Professional Documents
Culture Documents
Gramatika Engleskog
Gramatika Engleskog
Gramatika Engleskog
engleskog
jezika
- sadraj 1.
2.
3.
4.
Alfabet
Brojevi
lan
Glagoli
4.1.
Pomoni glagoli
Glagol "to be"
Glagol "to do"
Glagol "to have"
4.2.
Bezlini glagoli
4.3.
Direktni i indirektni govor
4.4.
Frazalni glagoli
4.5.
Frazalni prijedloni glagoli
4.6.
Klauze
4.7.
Kondicionali
4.8.
Nepotpuni glagoli
4.9.
Pasiv
4.10. Povratni glagoli
4.11. Pravilni i nepravilni glagoli
4.12. Prelazni i neprelazni glagoli
4.13. Prijedloni glagoli
4.14. Slaganje vremena
4.15. "-ing" oblici
4.16. Present Simple, Continuous, Perfect, Perfect Continuous
4.17. Past Simple, Continuous, Perfect, Perfect Continuous
4.18. Future Simple, Continuous, Perfect, Perfect Continuous
5. Imenice
5.1.
Mnoina imenica
5.2.
Pade imenica
5.3.
Rod imenica
6. Pisanje velikih slova
7. Pridjevi
8. Prijedlozi
9. Prilozi
10. Prefiksi
11. Sufiksi
12. Uzvici
13. Veznici
14. Zamjenice
15. Znaci interpunkcije
16. Znaaj i historija engleskog jezika
1. ALFABET
A, a
B, b
C, c
D, d
E, e
F, f
G, g
H, h
I, i
J, j
K, k
L, l
M, m
(ei:)
(bi:)
(si:)
(di:)
(i:)
(ef)
(di:)
(ei)
(ai)
(dei)
(kei)
(el)
(em)
N, n
O, o
P, p
Q, q
R, r
S, s
T, t
U, u
V, v
W, w
X, x
Y, y
Z, z
(en)
(o:)
(pi:)
(kju:)
(a:)
(es:)
(ti:)
(ju:)
(vi:)
(dabl ju)
(eks)
(uai)
(zi, zed)
2. BROJEVI
Brojevi mogu biti:
glavni (cardinals)
redni (ordinals)
diobni (fractional numerals)
brojevi za ponavljanje (repeating numerals)
brojevi za umnoavanje (multiplicatives)
broj nula (zero)
Glavni brojevi
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
one
two
three
four
five
six
seven
eight
nine
ten
eleven
twelve
thirteen
fourteen
fifteen
sixteen
seventeen
eighteen
19
20
21
22
30
40
50
60
70
80
90
100
101
200
1000
2000
1.000.000
2.000.000
nineteen
twenty
twenty one
twenty two etc.
thirty
fourty
fifty
sixty
seventy
eighty
ninety
a hundred
a hundred and one
two hundred
a thousand
two thousand
a million
two million
Kao to se vidi, brojevi izmeu 13 i 20 obrazuju se kada se broju prve desetine doda sufiks "teen",
izuzev nekih manjih izuzetaka (thirteen umjesto threeteen i fifteen umjesto fiveteen). Brojevi
desetica obrazuju se na slian nain, dodavanjem sufiksa "ty".
Brojevi koji imaju desetice i jedinice prave se kao i u naem jeziku:
25 - twenty five, 71 - seventy one.
Mogu se i jedinice, ali samo za brojeve ispod 40, staviti na prvo mjesto i vezati pomou "and" sa
deseticama:
24 - four and twenty.
Rijei hundred i thousand poslije kojih dolazi manji broj od stotinu, vezuju se veznikom "and":
328 - three hundred and twenty eight
3.020 - three thousand and twenty.
Hundred i thousand dobijaju "s" u mnoini kada se javljaju kao imenice:
hundreds of men, thousands of insects. (stotine ljudi, hiljade insekata)
"One" ima mnoinu koja glasi "ones" i upotrebljava se kao imenica, najee da bi se izbjeglo
ponavljanje imenice u reenici:
Black gloves are stronger than white ones. (crne rukavice su jae od bijelih)
Redni brojevi
Prva tri redna broja se tvore nepravilno:
first (prvi), second (drugi) i third (trei). Svi ostali redni brojevi prave se dodavanjem
nastavka "th" na glavne brojeve:
seventh (sedmi), tenth (deseti), sixteenth (esnaesti), ninetieth (devedeseti), thousandth (hiljaditi)
etc.
Slova "ve" kod five postaju slovo "f" kod fifth (peti), fifteenth (petnaesti) i fiftieth (pedeseti). Isto
tako kod twelve se mijenja u twelfth.
Nine u rednom broju gubi krajnje "-e": nine - ninth.
Kod desetica krajnje "y" mijenja se u "ie" pred nastavkom "th": thirtieth (trideseti).
Kod sastavljenih rijei nastavak dobijaju samo jedinice: twenty-fourth (dvadeset etvrti).
Redni brojevi se upotrebljavaju umjesto glavnih za oznaavanje:
datuma mjeseca: the nineteenth of May (devetnaesti Maj);
rodoslovlje vladara: Henry the Sixth (Henry VI)
poglavlja u knjizi: chapter the tenth (glava deseta);
poslije rijei every, kao to su izrazi: every third day (svakog desetog mjeseca).
Razlomci u nazivniku imaju redni broj:
4/5 - four fifths
3/10 - three tenths
Razlika je jedino kod 1/2 - one half i 1/4 - one quarter ili a quarter,
3/4 - three quarters.
Redni brojevi dobijaju odreeni lan the.
the first class (prvi razred).
Diobni brojevi
Izuzev broja half (pola) svi diobni brojevi jednaki su sa rednim brojevima.
U mnoini dobijaju nastavak "s": four sevenths (etiri sedmice).
Iza half dolazi "a" ispred imenice: half a loaf (polovina hljeba).
Poslije broja, izraza i po (i polovina) prevodi se sa "and a half":
two leagues and a half (dvije i po milje).
Brojevi za ponavljanje
Brojevi za ponavljanje prave se pomou rijei "times": four times (etiri puta),
twenty times (dvadeset puta). Izuzetak: once (jedanput), twice (dva puta),
thrice (tri puta) zadrali su se jo u poeziji, inae su zastarjeli.
Brojevi za umnoavanje
Brojevi za umnoavanje prave se dodavanjem nastavka "fold" na glavne brojeve:
fourfold (etverostruk).
Izuzetak je broj "twofold" koji se moe izraziti jo rijeju double (dvostruk).
Broj nula
Nula se u engleskom jeziku kae naught ili zero:
seven degrees below zero (sedam stepeni ispod nule)
206 - two naught six
U telefonskim brojevima nula se izgovara kao glas "o" (ou):
32-049 - three two o four nine.
mnoini
izostavite lan
Ne
izostavite lan
5
NEODREENI LAN
Neodreeni lan "a" upotrebljava se ispred rijei koje poinju suglasnikom, a oblik "an" se
upotrebljava ispred rijei koje poinju samoglasnikom ili muklim "h":
a man (ovjek), an open window (otvoren prozor), an hour (as).
Neodreeni lan upotrebljava se samo sa imenicama koje imaju mnoinu.
Misaone i gradivne imenice koje nemaju mnoine i koje se ne mogu brojati, nemaju neodreeni
lan:
I have a book (imam knjigu), ali I have time (imam vremena).
Neodreeni lan nema mnoinu i ne moe se upotrijebiti ispred imenice u mnoini:
a house (kua), houses (kue).
Neodreeni lan se upotrebljava uz imenicu koja je izdvojena iz cijeline ili mnotva
ali koja nije posebno odreena:
the boy saw a bird in the tree (djeak je vidjeo pticu na drvetu).
Neodreeni lan moe odrediti itavu vrstu: a cat is an animal (maka je ivotinja);
Neodreeni lan se stavlja uz razlomke: a half (polovina), a third (treina).
Neodreeni lan se stavlja ispred rijei koje oznaavaju vrijeme, broj, teinu i mjeru:
I see him two times a week (viam ga dvaput sedmino).
Neodreeni lan se upotrebljava sa rijeima: many, such, quite, rather, what,
no less, so, too, as - ako je imenica u jednini:
we have seen him many a time (vidjeli smo ga mnogo puta),
he is quite a good doctor (on je poprilino dobar doktor).
Neodreeni lan se stavlja ispred rijei: dozen (tuce), gross (dvanaest tuceta),
score (dvadeset), hundred, thousand, million: a hundred balls (stotinu lopti).
Neodreeni lan se upotrebljava s imenskim predikatom:
he is a school-teacher (on je uitelj u koli).
Neodreeni lan se moe upotrijebiti uz apoziciju koja se dodaje nazivima knjievnih dijela:
"Rivals", a comedy by Sheridan ("Suparnici", eridanova komedija).
