Pitanje 11. i 12.

za I kolokvij BAU
Faze razvoja automatizacije broda
Dosadanji razvoj automatizacije na broda prikazujemo kroz etiri generacije. Prva generacija
automatizacije broda (1960-1980) sadri automatizaciju proizvodnje elektrine energije, daljinsko
upravljanje glavnog motora, kao i:
- Automatska regulacija krugova temperatura, tlakova, razina i drugih veliina
- Automatsko nadgledanje i reagiranje u sluaju kvara, tj. automatska zamjena sa ispravnim
ureajem
- Automatsko voenje dnervnika stroja i registriranje dogaaja
Ovu fazu karakterizira relejno upravljanje i analogna regulacija, ne postoji mogunost nadozara
cjelokupnog sustava stroja iz jedne kontrolne prostorije, jer postojeim instalacijama (bakrene cijevi)
nije bilo mogue prenijeti toliki broj oitavanja (tlak, razina itd.). Koristili su se senzori ija su
mjerenja prikazivana mjernim instrumentima u kontrolnoj prostoriji kao vrijednosti struje ili napona.
To je bio prvi korak daljinskog pokazivanja. Za posadu je to znailo mnogo ugodniju strau koja se
sada provodila u kontrolnoj klimatiziranoj prostoriji.

Sl.1 Prva generacija automatizacije na brodu ( 1960 - 1980 )

Iako je prva generacija brodske automatizacije dovela do odreenog smanjenja i pojednostavljenja
radnih postupaka suelje operater-stroj jo nije bilo na odgovarajuoj razini. Nije postojao uvid u
procese jer se suelje operater-stroj sastojao od velikog broja prekidaa, pokazivaa itd.
Druga generacija. Upotreba mikroprocesora je dovela do daljnjeg pojednostavljenja radnih
postupaka i pojednostavljenja rada, to je rezultiralo pojavom druge generacije automatizacije na
brodu ( 1980- 1990). I dalje imamo relejno upravljanje, a novost je digitalna regulacija i
distribuirano prikupljanje informacija. Znaajke ovih inovacija su u poboljanom rukovanju i
jednostavnijem mijenjanju parametara i slijeda funkcija, u racinalnijem koritenju sustava postrojenja i
viom pouzdanou pri rukovanju. Daljnji korak i posebna prednost ove nove tehnologije je analiza
stanja. Ova karakteristika je vana za npr. dijelove motora podlonih habanju. Raunala se takoer
koriste u nadzornim sustavima u svrhu izrade prorauna ekonomske efikasnosti i npr. za potrebe
analize stanja. Takoer se koriste za izraunavanje vrstoe, stabiliteta, plana ukrcaja tereta, lista
posade itd.

Sl.2 Druga generacija automatizacije na brodu ( 1980 - 1990 )

Do pojave tree generacije automatizacije na brodu ( 1990-1995) dolazi upotrebom modernih
radnih stanica ime je dolo do daljnjih znaajnih poboljanja:
- Dugorono spremanje podataka. Mogunost dobivanja podataka starih nekoliko dana i vie.
- Proireni prikaz stanja. U svrhu omoguavanja pravilne procjene snimljenih novih i starih
podataka potreban je moderan prikaz toka
- Funkcije odravanja. Memorirani podaci (radni sati, stanja i mjerenja...) i kombinacije podataka
mogu korisniku dati preciznu informaciju kada i gdje je potrebno odravanje.
- Poboljano suelje operater-stroj. Prvi korisniki grafiki programi su bili vie manje ogranieni
na prikaz dijagrama, znai da nije bilo lako upravljati i brzo razumjeti procese. Radne stanice
su jednostavane za koritenje i u integraciji a poslije i u eksploataciji. Pomou "trackball"-a
funkcijskih tipki na temelju prozoria i grafikog suelja korisnikov rad je jednostavan.
Mogunou direktne intervencije u algoritam
itav proces postaje daleko laki za
razumjevanje i upravljanje. A kako je cijela hijerarhija radnog koncepta jednostavno izgraena
korisnik prima sve smjernice potrebne za kontrolu nad procesom.
- Integracija individualnih sustava u cjelokupni sustav. Sredstvima serijskih prikljuaka,
individualni sustavi kao separator, teret, klima itd. se integriraju u cjelokupni sustav tako da
mogu biti daljinski upravljani i nadgledani sa radne stanice. Slijedea prednost je u dodatnoj
lakoi daljinskog upravljanja sustavima jer su podaci iz ovih sustava takoer dostupni kao
rezultat intergacije, to znai da se mogu koristiti i za odravanje i slino.

