Professional Documents
Culture Documents
Banke I Rizici
Banke I Rizici
uri
Doc. dr Miljana Barjaktarovi
BANKE I RIZICI
Upravljanje bankom, korporativnim i portfolio
rizicima banke
Beograd, 2010.godine
Autori:
Prof. dr Uro N. uri
Doc. dr Miljana Barjaktarovi
Recenzenti:
Prof. dr Nenad M. Vunjak
Prof. dr Ljubomir D. Kovaevi
Lektor:
Izdava:
Kompjuterski slog:
Active Design, Novi Sad, Jermenska 9
etvrto izmenjeno i preraeno zdanje
tampano: marta 2010. godine
Tira:
primeraka
CIP:
Izdava i tampa:
Sadraj
S A D R A J
Uvodne napomene
Deo prvi:
UPRAVLJANJE BANKOM U RIZINOJ SREDINI
Glava 1: Banke i faktori promena u bankarstvu
1.1. Pojam i sutina bankarske delatnosti
1.2. Kljuni faktori promena u bankarstvu
1.3. Promene i interno poslovanje banaka
1.4. Promene i perspektiva razvoja bankarstva
Glava 2: Trine promene i konkurencija u bankarstvu
2.1. Uticaj makro promena na strukturu bnakarstva
2.2. Strukturne promene u savremenom bankarstvu
2.3. Makro ekonomske snage i konsolidacija banaka
Glava 3: Tranzicija, menadment i liderstvo u bankarstvu
3.1. Promene u bankarstvu zemalja u tranziciji
3.2. Svojinska i poslovna transformacija u bankarstvu
3.3. Menadment i liderstvo u bankarstvu
Deo drugi:
UPRAVLJANJE KORPORATIVNIM RIZICIMA BANKE
Glava 4: Korporativni koncept upravljanja rizicima banke
4.1. Krportivno upravljanje bankom
4.2. Sistemski okvir za upravljanje rizicima banke
4.3. Institucionalni okvir za upravljanje rizicima banke
4.4. Uloga javnosti u upravljanju rizicima banke
Glava 5: Upravljanje bilansom poslovne banke
5.1. Upravljanje bilansima banke
5.2. Upravljanje pasivom obavezama banke
5.3. Upravljanje aktivom - imovinom banke
5.4. Upravljanje akcijskim kapitalom banke
Glava 6: Upravljanje korporativnim rizicima banke
6.1. Upravljanje rizikom boniteta banke
6.3. Upravljanje rizikom pozicije likvidnosti banke
6.3. Upravljanje rizikom profitabilnosti banke
6.4. Sistemi ranog otkrivanja rizika u bankama
Glava 7: Upravljanje kvalitetom poslovanja banke
7.1. Kvalitet bankarskih proizvoda I usluga
7.2. Model upravljanja kvalitetom u banci
7.3. Standardi kvaliteta u poslovanju banke
7.4. Komunikacioni standardi u poslovanju banke
Glava 8. Upravljanje rastom vrednosti banke
8.1. Koncept korporativnog rasta vrednosti banke
8.2. Metode i okviri rasta korporativne vrednosti banke
8.3. Procena korporativne vrednosti banke
8.4. Eksterni rast korporativne vrednosti banke
Deo trei:
UPRAVLJANJE PORTFOLIO RIZICIMA BANKE
BANKE I RIZICI
Sadraj
Glava 9: Koncept portfolio upravljanja rizicima banke
9.1. Portfolio concept performansi banke
9.2. Upravljanje performansama kreditnog portfolija
9.3. Upravljanje performansama investicionog portfolija
9.4. Upravljanje performansama vanbilansnih aktivnosti
Glava 10: Upravljanje rizikom kreditnog portfolija banke
10.1. Kredit i kreditni portfolio banke
10.2. Kreditni rizici banke
10.3. Upravljanje rizikom kretkoronih kredita
10.4. Upravljanje rizikom dugoronog kredita
10.5. Upravljanje rizikom kreditiranja stanovnitva
Glava 11: Upravljanje rizicima investicionog portfolija banke
11.1. Poslovanje banke sa hartijama od vrednosti
11.2. Emitovanje i plasman hartija od vrednosti
11.3. Merenje rizika ulaganja u hartije od vrednosti
11.4. Relativizacija rizika hartija od vrednosti
Glava 12: Upravljanje portfolio rizicima kamatne stope
12.1. Sutina, uloga i formiranje kamatne stope
12.2. Analiza faktora rizika kamatne stope
12.3. Merenje izloenosti riziku kamatne stope
12.4. Relativizacija rizika kamatnih stopa
Glava 13: Upravljanje portfolio rizicima deviznog kursa
13.1. Sutina i znaaj deviza
13.2. Funkcije i struktura deviznog trita
13.3. Vrste izloenosti riziku deviznog kursa
13.4. Oblici upravljanja rizikom deviznog kursa
Glava 14. Upravljanje portfolio rizicima vanbilansnih aktivnosti
14.1. Vrste vanbilansnih aktivnosti banke
14.2. Valorizovanje rizika vanbilansnih aktivnosti
14.3. Zatita od rizika vanbilansnih aktivnosti
14.4. Konverzija rizika vanbilansnih aktivnosti
Kljune rei
Literatura
Beleka o autorima
II
BANKE I RIZICI
Sadraj
SADRAJ
Deo prvi:
UPRAVLJANJE BANKOM U RIZINOJ SREDINI.......1
Glava 1: Banke i faktori promena u bankarstvu......................................................2
1.1.
Pojam
i
sutina
bankarske
delatnosti...............................................................3
Definisanje poslovne banke...3 Vrste banaka i finansijskih institucija...4 Poslovni
fokus i ua orijentacija banaka...6
1.2. Kljuni faktori promena u bankarstvu..........................................................12
Promene faktora bankarske sredine...12 Uticaj deregulacije na bankarsko
poslovanje...13 Uticaj promena u tehnologiji na bankarsko poslovanje...14 Uticaj
finansijskih inovacija na bankarsko poslovanje...16
1.3.Promene u internom poslovanju banaka...........................................................18
Uticaj globalizacije na bankarsko poslovanje...18 Poveanje broja bankarskih usluga
na tritu...20 Standardi kapitala, supervizorstvo i monitoring banaka...20 Poveanje
rizika i bankrotstva banaka...21 Evaluacija finansijskih institucija i trite novca i
kapitala...22
1.4. Promene i perspektiva razvoja bankarstva......................................................22
Glava 2: Trine promene i konkurencija u bankarstvu.........................................24
2.1. Uticaj makropromena na strukturu bankarstva..............................................25
Strukturne promene u finansijskom sektoru...25 Konsolidacija i koncentracija u
bankarstvu..26 Najvaniji merderi i akvizicije u bankarstvu...29
2.2. Makroekonomske snage i konsolidacija banaka............................................34
Makroekonomske snage koje podstiu konsolidaciju.....34 Sile koje koe
konsolidaciju...36 Efekti konsolidacije, udruivanje i budui trendovi...38
2.3. Trendovi promena i konkurentnost banaka...41
Konkurentnost i opstanak banaka na tritu41 Konkurencija na tritu depozita i
kredita42 Vanbilansno poslovanje banaka i sekjuritizacija zajmova43
Konkurencija na polju razvijanja uslunih programa45 Stvaranje nebankarskih
institucija45
Glava 3: Tranzicija, menadment i liderstvo u bankarstvu....................................49
3.1. Promene u bankarstvu zemalja u tranziciji.....................................................49
Promene u bankarstvu Centralne i Jugoistone Evrope50 Reforma bankarskog
sektora i struktura vlasnitva...51 Finansijska intermedijacija i efekti optih
promena...52
3.2.