Neodreeni lan upotrebljen iza "not" pojaava negaciju: I have not a single penny
(nemam niti jedan jedini peni).
Neodreeni lan se upotrebljava u mnogim idiomatskim izrazima, dok se u nekim isputa:
to have a pain (imati bolove)
to be in hurry (uriti se)
to be at loss (biti u neprilici)
as a rule (po pravilu)
on an average (prosjeno).
4. GLAGOLI
4.1 Pomoni glagoli - Auxiliary Verbs (Helping Verbs)
- glagol "to be" - biti
- glagol "to have" - imati
- glagol "to do" - raditi
Glagoli be, have i do mogu biti pomoni glagoli i glagoli punog znaenja.
Glagol "to be" - biti
Pomoni glagoli slue za gradjenje sloenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)
Glavni dijelovi glagola be su:
be, was, been
Be kao pomoni glagol se upotrebljava:
- za gradjenje trajnih vremena:
I am surfing. (ja surfam);
- za gradjenje pasivnih vremena:
The bridge was built. (most je izgraen).
Be kao glagol punog znaenja znai postojati, ivjeti, stii itd.
To be, or not to be. (biti ili ne biti)
I was in Spain last year. (bio sam u paniji prole godine)
Be se vrlo esto upotrebljava kao dio imenskog predikata.
He is ill. (on je bolestan)
His brother was a sailor. (njegov brat je bio mornar).
Be se upotrebljava za dob, udaljenost i cijenu.
It is ten miles. (ima deset milja)
She is twenty. (njoj je dvadeset)
This building is twenty years old. (ova zgrada je stara dvadeset godina)
Kada govorimo o osobi kaemo samo broj (She is twenty.) ali kada govorimo o stvari
years i old se ne mogu izostaviti.
was I?
were you?
was he?
I haven't been
you haven't been
he haven't been
have I been?
have you been?
has he been?
had I been?
had you been?
had he been?
I shall not be
you will not be
he will not be
shall I be?
will you be?
will he be?
I should not be
you would not be
he would not be
should I be?
would you be?
would he be)
be
to be
to have been
being
been - having been
being
having been
- Osnovno znaenje glagola have kao glagola punog znaenja jest posjedovati, imati.
Npr:
Her brother has a motor-boat. (njezin brat ima motorni amac)
The baby has a blue eyes. (djetece ima plave oi)
- U govornom se jeziku uz have koje znai posjedovati esto stavlja got.
I have got znai isto znaenje kao i have.
He has got a TV set. (on ima televizor)
Kada have znai posjedovati, ne upotrebljava se u nesvrenim vremenima.
- Have se upotrebljava u nekim stalnim izrazima:
to have breakfast (dorukovati)
to have tea (popiti aj)
to have a good time (dobro se zabavljati)
CAUSATIVE HAVE
Have iza kojeg slijedi objekt i particip perfekta oznauje da neko drugi vri radnju reenice
po elji ili zapovijedi subjekta. Takvo have se u gramatikama obino zove CAUSATIVE HAVE.
Last week I had a new suit made. (prole sedmice dao sam napraviti novo odijelo)
You must have your invitation cards printed. (morate dati tampati pozivnice).
Iz tih prijevoda vidimo da se takvo have prevodi na na jezik glagolom 'dati'.
U ovim reenicama osobito je vaan poredak rijei:
HAVE + OBJEKT + PARTICIP PERFEKTA
Ako izmijenimo poredak rijei, izmijenit emo i znaenje reenice:
I have weeded my garden. (oplijevio sam svoj vrt)
I have my garden weeded. (dajem plijeviti vrt)
I haven't
you haven't
he hasn't
have I?
have you?
has he?
shall I have?
will you have?
will he have?
should I have?
would you have?
would he have?
have
to have
to have had
having
had - having had
having
having had
13
DO
Pomoni glagoli slue za gradjenje sloenih glagolskih vremena (perfekta, futura itd.)
Pomoni glagoli su:
be, have, do, shall, will
Glavni dijelovi glagola do jesu:
do, did, done
Do kao pomoni glagol
- S pomonim glagolom do tvori se upitni i odrini oblik prezenta i preterita glagola punog
znaenja.
Do he drive a car? (vozi li on auto)
You do not understand me. (vi me ne razumijete)
They did not arrive in time. (nisu stigli na vrijeme)
- U imperativu, prezentu i preteritu upotrebljava se pomoni glagol do i u potvrdnim reenicama
ako elimo istaknuti glagol. Takvo do se zove emfatino do (Emphatic do).
Do sit down! (ta sjedi!)
I do like this cakes. (zaista volim ove kolae)
Do se esto upotrebljava da bi se izbjeglo ponavljanje glavnog glagola, i to:
-u kratkim odgovorima:
Do you read? -Yes, I do. (itate li, itam)
-uz so, iza kojeg slijedi pomoni glagol, a onda subjekt.
He swims well, and so does his sister. (on dobro pliva, a isto tako i njegova sestra)
-u dodatnom pitanju:
You know what I mean, don't you? (znate na ta mislim, zar ne)
Do kao glagol punog znaenja
-Do se upotrebljava u znaenju initi, raditi. Npr:
They did their job very well. (oni su vrlo dobro obavili svoj posao)
He did not do what he had promised. (nije uinio to je obeao)
When does she do the room? (kada ona sprema sobu)
I do not - I don't
you do not - you don't
he do not - he don't
we do not - we don't
you do not - you don't
they do not - they don't
do I?
do you?
does he?
do we?
do you?
do they?
did I?
did you?
14
he did
we did
you did
they did
Imperativ
do
did he?
did we?
did you?
did they?
Present Simple
it rains
it hails
it freezes
it snows
it thunders
Neki glagoli u treem licu jednine u engleskom jeziku mogu imati bezlino znaenje.
To su sledei glagoli:
- to seem (izgledati): it seems to be true (izgleda da je istina)
- to appear (izgledati): it appears as if it would be a change in weather
(izgleda kao da e se vrijeme promijeniti)
- to look (izgledati): it looks like rain (izgleda kao da e kia)
- to feel (osjeati): it feels cold (osjea se hladnoa)
- to make (initi): it makes me afraid (to me plai).
Direktni govor
Indirektni govor
Present Simple
Past Simple
Present Perfect
Futur Simple
Past Simple
Imperativ
Infinitiv
Past Perfect
Future Perfect
sve rijei koje oznaavaju blizinu moraju se zamijeniti rijeima koja oznaavaju udaljenost;
Prema ovim pravilima:
am
do
shall
will
have, has
can
may
must
this
these
here
now
today
tomorrow
yesterday
last night
postaje
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
was
did
should
would
had
could
might
had to
that
those
there
then
that day
the next day
the day before
the night before
D: He said: "I do not understand this letter." (On ree: "Ja ne razumijem ovo pismo")
I: He said that he didn't understand this letter. (on ree da ne razumije to pismo)
D: She said: "I am going to come soon again." (Ona ree: "Doi u uskoro ponovo".)
I: She said that she was going to come soon again. (ona ree da e uskoro ponovo doi)
ako se u indirektnom govoru saopava tue pitanje, onda je potrebno pored pomenutih
pravila obratiti panju jo i na sledee:
-umjesto glagola "say" upotrijebiemo glagol "ask";
-ako pitanje ne sadri nikakvu upitnu rije (kao to su what, how, when itd.),
onda pitanje u indirektnom govoru mora poeti sa "if" ili "whether".
Primjeri:
D: She said to her brother: "What are you doing?" (ona ree svom bratu: "ta radi?")
I: She asked her brother what he was doing. (ona upita svog brata ta radi)
D: They asked me: "Do you speak Spanish." (zapitali su me: "Da li govorite panski?")
I: They asked me whether I speak Spanish. (zapitali su me da li govorim panski)
da bi se u indirektnom govoru izrazila zapovijed, upotrebljava se infinitiv i uvodi glagol "tell":
D: Father said to his son: "Be careful of yourself." (otac ree sinu: "Pazi se").
I: Father told his son to be careful of himself. (otac ree svom sinu da se pazi).
16
Primjeri
Znaenje
Direktni
objekat
ustati iz kreveta
neprelazni get up
frazalni
glagol
break down prestati sa radom
prelazni
frazalni
glagol
put off
odgoditi
the
meeting.
turn down
odbiti
my offer.
Kada su frazalni glagoli prelazni (tj. kada imaju direktni objekat), obino ih moemo rastaviti na
dva dijela. Npr:
They turned down my offer.
