Professional Documents
Culture Documents
Prirucnik
Prirucnik
Svetogorska 25, Beograd, telefoni 011 33 44 780; 011 32 46 568; 064 82 05 580
e-mail: dr.gifing@gmail.com
link: www.aacentar.com
Nakon tog odredjenog vremena, kad prestane aktivirajui signal skladitenja, elija
zapoinje pripreme za oslobadjanje masti, to se zove lipoliza.
Ovo se deava daleko intenzivnije i bre, ukoliko postoji vea potreba za energijom
(kretanje, fizika aktivnost).
Stvari postaju loe kad se poremeti na ritam unosa 3 obroka dnevno.
Zato? Ili jedemo esto u kraem intervalu od 3 sata, ili preskaemo obroke. Ni jednu
ni drugu naviku na metabolizam ne oprata!
O ovome e jo biti govora malo kasnije.
Iako i danas postoje burne rasprave u vezi sa znaajem holesterola u nastanku sranih
bolesti, medicinski strunjaci sve vie dolaze do saznanja da ba nije lako optuiti
holesterol za srane probleme savremenog oveka. Rezultati mnogih savremenih studija
su i dalje nedosledni i zbunjujui.
ta je holesterol?
Holesterol je alkohol velike molekulske teine, koji se proizvodi u jetri i nekim elijama u
organizmu. Znaaj ovog jedinjenja je veoma veliki za ivot oveka, a najbitnije uloge
holesterola su sledee:
-obezbedjivanje integriteta elijskog zida i stabilnost svih elija u organizmu
-on je prekursor kortikosterida, odnosno od njega se dalje sintetiu hormoni koji nam
omoguavaju ivot i funkionisanje u stresnim situacijama, kao i prekursor testosterona,
estrogena i progesterona, najvanijih hormona u reprodukciji i vitalnosti.
-holesterol je prekursor vitamina D, vitamina rastvorljivog u mastima, neophodnog u
zatiti nervnog sistema, odravanju zdravih kostiju i miinog tonusa, vitamin D
uestvuje u proizvodnji insulina, metabolizmu minerala i u imunom odgovoru organizma.
Kliniki je dokazano je da vitamin D spreava nastanak karcinoma pankreasa, debelog
creva i dojke, ali i drugih maligniteta.
-une soli, koje omoguavaju varenje masti, napravljene su od holesterola
-holesterol je neophodan za modanu aktivnost, jer serotoninski receptori u mozgu ne
funkcioniu bez njega.
-majino mleko sadri visok nivo holesterola, jer je on, zajedno sa zasienim
masnoama iz mleka od vitalnog znaaja za rast bebe i razvoj mozga.
Glavni razlog zato je ogroman akcenat stavljen na znaaj holesterola je njegova
potencijalna uloga u razvoju koronarne - srane bolesti, iako je podjednak broj studija
koje pokazuju da ne postoji korelacija izmedju nivoa holesterola i kardiovaskularnih.
tavie, utvrdjeno je da znaajan rizik od nastanka koronarne bolesti postoji i kod starijih
osoba koje imaju normalne ili niske vrednosti ukupnog holesterola.
Ako se u organizmu stvara vea koliina oksidisane forme holesterola (usled uticaja
slobodnih radikala), ili se putem hrane unosi ova forma holesterola, umesto da holesterol
ozdravljuje tkivo na mestu nekog zapaljenskog procesa, dolazi paradoksalno do
oteenja tkiva. Tako se stvaraju i plakovi, odnosno naslage u krvnim sudovima, koje
dalje kompromituju cirkulaciju. S druge strane, postoje brojni dokazi da takve oksidisane
forme holesterola u mnogim tkivima dovode do pojave maligniteta usled oteenja elija.
Holesterol je ipak samo jedan od markera za faktore rizika od nastajanja koronarne
bolesti i sada se zna da normalne vrednosti holesterola u krvi nikako ne znae
smanjenje rizika od infarkta ili modanog udara. Zapravo, Dr Christie Ballantyne, sa
Baylor College of Medicine je kardiolog sa najveim brojem objavljenih studija u kojima
je glavni zakljuak da osobe koje su imale infarkt ili modani udar, ak u preko 50%
sluajeva nisu uopte imale poviene vrednosti holesterola.
Danas je jo uvek nejasno u kojoj meri je ishrana bogata mastima dobra ili loa za
organizam. Verovatno postoji veliki znaaj u genetskoj strukturi elija. Jedan od primera
je sledei: stanovnici severnog dela Indije jedu u proseku hranu koja ima 17 puta vie
ivotinjskih masnoa, od one koju jedu stanovnici junih krajeva Indije, a u proseku
imaju 7 puta manji broj obolelih od sranih bolesti.
Francuzi jedu hranu bogatu zasienim mastima, ukljuujui puter, jaja, sireve, digericu i
ostalo, a ipak, u regionima gde se paja i guija digerica redovno konzumira, srani
udar je zastupljen u 80 na 100.000 ljudi, za razliku od recimo 315 na 100.000 ljudi u
Americi, gde je uvedeno sistemski smanjenje masnoa u svim prehrambenim
proizvodima (uz napomenu da je opta gojaznost u SAD rasla proporcionalno smanjenju
masnoa u ishrani).
S druge strane, dokazano je da loe navike u ishrani, a pre svega preskakanje doruka i
uzimanje grickalica izmedju obroka, direktno utiu na poveanje vrednosti loeg
holesterola.
Ujutro se u naem organizmu intenzivno izluuju enzimi koji pomau varenje masti. Ovo
je idealno vreme da unosimo vie masnoa ivotinjskog porekla (jaja, sir, kajmak, unka
itd), jer se u jetri ba ujutro sintetie holesterol. Kada unesemo ivotinjske masnoe, mi
jetri damo gorivo da ona sintetie vie HDL, odnosno dobrog holesterola, a kad njih ne
unesemo, ona sintetie mnogo vie LDL, odnosno loeg holesterola. Ovo se dogadja
usled strukturnih razlika u pogledu gustine lipoproteina, dobar holesterol ima veliku
gustinu i jednostavno reeno, za stvaranje ovog oblika je potrebno masno gorivo, dok
lo holesterol ima malu gustinu i lako se sintetie od bilo kakvog materijala.
Osim ovoga, preskakanjem doruka, mi samo razdraujemo hormone, iji je nivo najvii
ujutro (kortizol i insulin), pa umesto da pomaemo stvaranje zatitnih materija u
organizmu i da podiemo imunitet, mi dodatno remetimo ovaj proces i omoguavamo
stvaranje masnih skladita u odredjenim delovima tela uz kompromitovanje imuniteta.
Nastali masni depoziti se kasnije teko uklanjaju, a aktivnost hormona koje lue ove
masne elije raste i time dodatno remeti metabolizam.
Na nivo holesterola se mora terapijski delovati, u smislu sniavanja ukupnih vrednosti,
poveanja HDL vrednosti i smanjenja LDL vrednosti.
Statini su lek izbora kod visokih vrednosti holesterola, ali je preporuka da se pokua
postii normalna vrednost prirodnim putem.
-Obavezno bi trebalo iskljuiti iz ishrane slatkie (i voe) najmanje dva meseca.
-Uvesti doruak kao najznaajniji obrok.
-Obavezno je uzdravanje od pia sa visokim procentom alkohola ili sa dodatkom
eera i zasladjivaa.
-Svesti na minimum uzimanje namirnica koje su bogate hidrogenizovanim masnoama,
odnosno, izbaciti iz ishrane margarin, biljni lag, biljni sir itd.
Ni uz najbolji dijetetski reim, esto ipak nije mogue ove vrednosti pribliiti idealnim.
Neophodno je odmah po dijagnostikovanju hiperholesterinemije uvesti program
suplementacije, odnosno svaki pacijent bi trebalo da uzima odredjene prirodne
preparate koji utiu na regulaciju metabolizma holesterola.
Pre svega su tu preparati koji olakavaju jetri rad, delujui na izbacivanje toksina, zatim
razni vitamini koji uestvuju u metabolizmu, aminokiseline koje omoguavaju stvaranje
dodatne energije, minerali koji pomau enzimske aktivnosti i drugo.
Na osnovu nivoa slobodnih radikala u krvi, vrednosti biohemijskih analiza i
hematolokog profila, odredjuje se individualni reim, izbor i doziranje preparata.
Terapija povienih vrednosti holesterola podrazumeva pravilnu kombinaciju preparata
kao to su Omega 3, E vitamina, C vitamina, selena, grupe drugih antioksidanata,
aminokiseline i drugo. Obavezna je vea fizika aktivnost, jer uz dijetetski reim i
suplementaciju, a bez poveane fizike aktivnosti, rezultati mogu biti skromni.
Brzi hod je najbolji vid fizike aktivnosti.
ene bi trebalo da imaju 4 sata nedeljno fiziku aktivnost, a mukarci 3 sata.
Regulaciju vrednosti holesterola moemo oekivati ve za tri meseca. Prvog meseca
najee se vrednost smanji za jednu jedinicu (ukoliko je na pr. ukupni holesterol 7.5
mmol/L, on nakon jednog meseca ispravnog reima moe iznositi 6.5 mmol/L).
Odnos HDL i LDL sporije e se regulisati, ali pri ispravnom reimu, ve za 4 do 5
meseci, ovaj odnos moe biti idealan.
Svetska Zdravstvena Organizacija je promenila stav prema vrednostima holesterola i
ranije postavljenu donju granicu od 5.20 mmol/L je spustila na 4.5, pa se svaka vrednost
preko ove smatra loim nalazom.
Biohemijske laboratorije i dalje prikazuju ranije zadate referentne vrednosti, ali ove
reference oigledno moramo shvatiti kao zastarele.
Sama vrednost holesterola nema naroito veliki znaaj u odredjivanju faktora rizika za
nastanak bolesti bez odredjivanja vrednosti slobodnih radikala i c-reaktivnog proteina u
krvi. Naravno, dodatno odredjivanje i biokapaciteta krvne plazme da prirodno neutralie
ove visoko reaktivne partikule koje razaraju nae elije, je od velikog dijagnostiko
prognostikog znaaja.
Nove preporuke za kvalitet sistematskih pregleda podrazumevaju da se uvede obavezno
odredjivanje slobodnih radikala, a definitivno, mi bez saznanja o ovim vrednostima, ne
bismo smeli da uzimamo nijedan vitamin, a kamoli ozbiljne antioksidativne preparate i
sportske suplemente. Ako uzimamo preparate, a ne znamo nivo slobodnih radikala niti
slatkia, ali i u keapu, koji deca toliko vole), kao i hidrogenizovane biljne masnoe (a
njih ima u praktino svakoj grickalici iz kese, u pecivu, posnim kolaima i dr.).
