeni prema odreenom planu odnosno prema planu pokusa
Podaci prikupljeni opaanjem utvruju se opaanjem, onakvima kakvi jesu, bez utjecaja, dok
su podaci nastali pokusom nastali u kontroliranim uvjetima
Statistiki pokus je proces promatranja ili prikupljanja podataka koji se moe ponavljati u
jednakim uvjetima a rezultat se ne moe sa sigurnou predvidjeti
Statistiki podaci:
a) Izvorni podaci dobiveni prikupljanjem
b) Izvedeni rezultati provoenja raunskih radnji nad izvornim podacima o jednoj ili vie
statistikih varijabli
IZVORI PODATAKA I NAINI PRIBAVLJANJA
Primarni podaci:

Prikupljeni su specifino za istraivanje koje je u toku odnosno za specifinu svrhu

koja je u tom trenutku vana
Bave se utvrivanjem oblika statistikih varijabli i jedinica statistikih podskupova ili
su rezultat statistikog pokusa
Rezultat su statistikog pokusa

Sekundarni podaci:
-

Ranije prikupljeni u nekom drugom istraivakom projektu

Ve dostupni podaci
Dijele se na interne (unutar poduzea) i eksterne ( izvan organizacije )
Prednosti su objektivnost, laka dostupnost, manji trokovi
Nedostatak su problem pouzdanosti izvora i ne pruaju potpune informacije

OPSEG PROMATRANJA
-

Prema opsegu razlikujemo iscrpno promatranje i djelomino promatranje ( namjerni i

sluajni uzorak
Iscrpno promatranje:
o Cenzus ( kada prikupljamo podatke za svaku jedinicu skupa npr. popis
stanovnitva )
o Veinom vrlo skupa i provode se u vremenskim razmacima
o Ne provode se ako se time unitavaju jedinice skupa ( npr. trajanje arulja )
o Prikupljanje podataka moe biti:
Jednako ( jedan put )
Periodino ( jednake vremenske toke )
Tekue ( provodi se po vremenskom intervalu )
Djelomino promatranje:
o Namjeni uzorak
o Sluajni uzorak

Sampling error:
-

Pogreke nastale primjenom uzorka sampling error

Poeljno je istraivanjem obuhvatiti sve jedinice statistikog skupa
Kod sluajnog zorka se moe brojano izraziti pogreka nastala zbog promjene
uzorka
Kod namjernog uzorka nije mogue brojano izraziti pogreku nastalu zbog promjene
uzorka

Vrste namjernog uzorka:

-

Prosudbeni
Prigodni
Kvotni
Internetski

VRSTE SLUAJNOG UZORKA

a)
b)
c)
d)

Jednostavni sluajni uzorak

Stratificirani uzorak
Uzorak skupine
Sistematski uzorak

Jednostavni sluajni uzorak:

- svaki lan populacije ima jednaku vjerojatnost da bude lan uzorka

- radi se za homogeni skup ( skup s malim stupnjem promjenjivosti obiljeja jedinica )
NAINI PRIKUPLJANJA PRIMARNIH PODATAKA:
-ovisi o opsegu istraivanja
- naini prikupljanja:
a) mjerenje
b) brojenje
c) ocjenjivanje
d) opaanje
- anketiranje je metoda prikupljanja podataka uz pomo unaprijed pripremljenih upitnika
- primarni podaci prikupljaju se od jedinica promatranja
- organizaciju prikupljanja podataka provodi jedna osoba (kod malih istraivanja), istraivaka
skupina (velika istraivanja)
REGISTRIRANJE PODATAKA:
1) Tehniki ureaji:
- Programska potpora je poznata kao statistiki programski paket
- Statistiki programski paket sadri skup programa koji se odnose na razliite
pstupke s podacima i skupine metoda analizr opisne i inferencijalne statistike
2) Statistiki upitnici:
- Upitnici ili anketni listovi u kojima su navedene varijable za jedinice statistikih
skupova o kojima se trae podaci
- Pitanja moraju biti jasna i saeta; postavljaju se redosljedom koji nee utjecati na
odgovore i valja ponuditi odgovore na pitanja

PRIPREMA PODATAKA ZA STATISTIKU OBRADU

-

Vana da bu mogli pripremiti podatke za statistiku obradu; bitno je znati da li je

podatak sekundarni ili primarni
Priprema sekundarnih podataka za obradu:
o Prije uporabe odrediti na temelju kojeg plana su prikupljeni sekundarni podaci
o Utvrditi definicije statistikih skupova i varijable te njihovu tonost
o Vano je ispitati jesu li podaci pohranjeni u dostupnim datotekama
Priprema primarnih podataka za obradu:
o Sloenija
o Zapoinje u fazi prikupljanja -> prethodna kontrola postupka pribavljanja
podataka
o Npr. u popisu stanovnitva kontrolori nadziru rad anketara
o Zatim se kontroliraju podaci prikupljeni pomou upitnika
o Uoene nedostatke treba ukloniti prije unosa i pohranjivanja podataka na
diskove

KODIRANJE
-

Sastoji seod brojanog ili slovnog oznaavanja odgovora odnosno oblika obiljeja
Kodiraju se samo kvalitativna obiljeja
Kodiranjem poveavamo brzinu unosa podataka koje tvore kodnu listu
Kodna lista se utvruje u primarnoj fazi prikupljanja podataka

OBRAIVANJE I PRIKAZIVANJE PODATAKA

Statistiki niz nastaje ureivanjem statistikih podataka

Kvalitativni, kvantitativni i vremenski niz
Kvalitativni prikazuje odnose jedinica
Kvantitativni prikazuje brojane podatke
Vremenski ine kronoloki ureeni podaci

GRUPIRANJE
-

Postupak ralanjivanja podataka koji se odnose na jedinice statistikog skupa na

podskupove
Pri postupku grupiranja postoje 2 naela:
o Iskljuivosti ( jedan element statistikog skupa moe pripadati samo jednoj
vrsti )
o Iscrpnosti (moraju biti obuhvaeni svi elementi statistikog skupa )
Broj jedinica statistikog skupa koji imaju isti oblik statistike varijable naziva se
frekvencija statistikog niza
Frekvencija se alazi izmeu 0 i N
Dijeli se na relativnu frekvenciju ( ona je omjer frekvencije i zbroja frekvencija )

TABELA, TABELIRANJE
-

Slui za pregledno prikazivanje statistikih podatka

Tabeliranje je razvrstavanje statistikih podataka u retke i stupce prema odreenim
pravilima odnosno naelima: a) jasna b) pregledna c) potpuna
Vrste tabela:
o Jendostavna ( jedan statistiki niz )
o Skupna ( vie statistikih nizova ali podaci su rasporeeni prema istom
obiljeju )
o Kombinirana ( tabela s 2 ulaza, podaci su voeni prema vie obiljeja )