They turned my offer down. (obje reenice su tane)
Meutim, ako je direktni objekat zamjenica, nemamo izbora, moramo razdvojiti frazalni glagol i
ubaciti zamjenicu. U tabeli je dat primjer sa frazalnim glagolom "switch on":
Tano:
Tano:
Tano:
Netano:
John
John
John
John
switched
switched
switched
switched
the radio
it
on
on
on
on
the radio.
it.
17
Primjeri
Znaenje
vjerovati u postojanje
brinuti se o
razgovarati o
ekati
I believe in
He is looking after
Did you talk about
John is waiting for
Direktni objekat
God.
the dog
me?
Mary.
Phrasal-prepositional Verbs
se tvore na sledei nain:
glagol + prilog + prijedlog
Primjeri frazalnih prijedlonih glagola:
Primjeri
Frazalni prijedloni
Znaenje
glagoli
get on with
put up with
look forward to
run out of
Direktni
objekat
his wife.
your attitude.
seeing you.
eggs.
Poto se frazalni prijedloni glagoli tvore sa prijedlozima, uvijek imamo direktni objekat, i poput
prijedlonih glagola ne smiju se razdvajati.
We run out of fuel.
We run out of it.
4.6 KLAUZA
Klauza je grupa rijei koja sadri vezu subjekat-glagol (za razliku od fraza koje ne sadre
vezu subjekat-glagol).
Klauze se dijele na:
18
Priloke klauze uvijek poinju sa zavisnim veznikom, koji uvodi klauzu i izraava njenu vezu sa
ostatkom reenice.
When the movie is over, we'll go downtown.
John wanted to write a book because he had so much to say about the subject.
-Imenike klauze nisu rijei koje dopunjuju druge rijei za razliku od pridjeva i priloga. U
reenici funkcioniraju kao subjekat, direktni objekat ili prijedloki objekat.
Imenika klauza obino poinje sa: that, which, who, whoever, whomever, whose, what i
whatsoever. Takoer, mogu poinjati i sa zavisnim veznicima: how, when, where, whether, why.
What he knows [subjekat] is no concern of mine.
Do you know what he knows [objekat]?
In fact, he wrote a book about what he had done over the years [objekat prijedloga].
Whoever wins the game will play in the tournament.
Relativne klauze
Relativne klauze (relative clauses) se zavisne klauze koje dopunjuju (mijenjaju) imenice ili
zamjenice.
Uvode se relativnim zamjenicama: who, whom, which, that, whose. Mogu biti neophodne
(restrictive or essential) ili nebitne (nonrestrictive or nonessential) klauze.
U relativnoj klauzi, relativna zamjenica je subjekat glagola i odnosi se na neto s im je klauza u
vezi.
Giuseppe said that the plantar wart, which had been bothering him for years, had to be removed.
(U ovoj reenici podvuene rijei ine neophodnu klauzu, s toga nee biti odvojene zarezima.
Nakoena (italic) slova ine relativnu nebitnu klauzu, zbog ega su odvojene zarezima od ostatka
reenice, a u ovom sluaju dopunjuje rije "wart")
Ponekad relativne klauze mogu da se donose na vie od jedne rijei u tekstu, tj. mogu da
dopunjuju, opisuju cijelu klauzu ili ak vie njih.
Charlie didn't get the job in administration, which really surprised his friends.
Charlie didn't get the job in administration, and he didn't even apply for the Dean's position, which
really surprised his friends.
Relativna klauza koja dopunjuje cijelu klauzu ili vie njih se naziva reenina klauza (sentential
clause).
Eliptine klauze
Eliptine klauze (elliptical clauses) su gramatiki nepotpune, u smislu da im nedostaje relativna
zamjenica (zavisna rije) koja inae uvodi takvu klauzu. Rijei eliptine klauze koje nedostaju se
mogu naslutiti iz konteksta i veina italaca ne osjea da neto nedostaje. U stvari, eliptine
klauze su tane ali i korisne, jer su esto elegantne i efikasne u izrazu.
Coach Espinoza knew [that] this team would be the best [that] she had coached in recent years.
Though [they were] sometimes nervous on the court, her recruits proved to be hard workers.
Sometimes the veterans knew the recruits could play better than they [could play].
4.7 KONDICIONAL
Kondicional se tvori od pomonog glagola "should" i "would", i infinitiva bez "to" glagola
kojeg mijenjamo.
20
Proli kondicional
if
uvjet posledica
If
y=10 2y=20
posledica
if
uvjet
2y=20
if
y=10
ili
To znai ako (if) je odreeni uslov zadovoljen, onda (then) e doi do neke posledice.
Pogodbene reenice se takoer zovu i kondicionalima, a ponekad ih nazivamo "if
reenicama", jer esto (ali ne i uvijek) u njima se upotrebljava rije "if".
Ovdje e biti obraene tri osnovna tipa kondicionala i tzv. nulti-kondicional.
Prvi kondicional (First Conditional)
Drugi kondicional (Second Conditional)
Trei kondicional (Third Conditional)
Nulti-kondicional (Zero Conditional)
it rains
present simple
futur
Treba primjetiti da kia jo nije pala, meutim nebo je oblano i postoji realna mogunost
(real possibility) da e kia pasti. Kao to vidite da bi izrazili mogui uvjet koristili smo
sadanje prosto vrijeme (Present Simple Tense). Za izraavanje mogue posledice koristili smo
futur.
Najvanije je zapamtiti da kod prvog kondicionala postoji realna mogunost da e se uvjet
ispuniti.
posledica
futur
I will tell Mary
What will you do
Their teacher will be sad
if
if
if
if
if
uvjet
present simple
I see her.
it rains tomorrow.
they do not pass the exam.
Ponekad moemo koristiti: shall, can ili may umjesto will, na primjer:
If you are good today, you can watch TV tonight.
Drugi kondicional - nevjerovatna mogunost (Second conditional - unreal possibility or
dream)
Kod drugog kondicionala, kao i kod prvog, razmiljamo o nekom uvjetu u budunosti, i rezultatu
tog uvjeta, meutim, za raziliku od prvog kondicionala, ovdje ne postoji realna mogunost da e
se uvjet ispuniti.
Na primjer: veeras je izvlaenje brojeva lota, niste kupili loto listi, i ne postoji nikakva
ansa da ete dobiti novac. Ali moda ete kupiti listi do veeras, i onda postoji ansa, ali je to
nevjerovatna mogunost, jer su izgledi opet jako mali da izvuku va listi.
If
If
If
If
If
If
uvjet
present participle
I married Mary
it snowed next July
Ram became rich
I won the lottery
posledica
kondicional sadanji
I would be happy.
would you be suprised?
she would marry him.
I would by a car.
Primjetite, da kod drugog kondicionala koristimo past simple za izraavanje uvjeta, a sadanji
kondicional za izraavanje eventualne posledice.
Bitna stvar kod drugog kondicionala je da ne postoji realna mogunost da e se uvjet ispuniti, tj.
anse su jako male da e se uvjet ispuniti.
Ponekad, umjesto glagola would koristimo should, could or might:
If I won a million dollars, I could stop working.
22
uvjet
past perfect (pluperfekt)
I had won the lottery
I had seen Mary
it had rained yesterday
Tara had been free yesterday
posledica
kondicional proli
I would have bought a car.
I would have told her.
what would you have done?
I would have invited her.
If they had not passed their exam, their teacher would have been sad.
Da bi smo izrazili uvjet u prolosti koji se nije ostvario koristili smo past perfect, dok za
izraavanje posledice koja se nee dogoditi smo koristili kondicional proli.
Bitna stvar kod treeg kondicionala je da ne postoji sada nikakva ansa da e se uvjet i posledica
dogoditi.
Ponekad umjesto would have koristimo should have, could have, might have:
If you had bought a lottery ticket, you might have won.
Nulti kondicional - tanost (Zero conditional - certainty)
Tzv. nulti kondicional koristimo kada je uvjet uvijek taan, poput neke opepoznate injenice. Na
primjer, ako zagrijavamo led iznad 0 stepeni on e se poeti otapati.
If
uvjet
posledica
If
present simple
present simple
If
it melts.
uvjet
posledica
If
present simple
present simple
If
If
If
Tip kondicionala
Prvi kondicional
Drugi kondicional
Trei kondicional
Nulti kondicional
glavna reenica
futur
kondicional sadanji
kondicional proli
prezent
"if" reenica
prezent
preterit
pluperfekt
prezent
Sledea tabela daje prikaz kondicionala po vjerovatnosti ispunjenja uslova, procente ne shvatajte
bukvalno, oni su tu samo da vam pomognu.
vjerovatnost
kondicional
primjer
vrijeme
100%
nulti
50%
prvi
5%
drugi
0%
trei
budunost
budunost
prolost
4.9 PASIV
Pasivni oblici se tvore tako to se uzme ono vrijeme glagola "to be" koje nam je potrebno i doda
se particip perfekta glagola kojeg mijenjamo. To znai, da se pasivni prezent tvori od prezenta
glagola "to be" i participa perfekta glagola koji mijenjamo.
subjekat + pomoni glagol "to be" + past particip glavnog glagola
25
Trpno stanje mogu imati samo prelazni glagoli, tj. takvi koji uza se mogu imati objekat.