Napici, kao to su kafa i aj sa dodatim eerom (ili vetakim zasladjivaem) menjaju
na ciklus skladitenja i oslobadjanja masti, voni sokovi takodje spadaju u kategoriju
namirnica koje treba izbegavati izmedju obroka... posebno dijet pia, verovali ili ne, ali o
tome kasnije.
Preskakanje obroka
Pored uzimanja grickalica, drugi najei poremeaj u navikama u ishrani je preskakanje
obroka.
U naoj praksi, od mnogih pacijenata ujemo da ne dorukuju, ali ima i sledeih izjava:
ne veeram uopte jer to je zdravije; ujutru jedem samo voe; pojedem do 2 kg voa
svaki dan; nikad ne stignem da ruam; uopte ne jedem meso, najsladje mi je da jedem
uvee u 11.. itd...
Vie od 90% naih pacijenata, na alost daje upravo navedene odgovore na pitanje o
navikama u ishrani.
Za svaku od ovih izjava mogli bismo napisati posebne prirunike o tome zato neto ne
treba raditi, ali ukratko ovde treba pomenuti sledee:
-u organizmu oveka se skoro nita nije izmenilo od vremena kad je primitivni ovek bio
lovac i kad nije imao mnogo razliitih namirnica u svakodnevnoj ishrani. Svakako je
dolo do odredjenih promena u genetskom kodu nakon prelaska oveka iz nomadskog
naina ivota (kad je samo lovio) u mirniji ivot sa uzgajanjem poljoprivrednih kultura.
Voe i bobice su lovci jeli kad nisu imali ulov, to jest, kad nisu mogli da nabave meso. S
druge strane, ljudi koji su se bavili poljoprivredom su osim mesa jeli i razno povre,
itarice i voe, pa se organizam pomalo i polako prilagodio na takvu vrstu hrane.
Na ovom saznanju iz istorije se bazira teorija ishrane po krvnim grupama. Prvi lovci su
imali O krvnu grupu, a kasnije je dolo do promena, jer se menjao i nain ivota i
ishrana. Po to j teoriji, O krvna grupa stvara odlinu energiju od unetog mesa, dok A
krvna grupa ima veliko optereenje organizma od mesa.
Ipak, voe samo po sebi, nikako ne daje gradivne elemente organizmu. Za
funkcionisanje srca i unutranjih organa, neophodni su proteini i masti. Voe je poeljno
jesti umereno i u odredjeno vreme u toku dana, a to je, po zakonu hrononutricije oko 17
h, ali o tome neto kasnije.
Veliki problem nastaje kod ljudi koji izbegavaju doruak (najvei broj), ili uzimaju veoma
malu koliinu hrane ujutru, ili samo voe (to takodje esto ujemo).
O ovome danas naunici znaju skoro sve i ne postoji ni najmanja sumnja u opravdanost
unosa odredjenih, veoma visokokalorijskih namirnica, upravo ujutru, upravo kad je nivo
kortizola, hormona budnosti, u naem krvotoku najvii i kada je luenje insulina
najaktivnije.
Zato je to tako?
Jedan atavistiki princip nam donosi velike muke....
U prastara vremena, kada ovek nije jeo svaki dan (a jo manje tri puta na dan), jedini
nain da preivi, bila je jedna prirodna karakteristika masnih elija: izazivanje
automatskog zaustavljanja aktivnosti svih enzima koji razgradjuju masne rezerve u
njima.
Kada nije bilo redovnog unosa mesa, aktivni bi postajali samo sintetiui enzimi i od bilo
koje bobice ili voke koja bi se unela, organizam je mogao da napravi neohodne
energetske zalihe, odnosno mast.
Na taj nain priroda se postarala da uteda energije za rad srca i mozga bude izuzetno
velika i tako je omoguen ivot u svim uslovima.
Nita se u telu oveka nije izmenilo ni sad; kad ljudi u sredinama gde ishrana nije
problem, ne unesu hranu u zadatom biolokom ritmu, telo to prepoznaje kao pretnju i
odmah zapoinje brojne mehanizme odbrane u cilju utede energije.
Znai, nakon jednog preskoenog obroka, sve to unesemo kasnije (pa makar to bio i
list salate ili jabuka), viestruko se iskoristi, sauva i uskladiti, bazalni metabolizam se
uspori, jer je sve to deo naeg prirodnog nagona za preivljavanjem.
Ovo se odnosi na dugotrajne navike koje ovek ima, a na alost, medicina ima brojne
dokaze da ovi atavistiki principi i dalje funkcioniu, jer nikako ne smemo da zaboravimo
da danas u svetu ima oko 815 miliona ljudi koji pate od gladi, nasuprot preko milijardu
onih koji su gojazni, pa se ovi principi hrononutricije mogu svakodnevno empirijski
proveravati.
Kad je post u pitanju, a govorimo o pravom postu, a ne o modernom vidjenju posta sa
unoenjem namirnica kao to su bilji sir gauda ili biljni sir trapist, razne pite od krompira,
posnih kolaa, itd... moe se rei da on predstavlja veoma dobro ienje i tela i duha.
Treba da traje 40 dana (ne krae, a zato je to, osim u religioznom smislu, opravdano i u
medicinskom, opisaemo malo kasnije u delu o neefikasnim dijetama); post treba da
10
-ili emo biti fiziki neaktivni, te e masne kiseline i glicerol ostati u krvotoku, pa e ubrzo
masno tkivo, koje je zapravo bioloka fabrika, preuzeti ove elemente i u svom delu za
reciklau, retransformisati ponovo u trigliceride i uskladititi, ali ovaj put u delu koji slui
za skladitenje otpada.
Stalnim svakodnevnim ponavljanjem ovog procesa moe se uskladiti jedna ogromna
koliina otpadnog materijala, a ove supstance nisu vie zdravo masno tkivo, ve jedna
masa puna biolokog, ali i industrijskog otpada, koji se veoma teko uklanja.
Masne kiseline delom odlaze i u jetru, gde se uz pomo jetrinih enzima direktno
pretvaraju u trigliceride, tada se oni nazivaju serumski trigliceridi i nalaze se u slobodnoj
cirkulaciji.
11
Ne treba da vebamo u vreme kad hormon insulin blokira enzim lipazu, to jest dok traje
lipogeneza, odnosno stvaranje masti.
Znai, ne vebamo posle obroka i to najmanje sledea 2 sata. Sem to je potpuno
neefikasno, moe biti optereujue za varenje unete hrane, mogue je da se varenje
uspori i da imamo kontraefekat ukoliko elimo da smramo.
Iskoristimo prirodno najaktivniji period za lipolizu (nivo kortizola ujutru je najvii izmedju 7
i 8 sati, kortizol je takozvani hormon budnosti, a tada je znai i nivo aktivacije svih naih
ivotnih funkcija najvii.
Najbolje vreme za vebu je ujutru, a pre doruka.
Statistika kae: ljudi koji primenjuju ovaj princip ine upravo najvei procenat onih koji
imaju idealnu telesnu teinu. I to bez ikakve muke.
Ove jutarnje vebe moraju biti umerene, a prema savetima strunjaka, pogreno je
ujutru trati (to veina ljudi smatra veoma zdravim), jer naem srcu i krvnim sudovima
treba najmanje 3 sata nakon budjenja da postignu pun kapacitet, pa nije dobro
preopteretiti telo veim naporima. Statistika kae da je procentualno daleko vei broj
iznenadnih smrti usled optereenja srca u toku tranja u rano jutro nego u bilo koje
drugo doba dana.
Ostali termini za vebanje su pre ruka ili pre veere, ali ovo poslednje je najgora
alternativa. Najmanje je preporuljivo vebanje posle 20 asova (razlozi su brojni, jedan
od razloga je to tim postupkom vetaki odravamo nae nadbubrene lezde aktivnim,
a to vodi u hronian sindrom stresa, koji pak kasnije dovodi do brojnih poremeaja u
telu, a pre svega poremeaju imuniteta).
Teke vebe (sprint, aerobik) brzo isprazne zalihe ugljenih hidrata i dovedu do zamora,
koji dalje dovodi do niza metabolikih pomeranja, koji rezultuju zakljuavanjem uvenih
vrata masnih elija i uvanjem zaliha masti (nae telo ove teke vebe prepoznaje kao
pretnju, a ne kao stimulans!), a s druge strane, akutan pad eera poveava potrebu za
unosom hrane.
Ovo je jako loe, jer se masne zalihe nisu ni poele topiti, a na mozak daje komandu da
moramo uneti novu hranu da bi se zatitili svi unutranji organi i obezbedila neophodna
energija za njihov rad. Nae telo se strateki priprema za taj unos, pa bez obzira jeli mi
tada ili ne, pokreu se svi mehanizmi za proces stvaranja masti. Uz ovaj efekat, mi emo
dobijati na teini, ak i ako budemo jeli samo presno povre nakon intenzivnog treninga!
Ovo je jedan od razloga zato su se ove vebe pokazale kao neefikasne, osim to mogu
biti opasne za kardiovaskularni sistem kod gojaznih ljudi, koji poinju da vebaju po
savetima vidjenim na TV.
Za eliminaciju masti, potrebno je vebati due od pola sata u kontinuitetu i to sa najvie
50% maksimalnog kapaciteta, gde emo maksimalno potedeti ugljene hidrate iz rezervi
tela.
Teretana moe biti dobar izbor, ali samo uz struni nadzor. Po mnogim istraivanjima,
brzi hod (5,5 do 7,5 km/sat) je dao najefikasnije rezultate u ouvanju zdravlja i to zaista
ubedljivo.
12
ene treba da imaju najmanje 4 sata aktivne rekreacije u toku jedne sedmice, mukarci
3 sata (razlike u nivou testosterona).
Ali, rekreacija ne podrazumeva hodanje od oko 3 km/h, znai lagana etnja ne spada u
ovu priu (etam psa svaki dan, guram kolica, esto gledam izloge, ovo su samo neki od
odgovora na pitanja o fizikoj aktivnosti)...
13
Spomenuli smo dijet pia, a tie se vetakih zasladjivaa... Aspartam i drugi vetaki
zasladjivai su jo snaniji okidai izluivanja insulina od prostog, brzog eera...
ta se zapravo deava: mi popijemo dijet pie ili kafu za zasladjivaem... nivo insulina
odjednom poraste, a mi u krvi nemamo nikakav nov unos takozvanog brzog eera koji
treba da se metabolie. Sad odjednom postaju zbunjeni i pankreas i masne elije,
odnosno adipociti, jer je dolo do lane uzbune...
