Univerzitet u Zenici

Islamski pedagoki fakultet

Odsjek za islamsku vjeronauku

Uenje judaizma i kranstva

Seminarski rad

Ukazanje Gospe u Meugorju

Profesor: Van.prof.dr. Zuhdija Adilovi

Mentor: Ass. Amel Sarajli
Student: Maida Babi

Uvod

Svakodnevno smo u prilici sluati o ukazanju u Meugorju, istina ili samo prilika za dobar
marketing? U narednih nekoliko stranica naveu neke od znaajki ovog tzv. uda. Navedna je
kratka historija odnosno kako je sve poelo, zatim detaljni opisi vidioca, te komentari katolikoh
vjernika koji posjeuju Meugorje. Najvanije, navedena je odluka pape Franje u vezi ukazanja
Gospe koja je rezultat dugogodinje analize strunjaka iz Vatikana.

Historija Gospinih

ukazanja u Meugorju
U Meugorju (itluk, Bosna i Hercegovina) ve dulje vremena estero vjerodostojnih svjedoka
pod prisegom uporno svjedoi da im se, poevi od 24.lipnja 1981. do danas, gotovo
svakodnevno, ukazuje Blaena Djevica Marija. Ili, kako se ona ovdje u narodu od milja zove,
Gospa.
Prvi dan
Spomenutog dana oko 18 sati djeca: Ivanka Ivankovi, Mirjana Dragievi, Vicka Ivankovi,
Ivan Dragievi, Ivan Ivankovi i Milka Pavlovi vidjeli su na predjelu zvanom Podbrdo (na
brdu Crnica) divnu, mladu enu s djetetom u naruju. Taj put im ona nije nita rekla, nego je
samo rukom davala znak da joj se priblie. Ali oni, iznenaeni i prestraeni, nisu joj ipak
pristupili blie, iako su odmah pomislili da je to Gospa.
Drugi dan
Drugog dana, 25. lipnja 1981. djeca su, po dogovoru, opet u isto vrijeme pola prema mjestu
gdje im se prethodnog dana ukazala Gospa, u nadi da e je opet vidjeti. I odjednom je bljesnulo
svjetlo. Djeca su ugledala s njim i Gospu, ali bez djeteta u rukama. Bila je neopisivo lijepa,
radosna i nasmijana. Rukama im je davala znak da joj se priblie. Djeca su se ohrabrila i dola
do nje. Odmah su pala na koljena i poela moliti Oe na, Zdravo Mariju i Slava Ocu. I Gospa
je s njima molila, osim "Zdravo Marijo". Poslije molitve poela je razgovarati s djecom. Ivanka
ju je najprije upitala za svoju majku, koja je neka dva mjeseca prije toga umrla. A Mirjana je
traila od Gospe neki znak da se vidi da djeca ne lau i da nisu luda, kako su poneki na njih
potvarali.
Gospa je na kraju otpustila djecu rijeima: "Zbogom, aneli moji! "Prije toga, na pitanje djece
hoe li im se opet sutra ukazati, odgovorila je potvrdno naklonom glave.
Sav taj prizor bio je, po svjedoanstvu djece, neopisiv. Toga dana, od djece koja su prethodnog
dana vidjela Gospu, nisu bili na Brdu ukazanja Ivan Ivankovi i Milka Pavlovi. Umjesto njih
doli su Marija Pavlovi i Jakov olo. Otada se tim estorma djece, po njihovu svjedoanstvu,
Gospa redovito ukazuje. A Milka Pavlovi i Ivan Ivankovi, koji su bili prvog dana s ostalim
vidiocima, vie je nikad nisu vidjeli iako su se poslije prikljuivali ostalim vidiocima u elji
opet je vidjeti.
Trei dan
Dana 26. lipnja 1981. djeca su jedva doekala ono isto vrijeme, oko 18 sati, kad im se Gospa
prije ukazivala. Pola su opet prema istom mjestu, da se s njom sretnu. Bila su vrlo radosna, ali
je ta radost bila malo pomijeana sa strahom zbog nesigurnosti to e sve od toga biti. Unato
svemu tome, djeca su osjeala da ih neka nutarnja sila privlai Gospi.