Trpno stanje pokazuje da subjekat ne vri radnju, ve da se radnja vri na subjektu:
The road has been repaired. (put je popravljen)
Aktivnu reenicu moemo pretvoriti u pasivnu ako se glagol stavi u trpno stanje, subjekat aktivne
reenice postaje objekat pasivne, i ispred njega se stavlja prijedlog "by":
A: Everybody drinks water. (svi piju vodu)
P: Water is drunk by everybody. (voda se pije od sviju)
aktiv
pasiv
subjekat
Everybody
Water
glagol
drinks
is drunk
objekat
water
by everybody.
continous
perfect simple
perfect continous
present
past
future
conditional
present
past
future
conditional
present
past
future
conditional
it is being called
it was being called
it will be being called
it would be being called
it has been called
it has been called
it will have been called
it would have been called
it has been being called
it had been being called
it will have been being called
it would have been being called
to dress oneself
to help oneself
to hurt oneself
to improve oneself
to tire oneself
to excuse oneself
to flatter oneself
to amuse oneself
to warm oneself
to take care of oneself
(obui se)
(pomoi se)
(povrijediti se)
(popraviti se)
(umoriti se)
(izviniti se)
(hvaliti se)
(zabaviti se)
(utopliti se)
(obui se)
we dress ourselves
you dress yourselves
thes dress themselves
Past Simple
awoke
was, were
beat
became
began
bent
bet
bid
bit
blew
broke
brought
broadcast
built
burned/burnt
bought
caught
chose
Past Participle
awoken
been
beaten
become
begun
bent
bet
bid
bitten
blown
broken
brought
broadcast
built
burned/burnt
bought
caught
chosen
28
come
cost
cut
dig
do
draw
dream
drive
drink
eat
fall
feel
fight
find
fly
forget
forgive
freeze
get
give
go
grow
hang
have
hear
hide
hit
hold
hurt
keep
know
lay
lead
learn
leave
lend
let
lie
lose
make
mean
meet
pay
put
came
cost
cut
dug
did
drew
dreamed/dreamt
drove
drunk
ate
fell
felt
fought
found
flew
forgot
forgave
froze
got
gave
went
grew
hung
had
heard
hid
hit
held
hurt
kept
knew
laid
led
learned/learnt
left
lent
let
lay
lost
made
meant
met
paid
put
come
cost
cut
dug
done
drawn
dreamed/dreamt
driven
drunk
eaten
fallen
felt
fought
found
flown
forgotten
forgiven
frozen
gotten
given
gone
grown
hung
had
heard
hidden
hit
held
hurt
kept
known
laid
led
learned/learnt
left
lent
let
lain
lost
made
meant
met
paid
put
29
read
ride
ring
rise
run
say
see
sell
send
show
shut
sing
sit
sleep
speak
spend
stand
swim
take
teach
tear
tell
think
throw
understand
wake
wear
win
write
read
rode
rang
rose
ran
said
saw
sold
sent
showed
shut
sang
sat
slept
spoke
spent
stood
swam
took
taught
tore
told
thought
threw
understood
woke
wore
won
wrote
read
ridden
rung
risen
run
said
seen
sold
sent
showed/shown
shut
sung
sat
slept
spoken
spent
stood
swum
taken
taught
torn
told
thought
thrown
understood
woken
worn
won
written
Primjer
I am eager to go to the concert
because I love the
Wallflowers.
I know that I made the right
choice.
31
Budue vrijeme
(Futur)
Predbudue
vrijeme, svreni
futur
(Future Perfect
Tense)
Prosto prolo
vrijeme
(Simple Past)
Uloga infinitiva
Da se izrazi istovremena
radnja ili radnja poslije
glagola.
Primjer
Coach Espinoza is eager to try out her
new drills. ["eagerness" je sada; "to try
out" e se desiti poslije.]
She would have liked to see more
veterans returning. [Infinitiv prezenta "to
see" je u istom trenutku kao i prolo
vrijeme "would have liked".]
32
Infnitiv
perfekta
(Perfect
Infinitive, to
have seen)
Participi
Vrijeme
participa
Prezent
participa
(Present of
Participle,
seeing)
Uloga participa
Primjeri
to go fishing to go running
to go surfing to go dancing
nakon glagola percepcije (ula) po principu glagol + objekat + particip prezenta:
I heard someone singing. (uo sam nekoga kako pjeva)
I can smell something burning! (osjetim da neto gori);
kao pridjev:
It was an amazing film. (bio je to nevjerovatan film)
He was trapped inside the burning house. (bio je zatoen unutar kue u plamenu);
sa glagolima catch (uhvatiti) i find (nai) po principu:
glagol + izraz za vrijeme + prezent particip.
Glagol "catch" sa participom prezenta izraava neku ljutnju ili prijetnju:
Don't let him catch you reading his letters. (ne dozvoli da te uhvati kako ita njegova pisma)
If I catch you stealing my apples again, there'll be trouble! (uhvatim li te jo jednom kako krade
moje jabuke, bie problema)
Ovo nije sluaj sa glagolom find koji ne izraava emocije:
We found some money lying on the ground. (nali smo novca na zemlji)
They found their mother sitting in the garden. (nali su majku kako sjedi u bati);
da zamijeni reenicu ili dio reenice. Kada se dvije radnje deavaju u isto vrijeme, od strane iste
osobe ili stvari, koristimo particip prezenta da ih opiemo:
They went out into the snow. They laughed as they went.
They went laughing into the snow.
He whistled to himself. He walked down on the road.
Whistling to himself, he walked down on the road.
Kada jedna radnja slijedi odmah iza druge, od strane iste osobe, moemo prvu radnju izraziti
participom prezenta:
He put on his coat and left the house.
Putting on his coat, he left the house.
She dropped the gun and put her hands in the air.
Dropping the gun, she put her hands in the air.
Particip prezenta se moe koristiti umjesto poetnih as, since, because, i izraava razlog radnje:
Feeling hungry, he went into the kitchen and opened the fridge.
(= because he felt hungry...)
Being poor, he didn't spend much on clothes.
Knowing that his mother was coming, he cleaned the flat.
present
future
past
future
to call - zvati
I call
ja zovem
36
you call
he, she, it calls
we call
you call
they call
ti zove
on, ona , ono zove
mi zovemo
vi zovete
oni, one, ona zovu
I do not call
you do not call
he, she, it does not call
we do not call
you do not call
they do not call
do I call?
do you call?
does, he ,she, it call?
do we call?
do you call?
do they call?
we are speaking
you are speaking
they are speaking
Present participle se pravi dodavanjem glagolu nastavka "-ing". Meutim, ponekad moramo malo
promijeniti rije, vjerovatno udvostruiti ili izostaviti jedno slovo.
Izuzetak 1
Ako se glagol zavrava na: suglasnik - naglaeni vokalsuglasnik zadnje slovo se udvostruava:
run
>
running
stop
>
stopping
>
begin
beginning
Ovo pravilo ne vai kada naglasak nije na zadnjem slogu
glagola:
open
>
opening
Izuzetak 2
>
>
lying
dying
37
Izuzetak 3
past
Meutim, radnja se ne mora odvijati tano sada, ali se deavala neto ranije i moda e se deavati
poslije trenutka kada o njoj govorimo:
past
future
Glagoli koji oznaavaju neko stanje, a ne radnju, obino se ne koriste u trajnom obliku.
Lista glagola koji se veinom koriste u "simple" formi:
osjetila (percepcije)
miljenje
mentalna stanja
emocije/elje
mjerenja
ostali
- glagoli osjetila (feel, see, hear, taste,smell) se esto koriste sa glagolom 'can':
I can see... (mogu vidjeti) itd.
- * Ovi glagoli mogu se koristiti u trajnoj formi ali sa drugim znaenjem, npr:
38
This coat feels nice and warm. (ovaj brod je lijep i udoban, to je naa percepcija, osjeaj kvaliteta
broda)
John's feeling much better now. (Don se osjea mnogo bolje sada, njegovo zdravlje se
poboljava);
She has three dogs and a cat. (ona ima tri psa i maku, posjedovanje)
She's having supper. (ona veera, ona jede);
I can see Anthony in the garden. (vidim Anthony-a u bati, percepcija)
I'm seeing Anthony later. (susrest' u Anthony-a kasnije, planiramo se susresti)
to call - zvati
I'm calling
you're calling
he, she, it's calling
we're calling
you're calling
they're calling
am I calling?
are you calling?
is he, she, it calling?
are we calling?
are you calling?
are they calling?