Sl.3 Trea generacija automatizacije na brodu ( 1990 - 1995)

"etvrta generacija" razlikuje se od tree generacije, jer je jednostavno 100%-tno integrirano
sustavsko rjeenje tree generacije u kojoj se operacije obavljaju iskljuivo na lokalnim monitorima.

Zahtjevi na sustav koje mora ispuniti da bi bio dio "etvrte generacije" i koristi koje proizilaze za
korisnike:
- Visoka kvaliteta proizvoda i visoka korisnost sustava. Neminovnost posebno iz potrebe jer se
korisnik mora osloniti na sustav.
- Dijagnoza neispravnosti s prirunom help-funkcijom. Neispravnost u sustavu mora biti
jednostavno i razumljivo prikazana. Help-funkcija daje korisniku dodatne informacije i omoguava
jasne upute za otklanjanje neispravnosti. Tako se izbjegava dugotrajno traenje kvara i vrijeme
odravanja je krae.
- Jednostavno odravanje zamjenom modula.
- Vei memorijski prostor za podatake i procjene. Omoguava bolje analize i produuje interval
odravanja
- Otvorenost. Otvorenost se odnosi na otvorenu strukturu podataka to omoguuje koritenje
podataka iz sustava za upravljanje i nadzor u drugim programima i raunalnim sustavima.
- Olakavanje rada dobro izraenim sueljem operater-stroj. Kako se cijela operacija provodi sa
radnih stanica jako je vano imati dobro prikazane elemente/komponente procesa/postrojenja.
Vrhunsko grafiko suelje sustava upravljanja i nadzora omoguava korisniku da - "moe vidjeti
to se dogaa", to rezultira pojednostavljenjem koritenja.

Slika 4.
Integrirani automatski sustav/Informacijski sustav brod-kopno
Podruja poboljanja sustava upravljanja i nadzora su: 1)Procjena i iterpretacija podataka
koritenjem dijagnostikih i ekspertnih sustava; 2)Zahtjevi za integriranim mostom. Prikaz
svih dijelova sustava i inteligentni pokaziva alarma. Rezultat: Jednostavnije rukovanje. 3)
Predvianje perfomansi. 4) Integrani informacijski sustav brod/kopno. 5) planiranje i
izvoenje postupka koji se tie odravanja. Planiranje i izvoenje postupka koji se tie
odravanja isto kao i zalihe rezervnih dijelova i njihovo naruivanje, mogu biti podrani
raznim softverskim paketima koje su razvili razni proizvoai softvera ukljuujui i
proizvoae brodske opreme te proizvoae strojeva. Ovi paketi obino sadre: sustav
nadzora radnog stanja, sustav dijagnosticiranja kvarova, sustav voenja odravanja i sustav
za prijenos podataka. Prednost upotrebe ovakvih sustava (razvijenih od strane proizvoaa
opreme) je to prenose iskustvo i znanje proizvoaa u otkrivanju i otklanjanju kvarova.
PITANJE 13. za I kolokvij BAU
MITS (Maritime Information Technology Standard) je razvijen kao jednostavno i jeftino
rjeenje problema povezivanja opreme razliitih proizvoaa u jedinstveni brodski sustav upravljanja.
Ostale znaajke su:
- to je sigiran, jednostavan i jeftin pristup pomorskim informacijama
- on je otvoren i neovisan o prodavau
- MITS softver je prenosiv i lako se ugrauje u postojeu ili novu opremu. MITS softver je ve
ugraen u vei broj ureaja - MITS je priznat od Meunarodne Elektrotehnike Komisije za
standardizaciju (IEC TC80/WG6)
- MITS se moe koristiti za izgradnju iroke brodske mree koja objedinjuje veliki broj upravljanih
aplikacija. Omoguava razmjenu informacija meu svim tipovima opreme u jednostavnom
direktnom obliku.
- MITS je razvijen da bi se proirili standardi koji se ve koriste na brodu. Njegova graa
omoguuje svakom pojedinom standardu odreeno mjesto u integriranom sustavu.
- MITS mrea je cjelokupna brodska razmjena informacija izmeu razliitih aplikacija

