Zatita od elektrine stuje

1.Djelovanje elektrine struje na ljudski organizam

Radnik koji rukuje postrojenjima na elektrini pogon, u svakom trenutku mora biti oprezan i
paljiv. Posebno mora voditi rauna o ispravnosti postrojenja i kablova za napajanje postrojenja
elektrinom strujom. U suprotnom, moe doi do nesree koja moe prouzrokovati teke
posljedice, pa ak i smrt.
Struja iznad odreene jaine opasna je po ljudski organizam, jer ona izaziva grenje miia,
oteenje krvnih sudova i ivaca, teke opekotine i smrtonosno treperenje sranih miia.
ovjek moe stradati samo u sluaju ako njegovo tijelo doe u kontakt sa dijelovima
postrojenja ili instalacija pod naponom, tako da se strujni krug zatvori kroz njegovo tijelo.
Najopasniji oblici prolaska struje kroz organizam jesu:
Ruka-ruka
Ruka-noga
Glava noga
Kod navedena tri sluaja, struja prolazi kroz srce i grudni ko. Prolaz struje iz noge u nogu je
manje opasan, ali moe dovetsi do teih ozljeda.

Opasnost je poveana ukoliko ovjek stoji na porvodljivoj podlozi, a smanjena ukoliko je

izlovoan od provodljive podloge.
Najvie ljudi strada prema prikazanoj slici.(slika 1)
Ako ovjek stoji na provodljivoj podlozi, jo ako je ona vlana, a ovjek bos ili u slaboj
obui, onda je dovoljan napon od 110V, pa ak i manji, da ovjek nastrada, ak izgubi i ivot.
Ako je podloga dovoljno izlolovana, onda e takav dodir sa jednim provodnikom elektrine
struje pod naponom od 110V, biti manje opasan. U tom sluaju, kroz ovjekov organizam se ne
moe zatvoriti strujni krug, pa struja ne moe tei kroz njegovo tijelo.
Pri tome treba paziti da ovjek ne dotakne dva provodnika pod naponom elektrine struje
(prikazano na slici ispod), jer e se tada kroz njegovo tijelo uspostaviti strujni krug i on moe
nastradati.

Pri dodiru postrojenja pod naponom, neobino je vaan otpor tijela prema proticanju
elektrine struje kroz organizam. Otpor tijela je veoma promjenjljiv i razlikuje se od ovjeka do
ovjeka. Osim toga, otpor je manji ako je koa vlana, ako je koa na mjestu dodira njenija, to
je dodirom obuhvaena vea povrina, to je dodir vri.
Posebno je opasno kada se neki dio pod naponom obuhvai, je tada dolazi do grenja miia i
ruka se ne moe osloboditi dok se ne iskljui vod pod naponom.
ovjeije tijelo prua stanovit otpor prolazu elektrine struje. Otpor tijela ima karakter radnog
otpora, a sastoji se iz dva dijela :
unutarnjeg otpora tijela,
otpora koe na mjestu ulaza i izlaza elektrine struje iz tijela
Prelazni otpor moe biti vrlo veliki ukoliko se koriste zatitne izloacione rukavice i obua.
Meutim u nepovoljnim uslvima ovaj otpor se moe svesti na nulu, ako je ovjek bez zatitnih
sredstava, pogotov ako je mokar i znojav.
Unutranji otpor tijela ovisi od ovjeka do ovjeka, ali se u veini sluajeva moe raunati sa
1000-1300, i taj otpor u nepovoljnim usovima jeidni ograniava jainu struje.
Ako se uzme da je 50mA najjaa struja koja moe proticati kroz tijelo ovjeka, i ako je otpor
1300, onda je najvei napon koji se moe dotaknuti 65V. Ako se rauna sa otporom od 1000,
onda je najvei dozvoljeni napon 50V.
Iz izloenog se moe zakljuiti:
1. Da je opasnost utoliko vea koliko je bolja provodljivost podloge na kojoj oje stoji
2. Da je opasnot vea to su ovjekove ruke vlanije, to je dodir izvren na veoj
povrini, to je dodir vri, a posebno ako se dodirnuti predmet obuhvati
3. Ako je napon dodira nii od 65V za nadzemna i 50V za podzemna mjesta rada, kroz
ovjekovo tijelo ne moe protei struja koja bi bila opasna po ivot.
Kakve e posljedice nastupiti prilikom proticanaj elektine energije kroz ovjekov organizam,
izmeu ostalog ovisi o:
a) Putu proticanja struje kroz organizam. Ako struja protie kroz vei dio ovjekovog
tijela, njen uticaj e biti opasniji.
b) Jaini struje koja protie kroz organizam, a jaina struje ovisi o naponu i unutarnjem
otporu tijela. Jaina struje (I) biti e vea ukoliko je napon (U) vei,a otpor organizma
(Ro) manji; tj.
U
I=
RO