Poinje aktivacija brojnih hormona i enzima, a kako ne postoji nita znaajno u krvotoku
to treba da se prebaci u fabriku za stvaranje energije, ponovo dolazi do principa
reakcije na pretnju i mi zakljuamo sva mogua vrata na elijama masti, pa klju ak i
zaturimo na neko vreme.
Znai, uslovno reeno, zdravije je popiti slatko pie, nego ono sa vetakim
zasladjivaem.
Potrebno je biti oprezan sa vitaminima u umeem obliku, na boici na kojoj pie bez
eera ili sugar free, UVEK postoji dodatak zasladjivaa kao to su aspartam, sorbitol,
saharin, ciklamat itd.
Zbog jedne dobre osobine fruktoze, najzdravije je unositi taj eer, jedino fruktoza, od
svih eera ne dovodi do snanog porasta nivoa insulina.
esto se u dijetama smanjuje unos sporih eera (takozvane low carbon diets, odnosno
smanjenje unosa ugljenih hidrata u vidu skroba i drugog), to posledino doprinosi
poveanju potrebe za unosom brzih eera, odnosno, nae elije poinju odredjene
metabolike procese u cilju zatite energije, tako da umesto da smanjimo lipogenezu, mi
je opet podstaknemo (zakljuavanje vrata adipocita).
Takozvane trans-masti
Posebna kategorija namirnica je ona koja u sebi ima diskutabilne masnoe, a radi se o
biljnim proizvodima, za koje se donedavno mislilo da nisu tetne (margarin, biljni lag,
biljna pavlaka, biljni sir itd...)
Najsavremenijim metodama je ipak dokazano je da je teta ogromna ukoliko se ove
namirnice konzumiraju, ove masti se zovu trans-masti, a postoje prirodni izvori i
sintetska grupa.
Do skora se smatralo da su tetne namirnice crveno meso i punomasno mleko, pa je
veliana uloga margarina u ishrani, ali, nauka ipak kae: mnogo su tetnije industrijski
proizvedene trans masti, od prirodnih. One poveavaju nivo takozvanog loeg (LDL), a
sniavaju nivo takozvanog dobrog (HDL) holesterola.
Ve je reeno ranije da je u svetu zapoela borba da se zakonom regulie zabrana
uvoza namirnica koje sadre trans masti (Kanada), u Americi postoji zabrana korienja
takvih namirnica u restoranima, a u Danskoj je odavno regulisan propis o procentu trans
masti u namirnicama (manje od 2%).
14
Gojaznost
Gojaznost negativno utie na mnoge, dobro poznate naine, kao to su opereenje srca
i krvnih sudova, porast krvnog pritiska, taloenje opasnih materija u crevima, oteava i
15
remeti funkcije rada unutranjih organa (jetra, pankreas, bubrezi), ugroava metabolike
procese, dovodi do poremeaja u funkciji i strukturi zglobova i kostiju, itd.
Ali, danas su opsena ispitivanja pokazala direktnu povezanost izmedju debljine oveka
i skraenja njegovog ivotnog veka putem jednog donedavno malo poznatog
mehanizma, kojim sopstvene masne elije jedu onaj genetski materijal koji presudno
odredjuje duinu naeg ivotnog veka.
Na osnovu radova doktora Tim Spectora, naunika iz St. Thomas Hospital u Londonu,
koji je prouavajui genetsku strukturu i patoloka optereenja blizanaca, dolo se do
zapanjujuih rezultata o ponaanju genetskih zapisa kako kod gojazne dece, tako i kod
gojaznih odraslih pojedinaca.
Rezultati su objavljeni u strunoj periodici (Lancet Medical Journal, pre svega), a kasnije
studije su objasile i molekularno-bioloku strukturu problema skraenja ivotnog veka
kod gojaznih ljudi.
Eric Ravussin, iz Biomedicinskog Istraivakog Centra u Baton Rouge, (LA) je sa svojim
timom potvrdio rezultate iz Londona.
Kao posledica mnogih istraivanja, sastavljen je struni tim na Medicinskom Univerzitetu
u New Jersey-ju u SAD, gde su ciljano ispitivani genetski zapisi kod nekoliko hiljada
ljudi, kako normalne telesne teine, tako i gojaznih.
Vrednost BMI (body mass index, pojam koji se ne prevodi, a predstavlja pouzdan
indikator za koliinu telesne masnoe), preko 30, bila je faktor u definisanju gojaznosti.
Jedna od ovih studija, naroito znaajna za dalju sudbinu teorije o kraem ivotnom
veku gojaznih ljudi je obavljena na 1.125 ena, od kojih je preko 20% bilo gojaznih
(imale su BMI preko 30).
Laboratorijski testovi su podrazumevali kompletne biohemijske, imunoloke analize, kao
i analizu jedne posebne strukture unutar elija belih krvnih zrnaca, koja se zove
telomera, a poznata je po tome to predstavlja periferni deo hromozoma, molekula koji
nosi na ukupan genetski materijal.
Telomera je (po takozvanoj Hajflikovoj teoriji o starenju) zasluna za duinu naeg
ivota, tako to u momentu elijske deobe, telomera skrati za odredjenu duinu.
Kada se elije tkiva podele za onoliki broj puta, koliko nam je priroda podarila (najee
izmedju 48 i 54 puta), elija dalje ne moe da se deli, jer se telomera potpuno skratila i
tada elija umire, odnosno dolazi do smrti organizma.
Istraivanje je pokazalo jednu zakonitost koja se odnosila na ispitane gojazne ene.
Telomere gojaznih ena su bile statistiki znaajno krae nego telomere ena sa
normalnom telesnom teinom.
Kasnija istraivnja su potvrdila da se ovo odnosi i na decu (gojazna deca imaju krae
telomere od svojih vrnjaka).
16
Ubrzo nakon ovih istraivanja, 2005 godine, otkriveno je da se u krvi gojaznih ljudi
nalaze znaajno vii nivoi jednog hormona, po nazivu leptin, a koga lue masne elije.
Ovaj hormon odredjenim mehanizmima skrauje telomere (ovo je slian mehanizam kao
to i duvanski dim deluje u smislu skraenja telomera). Ovi rezultati su podstakli Svetsku
Zdravstvenu Organizaciju na akciju i danas se ogromna novana sredstva ulau u
terapiju gojazne dece i preventivu gojaznosti uopte.
S druge strane, naunik sa Kolumbijskog Univerziteta u USA, Rudolph L. Leibel kae, da
su prikazani rezultati istraivanja veoma provokativni, ali da ne moraju obavezno znaiti
da e svi gojazni ljudi, ili oni sa skraenim telomerama, biti osudjeni na to da umru mladi.
On ostavlja mogunost da je vreme neophodno za deobu razliito, tako da je mogue da
se kod nekih ljudi elije dele sporije, pa iako je mogunost reprodukcije smanjena, moe
da se oekuje prosena duina ivota.
145
cm
150
cm
155
cm
160
cm
165
cm
170
cm
175
cm
180
cm
185
cm
190
cm
195
cm
200
cm
42 kg 21.4
20.0
18.7
17.5
16.4
15.4
14.5
13.7
13.0
12.3
11.6
11.0
10.5
45 kg 23.0
21.4
20.0
18.7
17.6
16.5
15.6
14.7
13.9
13.1
12.5
11.8
11.3
48 kg 24.5
22.8
21.3
20.0
18.7
17.6
16.6
15.7
14.8
14.0
13.3
12.6
12.0
51 kg 26.0
24.3
22.7
21.2
19.9
18.7
17.6
16.7
15.7
14.9
14.1
13.4
12.8
54 kg 27.6
25.7
24.0
22.5
21.1
19.8
18.7
17.6
16.7
15.8
15.0
14.2
13.5
57 kg 29.1
27.1
25.3
23.7
22.3
20.9
19.7
18.6
17.6
16.7
15.8
15.0
14.3
60 kg 30.6
28.5
26.7
25.0
23.4
22.0
20.8
19.6
18.5
17.5
16.6
15.8
15.0
63 kg 32.1
30.0
28.0
26.2
24.6
23.1
21.8
20.6
19.4
18.4
17.5
16.6
15.8
66 kg 33.7
31.4
29.3
27.5
25.8
24.2
22.8
21.6
20.4
19.3
18.3
17.4
16.5
69 kg 35.2
32.8
30.7
28.7
27.0
25.3
23.9
22.5
21.3
20.2
19.1
18.1
17.3
72 kg 36.7
34.2
32.0
30.0
28.1
26.4
24.9
23.5
22.2
21.0
19.9
18.9
18.0
75 kg 38.3
35.7
33.3
31.2
29.3
27.5
26.0
24.5
23.1
21.9
20.8
19.7
18.8
78 kg 39.8
37.1
34.7
32.5
30.5
28.7
27.0
25.5
24.1
22.8
21.6
20.5
19.5
81 kg 41.3
38.5
36.0
33.7
31.6
29.8
28.0
26.4
25.0
23.7
22.4
21.3
20.3
84 kg 42.9
40.0
37.3
35.0
32.8
30.9
29.1
27.4
25.9
24.5
23.3
22.1
21.0
87 kg 44.4
41.4
38.7
36.2
34.0
32.0
30.1
28.4
26.9
25.4
24.1
22.9
21.8
90 kg 45.9
42.8
40.0
37.5
35.2
33.1
31.1
29.4
27.8
26.3
24.9
23.7
22.5
93 kg 47.4
44.2
41.3
38.7
36.3
34.2
32.2
30.4
28.7
27.2
25.8
24.5
23.3
96 kg 49.0
45.7
42.7
40.0
37.5
35.3
33.2
31.3
29.6
28.0
26.6
25.2
24.0
17
99 kg 50.5
47.1
44.0
41.2
38.7
36.4
34.3
32.3
30.6
28.9
27.4
26.0
24.8
102 kg 52.0
48.5
45.3
42.5
39.8
37.5
35.3
33.3
31.5
29.8
28.3
26.8
25.5
105 kg 53.6
49.9
46.7
43.7
41.0
38.6
36.3
34.3
32.4
30.7
29.1
27.6
26.3
108 kg 55.1
51.4
48.0
45.0
42.2
39.7
37.4
35.3
33.3
31.6
29.9
28.4
27.0
111 kg 56.6
52.8
49.3
46.2
43.4
40.8
38.4
36.2
34.3
32.4
30.7
29.2
27.8
114 kg 58.2
54.2
50.7
47.5
44.5
41.9
39.4
37.2
35.2
33.3
31.6
30.0
28.5
117 kg 59.7
55.6
52.0
48.7
45.7
43.0
40.5
38.2
36.1
34.2
32.4
30.8
29.3
120 kg 61.2
57.1
53.3
49.9
46.9
44.1
41.5
39.2
37.0
35.1
33.2
31.6
30.0
123 kg 62.8
58.5
54.7
51.2
48.0
45.2
42.6
40.2
38.0
35.9
34.1
32.3
30.8
126 kg 64.3
59.9
56.0
52.4
49.2
46.3
43.6
41.1
38.9
36.8
34.9
33.1
31.5
Jedna amerika psiholoka studija iz 1998 godine (4.500 veoma gojaznih ispitanika)
otkrila je da 82% gojaznih ljudi sebe vidi kao popunjenu, malo korpulentniju osobu i ne
prepoznaje se medju siluetama izmedju vie gojaznih osoba. Kada bi ispitivai pokazali
siluetu dotinog ispitanika na fotografiji uz siluetu normalno uhranjene osobe, ak 79%
ispitanika odgovara da je u pitanju foto montaa.
esto i u praksi moemo uti izjave kao to su: oboam to sam debela, potpuno sam
srena (dokazano je u svim ozbiljnijim neurofiziolokim ispitivanjima, da je kod gojaznih
ljudi luenje hormona sree za skoro 35% ispod normalnog nivoa, pa izgleda, da ovakva
izjava nije tana.