Ubrzo je, dok su djeca jo bila na putu, triput bljesnulo svjetlo. To je i njima i ostalima, koji su
ih pratili, bio znak gdje je Gospa. Taj se put ukazala neto navie nego prijanjih dana. U to je
jedan as Gospe nestalo. Ali, kad su djeca poela moliti, ona se ponovno pojavila. I tada je bila
divna, vedra, vesela i nasmijana.
Jo na polasku od kue, na poticaj starijih ena, jedan je ovjek iz pratnje, koja se s djecom
uputila na mjesto ukazanja, ponio sa sobom blagoslovljene vode, da bi djeca njome pokropila
prikazu i tako se osigurala od sotone. Kad su bili s Gospom, Vicka je uzela te vode i njome je
pokropila govorei: "Ako si Gospa, ostani s nama; ako nisi, idi od nas! " Gospa se na to samo
nasmijeila i ostala s djecom. Tada ju je Mirjana jo upitala kako joj je ime, a ona je
odgovorila: "Ja sam Blaena Djevica Marija."
Toga istog dana, na silasku djece s Podbrda, Gospa se jo jednom ukazala, ali samo Mariji, i
rekla: "Mir, mir, mir - i samo mir!"Iza nje je bio kri. Uz to je kroz pla dvaput ponovila: "Mir
mora zavladati izmeu ovjeka i Boga, a i izmeu ljudi! " To mjesto nalazi se otprilike na
polovici puta uspinjanja prema mjestu ukazanja.
etvrti dan
Dana 27. lipnja 1981. Gospa se ukazala djeci triput. I tom su je prilikom tota pitala, a ona je
odgovarala. Za sveenike je rekla: "Neka sveenici vrsto vjeruju i neka uvaju vjeru naroda!"
I opet su je Mirjana i Jakov molili da ostavi kakav znak, jer se poelo pronositi da su djeca
laljivci i drogerai. Gospa im je na to odgovorila: "Vi se nita ne bojte!"
Na pitanje, pred rastanak, hoe li opet doi, Gospa je naklonom glave rekla da hoe. Na silasku
s Podbrda jo se jednom ukazala i potom se rastala s djecom rijeima: "Zbogom, aneli moji!
Poite u miru! "
Peti dan
Dana 28. lipnja 1981. ve izrana poeo se skupljati silan svijet sa svih strana. Do podne
iskupilo se kojih petnaest tisua ljudi. Toga istog dana upnik fra Jozo Zovko ispitivao je svu
djecu o svemu to su vidjela u tih nekoliko prolih dana.
U uobiajeno vrijeme Gospa se opet ukazala. Djeca su s njom molila, a potom su je pitala za
neke stvari. Vicka ju je, na primjer, upitala: "Gospe moja, to eli od nas?" i "Gospe moja, to
ti eli od naih sveenika?", a ona je odgovorila: "Neka se narod moli i vrsto vjeruje!" A
glede sveenika, odgovorila je neka vrsto vjeruju i neka drugima u tome pomau.
Toga je dana Gospa vie puta dolazila i odlazila. Jednom prilikom upitala su je djeca zato se
ne bi ukazala u upnoj crkvi gdje je sav svijet moe vidjeti. Ona je na to odvratila: "Blago
onima koji ne vidjee, a vjeruju!"
Iako je dan bio sparan, a svijeta, koji je s razliitim pitanjima navaljivao, mnogo, djeca su se
osjeala kao u raju.
esti dan
Dana 29. lipnja 1981. djeca su bila odvedena u Mostar na lijeniki pregled, i nakon ispitivanja
proglaena zdravom. Glavna je lijenica tada izjavila: "Nisu luda djeca, nego je lud onaj koji ih
je ovamo doveo."