c) Frekvenciji elektrine struje. Ako je frekvencija elektrine struje nia, onda je njen
uticaj na organizam vei. U naim mreama se koristi elektrina struja frekvencije
50Hz. Ova frekvencija je vrlo niska, pa zog toga je i opasna po ovjekov organizam.
Istosmjerna struja je manje opasna od naizmjenine.
d) Vremenu proticanja elektrine struje kroz organizam. to je vrijeme proticanja
elektrine struje due, opasnost je vea, pa je zbog toga kod spasavanja dragocjena
svakak sekunda.
Analizirajui pojedine strujne udare i nesree izazvane elektrinom strujom, dolazi se do
priblinih prosjenih podataka o djelovanju elektrine struje. Struja jaine 20mA obino nije
opasna i ovjek osjeti vrlo mali nadraaj (peckanje). Kod struje jaine 30mA osjeaju se bolovi i
grenje miia. Struja od 50mA je najjaa struja koja moe proticati kroz ovjeiji organizam,a
da ne nastupi smrt. Vea struja do 100mA izaziva u veini sluajeva smrt (ako due protie kroz
srce).

2.Mjere zatite od udara elektrine struje

2.1. Zatita od doira dijelova pod naponom
Najefikasnije smo zatieni od sluajnog dodira dijelova pod naponom, ako su elektrilni
ureaji kojima rukujemo, odnosno vodovi sa kojima moemo doi u dodir, izolovani.
Dakle,dijelovi strojeva i vodovi sa kojima ovjek moe doi u dodir, moraju biti postavljeni tako
visoko odnosno u ograenom prostoru da radnici ne mogu doi sa njima u dodir.

2.2. Zatita od opasnog dodirnog napona

Pod dodirnim naponom se podrazumijeva napon koji se moe pojaviti na dijelovima
elektrinih ureaja koji normalno nisu pod naponom, ali u sluaju pogrenih prikljuivanja,
proboja u izolaciji i drugih greaka, mogu doi pod napon. Tu se prije svega misli na metalna
kuita elektrinih ureaja i instalacija.
Zbog mogunosti pojave opasnih dodirnih napona, moraju se, kod izvoenja elektrinih
instalacija, kao i prikljuivanja pokedinih elektrinih ureaja, primijeniti odgovarajue mjere
zatite.
Obzirom da se u mrei jedne transformatorske stanice, moraju na svim potroaima koristiti
iste mjere zatite (nikako razliite), pa se te vrste zatita nazivaju sistemima zatite od opasnog
dodirnog napona. Cilj svih sistema jeste da se rpijei pojava dodirnih napona na kuitima
elektrinih ureaja ili da se dodirni napon ogranii na odreeni iznos koji nije opasan po ivot.
Prema vaeim propisima, dozvoljena je primjena sljedeih sistema zatite:
a) Nulovanje
b) Zatitno uzemljenje izolovanih sistema
c) Mali napon
d) Sistem zatite na struju greke
e) Sistem zatite na napon greke
Primjena zatitnog izolovanja, zatitnog transformatira za galvansko odvajanje, zatitne obue
i drugih sredstava predstavlja dopunsku zatitnu mjeru i ne smatra se sistemom zatite.