I haven't called
you haven't called
he, she, it hasn't called
we haven't called
you haven't called
they haven't called
have I called?
have you called?
have he, she, it called?
have we called?
have you called?
have they called?
39
NESVRENI PERFEKT
- PRESENT PERFECT CONTINUOUS TENSE
prezent perfekt glagola "to be" (have/has been) + prezent particip glavnog glagola
I have been playing
You have been working
Upitni oblik se pravi konverzijom: Have I been playing?
Odrini oblik se pravi dodavanjem rijei "not": I have not been playing.
Kada piemo present continous, esto se upotrebljavaju skraenice:
I have been - I've been itd.
Present Perfect Continous Tense koristimo:
da izrazimo radnju koja je nedavno ili upravo zavrila. I obino imamo sada imamo neku
posledicu:
I'm tired because I've been running.
past
present
radnja koja se desila
sada imamo posledicu
nedavno
umoran sam (sada) jer sam trao
future
I'm tired because I've running. (umoran sam (sada) jer sam trao)
Why is the grass wet? Has it been raining? (zato je trava vlana (sada)? je li padala kia?)
You don't understand because you haven't been listening. (ne razumijete (sada), jer niste sluali).
da izrazimo radnju radnju koja je poela u prolosti i nastavlja se u sadanjosti, u ovom sluaju
esto se koriste for i since:
past
radnja poela u
prolosti
future
nastavlja se u sadanjosti
itam ve dva sata, i jo uvijek itam
I've been reading for two hours. (itam ve dva sata, i jo uvijek itam)
How long have you been learning English? (koliko dugo ui engleski? a jo ga ui)
We have not been smoking. (nismo puili, a ni sada ne puimo).
Kako je ranije napomenuto uz present perfect continuous esto koristimo "for" i "since".
For koristimo kada priamo o razdoblju vremena: 5 minuta, 7 sedmica, 20 godina.
Ako to razdoblje see do sadanjeg trenutka upotrebljavamo uz for perfekt, a ako je to razdoblje
zavreno moramo upotrijebiti past simple (preterit).
40
Tara hasn't been feeling well for two weeks. (Tara se ne osjea dobro ve dvije sedmice)
ali
Tara didn't feel well for two weeks, and now she feels well. (Tara se nije dobro osjeala ve dvije
sedmice, a sada se osjea dobro).
Since koristimo kada znamo od koje vremenske take se odvija radnja: u 9 sati, 7. januara,
u petak.
for
since
period vremena
20 minutes
three days
six months
a long time
ever
itd.
od vremenske take
6.15 am
Monday
January
I left school
the beginning of time
itd.
infinitiv
work
explode
like
go
see
sing
preterit
worked
exploded
liked
went
saw
sang
past particip
worked
exploded
liked
gone
seen
sung
napamet.
Past particip nam
nije potreban pri
tvorbi prolog
vremena.
Tvorba prolog svrenog vremena:
a) potvrdna reenica:
subjekat + glavni glagol u prolom obliku (preteritu)
I lived in that house when I was young. (ivio sam u toj kui kada sam bio mlad)
She played basketball last week. (ona je igrala koarku prole sedmice)
b) odrina reenica:
subjekat + preterit od "do" + not + infinitiv glavnog glagola
He didn't like the movie. (nije mu se dopao film)
Mary did not go to work last Monday. (Mary nije otila na posao prolog ponedjeljka)
c) upitna reenica:
preterit od "do"+ subjekat + infinitiv glavnog glagola
Did you play tennis last week. (je si li igrao tenis prole sedmice)
Did he watch TV last night. (je li gledao TV prole sedmice)
Glagol did (preterit od "do") u svim licima ima isti oblik.
I did not go to London. (nisam bio u Londonu)
You did not go to London.
He did not go to London. itd.
Glagol be nema u svim licima isti oblik, upitnu reenicu pravimo zamjenom subjekta
i glagola.
I, he, she, it was here.
You were here.
Ako glagol zavrava na suglasnik ispred kojeg stoji kratak naglaen vokal, krajnji
samoglasnik se udvostruava:
plan - planned
skip - skipped
Krajnje "l" se uvijek udvostruava:
level - levelled
call - called
Ako glagol zavrava na "-y" ispred kojeg se nalazi suglasnik, taj se "y" mijenja u "i":
42
worry - worried
cry - cried
Past Simple Tense (Preterite Tense) koristimo:
a) da se izrazi radnja koja se desila u prolosti i potpuno zavrila pa nema nikakve veze sa
sadanjou:
I was in Liverpool last year. (bio sam u Liverpulu prole godine);
b) da se izrazi radnja koja je trajala neko vrijeme u prolosti bez ikakve veze sa sadanjou:
We went to school when we were children. (ili smo u kolu kada smo bili djeca);
c) kada govorimo o stvarima koje elimo da se dogode ili bi trebalo da se dogode:
It's time they were back. (vrijeme je da se vrate)
I wish I had a new computer. (volio bi da imam novo auto)
d) u zavisnoj reenici ako je u glavnoj preterit (slaganje vremena):
The policeman told me I drived to much. (policajac mi je rekao da sam previe vozio)
Kada kaemo kada ili gdje se radnja dogodila, moramo koristiti past simple,
a ne present perfect.
to call - zvati
I called (ja sam zvao)
you called
he, she, it called
we called
you called
they called
I didn't call
you didn't call
he, she, it didn't call
we didn't call
you didn't call
they didn't call
did I call?
did you call?
did he, she, it call?
did we call?
did you call?
did they call?
"James Bond was driving through town. It was raining. The wind was blowing hard. Nobody was
walking in the streets. Suddenly, Bond saw the killer in a
telephone box...";
da se opie radnja koja je trajala do trenutka kada ju je prekinula neka druga
prola radnja:
I was having a beautiful dream when the alarm clock rang. (divno sam sanjao
kada se alarm oglasio);
I was watching TV when you telephoned. (gledao sam TV kada si nazvao)
da se izrazi promjena miljenja:
I was going to spend the day at the beach but I've decided to go on an excursion instead. (mislio
sam provesti dan na plai ali sam odluio otii na ekskurziju)
za dvije radnje koje se deavaju istovremeno:
The children were playing whil their mothers were chatting. (djeca su se igrala
dok njihove majke avrljale)
u zavisnoj reenici umjesto nescrenog prezenta ako je u glavnoj reenici preterit:
I knew that he was talking to her about her daughter. (znao sam da se sa njom razgovara o njenoj
keri).
Kod glagola koji se ne koriste u trajnom obliku upotrebljava se obini preterit >>.
to call - zvati
I was calling.
you was calling.
he, she, it was calling
we were calling
you were calling
they were calling
was I calling?
were you calling?
was he, she, it calling?
were we calling?
were you callingg?
were they calling?
44
past
future
had I called?
had you called?
had he, she, it called?
had we called?
had you called?
had they called?
he, she, it had been calling he, she, it had not been calling
we had been calling
you had been calling
they had been calling
will I call?
will you call?
will he, she, it call?
will we call?
will you call?
will they call?
past
future
Kada koristimo budue trajno vrijeme, na slualac obino zna ili razumije u koje vrijeme se
radnja odvija.
I will be playing tennis at 10am tomorrow. (igrat u tenis sutra u 10 sati)
We'll be having dinner when film starts. (veerat emo kada film pone)
Take your umbrella, it will be raining when you return. (uzmi kiobran, padat e kia kada se
bude vraao)
to call - zvati
I will be calling (ja u zvati)
you will be calling
he, she, it will be calling
we will be calling
you will be calling
they will be calling
I won't be calling
you won't be calling
he, she, it won't be calling
we won't be calling
you won't be calling
they won't be calling
will I be calling?
will you be calling?
will he, she, it be calling?
will we be calling?
will you be calling?
will they be calling?
to call - zvati
I will have been calling
you will have been calling
he, she, it will have been
calling
we will have been calling
you will have been calling
they will have been calling
48
5. IMENICE - NOUNS
Imenice su rijei kojima neto imenujemo.
Npr:
man (ovjek),
town (grad),
happiness (srea),
love (ljubav) itd.
Imenice dijelmo na nekoliko vrsta. One mogu biti:
op{te imenice (common nouns), slue za imenovanje svih bia ili stvari iste vrste.
boy (djeak), computer (raunar), eye (oko) itd;
vlastite imenice (proper nouns), slue za imenovanje pojedinanih bia, mjesta itd.
Mary, London, Edinburgh, Bosnia, Dreamweaver itd;
zbirne imenice (collective nouns), slue za oznaavanje skupa ili mnotva u jednini.
team (momad), sugar (eer), flock (jato), army (vojska) itd;
gradivne imenice (material nouns), slue oznaavanje tvari ili materija.
lead (olovo), milk (mlijeko), air (zrak), ice (led) itd.