Depresivnom raspoloenju podlegne 78.7% gojaznih ljudi, a vie od 60% pacijenata
mora primati medikamentoznu antidepresivnu terapiju!!
Znai, ako zanemarimo izjave pojedinih gojaznih ljudi, pokuajmo da shvatimo da je
gojaznost izuzetno kompleksna i veoma teko izleiva BOLEST.
Ova bolest se ne odnosi samo na obolelog, ve ukljuuje itavu njegovu porodicu i
radno i prijateljsko okruenje.
Francuzi za gojaznost kau da je bolest koja oduzima sreu. Dokazano je da gojazni
ljudi nisu sretne i zadovoljne osobe.
Najbolji rezultati u terapiji gojaznosti se danas postiu kombinovanjem individualnih
dijeta i suplemenata koji vraaju ravnoteu u neurotransmiterskoj funkciji u mozgu, to
jest, vraanjem oseanja sree i radosti.
Hronodijetetski principi
U dijetetici je od osnovnog znaaja primeniti znanja o hronobiologiji, vrsti namirnica,
iskoristljivosti, kao i o vremenu kad se elementi skladite, a kad se energetske rezerve
otputaju iz adipocita.
Samo dobrim kombinovanjem ovih principa, mi ve imamo zdrav pristup ishrani i time
pomaemo uspostavljanju ravnotee u telesnoj teini koja je idealna za nas.
18
Ujutru elije naeg tela zahtevaju energiju i tada adipociti otputaju uskladitenu mast
daleko lake nego bilo kad kasnije u toku dana.
Idealno vreme za unos namirnica koje lako i brzo daju energiju i lako se skladite i
otputaju, je upravo ujutru.
To su ugljeni hidrati i masti.
Eliminacija doruka je najtei mogui prekraj u ishrani, jer jedino jutarnji unos hrane
aktivira adipocite da bez oklevanja isputaju iz svog skladita masti i to vrlo intenzivno.
Ako ujutro preskaemo obrok, nakon nonog stvaranja masnoa, umesto da dodje do
jutarnjeg oslobadjanja rezervi, uz aktivnost kortizola, nae telo, naprotiv, nastavlja sa
skladitenjem, jer je zabrinuto to nema novog unosa hranjivih supstanci.
Uvee se moramo prebaciti na ekonominiji bio-mod, jer je to vreme kad telo prirodno
skladiti mast.
Ali, elije su ve zamorene i lenje, (kortizol, hormon budnosti se mnogo manje lui,
poeo je da se lui hormon sna) i elije po liniji manjeg otpora, ude za brzim eerima,
da bi ih lake i sa manje napora uskladitile.
Ako uvee unesemo masnoe i eere, mi smo upravo dodali materijala naim elijama
da uskladite ekstra mast, tano na vreme kad one to i inae rade, i kad je oslobadjanje
masti samo simbolino, bez obzira na fiziku aktivnost (ponavljamo da vebe nakon 20h
uvee mue nae telo, mi takvom aktivnou vetaki odravamo nivo kortizola, to jest
utiemo na usporavanje pada nivoa kortizola u krvi i odlaemo luenje drugih
neophodnih hormona, koji uestvuju u reparaciji, odnosno popravci elija i pravljenju
zdravog imuniteta).
Najlaki nain da izbegnemo sve probleme je pridravanje unosa hrane od 3 puta u toku
dana, (od 8h do 20h, sa pauzom od 4 sata izmedju obroka) a naroito je vano u toku
prepodneva uneti najveu koliinu razliitih hranjivih supstanci.
Idealni jelovnik?
Netolerancija prema odredjenim komponentama hrane, kao i alergijske reakcije na
hranu mogu se esto javiti u obliku oseaja umora, tromosti, glavobolje itd.
To je rezultat stresa kome je organizam izloen unosom namirnica na koju je preosetljiv.
Ukoliko dugo vremena unosimo hranu koju ne podnosimo dobro, javlja se gubitak
dnevne motivacije i radne energije, umor, migrena, bolovi u zglobovima, tegobe sa
varenjem, promene na koi, vrtoglavica, astma, depresija, gojaznost, karcinomi, eerna
bolest i mnogo drugog.
Najee i ne znamo koja je vrsta hrane dobra za nas, a koja ne...
Iako nam je priroda podarila mo da prepoznamo potencijalno nepoeljnu hranu i da je
izbegavamo, kao i da podsvesno uzimamo onu koja nam odgovara, danas je na alost,
teko prepoznati ove prirodne podsvesne signale.
19
Naime, od ranog detinjstva, mi smo zapoeli na put u skraenje naeg ivotnog veka,
optereivanjem tela brojnim grickalicama, slatkiima, brzom hranom, hranom punom
konzervanasa.... sve ovo dovodi do uspavanosti naih prirodnih mehanizama i vrlo brzo
prestajemo da prepoznajemo one namirnice koje treba da izbegavamo.
Danas je tehnologija toliko napredovala, da i najopasnije namirnice prepoznajemo kao najsladje, jer sa dodatim zainima i bojama ove namirnice postaju veoma primamljive!
Izbacivanjem hrane koju ne toleriemo dobro, u vie od dve treine sluajeva, dolazi do
nestanka zdravstvenih tegoba.
Ova injenica ima veliki znaaj, jer nam govori da moemo biti zdravi pametnim unosom
hrane.
Definicija hrononutricije
Hrono nutricija je grana medicine koja se bavi dijetetikom i individualnim reimom
ishrane prema zakonitostima prirodnih ritmova luenja hormona i enzima u naem
organizmu. Jednostavno reeno, svakom oveku je potrebno da koristi odredjene vrste
namirnica u razliita doba dana, da bi njihova iskoristljivost za stvaranje energije bila
najvea, a stvaranje otpadnog materijala pri tom najmanje.
Princip hrono nutricije je osmiljen od strane dr Alain Delabos-a, francuskog nutricioniste
sredinom osamdesetih godina dvadesetog veka.
Ovaj reim je veoma jednostavan za primenu, a krajnje delotvoran u smislu spreavanja
brojnih bolesti i stanja koja nastaju usled nepravilne ishrane.
20
Hrono nutricija je jedini dijetetski reim danas, putem koga je na veoma jednostavan
nain, mogue ouvati ili vratiti dobro zdravlje. Samo u Francuskoj postoji nekoliko
miliona ljudi koji primenjuju principe hrononutricije.
Primenom hrono nutritivnih principa se bez velike muke, trajno gubi viak kilograma, a
ukoliko postoji poremeaj u vrednostima eera, holesterola i triglicerida u krvi, ovaj je
reim jedini pravi terapijski izbor za postizanje normalnih vrednosti i spreavanje
nastanka dijabetesa, bolesti srca, krvnih sudova i maligniteta.
Hrono nutricija koristi najsavremenija saznanja iz oblasti molekularne biologije, ali i
postojea znanja iz fiziologije ljudskog organizma. Na ovaj nain je sastavljena
najpreciznija karta dnevnog ritma koji se odnosi na na metabolizam.
Nije isto ako u jedno doba dana jedemo vrstu hrane koju prema naem prirodnom ritmu
izluivanja hormona i enzima ne moemo iskoristiti u to odredjeno doba dana, a mogli
bismo imati veliku korist da smo je pojeli nekoliko sati ranije ili kasnije.
Na metabolizam je dirigovan od strane mnogih hormona i enzima koji se izluuju u
okviru odredjenih organa, a ovo luenje je uvek vremenski odredjeno i to ne prema
naim individualnim navikama, ve po zakonu univerzalnog ritma dana i noi. Ovaj ritam
je predstavljen sledeim: izlazak sunca, podne, posle podne, zalazak sunca, no. On
diktira i to kako e izgledati na individualni bioloki ritam.
Postoji odredjeno vreme za stvaranje energije, potronju energije, stvaranje masnih
depozita (u cilju kasnijeg koritenja ovih skladita za stvaranje energetskih zaliha) itd, a
ovi intervali su fizioloki, znai prirodni, nesvesni i odredjeni su zapisom u naem
genetskom materijalu.
Hrana koju pojedemo se nikako ne moe upotrebiti za direktno stvaranje energije (samo
je poneka vrsta eera pogodna za veoma brzo pretvaranje u energiju). Da bi nai
organi mogli nesmetano da obavljaju svoje funkcije, potrebno je da se sva hrana u
digestivnom sistemu rastvori do posebnih molekula, koji se tek tada mogu koristiti dalje
za stvaranje odgovarajueg oblika energije.
Da bi se ovo ostvarilo, na organizam izluuje odredjene supstance, koji se zovu enzimi
i hormoni. Oni se ne izluuju u istoj koliini i stalno u svako doba dana, ve po zadatom,
univerzalnom fiziolokom ritmu.
Neki enzimi se vie izluuju ujutro, neki u podne, neki posle podne ili uvee.
Hormoni se takodje izluuju u dnevnom ritmu, na primer, rano ujutro se izluuje najvea
koliina kortizola i insulina, dok se melatonin, hormon sna lui samo uvee i nou.
Pojedine namirnice se prirodno lako vare u odredjeno doba dana, dok za varenje neke
neodgovarajue namirnice u to isto doba dana, moramo da iskoristimo sve postojee
fizioloke rezerve u cilju korienja te namirnice za stvaranje potrebne energije za rad
organa. Ovim zbunjujemo nae lezde koje lue hormone, traimo od njih da se
aktiviraju i u vreme kad se one prirodno odmaraju. Kad istovremeno postoji nedovoljno i
neadekvatno luenje enzima, javlja se nepravilnost u metabolizmu koja vodi u hronine
bolesti i gojaznost.