Svojinska
i
poslovna
transformacija
banaka...................................................54
BANKE I RIZICI
Sadraj
Tranzicioni procesi u naem bankarstvu...54 Promene u mikroekonomskom
poslovanju banaka..57
3.3. Menadment i liderstvo u bankarstvu..............................................................60
Sutina i znaaj menadmenta i liderstva60 Bitne promene u bankarskom
menadmentu i liderstvu...65 Uspeno upravljanje promenama u banci...67 Otpori
zaposlenih promenama u banci...70
Deo drugi:
UPRAVLJANJE KORPORATIVNIM RIZICIMA BANKE.................................74
Glava 4: Korporativni koncept upravljanja rizicima banke..................................76
4.1. Korporativno upravljanje
bankom...................................................................77
Sutina korporativnog upravljanja bankom ...77 Podruja korporativnog upravljanja
rizicima banke...78 Odgovornosti uesnika za korporativno upravljanje rizikom
banke...80
4.2. Sistemski okvir za upravljanje rizicima banke...............................................82
Zakonodavni organi i upravljanje rizicima banke...82 Nadzorni organi i upravljanje
rizicima banke...82
4.3. Institucionalni okvir za upravljanje rizicima banke .......................................84
Uloga i odgovornost akcionara u upravljanju rizicima banke ...84 Uloga i odgovornost
nadzornog odbora za upravljanje rizicima banke...85 Uloga i odgovornost menadment
tima za rizike banke...86 Odgovornost odbora za reviziju i unutranja kontrolu za
rizike banke...88 Uloga i odgovornost spoljnih revizora za rizike banke...90
4.4. Uloga javnosti u upravljanju rizicima
banke.91
Klijenti banke i zatita imovine od rizika...91
Glava 5: Upravljanje bilansima poslovne
banke.....................................................95
5.1. Upravljanje bilansima banke............................................................................96
Bilansi poslovne banke...96 Upravljanje bilansom stanja banke...100 Upravljanje
portfolio strukturom bilansa...103 Upravljanje odnosima aktive i pasive bilansa
banke...106
5.2. Upravljanje pasivom-obavezama banke.........................................................109
Upravljanje strukturom izvora banke...109 Struktura akcijskog kapitala banke ...111
Upravljanje izvorima depozitnog novca ...114 Upravljanje dugoronim dugom ...116
5.3. Upravljanje aktivom imovinom
banke.........................................................118
Bazina struktura aktive poslovne banke...118 Upravljanje gotovinom banke..119
Upravljanje pozicijom kreditnog portfolija...120 Upravljanje portfolijem hartija od
vrednosti ...122
5.4. Upravljanje akcijskim kapitalom banke........................................................123
Potreba za regulacijom bankarskog sistema ...123 Svrha uvoenja kapitalnih
standarda..124 Primena kapitalnih standarda Bazela I i II u bankama...125
BANKE I RIZICI
Sadraj
Klasifikacija rizine aktive banaka po Bazelskim sporazumima I i II...130
Glava 6: Upravljanje korporativnim rizicima banke.............................................134
6.1. Upravljanje rizikom boniteta
banke ..............................................................135
Pojam i komponente boniteta banke 135 Razlozi analize i ocene boniteta banaka
137 Pristup utvrivanju i merenju rizika boniteta banke ...138 Vrednovanje
performansi boniteta poslovnih banaka...140 Instrumenti merenja performansi
boniteta poslovnih banaka...142
6.2. Upravljanje rizikom pozicije likvidnosti banke...145
Pojam i sutina likvidnosti banke145 Teorije optimalne likvidnosti banke147
Faktori i modeli likvidnosti poslovne banke...148 Merenje likvidnosti
poslovne banke...152 Upravljanje pozicijom rizika nelikvidnosti banke..153
6.3. Upravljanje rizikom profitabilnosti banke...156
Pojam i sutina profitabilnosti banke...156 Faktori profitabilnosti poslovne
banke...157 Metode merenja i rizik profitabilnosti banke...160 Upravljanje
kompetitivnom profitabilnou banke...163
6.4. Sistemi ranog otkrivanja rizika u bankama165
Praksa Federalnih agencija u SAD165 FED-ov rejting sistem za holding banke u
SAD 167 Jedinstveni integralni rejting sistem CAMEL169 Ostali modeli
ranog upozorenja loeg poslovanja ...171
Glava 7: Upravljanje kvalitetom poslovanja banke.175
7.1. Kvalitet bankarskih proizvoda i usluga ...176
Sutina kvaliteta bankarskih proizvoda i usluga176 Kljune komponente kvaliteta
bankarskih proizvoda i usluga...177 Dimenzije performansi proizvoda i usluga
banke...179 Upravljanje kvalitetom bankarskih proizvoda i usluga...180
7.2. Model upravljanja kvalitetom u
banci........................................................182
Kvalitet proizvoda i usluga u oima korisnika...182 Superiorni kvalitet proizvoda i
usluga banke...183 Model upravljanja kvalitetom proizvoda i usluga banke...185
7.2.4. Nesklad izmeu napora menadment tima i oekivanja korisnika187
7.3. Standardi kvaliteta u poslovanju
bankom.190
Sutina standarda kvaliteta proizvoda i usluga banke190 Okvir kvaliteta bankarskih
proizvoda i usluga...191 Lina prodaja kao elemenat strategije kvaliteta usluga...193
Priprema zaposlenih za visoki kvalitet performansi...195
7.4. Komunikacioni standardi u poslovanju banke197
Politike i procedure - osnov poslovne kumunikacije u banci...197 Faktori procesa
efektivne komunikacije u banci...200 Metod i proces komunikacija korporativnih
politika...201 Vanost komunikacija i standardi u komuniciranju u banci...202
Sadraj
8.1. Koncepti vrednosti banke......207
Pojam i faktori vrednosti banke...207 Razliiti koncepti i tipovi vrednosti banke...208
Relacije meu konceptima vrednosti...209 Konceptualni okvir vrednosti banke...210
8.2. Elementi upravljanja rastom vrednosti banke.....211