49
apstraktne imenice (abstract nouns), oznauju neto nestvarno, neko svojstvo ili stanje. fear
- girl
- mother
- sister
- daughter
- aunt
- niece
- queen
- nun
- mare
- hen
- duck
- goose
djeak
otac
brat
sin
ujak
neak
kralj
kaluer
konj
pijetao
patak
gusak
- djevojica
- majka
- sestra
- ki
- tetka
- neaka
- kraljica
- kaluerica
- kobila
- kokoka
- patka
- guska
- dodajemo nastavke:
abbot
actor
count
duke
emperor
poet
prince
opat
glumac
grof
vojvoda
car
pjesnik
princ
- abbess
- actress
- countess
- duchess
- empress
- poetess
- princess
- opatica
- glumica
- grofica
- vojvotkinja
- carica
- pjesnikinja
- princeza
50
negro
heir
sorcerer
lion
hero
crnac
naslednik
arobnjak
lav
heroj
- negress
- heiress
- sorceress
- lioness
- heroine
- crnkinja
- naslednica
- arobnica
- lavica
- heroina
sluga
vrabac
junac
slon
gazda
- maid-servant
- hen-sparrow
- cow-calf
- female-elephant
- landlady
- slukinja
- vrabica
- junica
- slonica
- gazdarica
obrazuju se sloenice:
man-servant
cock-sparrow
bull-calf
male-elephant
landlord
(uenik, uenica)
(prijatelj, prijateljica)
(uitelj, uiteljica)
(roak, rodica)
(uiteljica).
(knjiga - knjige)
(lice - lica)
51
Imenice koje se zavavaju na: -s, -ss, -x, -sh, -tch dobijaju nastavak "-es",
koji se izgovara iz:
class
bush
bench
- classes
- bushes
- benches
razred
grm
klupa
- razredi
- grmlje
- klupe
Imenice na "-o" dobijaju nastavak "-es" ako se "o" nalazi poslije suglasnika:
hero
potato
negro
- heroes
- potatoes
- negroes
heroj
krompiri
crnac
- heroji
- krompiri
- crnci
klavir
spjev
oktava
- klaviri
- spjevovi
- oktave
- pianos
- cantos
- octavos
- cuckoos
kukavica
- kukavice
Imenice na "y" poslije suglasnika mijenjaju "y" u "i" i dobijaju nastavak "-es":
country
lady
story
- countries
- ladies
- stories
zemlja
dama
pria
- zemlje
- dame
- prie
day
boy
toy
- days
- boys
- toys
dan
djeak
igraka
- dani
- djeaci
- igrake
ali:
Imenice na "f" i "fe" mijenjaju "f" u "v" i dobijaju u mnoini nastavak "-es":
half
calf
knife
wife
- halves
- calves
- knives
- wives
polovina
tele
no
supruga
- polovine
- telad
- noevi
- supruge
borba
svirala
tab
- borbe
- svirale
- tabovi
- strifes
- fifes
- staffs
52
gulf
- gulfs
struja
- struje
Imenice koje zavavaju na "-oof", "-ief", "-ff" ne mijenjaju u "f" i dobijaju nastavak "-s":
roof
dwarf
chief
cliff
- roofs
- dwarfs
- chiefs
- cliffs
krov
patuljak
poglavica
greben
- krovovi
- patuljci
- poglavice
- grebeni
vo
dijete
- volovi
- dijeca
- oxen
- children
- men
- women
- teeth
- Englishmen
- sportsmen
Roman
Norman
German
- Romans
- Normans
- Germans
ovjek
ena
zub
Englez
sportista
- ljudi
- ene
- zubi
- Englezi
- sportisti
ali:
Rimljanin
Norman
Njemac
- Rimljani
- Normani
- Njemci
- brothers
- brethren
(braa po krvi)
(braa u crkvenoj organizaciji, drutvu)
cloth
- cloths
- clothes
(tof)
(odijelo)
Latinske imenice na "-us" i "-um" te grke na "-on" i "-is" imaju u mnoini obino svoj
latinski odnosno grki nastavak:
radius
oasis
- radii
- oases
(poluprenik, poluprenici)
(oaza, oaze)
Sloenice obrazuju mnoinu tako da se nastavak za mnoinu doda glavnoj rijei od koje
je sloenica sastavljena, tj. od rijei koja nosi smisao. Ako je sloenica sastavljena bez
imenica, onda nastavak za mnoiniu dobija poslednja rije:
looker-on
pick-pocket
forget-me-not
- lookers-on
- pick-pockets
- forget-me-nots
(gledalac, gledaoci)
(deparo, deparoi)
(nezaboravak (cvijee), nezaboravci)
53
(kakve su vijesti)
(na ovaj nain)
(ruka)
(slovo)
(kompas)
(fijoka)
arms
letters
compasses
drawers
(ruke, oruje)
(knjievnost)
(estar)
(donje gae)
2. pad. The book of the teacher was big. (knjiga tog uitelja bila je velika)
3. pad. We went to the teacher. (otili smo uitelju)
4. pad. And we asked the teacher. (i zapitali smo uitelja)
5. pad. Teacher, is your book big? (uitelju, je li vaa knjiga velika?)
6. pad. After our conversation with the teacher. (poslije naeg razgovora sa uiteljem)
7. pad. We know more about the teacher. (znamo vie o uitelju)
mnoina:
1. pad. Some teachers had books. (neki uitelji imali su knjige)
2. pad. The books of the techers were big. (knjige tih uitelja su bile velike)
The teacher's books are always big. (knjige uitelja su uvijek velike)
3. pad. We went to the teachers. (otili smo uiteljima)
4. pad. And we asked the teachers. (i zapitali smo uitelje)
5. pad. Teachers, are your books big. (uitelji, jesu li vae knjige velike)
6. pad. After the conversation with the teachers. (poslije razgovora sa uiteljima)
7. pad. We know more about the teachers. (znamo vie o uiteljima)
Prema tome, padei se odreuju prema mjestu u reenici (prvi i etvrti), pomou prijedloga (drugi
pade pomou prijedloga "of" ili nastavkom kad imamo prisvojni genitiv, trei pade pomou
prijedloga "to", esti pomou prijedloga "with", sedmi pade pomoi prijedloga "about"). Peti
pade izraava se imenicom bez lana.
Drugi pade - Genitive
U engleskom jeziku drugi pade se moe izraziti na vie naina:
Normanskim genitivom (Norman genitive) koji se obrazuje pomou prijedloga "of":
the book of the teacher (uiteljeva knjiga).
Saksonskim genitivom (Saxon genitive), koji se jo zove "prisvojni genitiv"
(Possessive case). Ovaj pade se obrazuje tako da se imenici doda nastavak -'s.
teacher's book (uiteljeva knjiga).
Saksonski genitiv se obrazuje nastavkom -'s na imenicu koji se izgovara "z" iza zvunih
suglasnika i samoglasnika, a "s" iza bezvunih suglasnika.
U jednini se dodaje -'s
teacher's book (uiteljeva knjiga)
Peter's toy (Peterova igraka)
boy's eyes (djeakove oi)
Ako se osobna imenica zavrava na -s, onda dodajemo samo apostrof, a nastavak
se izgovara kao "z":
Burn's works (Burnsova djela)
Ako se imenica zavrava na -s ili -ce kao i ispred rijei "sake", dodaje se samo
apostrof:
for goodness' sake (za Boju volju)
for conscience' sake (radi smirenja savjesti).
Osobne imenice mogu se zavravati na -s, pa da ipak dobijaju nastavak -'s:
St. James's Square (trg Sv. Dejmsa)
55
December
Ramadan
Christmas
- nacije i regioni, jezici, religije i etnike skupine:
a German car
the Scandinavian countries
She speaks Russian and Chinese
a Muslim cleric
the Aboriginal people
- nazivi knjiga, magazina, filmova, pjesama itd.
War and Peace
Rolling Stone
the New Statesman
Citizen Kane
Stairway to Heaven
the Mouse Trap
- prvo slovo indirektnog (neupravnog) govora mora poeti velikim slovom:
The president said: "Ask not what your country can do for you."
"Who's been sleeping in my bed?" Pappa Bear cried.
Na internetu, u mailovima, pisanje cijelog teksta velikim slovima se smatra kao vikanje.
Meutim, izbjegavajte pisanje velikim slovima, jer je takav tekst jako teko itati. Zato?