Svijeta je toga dana na Brdu ukazanja bilo vie nego ikada. A im su djeca dola na uobiajeno
mjesto i poela moliti, odmah im se Gospa ukazala. Tom prilikom ona je pozvala sav svijet na
vjeru: "Neka narod vrsto vjeruje i neka se niega ne boji!"
Toga je istog dana i lijenica, koja je pratila djecu i promatrala ih za vrijeme ukazanja, zaeljela
da se dotakne Gospe. I kad je, po uputi djece, svojom rukom dohvatila njezino rame, osjetila je
kako kroz nju prolaze neki trnci. To je ona, koja je inae nevjernica, sama poslije priznala i
nadodala: "Ima tu neto udno!"
Na taj isti dan Gospa je udesno ozdravila jedno dijete, Danijela etku, koje su roditelji
donijeli i molili da ga ozdravi. Ona je to obeala, ali pod uvjetom da se roditelji mole, poste i
vrsto vjeruju. Na to je dijete ozdravilo.
Sedmi dan
Dana 30. lipnja 1981. dvije su djevojke predloile djeci da ih izvedu autom nekamo u etnju, a
zapravo su ih htjele odvesti daleko od mjesta ukazanja i zadrati dok ne proe vrijeme
ukazanja. Meutim, iako su djeca bila daleko od Podbrda, ona su, u uobiajeno vrijeme
ukazanja kao po nekom nutarnjem nagovoru, zatraila da iziu iz auta. I im su izila i
pomolila se, Gospa im je s brda ukazanja, udaljenog vie kilometara, dola u susret i s njima je
molila sedam Oenaa... Tako varka tih djevojaka nije uspjela. Brzo poslije toga policija je
poela ometati dolazak i djeci i narodu na Podbrdo, na mjesto ukazanja. Djeci, a poslije ni
svijetu, nije vie bilo doputeno onamo dolaziti. Ali Gospa im se i dalje ukazivala na skrovitim
mjestima, u njihovim domovima i u polju. Djeca su se ve ohrabrila, otvorenije razgovarala s
Gospom i rado sluala njezine savjete, opomene i poruke. Tako je to trajalo sve do 15. sijenja
1982.
U meuvremenu upnik je poeo hodoasnike svraati u crkvu da bi sudjelovali u moljenju
krunice i slavljenju Euharistije. I djeca su dolazila i predmolila krunicu. I tu im se Gospa
ukazivala nekoliko puta. I sam je upnik fra Jozo Zovko jednom, u vrijeme moljenja krunice,
vidio Gospu i taj as prekinuo molitvu i spontano nastavio s pjesmom "Lijepa si, lijepa, Djevo
Marijo". Cijela je Crkva primijetila da se s njime neto neobino dogaa. Poslije je i sam
potvrdio da je tom prilikom zbilja vidio Gospu. I on, koji je sve dotle bio ne samo sumnjiav,
nego i protiv glasova o ukazanjima, postao je njihov pobornik, to je naknadno posvjedoio i
zatvorom.
Od 15. sijenja 1982. djeca vide Gospu u jednoj pokrajnjoj prostoriji upne crkve. To im je
zbog novonastalih potekoa i opasnosti omoguio upnik. A na to je prethodno djeci dala
suglasnost i Gospa. Od mjeseca travnja 1985. na zahtjev dijecezanskog biskupa, djeca su
napustila pokrajnju prostoriju crkve kao mjesto ukazanja i zamijenila je jednom sobicom u
upnom domu.
Kroz cijelo to vrijeme, od poetka ukazanja do danas, samo pet dana nitko od djece nije vidio
Gospu.
Gospa se nije uvijek pokazivala na istom mjestu, ni skupini, ni pojedincima, niti su njezina
ukazanja uvijek jednako trajala. Nekada je to bilo samo dvije minute, nekada i sat vremena.
Isto tako, Gospa se nije uvijek ukazivala kad su to djeca htjela ili poeljela. Nekada se nije
nikako ukazivala. Nekada su djeca molila i ekala, ali se Gospa nije ukazivala toga asa nego
poslije, i to neoekivano i nenajavljeno. A nekad se ukazala jednima, a ne drugima. Ako nije