a) NULOVANJE se izvodi tako se svi metalni dijelovi elektrinog ureaja koje treba
zatititi od previsokog napona dodira, spoje sa neutralnim provodnikom, a ovaj na
jednom ili vie mjesta uzemlji. U sluaju kvara na izolaciji, odnosno kratkog spoja
izmeu dijelova koji se nalaze pod naponom i kuita, strujni krug se zatvara preko
neutralnog provodnika. Nulovanje je efikasno ako se u slaju kratkog spoja ili
zemljospoja u nultom provodniku ne moe pojaviti napon vei od 65V. Ako se pojavi,
mora biti iskljuen najdalje za 1 sekundu.
Dakle, da bi zatita bila efikasna, struja greke koja se javlja pri spoju fazbog
provodnika sa neutralnim ili sa masom ureaja, mora da bude vea ili bar jednaka
struji iskljuenja pripadajueg osiguraa ili zatitnog pekidaa. Zato se moraju
upotrebljavati propisani osigurai (zabranjeno je njihovo krpljenje i premoivanje).
Kod primjene nulovanja, otpor radnog uzemljenja smije iznositi najvie 2, a u
nulti provodnik se ne smiju ugraivati nikakve sklopke niti zatitni elementi.
Da bi nulovanje, kao sistem zatite od elektrine struje, bilo efikasno, onda se
moraju ispuniti sljedei sulovi:
Otpor pogonskog uzemljivaa mree u kojoj je izvreno nulovanje mora da
bude manji do 2. To znai, da u sluaju spoja faznog provodnika sa
zemljom napon nulovanog ureaja i nule prema zemlji ne smije da naraste
iznad 65V.
Ako se u blizini nulovane elektrine instalacije nalaze (naroito dobri)
uzemljivai, nulu treba vezati za njih. Presjek provodnika, kojim e se nulti
provodnik vezati za uzemljiva, u pogledu provodljivosti, mora odgovarati
nultom provodniku.
Nulti provodnik mora imati izlolaciju kao i fazni provodnici, ali se mora
razlikovati po boji. On mora da bud epaljivo poloen kao i fazni
provodnici. Pri voenju instalacija kroz instalacione ili zatitne cijevi, nulti
provodnik mora da bude poloen u istoj cijevi sa faznim provodnicima.
Presjek nultog provodnika mora da bude jednak presjeku faznog
provodnika.
Prijenosni elektrini ureaji napajaju se pomou produnog kabla. Produni
kabal mora, pored nultog provodnika, imati posebnu nulu, koja slui za
zatitu od opasnog napona dodira.
Prema tome,, za produni kabal kod monofaznog prikljuka sa uko prikljunicom,
treba uzeti troilni kabal, a kod trofaznog prikljuka sa nulom-petoilni. Prikljunia
mora biti tako izvedena, da spoj sa zatitnom nulom najprije izvri nulti provodnik,
odnosno kontakt na prikljunici, a zatim fazni provodnici. Kao to se vidi,najvaniju
ulogu ima zatitni vod (nulovod, odnosno vod za uzemljenje).
Jasno je da zatitni vodovi be smiju biti oteeni, zbog toga im treba posvetiti
naroitu panju, posebno onim mjestima na kojima se mogu prekinuti ili na neki drugi
nain otetiti. To posebno vai za nezatiene i produne kablove, kao i mjesta za
prikljuivanje.
U mreama niskog napona, gdje je zatita od opasnog napona dodira
izvedena nulovanjem, ne smije se primijeniti zatita uzemljenjem bez
istovremenog vidnog spajanja uzemljenja sa nultim provodnikom (zbog
zabrane mijeanja i jendog i drugog sistema zatite). Zabrana mijeanja
sistema zatite proizilazi iz injenice da kvar izolacije na potroau sa