Potreba i nunost upravljanja rastom vrednosti banke...211Ciljevi upravljanja rastom
vrednosti banke...213 Faze procesa upravljanja rastom vrednosti banke...215 Dilema:
samostalan ili rast sa drugom bankom...216
8.3. Metode i okviri rasta vrednosti banke............................................................218
Metode i tempo rasta vrednosti banke...218 Pentagon okvir za utvrivanje ansi
restruktuiranja...220 Konceptualni okvir maksimiziranja vrednosti banke...222
Kreiranje uveavanja vrednosti akcionara...224
8.4. Rast vrednosti banke fuzijom i akvizicijom..................................................226
Pojam i sutina fuzije i akvizicije banaka226 Motivi i determinante fuzije i
akvizicije banka228 Faze procesa fuzije i akvizicije banaka...230 Poslovne
kombinacije i politike odgovornosti...232
Deo trei:
UPRAVLJANJE PORTFOLIO RIZICIMA BANKE235
Glava 9: Koncept portfolio upravljanja rizicima banke..237
9.1. Portfolio koncept performansi banke238
BANKE I RIZICI
Sadraj
Ciljevi i politika kreditnog portfolija banke ....260 Principi kreditiranja
u uslovima rizika262
10.2. Kreditni rizik
banke.......................................................................263
Sutina kreditnog rizika zajmotraioca...263 Vrste i funkcija kreditnog
rizika...265 Relativizacija kreditnog rizika266 Upravljanje rizikom
kratkoronog kredita...267 Kreditna politika i odluke o kreditu 267 Kreditna
analiza i ocena kreditne sposobnosti 269 Faktori ocene kreditne sposobnosti
zajmiotraioca272 Informaciona osnova analize kreditne sposobnosti ...277
Metode analize i ocene kreditne sposobnosti279 Rizik naplate odobrenog
kredita282
10.4. Upravljanje rizikom dugoronog
kredita....................................................284
Neizvesnost u donoenju dugoronih odluka284 Sutina kreditne
sposobnosti investitora 285 Metode procene kreditne
sposobnosti investitora...287 Analiza i selekcija investicionih
projekata...291 Metode merenja finansijskih efekata i rizika investicionih
projekata293 Rangiranje investicionih projekata u rizinim trinim
uslovima297
10.5. Upravljanje rizikom kreditiranja stanovnitva299
Vrste kreditiranja stanovnitva ...299 Specifiosti ocene kreditne sposobnosti301
Metode ocene kreditne sposobnosti ...302 Upravljanje rizikom pojedinih vrsta kredita
305
Glava 11: Upravljanje rizicima investicionog portfolija banke.309
11.1. Poslovanje banke sa hartijama od
vrednosti...310
Formiranje investicionog portfolija banke312 Struktura i kvalitet investicionog
portfolija312 Struktura i instrumenti finansijskog trita313 Poslovanje
banke na sekundarnom tritu hartija315
11.2. Emitovanje i plasman hartija od vrednosti.
317
Proces emitovanja hartija od vrednosti317 Plasman hartija preko meovitih
fondova320 Formiranje cena hartija od vrednosti323 Emitovanje i
plasman hartijama kod nas326
11.3. Merenje rizika ulaganja u hartije od vrednosti.328
Dimenzije rizika hartija od vrednosti ...328 Performanse i bonitet hartija od vrednosti
330 Rangiranje boniteta izdavaoca hartija...332 Metode predvianja
izostanka plaanja335
11.4. Relativizacija rizika hartija od vrednosti.....................................................336
Principi upravljanja investicionim portfolijom 336 Strategije upravljanja
portfolio rizicima339 Upravljanje strukturnim rizicima portfolio
342 Upravljanje rizikom prinosa hartija od vrednosti ...345
BANKE I RIZICI
Sadraj
BANKE I RIZICI
Sadraj
14.1. Vrste vanbilansnih aktivnosti...399
Sutina i nastajanje vanbilansnih aktivnosti 399 Vrste vanbilansnih aktivnosti400
Vrste rizika u vanbilansnim aktivnostima402
14.2. Valorizovanje rizika vanbilansnih aktivnosti.403
Portfolio rizik i rizik isporuke403 Rizik neispunjenja punih obaveza406 Rizik
neispunjenja deliminih obaveza 406
14.3. Zatita od rizika vanbilansnih aktivnosti ....................................................407
Precizne i jasne poslovne procedure407 Visina, ugovaranje i naplata provizije410
Pokrivanje rizika iz dobiti 411
14.4. Konverzija rizika vanbilansnih aktivnosti..412
Potreba konverzije rizika vanbilansnih operacija...412 Faktori konverzije rizika
vanbilansih pozicija413
BANKE I RIZICI
Uvodne napomene
UVODNE NAPOMENE
uz etvrto izmenjeno, preraeno i dopunjeno izdanje
Dinamine promene u bankarskom okruenju, osveena bankarska literature i neto
izmenjene potrebe u visokom obrazovanju studenata (Bolonjska deklaracija), usovili
su i neke nune promene udbenika za prouavanje bankarsskog menadmenta sa
akcentom na bankarske rizike. Naime, jo od nastanka banaka pa do dananjih dana,
ostaje da je kvalitet upravljanja poslovanjem banke a danas i upravljanje bankarskim
rizicima, jedna od primarnih karakteristika bankarskog poslovanja. Deregulacija
finansijskih tria, globalizacija bankarskog poslovanja i sve otrija konkurencija
dovele su do smanjenja profitne mare, odnosno do manjeg prostora za ostvarivanje
profita po osnovu klasinih bankarskih poslova. Stoga su dva esencijalna cilja vana i
vezana za savremeno bankarstvo, a to su: sigurnost i profit.
U prethodne etiri, a posebno u poslednjoj deceniji, dolo je do bitnih promena u
regulaciji bankarskog poslovanja, to je uslovilo i promenu klasinog tipa i oblika
organizovanja banaka. Specijalizacija kao osnovni kriterijum za organizovanje oblika
bankarske delatnosti postepeno se naputa i ustupa mesto univerzalnosti kao
preovladavajuem obliku organizovanja bankarskih institucija. Ovim se pojaava
konkurentska borba i sve je tee ostvariti zadovoljavajuu stopu profita. Uslovi koji su
do pre dve decenije bili relativno stabilni u duem periodu, ak i po nekoliko godina,
sada su podloni brzim promenama, kako godinjim tako mesenim, nedeljnim, pa
ak i dnevnim.