21
Kliniki je dokazano da je voe pogrean izbor za jutro, a testenina za vee. Niti je nama
voe potrebno ujutro, niti imamo fizioloku mogunost da ga iskoristimo na pravi nain.
Isto tako, testenina u veernjim ili nonim satima (a ovo je apsolutno najea greka u
ishrani) nam nije pametan izbor, jer mogunost da je iskoristimo za stvaranje energije
praktino ne postoji u ovo doba dana, usled prirodnog nedostatka odgovarajuih enzima,
pre svega amilaze, koje vare ovaj oblik hrane.
Priroda se postarala da na organizam tedljivo i na najbolji mogui nain iskoristi svaku
hranu koju pojedemo, ali samo ako je jedemo u vreme kad je fizioloka funkcija
digestivnog sistema odgovarajua.
Pogrean izbor hrane u odredjeno doba dana dovodi do stvaranja metabolikog otpada i
zatrovanosti elija organizma.
Ovo vremenom izaziva razne bolesti organizma. Pre svega, nastaju razne metabolike
bolesti (eerna bolest, usled iscrpljivanja pankreasa, poremeaj lipidnog statusa
poveanje vrednosti triglicerida i holesterola u krvi i kao posledica ovoga, nastaju bolesti
srca i krvnih sudova, visok pritisak, ali i prerano starenje, razni maligniteti, degenerativni
poremeaji, gojaznost itd.
Najea vidljiva posledica greaka u ishrani je pojava gojaznosti, kako opte, tako i
parcijalne (nakupljanje masnih depozita u odredjenim delovima tela).
Veliina porcija i samim tim koliina hrane koju jedemo je drastino vea nego to je bila
pre 20 i 25 godina. Osim ovoga, izbor hrane je postao vie nego neodgovarajui, ovo se
naroito odnosi na ono to je dostupno od hrane deci (grickalice, ipsevi, bonbone,
okoladice, testenine, peciva itd).
Kad pojedemo neku hranu koju ne moemo da koristimo za stvaranje energije, mi je
uskladitimo u obliku masnih naslaga, za neku drugu priliku.
Problem nastaje zbog toga to ova uskladitena masnoa nikad nije sasvim ista, ve
ona koja se u naem organizmu pravi sa dodacima metabolikog otpada. Ova masnoa
se kao takva ne koristi na pravi nain ni kasnije, u sluajevima kad bi trebalo da se
oslobodi iz depozita u cilju stvaranja energije.
Dodatno optereenje za na organizam je to to mi nastavimo sa unosom hrane u
pogreno vreme, pa osim to se nakupljena masnoa nikad ne iskoristi, mi dodajemo
novu koliinu u skladita. Naravno, odsustvo fizike aktivnosti je okida za nastavljanje
taloenja masnoa, jer miii za svoj rad koriste veliku koliinu energije, pa se masnoe
ne nakupljaju lako kod fiziki aktivnih ljudi.
Ako pokrenemo miie, mi smo uradili vei deo posla za na pravilan metabolizam i
stvaranje siluete tela koja odgovara naoj prirodnoj konstituciji. Prirodna konstitucija
oveka je vrsto i zategnuto, a ne mlitavo i debelo telo.
Uzroci prekomerne teine, pojave koja predstavlja izuzetno veliki problem kod oveka u
svetu su raznoliki, mada je najee u pitanju skup vie faktora (navike, psiholoka
struktura linosti, kulturno okruenje itd).
22
Nasledje se jo uvek navodi kao vaan faktor u nastanku gojaznosti, mada se svake
godine u literaturi objavljuje, nakon rezultata neke nove meta analize, da je ovaj uticaj
ranije preuvelian. Bitna injenica da su i navike unutar jedne porodice veoma znaajan
uzronik nastanka gojaznosti.
Takoe se pominje elijski poremeaj na nivou mitohondrija jer su one glavni
proizvoai energije. Mitohondrije se nasleuju od majke i to moe objasniti odnos
izmeu teine deteta i teine njegove majke. Ako je majka gojazna, kasnije postoji 75%
anse
da
i
dete
bude
gojazno.
esto se poslednjih godina govori o posebnom proteinu koji se stvara u organizmu,
odgovornom za oseaj sitosti. Ako postoji poremeaj u stvaranju ovog proteina, osoba
koja pojede obilan obrok nee osetiti sitost i imae potrebu da u toku dana uzima vie
hrane.
Mnoge druge teorije o nastanku gojaznosti su danas aktuelne u savremenoj medicini.
Ali, ostaje injenica da je od presudnog znaaja za razvoj gojaznosti, kao i za nastanak
mnogobrojnih oboljenja, ipak bitan izbor hrane.
Hrono nutritivni reim zabranjuje unos samo nekoliko vrsta namirnica, to znai da je
veliki izbor hrane na raspolaganju. Ovaj princip je pre svega opti ivotni princip, a za
njegovo praktikovanje je potrebno samo malo znanja i zdravog razuma.
U hrononutritivnom reimu nema ogranienja u koliini namirnica, slatkiima i
masnoama. Ne postoji brojanje kalorija, nema spiskova recepata po danima.
Hrono nutricija kod gojaznih, za veoma kratko vreme (oko 4 nedelje), bez ikakve muke,
dovodi do upadljivog gubitka telesne teine (u praksi imamo sluajeve od gubitka i vie
od 10 kg, mada je najee oko 6 - 8 kg). Osim gubitka kilograma, ovaj metod regulie
izgled siluete, nae telo postaje oblikovano prema urodjenoj - fiziolokoj konstituciji.
Izraen stomak, jahae pantalone, velika zadnjica, debele butine itd, nisu pokazatelj
nae konstitucije, ve posledica nepravilnog nutritivnog reima i mogu se regulisati za
izuzetno kratko vreme.
Dokazano je da odredjena vrsta hrane ne odgovara svakoj konstituciji. Da bismo tano
odredili vrstu morfotipa, primenjujemo takozvane antropometrijske mere, koje
podrazumevaju merenje odnosa izmedju kukova i struka, promer runog zgloba, obim
ramena i grudi, visine, teine i dr.
Na primer, dokazano je da suvie kuvanog povra u ishrani dovodi do pojave irokih
kukova, suvie mesa u ishrani dovodi do smanjenja bokova, butina i stomaka i blagog
poveanja ramena i grudnog koa, mnogo skroba (testenine, krompir, hleb) dovodi do
pojave velikog stomaka, butina i zadnjice (u zavisnosti od pola i godina starosti), itd.
Prema francuskim autorima, velike se greke prave ba unosom vrste namirnica koje ne
odgovaraju morfolokoj karakteristici naeg tela.
Do skora je bila aktuelna i veoma znaajna uloga krvnih grupa u nainu ishrane i izboru
namirnica, pa je stavljena po strani, a zatim nanovo prihvaena.
23
Dr.Piter D'Adamo je 1996 godine objavio prvu u nizu knjiga koja se bavi ovom temom.
Ovaj lekar zasniva svoju teoriju (ovo je zapravo teorija njegovog oca, stara pedesetak
godina) o slaganju odreenih krvnih grupa sa vrstama namirnica. Prema toj teoriji, vrsta
belanevina koje se nalazi u hrani (lektini) ponaa se kao izaziva hemijske reakcije u
dodiru sa belanevinama naih krvnih elija i ovom reakcijom dolazi do oteenja elija.
Budui da su nae krvne elije razliite (razne krvne grupe ABO sistema) odreena
hrana e bukvalno za neke ljude prestavljati lek, a za druge otrov, smatra dr D'Adamo.
Zamerka za dosledno primenjivanje ove strategije je i dalje u tome to mi ipak nismo svi
isti unutar 4 krvne grupe. Dokazano je da je varijacija unutar svake krvne grupe
izvanredno velika. Najvea zamerka ove teorije je potpuno uoptavanje ljudskog
organizma u pogledu varenja belanevina: svi ljudi krvne grupe A bi trebalo da budu
vegeterijanci. Belanevine iz mesa za pripadnike krvne grupe A predstavljaju okida u
nastanku karcinoma, na primer, dok itarice za krvnu grupu O predstavljaju izvor raznih
hroninih bolesti uzrokovanih padom imuniteta. Prema klinikim studijama, dosledno
primenjivanje dijetetike zasnovane na krvnim grupama niti produava ivot statistiki
znaajno, niti ga skrauje.
Daleko manje varijacija postoji unutar grupa nainjenih prema morfolokim
karakteristikama ljudskog tela. A antropoloke studije su pokazale da krvne grupe
nemaju nikakve veze sa izgledom i merama naeg tela.
Podela morfotipova:
Galilee morfotip:
Ovo je idealna silueta i za ene i za mukarce.
obim grudi = obim kukova za ene; obim struka = obim grudi 20cm za mukarce i
30cm za ene; udovi su proporcionalni, lice duguljasto, teina je idealna.
Kad dodje do gojaznosti, ovaj morfotip pokazuje srazmerno nakupljanje masnih naslaga,
telo se bukvalno povea. Najei uzrok gojaznosti je prekomerno uzimanje hrane,
nedostatak fizike aktivnosti, trudnoa, dojenje itd.
Keops morfotip (u glavnom ene):
Kad ne postoje deformiteti, ovaj morfotip podrazumeva postojanje manjih grudi i irih
bokova (izgled kruke).
Pogrean nain ishrane i nedostatak ili neadekvatna fizika aktivnost dovodi do toga da
telo izgleda bolesno na sledei nain - telesna teina postaje vea od idealne, grudi
izgledaju nesrazmerno male, bokovi su prekriveni velikom koliinom celulita, oputeni su
miii zadnjice. Ovo doprinosi izgledu sputene zadnjice, a noge izgledaju jo krae,
nego to to jesu. Osim oputene zadnjice, najee se vide i takozvane jahae
pantalone, stomak se uveava poslednji, tek nakon vie godina pogrene ishrane.
Keops morfotip veoma brzo reaguje na loe navike u ishrani, kao to su preteno
zastupljeno kuvano povre, mnogo krompira, pica, testenina, naroito uvee.
24
Da bi morfotip Keops bio idealan, potrebno je unositi vie mesa, vie masnoa ujutro,
dok su posle podne, van obroka dozvoljeni slatkii (koji deluju na poveanje grudi kod
ove siluete, ne zboravimo da je voe slatki, takodje), neophodno je smanjiti unos
kuvanog povra i skroba, a uvee je zabranjen unos hleba, testenina, peciva, krompira,
povra koje bubri (graak, pasulj, boranija, soivo itd).