unaprijed obeala da e se ukazati u odreeno vrijeme, nitko nije mogao predvidjeti hoe li se i
kad e se ukazati. Nije se ukazivala samo navedenim vidiocima, nego i drugim ljudima koji su
bili najrazliitijih uzrasta, naobrazbe, dobi, rase i zanimanja. Sve to govori da ukazanja nisu u
ljudskoj reiji, da ne ovise ni o vremenu, ni o mjestu, ni o elji, ni o molitvi vidjelaca i naroda,
nego o volji one koja se ukazuje1

Detaljan opis Gospe

Mnogi su i na razne naine ispitivali vidioce o Gospinu izgledu, kao i openito o onome to se
dogaa u upi Meugorje. Najvie je u tome uspio fra Janko Bubalo, lan Hercegovake
franjevake provincije i knjievnik. Pratio je meugorska ukazanja od poetka. Godinama je
dolazio u Meugorje ispovijedati i tako stjecao iskustva o meugorskoj duhovnosti. Kao
vidljivi ishod takvoga rada bila je njegova knjiga "Tisuu susreta s Gospom u Meugorju"
(1985). Doivjela je svjetski uspjeh i bila nagraena. U knjizi o svojim iskustvima govori
vidjelica Vicka. No, uz ovaj razgovor fra Janko je razgovarao o istim stvarima i s drugim
vidiocima. Na kraju je objavio samo razgovor s Vickom jer mu se inilo da je ona
najsveobuhvatnije odgovorila na njegova pitanja. Svi ostali vidioci ni u emu se bitnom nisu
razlikovali od nje. O Gospinu liku, kako je posvjedoio, vie je puta razgovarao sa svim
vidiocima i nita nije objavio to oni nisu odobrili.
Vrijeme je proticalo, mnoili su se pokuaji prikazivanja Gospina lika. Mnogi od tih pokuaja
bili su opreni onome to su vidioci govorili. Zato fra Janko, iako ve u godinama (r. 1913.),
pristupa drugom pokuaju. Svim vidiocima upuuje anketni listi u kojemu ih ispituje o
Gospinu liku. Veina vidjelaca se odazvala fra Jankovu pokuaju (Ivan Dragievi, Vicka
Ivankovi, Marija Pavlovi, Ivanka Ivankovi i Mirjana Dragievi). Zbir svojih odgovora
posvjedoili su svojim potpisima na Humcu, 23 srpnja 1992. Jakov olo nije ispunio ovaj
anketni listi iz opravdanih razloga, ali se sloio s onim to su drugi vidioci rekli i nije ima
nita posebno za nadodati.

1 http://www.medjugorje.hr/hr/medjugorski-fenomen/gospine-poruke/uvod/

Pitanja i odgovori koji su

upueni vidiocima

1. Kao prvo, recite mi: koliko bi Gospa,

koju vi obino vidite, mogla biti visoka?
Oko 165 cm. - Ovako kao ja (Vicka).

12. Kakve je boje njezino elo?

Normalno - uglavnom bijelo kao i lice.
13. Kakve su Gospine usnice - deblje ili
tanje?
Normalne - lijepe - vie su tanje.