- Svaka aplikacija kao poarni alarm, kontrola balasta ili stroja ima svoju vlastitu mreu
instrumenata koja obuhvaa senzore i aktuatore. Jedan primjer uspostavljenog instrumentnog
mrenog standarda je NMEA 0183 za navigaciju.
- Svojstva MITS-a omoguuje kupcu i konstruktoru integriranog sustava upravljanja da odabere
najbolje rjeenje za svaki dio sustava. MITS omoguava da svi dijelovi kompatibilni s MITS
mogu meusobno suraivati.
to prua MITS sa gledita brodovlasnika i posade broda
Brodovlasnici:
- Smanjeni trokovi izgradnje sustava. MITS je otvoren i standardiziran. Svaki dio opreme
moe koristiti jedan kabel, nevisno o proizvoau. MITS kompatibilni standard moe smanjiti
trokove instalacije i pregleda.
- Smanjeni trokovi odravanja. MITS potie koritenje uobiajenih komponenti opremi sustava
upravljanja. Dolazi do vee kompatibilnosti razliitih proizvoaa i trokovi odravanja se mogu
smanjiti.
- Poboljana obuka posade. MITS kompatibilni proizvoai surauju u ostvarenju sigurnih i
jednostavnih radnih procedura. To pojednostavljuje sustav i poboljava obuenost posade.
- Manja ovisnost o dobavljau. MITS osigurava kombiniranje i integriranje opreme razliitih
proizvoaa. Takoer je jednostavnija nadgradnja neovisno o proizvoau.
- Poveanje kvlitete sustava. Koristi jednu integriranu mreu s manje specijalniih serijskih
vodova to smanjuje kompleksnost i ini ga robusnijim
- Poveanje ekoloke sigurnosti broda. Bolji sustavi (na bazi komponenti od MITS
kompatibilnih proizvoaa) ime se smanjuje vjerojatnost radne greke i opeg otkaza sustava.
To pomae smanjenju broja nesrea.
- Lanana integracija pomorskog prometa. Upotreba standardne industrijske opreme olakava
povezivanje raunala na brodu sa sustavima na kopnu ili drugom brodu.
Posada broda:
- Stalno suelje operater-stroj. MITS proizvoai su dogovorili osnovne principe za suelje
ovjek-stroj. Jednostavniji rad s razliitim vrstama opreme ukljuujui i administrativna raunala.
- Manje ekrana. Koristi sandardne industrijske protokole da omogui integriranje funkcija
upravljanja veeg broja proizvoaa na jedan ekran.To uvelike moe smanjiti broj monitora na
mostu.
- Sigurniji brodovi. Stalno suelje operater-stroj i dodane nove funkcije (dijagnostika, simulatori
i sl.) smanjuju korisnike greke. Nove funkcije se mogu koristiti za bre pronalaenje problema
prije nego se desi nesrea, to poveava brodsku, ekoloku i sigurnost posade.
- Integracija administrativnih zadataka. Olakava sakupljanje statusnih podataka iz sustava
upravljanja i koristi ih u administrativne svrhe npr. planiranje odravanja i javljanje o stanju
broda.
- Lake odravanje. Koritenje standardnih industrijskih komponenti ini odravanje i popravak
lakim. Komunikacijski protokoli omoguavaju jednostavan daljinski pristup brodu kvalificiranog
servisnog osoblja iz bilo kojeg dijela svijeta.