Najvei broj pacijenata koji oboli od osteoporoze, artritisa, pada imuniteta i hroninog
umora ima deformisanu Keops siluetu. Usled loe ishrane, kod ove siluete se veoma
rano javljaju celulit, suva koa i naboranost.
Maya morfotip:
Ovo je varijanta prethodnog, Keops morfotipa. Grudi su normalne (odnosno grudni ko
kod mukarca), ramena su neto ua, a ruke neto krae, teina je blizu idealne, ili je
idealna. Kad postoji deformitet kod ovog morfotipa se vidljivo nakuplja masnoa u
zadnjici i butinama i neto manje na bokovima. Telesna teina je esto poveana, dolazi
do pojave takozvanih jahaih pantalona, noge su teke i deluju masivno, butine su
velike, zglobovi na nogama deluju veliko i oteeno, nakupljaju se masni jastuci i celulit u
tim predelima, dok grudni ko, struk i ruke ostaju manjih dimenzija, masne naslage se
nakupljaju u tom delu tela veoma kasno.
Deformaciji izgleda tela kod ovog morfotipa pogoduje mnogo kuvanog povra u ishrani,
mnogo hleba, testenina i krompira, mnogo namirnica sa niskim procentom masnoa
(biljna ulja, biljne masnoe, jogurti bez masnoa, margarin, itd), a korekcija se moe lako
napraviti smanjenjem unosa, ili prestankom unosa nekih navedenih namirnica. Od
velikog znaaja je izbaciti medju obroke, sve vrste slatkia i gaziranih napitaka, hleb
svesti na minimum.
Kod ove silute je zapaena pojava zatvora, artritisa, celulita i problema sa koom.
Rubens morfotip:
Ovaj morfotip najee imaju one ene, koje od rane mladosti uporno pokuavaju da
smanje teinu sa veoma diskutabilnim rezultatima, a u kasnijoj ivotnoj dobi usled
nepravilne ishrane, skoro uvek dolazi do ozbiljne gojaznosti.
Karakteristike ovog morfotipa su: grudni ko normalne irine, neto vee grudi, ruke i
ramena su oblije gradje, malo veih dimenzija, telesna teina je na gornjoj granici
idealne, kukovi su iroki, butine oble i jake.
Kad se stvori deformitet, javlja se velika telesna teina, stomak je veliki, zadnjica i bokovi
veoma veliki, butine veoma krupne, sa obimnim celulitom, brzo nastaju i promene u
gornjem delu ruku u vidu velikog nakupljanja celulita, skoni zglobovi vremenom prestaju
da se vide, itavo telo deluje glomazno i veliko.
Mnogo kuvanog povra, voa, mleka i mlenih proizvoda, naroito jogurta, kao i
uzimanje medju obroka, grickalica, slatkia, a mali unos mesa i slabo kretanje e skoro
uvek dovesti Rubensov morfotip u stanje ovakve gojaznosti. Najvei broj dijabetiara
ima ovu siluetu, esto se vidi ubrzan proces starenja, naborana koa (iako vizuelno ona
izgleda zategnuto, zbog masnih potkonih depozita), artritis, slab imunitet i drugo.
25
Da bismo spreili ili popravili ovo stanje, potrebno je uzimati mnogo vie mesa, izbaciti
potpuno mleko, a mlene proizvode ograniiti, neophodno je potpuno izbaciti slatkie,
grickalice, smanjiti unos voa i kuvanog povra i obezbediti fiziku aktivnost adekvatnu
za ovu siluetu (tranje, vonja bicikla).
Schwarz morfotip:
Dominantan je kod mukaraca. Grudni ko je miiav, grudi ne postoje, ruke su
miiave, teina je idealna, ravan stomak, sa izraenim miiima, noge i ruke su
proporcionalne duine, bokovi su uski.
Za mukarce je ovo idealna silueta, ali za ene je sve, samo ne idealna. Ne samo zbog
predrasuda da ena treba da ima obilne i da ne bude ba mnogo miiava, ve iz
razloga to ova silueta govori u prilog tome da moda postoje i neki hormonski
poremeaji, a daleko ee se kod ovakve siluete rano javlja demencija, poremeaj
bubrega i hronini umor.
Mnogo mesa u ishrani, a malo povra, ribe i masnoa doprinose ovom izgledu, dok vie
povra, naroito raznih salata, kao i slatkia u popodnevnim asovima, mogu ovu siluetu
nainiti enstvenijom i zdravijom.
Mae West morfotip:
grudi, grudi, grudi.. neto iri struk, a ostalo je sve proporcionalno.
Mnogo eera u ishrani moe da od ovog, izrazito enstvenog morfotipa, naini izgled
jabuke, grudi se uveavaju, struk nestaje, poveava se stomak. Noge i ruke ostaju
tanke. Tada se i poveava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa,
osteoporoze i modanog udara.
Kad ena ima izraen stomak i uske bokove, u preko 70% postoji primarno sklonost za
nastanak eerne bolesti. Dokazano je da slabost insulinskog ogovora direktno utie na
razvoj deformiteta i nakupljanje masnoa na stomaku.
Potrebno je ograniiti unos svih vrsta eera (slatkii, vetaki zasladjivai, slatka pia,
testenine, hleb, itd), poveati unos presnog povra, salata i mesa.
Don Camillo morfotip:
U glavnom se vidja kod mukaraca. Grudi su uveane, ceo trup i ruke su veih
dimenzija, nadlaktice su izraenije, zadnjica je mala i miiava, butine i noge su
normalne ili neto tanje.
Suvie mesa i skroba, naroito testenina, loe kombinacije hrane (proteini i ugljeni
hidrati) i mala koliina povra u ishrani e dovesti do toga da se grudi jo vie poveaju i
da mukarci dobiju enski oblik grudi, dok e se noge jo vie stanjiti.
Ovaj morfotip ima povean faktor rizika za pojavu metabolikih poremeaja, visokog
krvnog pritiska, arterioskleroze, artritisa i reumatizma.
26
Potrebno je unositi vie povra, manje krompira, testenina, hleba, pica, obavezno bi
trebalo dorukovati, jer se ova silueta najvie pogorava usled preskakanja doruka.
Hourglass morfotip:
Ovo je lepa enstvena silueta, obline su proporcionalne, ruke i noge takodje, teina je
idealna, vrat je malo dui, ruke su tanke, grudi prosene veliine, bokovi i zadnjica obli,
butine i listovi tanki i izdueni.
Lo izbor hrane dovodi do stvaranja celulita na svim delovima tela, ak i na listovima.
Velike koliine slatkia i voa, posebno ako se jedu ujutro i posle ruka, brzo e ovu
siluetu deformisati. Potrebno je unositi vie belanevina, (sira, ribe, mesa, itd) naroito
za ruak, i voe ne jesti uz obroke, dozvoljeno ga je jesti samo popodne u vidu posebne
male uine. Povean je rizik od ubrzanog starenja, hroninog umora, dijabetesa i
poremeaja imuniteta.
Monaki morfotip:
Grudni ko je sa vidljivim rebrima i upalim medjurebarnim prostorima, ruke su malo
tanje, stomak je neto izraeniji, a noge su tanke.
Suvie testenine, hleba krompira, kolaa, naroito prepodne i za ruak pogorava ovu
siluetu, dovodi do porasta stomaka i stanjivanja nogu. Unosom vie mesa i ribe i manje
hleba, izbegavanjem kombinovanja ugljenih hidrata i proteina u istom obroku (meso i
testenina), ova silueta se popravlja, a rizik za nastanak dijabetesa, hipertenzije i
poveanja masnoa u krvi se smanjuje.
Stablo drveta morfotip:
Ovo je najgori oblik siluete i po pitanju zdravlja i izgleda. Lice je veih dimenzija, oblik
tela je nedefinisan, nema vidljivog struka, kukovi su iroki, zglobovi krupni, ruke i noge
su krupne, bez definisanog oblika.
Ovu siluetu pogoravaju brojne grickalice, uine, preskakanje obroka, slatkii i skrob, a
popravlja je vei unos belanevina i salata, kao i vei unos masnoa za doruak. Rizik
za nastanak dijabetesa, metabolikih poremeaja, hipertenzije, artritisa i reumatizma je
veoma veliki, ukoliko se ljudi sa ovom siluetom ne pridravaju saveta o ishrani.
Asketski morfotip:
Ova sileta je ve dugi niz godina postavljena kao primer lepote u modi i na filmu,
karakterie se tananom konstitucijom, uskim ramenima, tankim rukama, uskim
bokovima, bez istaknute zadnjice, tankim butinama, proporcionalne duine, malim
grudima, teina je u glavnom malo manja od idealne.
Ova silueta je retko kada prirodna i najee se ulae mnogo truda oko odravanja male
teine i mera. U glavnom se stvara izgladnjivanjem, dugogodinjim niskim unosom
kalorija, a da bi organizam funkcionisao dobro, potrebno bi bilo unositi vie hranjivih
supstanci, naroito ujutro, uzimati uine izmedju obroka, jesti manje povra uvee, a
27
vie proteina (riba, jaja, meso, sir). Ovo je jedini primer siluete na koju se mora uticati u
smislu promene, a ne odravanja, jer ukoliko traje vie godina, nastaje brzo vidljiva
naboranost koe lica, depresija, poremeaj spavanja, poremeaj imuniteta, osteoporoza
i stres.
TOFI (thin on outside, fat inside):
Tanke osobe, sa visokim vrednostima holesterola i najee visceralne, odnosno
unutranje masnoe. Ovo je poseban morfotip, odnedavno se poelo mnogo panje
posveivati ovom problemu. Veoma esto ove osobe moraju poeti sa terapijom
statinima. Naravno, najpre se mora prirodnim putem pokuati regulacija masnoa. Veliki
je rizik od nastanka eerne bolesti.
Potrebno je unositi mnogo polinezasienih masnih kiselina, odnosno ribe. Preskakanje
doruka bukvalno skrauje ivot pripadnicima ovog morfotipa.
28
Najpreciznije je genetsko ispitivanje, ali ono obuhvata veoma mali broj namirnica i
najee se obavlja kad postoje neke ozbiljne bolesti - u cilju odredjivanja namirnica koje
e kod pacijenta izazvati ili pogorati osnovnu bolest.