Nae oi su prilagoene da itaju i raspoznavaju rijei prema njihovom obliku. Taj oblik odreuje
broj slova (duina rijei) i visina slova u rijeima. Kada itamo, ne pogledamo ustvari svako
slovo, ve prepoznamo oblik rijei. Ali, ako je itav tekst pisan velikim slovima teko je i naporno
ga itati jer sve rijei imaju isti oblik, oblik pravougaonika.
7. PRIDJEVI ADJECTIVES
Pridjev je u engleskom jeziku nepromjenljiva rije, pa se prema tome pridjevom ne moe izraziti
ni rod, ni broj ni pade. Pridjev obino stoji ispred imenice.
Pridjevi se dijele na:
line (proper), koji se piu velikim slovom: Bosnian, Croatian, Serbian, English, German, Italian;
opisne (descriptive): young, beautiful, green;
koliinske (quantitative): some, few, much, all, enough;
pokazne (demonstrative): the this, that, these, those, such, younder, the same, the order;
neodreene (indefinite): a, an, any, one, certain, another;
diobne (distributive): each, every, either, neither;
prisvojne (possessive): my, your, his, her, its, our, their;
upitne (interrogative): what, which.
Poreenje pridjeva - Comparasion
57
58
Comparative
Superlative
good (dobar)
bad (lo)
evil (zao)
ill (bolestan)
much (mnogo)
many (mnogo)
little (malen)
late (kasan)
better
the best
worse
the worst
more
less
later (kasniji)
latter (dalji po redu)
nearer
the most
the least
the latest (najnoviji)
the last (poslednji)
the nearest (najblii)
the next (sledei, do)
the oldest
the eldest
the farthest
the furthest
pnear (blizak)
pold (star)
far (daleko)
older
elder
farther (prostorno dalji)
further (dalji po redu)
I never saw a faster sailing ship. (nikad nisam vidio breg jedrenjaka)
I never saw a worse looking man. (nikad nisam vidio ovjeka koji loije izgleda)
8. PRIJEDLOZI - PREPOSITIONS
Prijedlozi u engleskom jeziku imaju posebnu vanost jer padei nemaju svoje nastavke.
Prijedlozi se dijele na:
a) prijedloge za mjesto: at (u, na, kod, pri), to (u, ka, prema), in (u), into (u), on (na),
between (izmeu), in front of (ispred), before (ispred), above (iznad), behind (iza),
under (ispod) i dr;
b) prijedlozi za vrijeme: before (prije), after (poslije), since (od), on (u) i dr;
c) prijedlozi za ouvanje porijekla, uzroka, cilja: from (od), by (od), through (pomou),
towards (prema);
d) prijedlozi za sredstva: by (od, pomou), in (u), with (s, sa), without (bez).
Prijedlozi mogu biti sloeni, tj. sastavljeni su od vie rijei: into (u), upon (na), within (u),
outside (napulju), throughout (skroz).
Poslije prijedloga uvijek slijedi "imenica", a nikad glagol. Pod "imenica" mislimo na:
imenice (dog, money, house, love);
line imenice (Sarajevo, Zagreb, Beograd, Edin, Mary);
zamjenice (you, him, us);
grupne imenice (my first job, your blue book);
gerund (swimming).
Poto poslije prijedloga ne moe ii glagol, a ako to elimo onda moramo koristiti "-ing" oblik
koji je ustvari gerund ili glagolska imenica.
subjekat + glagol
The food is
She lives
Mary is looking
The letter is
Pascal is used
She isn't used
I ate
prijedlog
on
in
for
under
to
to
before
"imenica"
the table.
Japan.
you.
your blue book.
English people.
working.
coming.
till - I have been waiting for you till now (sve do sada sam vas ekao)
with - will you take me with you (hoete li me povesti sa sobom)
the proposal was approved with great majority (prijedlog je prihvaen velikom veinom)
I cannot remain with him any longer (ne mogu vie ostati s njim)
he cut himself with a knife (posjekao se noem)
regarding - what have you done regarding this report? (ta ste uinili u vezi sa ovim izvjetajem)
Pored ovih prijedloga u engleskom jeziku imamo i tzv. prijedlone fraze (prepositional
frases):
in spite of (uprkos)
in front of (ispred)
according to (prema)
because of (zbog)
on account of (radi)
by means of (pomou)
There was a pool in front of his house. (pred njegovom kuom se nalazio bazen)
This is not truth in spite of what he has said. (to nije istina uprkos tome to je on rekao)
9. PRILOZI - ADVERBS
Prilozi su rijei koje poblie oznauju glagole, pridjeve ili druge priloge:
uz glagol:
John speaks loudly. (John pria glasno)
She never smokes. (ona nikad ne pui)
uz pridjev:
He is really handsome. (on je stvarno zgodan)
She is less beautifull than her sister. (ona je manje lijepa nego njena sestra)
uz prilog:
She drives incredibly slowly. (ona vozi nevjerovatno sporo)
There is truly quietly. (tamo je zaista tiho)
Meutim, pred ovih funkcija prilozi imaju i druge funkcije, oni mogu:
izmjeniti smisao reenice: Obviously, I can't know everything. (oito, ne mogu sve znati)
izmjeniti prijedlonu frazu: It's immediately inside the door. (to je odmah iza vrata)
Po svom sastavu prilozi se u engleskom jeziku dijele na: proste, izvedene i sloene.
Prosti prilozi su: now (sada), then (tada), fast (brzo), loud (glasno), right (pravo) i dr.
Izvedeni prilozi su oni koji se obrazuju od pridjeva nastavkom "ly":
beautiful - beautifully (lijep - lijepo)
bad - badly (lo - loe) itd.
Sloeni prilozi su: a great deal (mnogo), at least (bar), at present (sada), at last (najzad) itd.
Po svom znaenju prilozi se dijele na:
priloge za vrijeme: always (uvijek), ever (ikad), never (nikad), seldom (rijetko), often (esto),
soon (uskoro), sometimes (ponekad), early (rano), late (kasno) i dr.
priloge za mjesto: here (ovdje), there (tamo), in (u), out (iz), near (blizu), far (daleko), down
(dole), up (gore) i dr.
priloge za koliinu: more (vie), no more (ne vie), most (najvie), little (malo), many (mnogi),
less (manje) i dr.
62
priloge za nain: how (kako), as (kao), so (tako), quickly (brzo), why (zato), truly (zaista),
quietly (mirno), hardly (jedva), usefully (korisno), happily (sretno) i dr. Prilozi za nain se obino
tvore dodavanjem nastavka "-ly" na pridjev.
prilozi stupnja: very (vrlo), too (previe), enough (dovoljno), quite (sasvim) i dr.
Poreenje priloga
Prilozi obrazuju prvi i drugi stupanj poreenja na sledee naine:
dvosloni i viesloni prilozi, kao i prilozi sa nastavkom "ly" porede se na taj nain
to se za komparativ ispred priloga dodaje rije "more", a za superlativ rije "most".
beautifully - more beautifully - most beautifully (lijepo - ljepe...);
jednosloni prilozi (kao i prilozi often i early) obrazuju komparativ nastavkom "er",
a superlativ nastavkom "est":
long - longer - longest (dugo - due...);
Nepravilno se porede sledei prilozi:
well (dobro)
badly (loe)
much (mnogo)
little (malo)
near (blizu)
far (daleko)
late (kasno)
- better
- worse
- more
- less
- nearer
- farther, further
- later
- best
- worst
- most
- least
- nearest, next
- farthest, furthest
- latest, last
Inae, u poreenju priloga vae sva ostala pravila koja se primjenjuju i na pridjeve.
U engleskom jeziku ima vie pridjeva koji se upotrebljavaju i kao prilozi:
cheap (jeftin)
dear (drag, skup)
fair (lijep, pravilan)
false (laan)
hard (teak)
high (visok)
loud (glasan)
low (nizak)
near (blizak)
right (prav)
short (kratak)
wide (irok)
- to sell cheap
- to buy dear
- to copy fair
- to play false
- to work hard
- to charge high
- to speak loud
- to speak loud
- to draw near
- to sing right
- to stop short
- wide open
(prodavati jeftino)
(kupiti skupo)
(prepisati isto)
(varati u igri)
(naporno raditi)
(propisati visoke cijene)
(govoriti glasno)
(govoriti tiho)
(pribliiti se)
(raditi kako treba)
(iznenada stati)
(iroko otvoren)
Napomena: kada ovi prilozi dobiju priloki nastavak "ly", oni esto mijenjaju smisao:
hard (teak, naporan) - hardly (jedva),
near (blizak) - nearly (skoro).