zatitnim uzemljenjem izaziva poveanje napona na nultom provodniku i na

svim nulovanim potroaima. Struja greke sa uzemljenog elektrinog
ureaja dijeli se na dva dijela. Drugi dio te struje moe zatvoriti krug kroz
ovjeije tijelo.
b) ZATITNO UZEMLJENJE kao mjere zatite kod previsokog dodirnog napona,
izvodi se tako to se svi metalni dijelovi elektrinih ureaja, koji ne pripadaju strujnom
krugu, provodljivo spoje na uzemljiva.

Obavezno (uvijek) uzemljiti pokretne elektrune ureaje

U sluaju kvara na elektrinom ureaju, odnosno spoja provodljivog dijela sa kuitem

elektrinog ureaja, strujni krug se zatvara preko uzemljivaa, umjesto prkeo ovjeka.

Ako stroj nije uzemljen od udara elektrine struje titi samo dobra izolacija

Pri tome e protei tolika jaina struje (koju nazivamo strujom greke) koja mora
da bude vea ili najmanje jednaka struji iskljuenja pripadajueg osiguraa,
automatskog osiguraa, odnosno zatitnog prekidaa (In).

Zatitnim uzemljenje otklanja se opasnost od udara el.struje

U principu elektrini ureaji mogu biti uzemljeni pomou pojedinanih i pomou
zajednikih uzemljivaa.

c) MALI NAPON treba da sprijei uopte pojavu previsokih napon dodira. Ostvaruje se
na taj nain da se za napajanje odreenih ureaja (prijenosne svjetiljke, elektrini alati
i sl.) ili instalacija (komande, signalizacija) koriste posebni transformatori, iji je
sekundarni napon manji od 65V i iznosi 24V ili 42V. Dijelovi strujnog kla malog
napona se ne smiju uzemljiti. Transformator za dobijanje malog napona mora biti
izraen tako da je onemoguen prijelaz viih napona u strujni krug malog napona.
d) SISTEM ZATITE NA STRUJU GREKE treba da sprijei da se previsoki napon
dodoira odri na provodljivim dijelovima elektrinih ureaja, koji ne pripadaju
strujnom krugu. Ovaj sistem se sastoji od ureaja koji registruje pojavu struje
zemljospoja, odnosno struje greke i djeluje na iskljuenje oteenog dijela mree,
odnosno potroaa. Sva tiena troila moraju biti uzemljena i to tako da struju greke
ne moe izazvati dodirni napon vei od 50V.
e) SISTEM ZATITE NA NAPON GREKE takoer treba da sprijei da se u sluaju
greke i proboja u izolaciji, previsoki napon dodira odri na provodljivim dijelovima
elektrinih ureaja, koji normalno ne pripadaju strujnom krugu. Ovaj sistem se sastoji
od: zatitne sklopke, ureaja za ispitivanje pravilnog djelovanja releja, te zatitnog
voda i pomonog uzemljivaa. Naponski namotaj sklopke se prikljuuje izmeu
kuita tienog ureaja i pomonog uzemljivaa, tako da registruje pojavu dodirnog
napona na kuitu ureaja. Ako dodirni napon poraste iznad dozvoljene vrijedonsti,
naponski namotaj daje impuls za iskljuivanje sklopke ispred tienog ureaja. Otpor
uzemljenja pomonog uzemljivaa mora biti manji od 500.

3. STATIKI ELEKTRICITET
Statiki elektricitet je elektrini naboj koji se obino javlja u protonim ili pretauim
instalacijama i postrojenjima, usljed trenja dielekrinih tekuina od stjenke cjevovoda ili posude.
Pri tome mogu nastati vrlo visoki naboji (napona do desetak kV), koji prilikom pranjenja na
okolne predmete izazivaju varnienja.
Iskra moe biti uzrok poara i paljenja eksplozivnih smjesa, para i gasova. Radi toga se
preduzimaju mjere u cilju spreavanja neeljenog pranjenja statikog elektriciteta.
Pranjenje statikog elektriciteta nepovoljno utie na ovjeka, uzrokuje kvar na ureajima,
oteuje materijale, izaziva koroziju dijelova i sklopova, to pored opasnosti od eksplozija,
remetu ritam tehnolokog procesa rada i stvara smetnje pri radu intrumenata mjerne tehnike, a
posebno elektronske automatike.