Banke su u takvim uslovima izloene dejstvu mnogobrojnih rizika, to zahteva
strategijski pristup poslovanju. To znai da banke moraju imati viziju sopstvenog
razvoja i brzo donositi poslovne odluke. Odluke moraju uvaavati budui razvoj
dogaaja, racionalno korienje resursa i organizovano upravljanje korporativnim i
portfolio rizicima. Menadment banke u ovakvim uslovima postaje kljuni faktor
uspeha. U poslovnoj saradnji sa bankama u svetu domae banke moraju imati
zadovoljavajui bonitet, to se dokazuje certifikatom prvorazredne meunarodno
priznate revizorske agencije. To nije lako ispuniti u uslovima promena kad se,
vojniki reeno, mora u hodu gaati pokretna meta.
Opstanak, profitabilno poslovanje i razvoj u uslovima obavljanja bankarskih poslova
sa sve veim rizikom (vie vrsta i ira podruja rizika), znanje i vetina upravljanja
rizikom, sposobnost preduzimanja veih rizika tj. ulazak u poslove sa visokim
rizicima i, istovremeno, sposobnost spreavanja da do rizika doe otkrivanjem ranih
simptoma rizika i sposobnost smanjenje gubitaka zahtevaju visok nivo kvaliteta
menadment tima za upravljanje bankom i rizicima, koji danas postaje kritini faktor
uspeha svake poslovne banke.
Ovim radom autori su nastojali da prue konsekventan materijal iz podruja
strategijskog menadmenta u bankarstvu sa posebnim akcentom na upravljanje
BANKE I RIZICI
Uvodne napomene
korporativnim i portfolio rizicima. Ovo je posebno znaajno za nae banke sada poslea
tranzicije, jer se nalaze na prekretnici naina voenja poslovne politike i pojedinih
bankarskih poslova u slobodnom delovanju trinih zakonitosti.
Polazei od takve postavke, komponovana je i izmenjena struktura sadraja knjige,
koja sada ima tri dela. Prvi deo ima dva nova poglavlja (prva i druga glava), i jednu
(treu) inoviranu glavu. Drugi deo knjige gotovo je sasvim izmenjen i posveen je
upravljanju korporativnim rizicima banke (akcionarskim rizicima) na nivou banke.
Trei deo knjige tretira upravljnje portfolio rizicima, koji se bazira na portfolio
rizicima iz prethodnih autorovih izdanja. Dakle, knjiga BANKE I RIZICI
Upravljanje bankom, korporativnim i portfolio rizicima banke, komponovana je u tri
dela sa ukupno 14 glava i oko 430 stranica teksta, ija se struktura vidi iz sledeeg
kratkog sadraja:
Deo prvi:
UPRAVLJANJE BANKOM U RIZINOJ SREDINI
Glava 1: Banke i faktori promena u bankarstvu
Glava 2: Trine promene i konkurentnost u bankarstvu
Glava 3: Tranzicija, menadment i liderstvo u bankarstvu
Deo drugi:
UPRAVLJANJE KORPORATIVNIM RIZICIMA BANKE
Glava 4: Korporativni koncept upravljanja rizicima banke
Glava 5: Upravljanje bilansom poslovne banke
Glava 6: Upravljanje korporativnim rizicima banke
Glava 7: Upravljanje kvalitetom poslovanja banke
Glava 8: Upravljanje rastom vrednosti bamke
Deo trei:
UPRAVLJANJE PORTFOLIO RIZICIMA BANKE
Glava 9: Portfolio koncept upravljanje rizicima banke
Glava 10: Upravljanje rizikom kreditnog portfolija banke
Glava 11: Upravljanje rizikom investicionog portfolija banke
Glava 12: Upravljanje rizikom portfolija kamatne stope banke
Glava 13: Upravljanje rizikom portfolija deviznog kursa banke
Glava 14: Upravljanje rizikom portfolija vanbilansnih aktivnosti banke
U prvom delu knjige, koji nosi naziv Upravljanje bankom u rizinoj sredini, materija
je izloena u tri (1, 2, i 3.) glave.. U prvoj glavi autori razmatraju koncept poslovne
banke i faktore strukturnih promena u bankarskom okruenju. U drugoj glavi akcenat
je na trinim promenama i na konkurentskom odnosu meu bankama. U treoj glavi
autori akcenat daju na tranziciju i proces strategijskog bankarskog meandmenta, te
liderstvo u bankarstvu, to predstavlja okosnicu savremenog upravljanja bankom.
U drugom delu knjige, koji ima naziv Upravljanje korporativnim rizicima banke,
izloena je materija u pet (4, 5, 6, 7 i 8.) glava. U etvrtoj glavi razmatra se
korporativni (akcionarski) koncept upravljanja rizicima banke. U petoj glavi se izlae
tematika efikasnog i efektivnog finansijskog upravljanja bankom i kapitalom banke
preko promena u bilansu stanja banke. U estoj glavi se akcenat stavlja na
BANKE I RIZICI
XI
Uvodne napomene
upravljanje rizicima boniteta, likvidnosti, profitabilnosti i na rano otkrivanjr
simptoma rizika u poslovanju banaka. Sedma glava tretira probleme upravljanja
kvalitetom poslovanja banke, ukazujui pri tome na primenu savremenih modela i
standarda. U osmoj glavi analiziraju se koncepti, metode i okviri rasta vrednosti
banke u promenjivim trinim uslovima.
Trei deo knjige nosi naziv Upravljanje portfolio rizicima banke i obuhvata est glava
(9, 10, 11, 12, 13. i 14.). U devetoj glavi ukazuje se na znaaj i
korisnost koncepta upravljanja portfolio performansama, odnosno
portfolio rizicima, koje doprinose rastu profita, a time i rastu
vrednosti banke. U desetoj glavi analiziraju se kreditni rizici
banke, pri emu je akcenat dat na kreditne plasmane banke. U
jedanastoj glavi se razmatraju rizici investicionog portfolija banke,
tj. rizici ulaganja u hartije od vrednosti. Dvanaesta glava knjige
tretira problem upravljanja rizicima kamatne stope, a trinaesta
glava analizira problem upravljanja rizikom deviznog kursa.
Zadnja etrnaesta glava posveena he upravljanju rizika
vanbilansnih aktivnosti banke.