Prilog moe imati tri poloaja u reenici:
na poetku (prije subjekta):
Now we will study adverbs. (sada emo uiti priloge)
u sredini (izmeu subjekta i glavnog glagola):
We often study adverbs. (mi esto uimo priloge)
63
- unwise, unwell
- disagree, disbelive
- illiterate
- impossible
- indirect
- irrational
- non-stop
Ostali prefiksi:
a
- ashore
be
- beloved
de
- defend
dis
- disarm
en
- enlarge
ex
- explain
fore
- foreground
out
- outline
inter
- international
mis
- misundrerstood
post
- post-ware
pre
- prepare
pro
- protect
re
- reform
over
- overload
sub
- submarine
(Bosnian)
(optician, librarian, historian)
(reader, conductor, dentist)
(assistant, student)
(distance, sentence)
(neighborhood)
64
-ia
-ic, -ics
-age
-ion
-ing
-tion
-ssion
-sion
-ism
-ment
-ness
-ship
-sure
-ture
-ity
-y
(considerable, flexible)
(equal, final)
(social)
(economic, physical)
(distant, independent)
(immediate)
(Bosnian)
(effective)
(hopeful)
(helpless)
(friendly)
(famous, various)
(ready, gloomy)
(tiresome)
(childlike)
(sixth, third)
(girlish)
(golden)
(southern)
(northward)
(dictate)
(trained)
(darken)
(magnify)
(occupy)
(supply)
(mechanize)
(living)
(glitter)
65
-ish
-el
-le
(furnish)
(snivel)
(crackle)
(slowly)
(inside)
(inwards)
(likewise)
(forward)
We saw him before he left his office. (vidjeli smo ga prije nego to je napustio
ured)
It was a long time since we met. (odavno se nismo vidjeli)
We all waited until the rain stopped. (svi smo ekali dok kia nije prestala)
As soon as he came we called his father. (im je doao pozvali smo njegovog oca)
He did it as well as he could. (on je to uinio onako kako je on mogao)
You may keep this book as long as you want. (moete zadrati ovu knjigu koliko
god elite)
66
either...or -
Either you or your brother must go. (ili vi ili va brat morate ii)
Neither he or his sister knew this lesson. (ni on ni njegova sestra nisu znali ovu
lekciju)
Both you and I think so. (oboje mislimo tako)
I am not going to do this unless it is necessary. (neu to da uradim ako nije
potrebno)
He came in order to hear news. (doao je da bi uo vijest)
I have read as much I had time. (itao sam onoliko koliko sam imao vremena)
He knows that I was right, although he wouldn't admit it.
(on zna da sam bio u pravu iako on to ne bi priznao)
whether because -
b) u etvrtom padeu: me (mene), you (tebe), him- her- it (njega-nju-njega) u jednini, i us (nas),
you (vas), them (njih) u mnoini.
Drugi pade kod linih imenica pravi se pomou prijedloga "of", trei pomou "to" i esti pomou
with s oblikom etvrtog padea: of me, to me, with me, of you, to you, with you.
Poslije glagola: to tell (kazati), to give (dati), to bring (donijeti), to throw (baciti), to send
(poslati), to sell (prodati), to write (pisati), to read (itati) i jo nekih, prijedlog "to" se izostavlja
ako dolazi prije objekta, ali ako dolazi poslije objekta prijedlog "to" se ne izostavlja:
I gave him the book (dao sam mu knjigu)
I gave the book to him ( dao sam mu knjigu).
Kod glagola "to say" (rei) prijedlog "to" se mora pisati, bilo da stoji ispred ili iza objekta:
I said nothing to him. (nisam mu nita rekao)
I said to him nothing. (nisam mu nita rekao)
etvrti pade line zamjenice za prvo lice upotrebljava se umjesto prvog padea u obinom
svakodnevnom engleskom:
Who is there? -Me. (ko je tamo? -Ja)
Who is speaking? - Me (ko govori?)
etvrti pade line zamjenice se takoer upotrebljava umjesto prvog padea u poreenju iza rijei
"than":
He is taller than me. (vii je od mene)
Zamjenica "it" moe se upotrijebiti i kao bezlina zamjenica, koja se ne odnosi ni na lice ni na
stvar:
It is a cold day, isn't it? (hladan je dan, zar ne)
It seems to me that we shall have rain. (izgleda mi da emo imati kiu)
Zamjenica "it" se takoer moe upotrijebiti da se uvede subjekat reenice:
It was not difficult to understand him. (nije bilo teko razumjeti ga)
It is only my brother who is here in time. (samo je moj brat doao na vrijeme)
Zamjenice "we" i "they" se esto upotrebljavaju kao neodreene zamjenice i imaju
znaenje neodreene zamjenice "one". U tom sluaju prevode se sa ljudi (uope). Kad
upotrijebimo zamjenicu "we", ukljuujemo lice koje govori, a kad upotrijebimo zamjenicu "they",
onda ne ukljuujemo:
We are not going to ask you to go. (neemo traiti od vas da idete)
They say that the accident was inevitable. (kau da je nesretan sluaj bio neizbjean)
U obinom govoru se u ovakvim sluajevima moe upotrijebiti i zamjenica "you":
You are not supposed to know everything. (ne moe se pretpostaviti da sve znate)
Prisvojne zamjenice - Possessive Pronouns
PRISVOJNE ZAMJENICE SU:
mine (moj,a,e), yours (tvoj,a,e), his (njegov), hers (njen), its (njegov) u jednini;
ours (na,a,e), yours (va,a,e), theirs (njihov,a,e) u mnoini.
Prisvojne zamjenice slue za odgovor na pitanje iji, ija, ije:
Whose hat is this? It is mine. (iji je ovo eir? moj je)
Prisvojne zamjenice upotrebljavaju se takoer u naroitim izrazima koji prave dvostruki pade:
a friend of mine (moj prijatelj)
Kad se zamjenica eli naglasiti, moe se umjesto prisvojne zamjenice "mine", upotrijebiti "my
own":
This book is my own. (ovo je moja vlastita knjiga)
68
69
70
cio, svi
malo
neto, nekoliko
malo
neto malo
mnogo
neki, neto, nekoliko
drugi
(jedan) drugi
oba, i ovaj i onaj
neki
nekoliko
drugi
neto
neko
neko
neko, bilo ko
neko, bilo ko
72
everybody
everyone
everything
nobody
no one
none
nothing
svako
svako
sve
niko
niko
niko
nita
I suggested to go, others said I should stay (predloio sam da odem, drugi su rekli da ostanem).
"Another" se upotrebljava za lica, ivotinje i stvari i javlja se samo u jednini:
one came at once, another after some minutes (jedan je stigao odmah, drugi poslije nekoliko
minuta).
74
Best wishes,
Jack Brown
- Zarez razdvaja pitanje (question tag) od ostatka reenice:
You locked the car, didn't you? (zakljuao si auto, zar ne?)
- Zarez iza kojeg dolazi dopunski veznik (coordinative conjunction: and, but, or, for, nor, yet, so)
razdvaja dvije nezavisne klauze:
Ron wore cowboy boots, and Jeff wore tennis shoes. (Ron je nosio kaubojske izme, a Jeff je
nosio tenisice)
- Kada zavisna dolazi ispred nezavisne klauze odvajamo je zarezom:
When the meeting was over, the refreshment committee served coffee and cake before everyone
went home. (kada je sastanak bio zavren, osoblje je posluilo kafu i kola prije nego su svi otili
doma)
Primjetite da nema zareza izmeu "coffee" i "cake", zato to zavisna klauza dolazi poslije
nezavisne klauze.
- Zarezom se odvaja uvodna fraza, te izraz ubaen u reenicu koji ne donosi neku presudnu
informaciju:
On my way to school, I met three of my classmates coming out of the subway. (na putu prema
koli, izlazei iz podzemne sreo sam troje kolskih kolega)
Texans, as you know, are often the subject of jokes. (teksaani, kao to znate, su esto predmetom
ale)
Eddie will, in spite of my wishes, travel to Russia. (Eddie e, uprkos mojim eljama, putovati u
Rusiju)
Dvotaka - The colon
Dvotaka se koristi:
- prije uvoenja liste pri nabrajanju:
They must have: books, papers and pens. (Oni moraju imati: knjige, papire i olovke)
- prije formalnog pitanja u reenici:
The question is: what are we doing? (pitanje je: ta radimo?)
He opened the meeting with the words: "War is upon us!" (poeo je sastanak rijeima: "rat je pred
nama!")
- prije klauze koja dolazi poslije reenice i daje njeno objanjenje:
His motives are clear: he intends to become a dictator. (njegovi motivi su jasni, on nastoji postati
diktator)
- da se posebno naznai vana rije u reenici:
King Midas cared for only one thing: gold. (kralj Midas je brinuo samo za jednu stvar: zlato)
- poslije uvodnog pozdrava u poslovnom pismu:
Dear Ms. Weiner:
- pri pisanju podataka:
Title: Principles of Mathematics: An Introduction
Reference: Luke 3:4-13
Numerals: 8:15 P.M.
75
76