3.1. Zatita od statikog elektriciteta

Nakupljeni elektrini naboj mora se odvoditi u zemlu putem vrsto spojenih elektrinih
provodnika, da bi se sprijeilo iskrenje i stvaranje visokih napona, tj.da bi se izbjeglo gomilanje
naboja.
Naboj se odvodi u zemlju putem uzemljenja za statiki elektricitet. To uzemljenje mora biti
vidljivo i zatieno od kidanja i oteenja. Prosjek vodia za ovu svrhu nije posebno propisan
kao kod gromobranskog uzemljenja.

Kod elinih konstrukcija, aarata i prirubnica, moraju se izvoditi premotenja na sastavnim

dijelovima iji je zadatak da odvode statiki elektricitet. Premotenja moraju biti dobro elektriki
spojena, jer mehaniki spojevi esto ne obezbjeuju potpun kontakt i elektrinu provodljivost
(zbog povrinske korozije i masnoe na dodirnim povrinama).

3.2. Atmosferski statiki elektricitet i opasnosti od groma

Atmosfersko elektrino pranjenje ili munja, koja se zatvori izmeu oblaka i zemlje, nastaje
usljed pranjenja nagomilanog elektriciteta u oblacima (zbog razlike potencijala prema zemlji).
Munja se spreava gromobranima koji joniziranjem vre tiho pranjenje statikog elektriciteta i
time spreavaju stvaranje preskonog napona (udara pranjenja).
Ovaj nain nije uvijek dovoljno efikasan, zbog ega gromobran mora biti tako uzemljen da
moe podnijeti (primiti) direktni udar groma. Rad toga, objekti se ne tite gromobranima, ve
gromobranskim instalacijama (gromobranskim uzemljenjima) koje povezuju sve eline
(metalne) konstrukcije i imaju zadatak da podnesu cjelokupni udar groma i odvode usmjereni
snop elektrona direktno u zemlju, da se nebi stvarale lutajue struje tamo gdje to nije poeljno
(kao i naponi koji su opasni po ivot, te izazivaju iskre koje mogu zapaliti eksplozivne smjee).
Gromobransk uzemljenje se postavlja na najvie take u vidu zatitne mree, a ako je to
elina konstrukcija onda se ona povezuje sa gromobranskim uzemljenjem.
Kod proizvodnih postrojenja, gromobransko uzemljenje ujedno ima funkciju uzemljenja i od
statikog elektriciteta. Razlika je ovdje u veliini i presjeku vodia koji se upotrebljava, i obino
je od pocinane eljezne trake (ne manjeg prsjeka od 100mm2). pocinana eljezna traka treba
da ostvari zatitu od atmosferskog i statikog elektriciteta.

4. Lutajue struje
Ova vrsta struja javlja se indukcijom i ako su velike, ove struje mogu izazvati iskrenja izmeu
nedovoljno spojenih dijelova metalnih konstrukcija. Njihova pojava se preava premotenjem,
kao i u sluaju statikog elektriciteta.
Pored opasnosti od nastanka iskre, osobina lutajuih struja je da mogi izazvati i
elektrogalvansku koroziju metala na mnogo neeljenim mjestima. Te struje se mogu zatvarati i u
vlanom tlu ili preko cjevovoda, metalnih konstrukcijam metalnih zatitnih obloga kabla i sl.
Stoga, njihova pojava je nepoeljna i treba vriti neophodna kontrolna mjerenja i spreavanje,
odnosno uklanjanje lutajuih struja.