2. Izgleda li vie "lank", vitka ili...?

Izgleda vie vitka.
3. Koliko bi joj se moglo dati kilograma?
Oko 60 kilograma.
4. Koliko bi joj se moglo dati godina?
Od 18 do 20 godina.
5. Kad je s Djetetom Isusom, izgleda li
starija?
Izgleda obino - jednako izgleda.
6. Kad je Gospa s vama, stoji li uvijek ili...
Uvijek stoji!
7. Na emu stoji?
Na nekom oblaiu.
8. Kakve je boje taj oblaak?
Oblaak je bjelkaste boje.
9. Jeste li je ikada vidjeli da klei?
Nikada! (Vicka, Ivan, Ivanka...)
10. Naravno da vaa Gospa ima i svoje
lice. Kakvo je ono: okruglasto ili vie
duguljasto - ovalno?
Vie je duguljasto - ovalno - normalno.
11. Kakve je boje njezino lice?
Normalno - vie je bijelo - rumenkasto
na jagodicama.

14. Kakve su boje?

Rumenkaste - naravne boje.
15. Ima li Gospa neke rupice na licu, kao
to ih obino mi ljudi imamo?
Redovito nema - moda malo, ako se
smije. (Mirjana)
16. Primjeuje li se obino neki blagi
smijeak na njezinu licu?
Moda - vie kao neka neopisiva blagost
- smijeak se vidi kao nekako ispod
koe. (Vicka)
17. Kakve su boje Gospine oi?
Oi su divne! Izrazito plave boje. (svi)
18. Krupnije ili...?
Normalne - moda malo krupnije.
(Marija)
19. Kakve su joj trepavice?
Njene - normalne.
20. Kakve su boje njezine trepavice?
Normalne - nisu posebne boje.

21. Tanje ili...

Obine - normalne.
22. Naravno da Gospa ima i nos. Kakav je
on: otar ili...?
Lijep, mali nosi (Mirjana) - normalan,
harmonian s licem. (Marija)
23. A Gospine obrve?
Obrve su tanune - normalne - vie crne
boje.
24. Kako je obuena vaa Gospa?
Obuena je u jednostavnu ensku
haljinu.
25. Kakve je boje njezina haljina?
Haljina je sive boje - moda malo
plavkasto-sive boje. (Mirjana)

27. Dokle joj haljina dopire prema dolje?

Dolje do oblaia na kojemu stoji - gubi
se u oblaku.
28. Dokle oko vrata?
Normalno - do poetka vrata.
29. Vidi li se dio Gospina vrata?
Vidi se vrat, ali se ne vidi nita od
prsiju.
30. Dokle dopire rukavima?
Do aka.
31. Je li Gospina haljina iim obrubljena?
Nije niim.
32. Je li Gospa iim u struku utegnuta opasana?
Nije niim.

26.Je li haljina zategnuta oko tijela ili

slobodno pada?
Slobodno pada.
33. Na Gospinu tijelu, koje vi vidite, opaa
li se enskost njezina tijela?
Naravno da opaa! Ali nita posebno.
(Vicka)
34. Ima li na Gospi jo ita osim ove
opisane haljine?
Ima veo na glavi.

35. Koje je boje taj veo?

Veo je bijele boje.
36. Potpuno bijel ili...?
Potpuno bijel.
37. to joj veo pokriva?
Pokriva joj glavu, ramena i cijelo tijelo
s lea i sa strana.

38. Dokle on prema dolje dopire?

Dopire dolje do oblaia, kao i haljina.

42. Je li on iim obrubljen po krajevima?

Nije niim.

39. Dokle je sprijeda pokriva?

Pokriva je s lea i sa strana.

43. Ima li Gospa uope ikakva nakita?

Nema nikakva.

40. Izgleda li veo vri, deblji nego

Gospina haljina?
Ne izgleda - slian je haljini.

44. Na primjer, na glavi ili oko glave?

Da - ima na glavi krunu od zvijezda.

41. Ima li na njemu ikakva nakita?

Nema nikakva nakita.

45. Ima li uvijek zvijezde oko glave?

Redovito ima - ima uvijek. (Vicka)

46. Na primjer: kada se ukae s Isusom?

Isto tako.