Struktura rada obuhvata kljune nivoe i podruja upravljanja rizikom u poslovanju
banke. To omoguuje studentima i drugim itaocima da sagledaju sva bitna podruja
bankarskog risk managementa i upoznaju se sa kljunim aspektima strategijskog,
taktikog i operativnog menadment procesa u upravljanju rizicima u banci. Za
uspeno upravljanje bankom u deregulisanom tritu potrebno je znatno vie od
znanja. Naime, potrebno je ne samo znanje iz savremenog menadmenta, ve i
sposobnost i vetina da se znanje adekvatno primeni u praksi.
Sadanje vreme u naoj privredi je jo uvek vreme tranzicionih promena. To zahteva
novu poslovnu filozofiju i novi pristup reavanju poslovnih problema u bankama i
procenu poslovnih rizika pre ulaenja u pojedine poslovne i finansijske poduhvate.
Svaka bankarska institucija, bez obzira na svoju veliinu i lokaciju, predstavlja
poslovni entitet koji se bori da: povea svoju zaradu-profit, stabilizuje svoj rast i
razvoj i povea svoje uee na triu. Ove ciljeve je u prolosti bilo znatno lake
ostvarivati nego danas. U privredi danas, kada je vie povezana sa globalnim tritima
nego sa lokalnim i regionalnim, naglo se poveava operativni i finansijski rizik za
banke svih veliina i u svim situacijama.
Spora kretanja na tritu su prolost. Dananje uestale promene trae od menadment
tima banke znanja, sposobnosti i vetine da se ostvari profit u svim preduzetim
poslovnim poduhvatima. Kao rezultat ovih pa i drugih kretanja, postepeno se suava
tradicionalni prostor zarade i profita za banke. Zbog toga, nije znaajno samo
upravljati rizikom na nivou banke, ve i u svakom njenom funkcionalnom delu, pa i
svakom bankarskom poslu. Danas vie nego ikada do sada, ostvarivanje
zadovoljavajue stope povrata sredstava za banku i za akcionare trae od banke
visokih performansi da:
XII
maksimizira prihode,
BANKE I RIZICI
Uvodne napomene
kontrolie trokove, i
da ima konzistentno dobar menadment.
Sutina strategije u banci nije vie pitanje da li treba preduzeti rizik ili ne, ve koliki
rizik banka moe preduzeti polazei od strategijskog pristupa poslovanju - plasmanu
(ulaganju) sredstava radi ostvarenja profita. Podjednaku vanost dobija i strategija
izlaska banke iz nekog loeg posla. Menadment banke treba da se sve vie oslanja na
profesionalnost u poslu, zasnovanu na savremenom agresivnom marketingu,
strategijskom planiranju, finansijskom menadmentu, savremenoj tehnologiji i
upravljakom informacionom sistemu.
Literatura kojom su se autori sluili je skoro u celini inostrana, najveim delom iz
SAD. To je i razumljivo s obzirom da kod nas ove literature i nema, poto je
bankarstvo proteklih pedeset godina bilo manje, vie ili potpuno regulisano, a ni
centralna banka nije bila u takvoj ulozi i funkciji. Rizici koji su nastajali u
bankarskom poslovanju bili su potpuno socijalizovana kategorija, a neki od bankarskih
poslova nisu ni obavljani (emitovanje i promet hartija od vrednosti deonica,
obveznica).
Knjiga je, pre svega, namenjena kao udbenik studentima, ali se nadamo da moe
korisno posluiti zaposlenima u bankama i kolegama profesorima, naunim i strunim
radnicima koji se po raznim osnovama bave ovom problematikom.
Februara, 2010.godine
BANKE I RIZICI
Autori
XIII
Deo prvi:
UPRAVLJANJE BANKOM U
RIZINOJ SREDINI
Glava 1.
BANKE I FAKTORI PROMENA
U BANKARSTVU
1.2.
Mogu se definisati u smislu ekonomskih funkcija koje imaju, usluga koje pruaju
klijentima i pravnom osnovu njihovog postojanja. 2
Prema Zakonu o bankam, 3 b a n k a je akcionarsko drutvo sa seditem u Republici
Srbiji, koje ima dozvolu za rad Narodne banke Srbije i obavlja depozitne i kreditne
poslove, a moe obavljati i druge poslove u skladu sa zakonom. Naime, b a n k e su
finansijske institucije koje su sposobne da uzimaju i kreiraju kredit i koje su preteno
usmerene na posredovanje u oblasti kredita. 4
B a n k o m se smatra i svaka
uri dr Uro: Marketing poslovne banke, Feljton, Novi Sad, 1997. Prve banke su
za svoju osnovnu delatnost imale promenu jedne vrste novca u drugu, posredovanje u
plaanju i uvanju deponovanog novca pod zatitom tadanjih vladara i hramova. I
tada, 3.400. god. pre nove ere, pre pojave samog novca (VIIv.p.n.e) su bile mone
institucije. Ovakvo poslovanje je bilo ozakonjeno 1000 god. kasnije za vreme
vladavine Hamurabija, iji je zakon najstariji u bankarstvu. Male trgovake kue
tezauri, (Murau je bila uvena u Vavilonu) kao prve specijalizovane institucije u
Grkoj i Rimu su se poele baviti poslovima menjanja i uvanja novca Razvoj
trgovine i pomorstva (otkrie Amerike, Krstaki ratovi u XVIII veku i sl.), vreme
zlatnog standrda itd. doprinose stvaranju prvih banaka. U Italiji su u XII veku nastale
privatne banke plemikih porodica (Medii u Firenci i Spanoochi u Sieni), poslovale
sa inostranstvom, odobravale kredite i emitovale certifikate o deponovanim novanim
sredstvima (1320. god. Banco di Genova, 1407. Casa di Sant Giogio isl.) Odobravanje
kredita na bazi depozita su prve zapoele banke nemakih porodica Fugger i Welser
poetkom XVI veka kada banke u Holandiji poinju sa emisijiom vrednosnih papira
(ekova). Tada je stvorena i prva banka u Amstedamu za ije je poslovanje garantovao
grad Amsterdam. U drugoj polovini XVII veka u Evropi se osnivaju i prve emisione
banke Sveringen Risks Bank 1668. god. i Bank of England 1694. god. To je bio
period industrijalizacije, razvoja kapitalizma, savremene trgovine, bankarskog i
finansijskog trita.
2
Rose P.S., Hidgins S.S., Bankarski menadment i finansijske usluge, Data status,
Beograd, 2005., str. 4.
3
www.nbs.co.yu. lan 2., Zakon o bankama (Slubeni glasnikRS br. 107/2005).