Mogu se zatim, testirati antitela iz venske krvi, a rezultat se dobija za 16-19 namirnica,
to je s jedne strane veoma mali broj, ali dobijamo taan spisak klasinih alergena,
odnosno supstanci iz namirnica koje nam izazivaju alergije na hranu. Zamerka je u
tome, to kad dobijemo lo razultat, on se uvek odnosi na grupu namirnica (na primer
antigen iz itarica). Pri tom ne znamo koja tano namirnica unutar grupe nije dobra za
nas. Izbacivanje itave grupe je veoma teko i stresno. Metoda je veoma skupa.
Sledi testiranje na krvne grupe, uzimanjem krvi iz prsta i obeleavanjem namirnica koje
se nalaze u priruniku o odgovarajuoj ishrani prema krvnim grupama. Takodje postoji i
metoda prouavanja ive kapi krvi, ali se ovom metodom ne moe odrediti netolerancija
na namirnice, ve pojava patolokih oblika crvenih i belih krvnih elija, postojanje
parazita ili kristala holesterola. Rezultati ovih testiranja se alju potom, nedostatak je
to se pri tom ne obavlja pregled pacijenta, niti se odredjuju antropometrijske mere ili
biohemijske analize. Testom krvi iz krvne grupe se ispituje vei broj namirnica, nego u
genetskom testu i kod onog koji odredjuje antitela, ali ovaj test podrazumeva da je svaki
ovek pripadnik, uslovno reeno jedne etvrtine populacije na planeti (krvne grupe A, B,
AB, O), pa je prilino uopten i ne ispunjava krajnji cilj da svakom oveku napravimo
njegov individualni jelovnik.
Postoji i testiranje na 230 namirnica putem venske krvi. Ovom metodom se zapravo
takodje odredjuje krvna grupa, zatim vrednost holesterola, triglicerida i eera u krvi, a
ovi rezultati se uz podatke iz upitnika ubacuju u kompjuter koji daje korelaciju faktora
rizika. One namirnice koje mogu uticati na vrednosti ovih parametara i na taj nain
predstavljati rizik, belee se kao negativne. Tako se dobija veoma restriktivna lista.
Pacijenti koji primenjuju ovaj restriktivni reim mogu smrati i vie od 15 kilograma za
relativno kratko vreme, ali usled obimnosti negativne liste (zabranjena hrana), koja
izaziva frustriranost, skoro uvek dolazi do vraanja izgubljenih kilograma, u proseku
nakon tri meseca primene, kad veina pacijenata pone da unosi namirnice druge vrste.
U praksi Anti Aging medicine, najee se primenjuje neki od biorezonantnih testova
odredjivanja netolerancije na hranu. Test sistem bi trebalo da bude u mogunosti da
ispita vie stotina razliitih namirnica, koje na organizam moe ili ne moe tolerisati
dobro. Danas ima nekoliko takvih programa, a najpoznatiji i veoma traen je MORA
biorezonantni test, koji se obavlja na aparatu MORA Super. Ovaj aparat je dizajniran od
strane najpouzdanijeg svetskog proizvodjaa pejs mejkera, lidera u prouavanju
biopotencijala organizma, kompanije Medtronik.
Pacijentu se izmere sve neophodne fizike mere, uzme detaljna anamneza, odredi
lipidni status, nivo slobodnih radikala i biokapacitet krvne plazme da se odbrani od
slobodnih radikala. Lekar specijalista na osnovu svih parametara kasnije u toku
testiranja odredjuje dijetetski reim, ali daje i savete u vezi sa optim zdravljem.
Mora Super test se obavlja po slinom principu koji se koristi kod merenja EKG signala.
Signali se odredjuju putem 4 elektrode (na rukama i stopalima).
29
Nae elije imaju odredjene bio fizike potencijale, koji se mogu precizno kompjuterski
izmeriti, a softver ve poseduje bio-fizike parametre za preko 620 namirnica, alergena i
ostalih supstanci (pesticidi, dlake domaih ivotinja, biljne polene, teke metale, itd). U
toku merenja elijskih potencijala, dobijeni parametri se putem kompjuterskog programa
matematiki sravnjuju i time se dobija veoma precizna vrednost koja se se pretvara u
signal, a ovaj se prikazuje brojano na ekranu aparata. Testiranje traje oko 40 minuta,
pacijent je sve vreme povezan elektrodama za test sistem i odmah dobija detaljan prikaz
namirnica koje mu potencijalno mogu nauditi, ili koristiti, kao i savet nutricioniste.
Velika prednost ovog sistema je u tome to pacijenti, osim negativne liste, dobijaju i listu
namirnica koje su izuzetno zdrave za njihov organizam i koje mogu pomoi u odravanju
vitalnosti i produetku ivota.
(U naem dijagnostikom centru, po zahtevu pacijenata testiramo intoleranciju ili na 620
supstanci, biorezonantnom metodom, ili na 230 namirnica, putem krvi, osim to se kod
ove metode na rezultat eka neto due od desetak dana, a cena je ista)
30
OBROCI
DORUAK - ovo je najvaniji obrok !!!
Doruak je kapitalni obrok, jer ovaj obrok definie sve elijske funkcije u organizmu dalje
u toku dana.
Ako niste spremni da uvedete doruak kao obavezan i najvaniji dnevni obrok, vi niste
pravi kandidat za primenu hrono nutritivnog reima, jer neete imati eljene rezultate.
Razmislite o tome.
Idealan doruak trebalo bi da sadri masti, belanevine i spore eere (itarice), jer je
na organizam prilagodjen da samo ujutro moe dobro variti i iskoristiti kombinacije ove
hrane.
Ujutro je najvea proizvodnja enzima koji uestvuju u metabolisanju masnih namirnica
(lipaze). Od produkata metabolizma masti, kasnije se nou, u toku sna stvaraju novi i
zaceljuju oteeni zidovi elija.
Ujutro se proizvodi takozvani endogeni holesterol u jetri, neophodan za sintezu hormona
i za mnoge druge funkcije, a masnoe u jutarnjem obroku pomau da se sintetie
kvalitetan ( dobar ) holesterol.
Ukoliko kroz due vreme ujutro ne unosimo masnoe ivotinjskog porekla, poveana je
produkcija lipoproteina niske gustine, odnosno, takozvanog loeg holesterola. Ovaj LDL,
lo holesterol, umesto da uestvuje u zatiti i obnavljanju naeg organizma, naprotiv,
uestvuje u zapaljenskim procesima i oksidaciji slobodnim radikalima, odnosno ubrzava
nastanak starenja i time mnogih oboljenja (karcinomi, bolesti srca i krvnih sudova visok
pritisak, ateroskleroza..).
Ujutro je znaajna sekrecija i enzima koji metaboliu unete belanevine, pa je i
iskoristljivost proteina takodje dobra (ovi proteini iz hrane se kasnije koriste u stvaranju
sadraja naih elija).
Ujutro je sekrecija hormona insulina najvia, a ovo veliko luenje odgovara i velikom
luenju kortizola, hormona budnosti, koji tad ima najviu koncentraciju u organizmu.
Kortizol takodje svojom aktivnou prirodno dodatno utie na poveanje vrednosti
eera u krvi.
Da bi se pankreas zatitio od oscilacija u luenju insulina, potrebno je ujutro unositi
spore, odnosno sloene eere (integralni hleb ili cerealije), a ne brze, odnosno proste
eere (med, obian eer, voe). Spori eeri se ne pretvaraju brzo u glukozu (eer u
krvi), kao to je to sluaj sa unetim brzim eerima po emu su obe vrste eera dobile
svoj popularni naziv. Brzi eeri se velikom brzinom pretvaraju u glukozu (eer u krvi),
pa ova pojava izaziva novo izluivanje insulina iz guterae (pankreasa), to vremenom
iscrpljuje ovu bitnu lezdu i dovodi do pojave koja se zove insulinska rezistencija i predijabetes.
31
32
Ako se pojavi glad u prepodnevnim satima, posle obilnog ili manje obilnog doruka, a
znamo da neemo biti u mogunosti da jedemo do kasnih popodnevnih sati, dozvoljeno
je ponoviti unos hrane, slian doruku, ne kasnije od 13 asova.
PRIMERI JELOVNIKA ZA DORUAK: (ovo su primeri koji se odnose na period nakon
poetne restrikcije, a potrebno je uskladiti ove primere sa listom namirnica po testu
intolerancije na hranu)
Kod BMI od 25 do 30 koliine nisu ograniene!!
Kod BMI preko 30, koliine obavezno moraju da se uskladjuju prema savetu lekara.
Dobro je popiti povremeno sve sok od pomorande (sve cedjeni sok je alkalan,
odnosno baznog pH dok je pasterizovan kiselog pH, to je nepovoljno za organizam,
dugotrajno zakiseljavanje organizma dovodi do slabljenja imunog sistema). Ovo je jedino
voe koje je dozvoljeno povremeno unositi ujutro, jer ima veoma malu koliinu vonog
eera, a veliku koliinu izvesnih enzima koji olakavaju varenje (ponavljamo, ujutro je
prirodna sekrecija enzima koji pomau varenje voa minimalna). Pomoranda je voe
koje je prihvatljivo i za dijabetiare.
1) Tostiran integralni hleb (hleb treba tostirati, jer se tada aktivnost kvasca smanji ili
poniti, to olakava mravljenje ili odravanje idealne teine), namae se puterom i
jedno pare se pojede sa kiselim mlekom (jogurt treba izbegavati, jer tehnoloki
postupak u proizvodnji jogurta dovodi do fizioloke reakcije u organizmu, tako da je
mogue stvaranje masnih naslaga na stomaku i bokovima, a kod mukaraca esto i na
podbratku). Drugo pare namazati puterom i demom bez eera (najbolji je izbor dem
bez ikakvog dodatog eera ili onaj sa dodatom fruktozom ova fruktoza ne podie nivo
insulina, jer za razliku od eera iz sveeg voa, ne dovodi do aktivacije pankreasa!).
2) Palenta sa sirom feta ili kravljim mladim sirom, kiselo mleko.
3) Kifla od heljdinog ili kukuruznog brana, aa kiselog mleka sa 2.8 ili 3.2% masnoe
4) Prena jaja, moe i vie jaja, samo ukloniti umanca (dovoljno je u toku sedmice
pojesti 4 umanca, dok za unos belanaca ne postoji nikakvo ogranienje), sa prenom ili
sveom unkom, paradajz, sir, kiselo mleko, aj ili kafa.
5) Musli, voni jogurt (voni jogurt se preporuuje povremeno za doruak, iako ne
pripada pravom hrononutritivnom obroku za doruak - iz psiholokih razloga; nee
nauditi ako se povremeno pojede, a moe doneti zadovoljstvo punog ukusa).