56. Kako Gospa pritom dri svoje ruke?

Ruke su slobodne, oputeno rairene.

47. Koliko ima zvijezda?

Ima ih dvanaest.

57. Kada dri sklopljene ruke?

Gotovo nikada - moda nekada na
"Slavaocu".

48. Kakve su boje?

Zlatne - zlatkaste boje.
49. Jesu li i kako su povezane meusobno?
Neim su povezane - kako bi stajale.
(Vicka)
50. Vidi li se imalo Gospine kose?
Vidi joj se malo kose.
51. Gdje se vidi?
Malo iznad ela - ispod vela - s lijeve
strane.
52. Kakve je boje?
Crne boje.
53. Vidi li se u Gospe ikada ijedno uho?
Ne - ne vidi nikada.
54. Kako to?
Ma, ui joj pokriva veo.
55. U to Gospa obino gleda za vrijeme
ukazanja?
Obino gleda u nas - nekada u neto
drugo, ono to pokazuje.

58. Mie li, gestikulira rukama za vrijeme

ukazanja?
Ne gestikulira, osim ako to pokazuje.
59. Kud su joj kod rairenih ruku okrenuti
dlanovi?
Dlanovi su joj redovito oputeni prema
gore - prsti su isto oputeni.
60. Vide li joj se tada i nokti?
Vide djelomino.
61. Kakvi su - koje su boje?
Naravne boje - isti snjeni nokti.
62. Jeste li ikada vidjeli Gospine noge?
Ne - nikada - njih uvijek pokriva
haljina.
63. Na kraju, je li Gospa stvarno lijepa,
kako ste govorili?
Ma, ustvari mi ti nismo nita o tomu
kazali - njezina se ljepota ne da opisati to nije ova naa ljepota - to je neto
rajsko - neto nebesko - neto to emo
tek u raju vidjeti - i to samo donekle

Odluka Vatikana o ukazanju iz Meugorja

U tekstu vatikanistice Serene Santini se navodi da Kongregacija za nauk vjere ima negativan
stav prema Meugorju te da se u izvjetaju nalazi i zabrana vidiocima da u javnosti iznose
"navodne poruke Bogorodice", prenosi Jutarnji.hr.
Santini je citirajui kardinala Gerharda Ludwiga Mullera napisala da Vatikan ne priznaje
Gospino ukazanje, kao i da Meugorje nije priznato kao svetie. Osim toga, katolicima se
2 http://www.medjugorje.hr/hr/medjugorski-fenomen/opis-lika/cx

zabranjuje ak i razgovor s vidiocima. Ipak, Meugorje moe biti priznato kao mjesto molitve.
Takoer, Kongregacija je odbila zahtjev vidioca da se upa sv. Jakova u Meugorju prizna kao
marijansko svetite, a uz to je zabranila biskupima da ugouju vidioce u svrhu javnog
okupljanja i svjedoenja.
U listu se navodi da je Meunarodna istrana komisija ustanovila da su navodne Gospine
poruke teoloki nekonsistentne te da su vidioci djelovali zbog svojih ekonomskih interesa, kao
i da su novac ulagali u hotele i putnike agencije iskoritavajui "fenomen Meugorja",
to se tie pape Franje, on je izrazio nevjericu u "meugorski fenomen" rekavi da Gospa nije
"efica potanskog ureda da svakodnevno alje poruke".3

Neki od komentara katolikih vjernika koji su doli u Meugroje

Gospine poruke, ak iz Australije, doli su uti Stjepan i Janja Koina.