4
Vukovi M., Bankarstvo - organizacija i poslovanje banka, Nauna knjiga,
Beograd, 1967., str. 11
1
BANKE I RIZICI
1.
2.
Glenn M.G., Garcia F.I., Encyclopedia of Banking and Finance, Bankers Publishing
Company, Boston, 1983., str. 65.
6
www.nbs.co.yu. lan 4, Zakon o bankama , Slubeni glasnikRS, br. 107/2005
7
Ibidem, lan 5
5
BANKE I RIZICI
3.
4.
5.
6.
7.
11.
BANKE I RIZICI
re
ul g
iv at
a
depozit
trgovanje
depozitia
FINANSIJSK
A
univerzalna
banka
osiguranje
kredita
Osiguravaj
ue
drutvo
KOMPANIJ
A
osigura
finansijs
nje od
ki
rizika
derivati
Brokerskodilersko
drutvo
trgovanje
hartijama
od vrednosti
hartije od
vrednosti
Investiciona
banka
tr
i
t
e
Shodno tome, teko je nai podesnu definiciju koja bi obuhvatila razliite vrste
kompanija koje pruaju finansijske usluge, a koje sebe nazivaju bankama
Ivanovi P., Risk Management- Status and the challenges of strategic and
operatinal management in Serbian banks and insurance environment, seminar:
Univerzitet Braa
8
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
kreditiranje (lending),
upravljanje gotovinom (cash management),
komercijalni hipotekarni krediti (commercial mortgage credits),
zajmovi za obrtna sredstva (working kapital loans),
lizing (leasing),
usluge starateljstva (trust services) itd.
U SAD, banke dele trite bankarstva na veliko u nekoliko nivo razliitih poslova.
Tako za najvee postoji trite Fortune 500 i Fortune 1000 obuhvatajui 1000 najveih
korporacija u SAD. Srednje trite obuhvata kompanije sa godinjom prodajom od $
50 do $ 250 milona, dok trite malih poslova obuhvata korporacije sa prodajom ispod
$ 10 miliona.
Komercijalno bankarstvo razvilo se odgovarajui na poraslu konkurenciju na tritu iz
alternativnih finansijskih izvora, kao to su komercijalni papiri i obveznice niskog
kvaliteta (junk bonds), poele su da vie posveuju panje korporativnim uslugama
baziranim na proviziji i naknadama ukljuujui menjake poslove, trgovinu hartijama
od vrednosti, savetodavne usluge u korporativnim integracijama-spajanjima i
pripajanjima, trgovakom bankarstvu, korporativnom upravljanju gotovinom,
garantovanju u poslovima sa hartijama od vrednosti itd. 12
Univerzalno bankarstvo (Univesal Banking) karakteristino je za neke evropske
zemlje (SR Nemaka, Engleska itd.). Univerzalne banke u SR Nemakoj bave se
skoro svim bankarskim poslovima: primaju oroene depozite, odobravaju kredite,
upisuju korporativne deonice i rade investicione poslove u funkciji investicionih
savetnika za velike korporacije. U SR Nemakoj nema nikakve razlike izmeu
komercijalnih i investicionih banaka kao to je to u SAD. Prednosti ovog tipa
bankarskog sistema su da omoguavanju bolje korienje informacija o korisnicima i
Thomas Fitch: 677.Dictionary of Banking Terms, Barrons Business Guides, New
York, 1990, str. 526.
12
Ibidem, str. 538.
11
BANKE I RIZICI
13
14
BANKE I RIZICI
10
BANKE I RIZICI
18
19
BANKE I RIZICI
11
20
21
12
BANKE I RIZICI
Spoljnji faktori koji dodatno kreiraju uslove u kojima banke posluju su: deregulacija,
tehnologija, globalizacija, sekjuritizacija i sl., koje stvaraju uslove za:
Navedeni faktori su toliko promenili uslove poslovanja banaka, kao i same banke, i
stvaraju strah da e za kratko vreme:
BANKE I RIZICI
13
14
BANKE I RIZICI
5.
6.
7.
8.
9.
Krajem 1999 god. u SAD je donet zakon kojim se ukidaju razlike izmeu ovih
institucija.
27
uri dr Uro: Upravljanje rastom i performansama banke, Mladost-holding,
Loznica, 2003., str. 19.
28
Krsti B., Bankarski menadment, Ekonomski fakultet, Ni, 2004.
29
Report on consolidation in financial sector, IMF- Group of Ten, publikacija,
januar 2001.
30
Mishkin F. S., Strahan P.E., What will tehnology Do to Financial Structure?
Brooking- Wharton Papers on Financial Services, 1/2000, str. 249-287.
31
http://www.bis.org/publ/bppdf/bispap28.pdf, Hawkins J., Mihaljek D., The
banking industry in the emerging market economies: competition, consolidation and
systemic stability- an overview, Bank for International Settlements, 2006., str. 3
26
BANKE I RIZICI
15
GSBCGC
1.06
0.55
0.32
0.14
0.02
16
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
17
18
BANKE I RIZICI
One su dobile odgovarajue licence od domae Centralne banke (ili neke nadlene
institucije), u poetku su kreirale filijalske mree po celom svetu, a kasnije su menjale
strategiju kupovinom (akvizicijama) banaka na vanijim novim tritima. 40 To se
uglavnom odnosi na investiciono bankarstvo, manje na komercijalno, zbog
specifinosti poslovanja sa privredom i stanovnitvom tee se usklauje sa globalnim
kretanjima. U novije vreme postoji jaka tendencija globalizacije komercijalnog
bankarstva u zemljama u razvoju, jo vie u tranziciji. 41Tipian primer je naa zemlja.
U EU je dolo do stvaranja jedinstvenog pasoa za sve banke registrovane na
teritoriji EU. To su univerzalne institucije koje imaju pravo da otvore filijale ili na
drugi nain vre sve bankarske aktivnosti na teritoriji EU. Cilj je da se formira
19
trita. 42
Stepen rasta trita kapitala EU belei manje stope rasta od SAD i Japana. U EU je u
toku proces integracije trita kapitala sa ciljem stvaranja jedinstvene panevropske
berze vrednosnih papira
43
Npr. globalni provajderi (npr banke iz Spanije u Latinskoj Americi) su postale
pretnja nacionalnim i lokalnim provajderima, pa su banke na tim tritima prisiljene
da imitiraju ponudu konkurenata ili da nude kvalitetnije proizvode da bi sauvale
uee na tritu.
44
Vise o tome u: Bliss R., Market Discipline and Subordinated Debt: A Rewiew of
Some Salient Issues, Federal Reserve Bank Chicago, Economic Perspectives, prvi
kvartal 2001.