6) Tost sa puterom i unkom, uti sir, kiselo mleko, krastavac
7) Kajmak, tost, tvrdo kuvana jaja (1-2 celo, ostala bez umanca), kiselo mleko, paradajz
8) Proja sa sirom
9) Pita na plotni (kora za gibanicu ili pitu se premae sa sveim muenim jajima i mladim
sirom, zatvori se u obliku kvadrata ili trougla i ispi na malo ulja).
33
34
35
Krompir je namirnica koju naroito treba ograniiti u ishrani ukoliko elimo da smramo.
Danas je krompir toliko genetski izmenjen, da ni ne podsea na onaj od pre 20 godina.
ta se izmenilo? Zamislimo da postoji u krompiru jedna mala niska bisera, samo to se
svaki biser zove amidon, a u njemu se nalaze eeri. Genetskim inenjeringom se
postiglo da, umesto jedne male niske bisera od amidona, u jedan krompir moe da stane
100 takvih ogrlica, a da je veliina krompira ostala ista.
Kuvanjem i prenjem, ovi amidonski biseri pucaju i oslobadjaju iste eere. Moemo
slobodno rei da jedui ovaj krompir, mi praktino jedemo eer. to je raskuvaniji
(krompir pire) ili preniji (pomfrit), to je eer u veoj koliini dostupan i mi optereujemo
jo vie na organizam.
Obrok kao to je hamburger u zemiki, pomfrit i coca-cola je sigurno zloin za nae telo!
36
37
38
39
40
Teko je u dananjoj ponudi izabrati uvek najzdravije namirnice i potreban je veliki trud,
ali se ovaj trud viestruko isplati, jer je lake i lepe biti zdrav, nego biti bolestan.
Kad biramo voe, opet je pametno birati prema brzini kojom uneto voe podie nivo
eera u krvi.Posebno obratite panju na glikemijski indeks veoma omiljene poslastice, a
zapravo povra lubenice! Sad pomislite ta radite vaem organizmu kad uvee nakon
dobre veere pojedete nekoliko komadia ovog slatkog otrova.
VOE - GLIKEMIJSKI INDEKS
Trenje
22
Vinje
22
Grejpfrut
25
ljive
32
Jagode
32
Kruke
36
Jabuke
38
Breskve
43
Pomorande
43
Kivi
52
Mango
55
Kajsije
57
Banane
62
Suvo groe
65
Ananas
66
Dinje
64
Lubenice
72
Idealno vreme za ovaj medjuobrok je izmedju 16 i 18 asova
VEERA poinje odmor
Uvee zapoinje period odmora organizma, sniava se nivo kortizola, hormona budnosti,
nivo insulina je nizak, poveano je luenje nekih digestivnih enzima.
Idealna hrana za veeru je izbor lakih proteina i salate (kao i nekih povra), koji su izvor
vlakana..
Poinje period regeneracije elija i stvaranje novih elija. Imuni sistem se aktivira i
zahuktava.
Veernji obrok treba da bude lagan, jer na organizam nema mogunost da se bori sa
tekom ili obilnom hranom koju pojedemo uvee.
Ovo je vreme za unos vlakana (koji e nas zasititi u toku itave noi) i polinezasienih
masnih kiselina (masne ribe, kao to su skua, losos, som i druge), obavezno ih treba
jesti sa sezonskim salatama prelivenim hladnocedjenim uljima, koja su bogata sa
polinezasicenim masnoama.
41
Drugi izbor, isto tako dobar za veeru je sledei: grilovana piletina/uretina, teletina,
tunjevina ili kuvana jaja (samo belanca) i mladi sir sa izborom od dve ili vie svee
salate, zainjenih balzamikom i hladnocedjenim uljima.
Koliko je preskakanje doruka odluujue za pojavu brojnih metabolikih poremeaja u
organizmu, toliko je akcentovanje na veeri odluujue za neuspeh mnogih dijeta, kao i
za nastanak telesne figure koja ne odgovara naoj bazinoj konstituciji (uveanje
stomaka, zadnjice, jahae pantalone, uveanje gornjeg dela ruku kod ena itd).
Idealno vreme za veeru je oko 19 asova, mada su mogua i vea odstupanja na
kasnije vreme, jedino treba voditi rauna da vreme izmedju veere i zaspivanja ne bude
krae od 2 sata, jer se u snu usporava metabolizam, enzimi skoro prestaju da se lue i
sva hrana ostaje nesvarena dugo vremena, ovo dovodi do taloenja potkonih masnoa,
ali i ozbiljnih oboljenja nakon dugogodinjih greaka u ishrani.
PRIMERI JELOVNIKA ZA VEERU:
1) Tunjevina sa meavinom salata (hrastov list, zelena salata, radi, malo rukole, salatu
preliti balzamikom, uljem i bosiljkom)
2) Riba osli fileti, brokoli zainjeni samo sa malo belog luka, salata od blitve
3) Grilovano belo meso (pilee ili uree), meavina salata, rendana argarepa
4) Pilea salata sa avokadom (ili dinjom), belo meso zaliti sokom limuna (veoma je
ukusno i kad se zalije sokom od pomorande), posoliti i pobiberiti, ispei na grilu ili u
tiganju, ohladiti i isei na tanke renjeve, zelenu salatu oprati i isei na manje komade,
dodati mladi luk iseen na kolutie, i krike paradajza, malo iseene ljute papriice,
avokado presei na pola, izvaditi koticu, oljutiti ga i iseckati na komadie, dodati meso
i avokado u salatu, promeati, posebno umutiti limunov sok, ulje, dodati malo soli i preliti
salatu (kome ne odgovara ukus avokada, moe staviti dinju, avokado ima najveu
koncentraciju zdravih biljnih masnoa, potpuno iskoristljivih u naem metabolizmu, a
dinju u manjim koliinama moemo jesti u veernjim satima)
5) Riba list u pomorandinom soku, meavina salata (filete lista ispei i preliti sa sokom
od pomorande, dodati malo soli, na laganoj vatri prodinstati jo 7-8 minuta, servirati sa
meavinom salata)
6) Burger od mlevenog mesa (uretina, piletina ili junetina). Mleveno meso se posoli,
pobiberi, doda se malo kisele vode da postane rastresito. Ruke se premau uljem,
formira se pljeskavica i tako se pri. Sve salate su odlian prilog.
Primer kako se pravi izuzetno zdrava meavina salata :
Zelena salata, hrastov list (crveni i zeleni), endivija, radi crveni, rukola operu se
dobro, ocede, pomeaju i ostave u istoj najlon kesi u friideru. Ovako mogu da stoje do
3-4 dana i da ostanu svee. U iniju se stavi odgovarajua koliina salate, prelije se sa
balzamikom, hladno cedjenim uljem i bosiljkom, doda se kaiice senfa, malo bibera,
nekoliko eri paradajza preseenih na pola, nekoliko kockica avokada, pola ake
semenki od suncokreta, bundeve i sitno seckan beli luk, pola do jednog ena. Salata
42
izgleda izvanredno i takav joj je i ukus, a pri tom predstavlja najzdraviji mogui obrok. U
ovako spremljenu salatu mogu se dodavati razne namirnice, kao to su kuvana jaja,
tunjevina iz konzerve, seena piletina, uretina, riba list ili osli ili neke vrste mladih
sireva.
Ako uvee pojedemo sendvi, picu ili testeninu, dodali smo nekoliko masnih klobuka na
na stomak, zadnjicu, butine itd.
Nekim ljudima njihov organizam moe veoma dugo tolerisati ove greke u ishrani. Mnogi
mladii i devojke esto dodaju ovom veernjem ugljenohidratnom obroku i koka kolu ili
mleko u neogranienim koliinama. Pri tom mnogi izgledaju ak i dobro. Uvek se setite
reenice jednog uvenog fiziologa: telo pamti! Izgledaemo dobro i oseaemo se
zdravo sve do jednog momenta. A taj momenat se bez izuzetka pojavi svakome ko je
dugo greio u izboru hrane i vremena obroka.
43
glukoze u glikogen. Inzulin slui kao klju koji otvara ova pomona vrata i omoguuje
eeru iz krvi da ue u elije.
elije prave energiju za svoj rad od eera koji je pomou insulina uao u njih i ovo
smanjuje eer u krvi, vraajui ga na normalne vrednosti.
Svaki unos hrane u glavnom podie nivo eera u krvi, a fizika aktivnost smanjuje nivo
eera.
Stres podie nivo eera, a alkohol sniava nivo eera, odnosno glukoze u krvi.
Medicinski naziv za eernu bolest je "diabetes mellitus". Termin "diabetes" znai
preterano mokrenje, a re "mellitus" znai med.
U prolosti su doktori dijagnostikovali dijabetes probajui pacijentovu mokrau. Sladak
ukus urina potvrivao je dijagnozu.
Simptomi dijabetesa:
glad
gubitak na teini
umor/slabost
zamagljen vid
Tipovi dijabetesa
Postoje dve glavne kategorije dijabetesa:
Dijabetes tip 1 se javlja u detinjstvu ili mladosti i insulin je neophodan u leenju. Izazvan
je aktivnou imunog sistema organizma koji unitava elije sopstvene guterae - koje
proizvode insulin (beta elije).
Dijabetes tip 2 se obino polako razvija kod odraslih. Napreduje s vremenom. U poetku
se moe leiti dijetom i vebom, a u kasnijoj fazi bolesti potrebno je uvesti u leenje
tablete, pa insulinske injekcije.
Najee su mnogobrojne greke u ishrani, stres i loe ivotne navike uzrok nastanka
dijabetesa tip 2. Dugotrajan unos brzih eera (slatkii, voe, med) ujutro i uvee,
prekomerna teina, alkoholizam i stres ubrzavaju iscrpljivanje pankreasa, odnosno
guterae i izazivaju nastanak eerne bolesti.
Rizik za pojavu eerne bolesti je naroito visok kod osoba koje imaju masne naslage u
predelu struka i stomaka, visok pritisak i poviene masnoe u krvi. Ako pri ovome postoji
i istorija ove bolesti u porodici, rizik je ak nekoliko puta vei.
44
Masne naslage na stomaku su biohemijski veoma aktivne. Ova masnoa lui razne
supstance, koji su pravi takozvani hemijski medijatori za razvijanje upalnih procesa
(CRP, IL-6 itd, itd). Kad se kae upalni proces, ovom prilikom se misli na razvoj
patolokih promena na krvnim sudovima, u elijama, na ubrzano starenje, nastanak
eerne bolesti, pojavu malignih bolesti sve ovo, a i mnogo drugih pojava je rezultat
zapaljenske reakcije u organizmu.
Smanjenje teine, a pre svega masnih naslaga na stomaku je od vitalnog znaaja za
svakog ko ima ovaj problem.
45