Doli smo pribliiti se Gospi i zatraiti pomo. Dolazili smo i prije u Meugorje, ali ovo nam je
prvi put da smo pjeke ili na Brdo ukazanja i ovo je za nas posebno iskustvo, kazao je ovaj
brani par.
Bez obzira to Sveta Stolica odluila o statusu Meugorja, kau da e kad god budu u prilici
ponovno doi, jer ono to su doivjeli u Meugorju nema nigdje drugdje.
Istog je stava i Aeylin iz Sjedinjenih Amerikih Drava koja ve drugu godinu dolazi sa grupom
hodoasnika u elji da pronae mir za sebe i svoje najmilije, ba kao i Charls iz Nigerije.
Doao sam zbog godinjice ukazanja, gdje ljudi vie od 30 godina pronalaze svoj mir, koji je
meni i mojoj obitelji, ali i mojoj zemlji jako potreban. Nadam se da u ga pronai ovdje i da e
Gospa uti molitve moga naroda, kazao je Charls.
A da su molitve u Meugorju mnogima usliane vie nego sigurna je Tanja Vui Tomi.

3 http://www.klix.ba/vijesti/bih/il-giornale-vatikan-ne-priznaje-ukazanje-gospe-umedjugorju/150627093

S obzirom da sam rodom iz itluka za mene je Meugorje posebno mjesto i meni ne treba
formalna potvrda ni od koga pa ni rukovodstva Crkve da se ovdje uda dogaaju. Koliko se
dogaaju znaju sami vidioci, a ja osobno uvijek u Meugorju pronaem unutarnji mir i snagu za
sutra. Ovo je mjesto gdje ljudi mogu nai nadu za bolje sutra kako bi mogli graditi ivot i suivot
u potovanju i miru jedni sa drugima.
A asna sestra Mery iz Italije poruuje da je Meugorje mjesto u kojem ljudi ponajprije
pronalaze sebe, a kako naglaava, to je i osnova za pronalazak ivotnog puta.
udima preobrazbe brojnih ljudi koji dolaze iz Italije u hercegovaki gradi svjedoila sam u
vie navrata, istie sestra Mery.4

Zakljuak
Pitanje koje se postavlja zato je ova odluka donesena 34 godine nakon ukazanja? Zato je
odluku donio papa Franjo i to nakon posjete Bosni i Hercegovini? Ne sumnjivo je da e ova
odluka donijeti nemir meu katolike vjernike, jer za prethodnih 34 godine Meugorje je
posjetilo 50 miliona vjernika iz preko 130 zemalja irom svijeta. Ovo je etvrta odluka crkvene
komisije koja je odbacila meugorski fenomen kao fabrikaciju (izmiljotinu). Jedan od
osnovnih razloga, pored svih kontradikcija i lai izgovorenih od vidioca, je taj, da se niko od
njih nije posvetio crkvenom ivotu, vjeri, ve su navodne kontakte sa Gospom dobro unovili
postavi profesionalni vidioci. Dodatni razlog za apsolutno nepovjerenje naspram vidioca
od strane Vatikana je i taj, da su tokom zadnjih 30 godina njihovi duhovni vodii, lokalni
franjevci, svi kanjeni, ili suspendirani, zbog krenja nekog od crkvenih zakon. Bilo kako bilo
nadat je se da e ova vijest probuditi bar malo savjesti u katolikim vjernicima. Katolici su
iskazali veliko potovanje prema papi tokom nedavne posjete BiH trebali bi da ispostuju I
njegovu odluku ako im biznis ne bude bio vaniji od vjere.

4 http://politika24.net/vise-od-15-tisuca-hodocasnika-na-34-godisnjici-ukazanjagospe-u-medugorju/

Literatura:
1. http://www.medjugorje.hr/hr/medjugorski-fenomen/gospine-poruke/uvod/
2. http://www.medjugorje.hr/hr/medjugorski-fenomen/opis-lika/cx
3. http://www.klix.ba/vijesti/bih/il-giornale-vatikan-ne-priznaje-ukazanje-gospe-umedjugorju/150627093
4. http://politika24.net/vise-od-15-tisuca-hodocasnika-na-34-godisnjici-ukazanja-gospe-umedugorju/