42
20
BANKE I RIZICI
D
Slika br. 1.2: Broj bankrota banaka 1934-2003 u SAD45
1.3.5.
http://www.fdic.gov/bank/analytical/banking/2006jan/article2/index.html . Jones
K.D., Critchfield T., Consolidation in the U.S. Banking Industry: Is the Long,
Strange Trip About to End? FDIC Banking Review, 2006., str. 5
45
BANKE I RIZICI
21
22
BANKE I RIZICI
Kaufman H., Struktural Changes in the Financial Markets: Economic and Policy
Significance, Economic Review, Federal Reserve Bank of Kansas City, 1994.
48
Sanford Ch., Financial Markets in 2020, Economic Review, Federal Reserve
Bank of Kansas City prvi kvartal, 1994.
47
BANKE I RIZICI
23
Glava 2.
STRUKTURNE PROMENE I
KONKURENCIJA U
BANKARSTVU
24
BANKE I RIZICI
51
Joint Ventures je aranman dveju ili vie komanija koje ulau sredstva u neki
projekat od zajednikog interesa i upravljaju tim projektom proporcionalno uloenim
sredstvima, s tim da takoe proporcionalno uestvuju u raspodeli profita odnosno
gubitka. Strateke alijanse su aranmani koje dve ili vie kompanija zakljuuju u cilju
koordinacije u poslovanju, ne osnivaju se nove kompanije ve se koordiniraju akcije
na osnovu ugovora postojeih kompanija. Divesticije suprotno akvizicijama znae
prodaju delova aktive od strane kompanije. Koriste se kao oblik prestrukturiranja kroz
izdvajanja (spin-off), isecanje akcija (equity-carve-out), split-off, split-up i sl.
Dekomponovanje kompanije znai podela na samostalne poslovne entitete po principu
da e svaki od njih ostvariti bolje pojedinane rezultate nego konglomerat.
BANKE I RIZICI
25
D
Slika br.1-.3. Smanjenje broja banaka u SAD
U Evropi je bio povezan sa procesima ekonomske i finansijske integracije i
uvoenjem evra. U evro-zoni je putem fuzija formirano 15 od 30 najveih banaka pri
emu je prosena veliina pet najveih banaka udvostruena. U manjim evropskim
zemljama na pet najveih banaka dolazi vie od 50% nacionalnog bankarskog trita,
dok u Belgiji i Holandiji dve najvee banke dre preko 90% bankarskog poslovanja. 52
Nakon 1997. godine u SAD se 50 vrhunskih banaka fuzionisalo u samo 6 mega
banaka, dok se za sledeih 50 oekuje da e se integrisati u 7 mega banaka. Od velike
ekonomske krize 1933.god. do kraja 80-tih godina broj komercijalnih banaka u SAD
se kretao od 14.300 do 15.500.53 Konsolidacija, udruivanje i konkurencija su smanjili
broj za oko 40%, sa 14.360 u 1979. na 8.580 u 1999. i 8100 u 2001 54 godini. Ako se
26
BANKE I RIZICI
D
Slika br. 1-4: Promena u strukturi i koncentracija banaka u SAD57
Paralelno tome dolo je do porasta broja filijala sa 3112 na 63684 u periodu od 19351999.godine. i broja poslovnica sa 17237 na 72265. Rast bankomata je do
1983.godine bio jednak broju filijala, danas je taj odnos 2:1. U EU prosena
pokrivenost filijalama je: na 1000 stanovnika 0,57 filijala, dok je u Japanu oko 0,4.58
BANKE I RIZICI
27
D
Slika br. 1-5: Promene u broju banaka od 1983-2003 god. u SAD
59
Regulacije i propisa
2
.
Izvetavanje
raunovodstveni
standardi
Primena
Propisi
http://www.fdic.gov/bank/analytical/banking/2006jan/article2/index.html
Jones
K.D., Critchfield T., Consolidation in the U.S. Banking Industry: Is the Long,
Strange Trip About to End? FDIC Banking Review, 2006., str. 4
60
U Amerikom bankarstvu postoji tri organizacione forme: nezavisne banke (banke
koje nisu udruene sa holding kompanijom), bankarske holding kompanije sa jednom
bankom(OBHCs) i holding kompanije sa vie banaka- multinacionalne bankarske
holding kompanije (MBHCs).
59
28
BANKE I RIZICI
5
.
Tehnoloki napredak
Poslovno iskustvo
Ponaanje
Performanse
2.1.3.
BANKE I RIZICI
29
U periodu 1980-90 godine u SAD je nastalo 7773 merdera izmeu banaka. Taj proces
je u vezi sa poveanjem kapitalnih zahteva, bankrotstvom malih i poveanjem velikih
banaka. 65
http://www.gruppointesa.it/repository/files/csing.pdf
Velike banke su se pozicionirale kao kupci, dale su otkaze viku zaposlenih,
smanjile trokove poslovanja, emitovale nove akcije u vreme povoljnih kretanja na
berzi, prodale svoje neefikasne filijale, proirile svoje poslovanje na brokerske
poslove, MUTUAL fondove, poslove sa hartijama od vrednosti, osiguranje i druge poslove
gde se moe lako zaraditi provizija, i oslobodile se zavisnosti od visine kamatne
mare. Druge su pokuale da smanje sredstva i da se fokusiraju na komitente,
nastojei da ih upoznaju bolje, da ih razliitim vrstama usluga veu na dugi rok i
osiguraju sebi opstanak i profit.
64
65
30
BANKE I RIZICI
2001.
2001.
2001
2000.
2000.
1999.
Institucija
spajanja
Vrednost u
mlrd$
BANKE I RIZICI
31
32
6.04.1998.
Travelers
Citicorp
$72.5
13.04.1998.
Nations
Bank
Bank America
61.6
08.06.1998.
Norwest
Wells Farago
Capital
34.3
13.09.2000
Chase
Manhattan
J.P.
Morgan&Co
34.3
13.04.1998
Bank One
First Chicago
NBD
29.6
18.11.1997
First Union
Core
Fin.
17.1
14.03.1999
Fleet
Financial
Bank Boston
15.9
29.08.1997
Nations
Bank
Barnett Bank
14.8
18.10.1995
Wells
Farago
First Interstate
Bank
10.9
10
30.04.1999
Firstar
Mercantile
Bankcorp
10.6
11
28.08.1995
Chemical
Banking
Chase
Manhattan
10.4
12
30.08.1996
Nations
bank
Boatmens
Bank
9.6
States
BANKE I RIZICI
D
Slika br. 1-7: Broj nastalih nacionalnih i internacionalnih merdera u SAD (19842003god.)67
Pravilo neprijateljskog preuzimanja glasi: jedi ili e biti pojeden. 68
ajvee neprijateljsko preuzimanje je Well Fargo-va uspena kupovina First
Interstate Bank 1996.
Tabela br. 1-7: Znaajnija neprijateljska preuzimanja (akvizicije)
Datum
2001
Wachovia ($74mlrd)
2000
Melville, NY ($14mlrd)
1995-96
Wells Fargo($74mlrd)
First Interstate($55mlrd)
1995
Bank of Boston($47mlrd)
1989
NCNB ($55.2mlrd)
C&S($23.3mlrd)
http://www.fdic.gov/bank/analytical/banking/2006jan/article2/index.html ,
Jones
K.D., Critchfield T., Consolidation in the U.S. Banking Industry: Is the Long,
Strange Trip About to End?, Banking Review, Federal Deposit Insurance Company
(FDIC), 2006., str.8
68
Neprijateljsko preuzimanje Irving Trusta od strane Bank of New York 1987.god. (to
je bio prvi posao ovakve vrste za ovu glavnu ameriku banku i najveu u to vreme
ponuda od $1.4 mlrd), smatra se prekretnicom u ovoj aktivnosti i delatnosti.
67
BANKE I RIZICI
33
1987
Marshall Illisley($5mlrd)
Irving Trust($24.2mlrd)
1987
Wilmington
Trust($2.8mlrd)
Delaware Trust($1.1mlrd)
1986
Firs Interstate($52.5mlrd)
Bank
America
($107mlrd)
1986
Fleet Financial
($10mlrd)
1985
Comerica ($9.5mlrd)
Michigan National($6.8mlrd)
1985
Meridian
($5.7mlrd)
Bancorp
Commonwelth ($1.3mlrd)
1984
Midlantic
($6.4mlrd)
Banks
1983
Norstar
($3.6mlrd)
Bancorp
1983
Florida Coast($0.6mlrd)
1982
Huntington
Bancshares($3.6mlrd)
Union Commerce($1.5mlrd)
1981
Southeast
Corp($5.8mlrd)
Florida
banks($2.5mlrd)
2.2.
Group
banking
MAKROEKONOMSKE
Corp.
Statewide Bancorp($0.8mlrd)
Security
($1.6mlrd)
SNAGE
New
York
national
KONSOLIDACIJA
BANAKA
2.2.1.
34
BANKE I RIZICI
2.
3.
M&A su njihov direktan rezultat, ali je teko utvrditi da li su vei znaaj u njihovom
nastajanju imale reforme regulative ili tehnoloki napredak, inovacije i finansijski
inenjering. Postoje izvesni dokazi da su tehnoloke inovacije u mobilizaciji depozita
podstakle deregulaciju i da je razvoj tehnologije bio kljuni faktor koji je omoguio
finansijskim institucijama u SAD-u da prevaziu funkcionalna i geografska
ogranienja.
72
Npr. u Francuskoj, Japanu, Skandinaviji i Velikoj Britaniji u reavanju problema
propalih institucija nadzorni organi vlasti su podsticali merdzere ili su forsirali
likvidaciju i prodaju najslabijih institucija. U Japanu u vreme krize banaka 90-tih
razvijene su investicije vlade ciji je zadatak bio da podre rekonstrukciju i
konsolidaciju bankarskog sektora. Vlade mogu razvijati programe konsolidacije sa
ciljem stvaranja Nacionalnog ampiona i dominacije na globalnom tritu.
71
BANKE I RIZICI
35
36
BANKE I RIZICI
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
75
37
38
BANKE I RIZICI
77
Pierce J., The Future of Banking., Yale University Press, New Haven, 1991., str. 74
BANKE I RIZICI
39
40
BANKE I RIZICI
41
42
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
43
tedionice
44
BANKE I RIZICI
heding kompanije - prodaju akcije na tritu u okviru velike grupe razliitih vrsta
finansijske
osiguravajue kompanije tite od rizika lica ili imovinu preko javno prodatih
polisa i upravljaju sistemom penzionih planova preduzea i pojedinaca
penzioni
npr. American Credit Union of Milwaukee, Chicago Post Office Employees Credit
Union ; www.americancu.org. www.mycreditunion.com.
92
npr. Franklin Templetion Tax-Free Money Fund i Scudder Tax-Free Money Fund
www.franklitempletion.com, www.scuder.com
93
npr. Fidelity i The Vanguard Group www.fidelity.com, www.vanguard.com
94
npr. Mangum Group, Turn Key Hedge Funds; www.magnum.com,
www.turnkeyhedgefunds.com)
95
npr. Salomon Smith Barney i Morgan Stanly; www.smithbarney.com,
www.morganstanley.com
96
npr. Household Finance, GMAC Financial Services www.household.com.,
www.gmacfs.com.
97
npr. GE Capital, UBS Warburg AG, Capital One Corporation; www.gecapital.com,
www.ubswarburg.com, www.capitalone.com
91
BANKE I RIZICI
45
46
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
47
Glava 3.
TRANZICIJA, MENADMENT I
LIDERSTVO U
BANKARSTVU
48
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
49
50
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
51
52
BANKE I RIZICI
Oko 80-tih god. nastaje period privredne, drutvene i politike krize (vraanje
inostranih dugova, usporenja, stagnacije i opadanja rasta GDP-a i per-capita dohotka,
pad investicija, visoke stope inflacije, pad ivotnog standarda, politiki i oruani
sukobi i sl.). Raspad SFRJ 1991.godine, rat, sankcije, bombardovanje je dovelo do
postepenog kolapsa celokupnog privrednog, ekonomskog i monetarnog sistema zemlje
sa ogromnim nesagledivim i dugoronim posledicama. Pojavljuju se piramidalne
banke, kamata na devizne tedne uloge dostie i do 18% na mesenom nivou.108
U razvoju naeg banakrskog sistema od Drugog svetskog rata do danas, u uslovima
dezintegracije Narodnih banaka republika i pokrajina i Narodne banake Jugoslavije
(NBJ) i uslovima dogovorne ekonomije, poslovne banke nisu to bile u pravom smislu.
One su bile izvrioci organa vlasti i pojedinaca, i kreditirale to ta to bi opet neko
ocenio da treba, a ne da li je to bilo opravdano ulaganje na bazi ekonomskih principa.
Tako su u zemlji nicali investicioni objekti koji su svojom neefikasnou, neradom i
gubicima bili optereenje za ionako slabu efikasnost i nisku akumulativnost privrede.
107
108
53
BANKE I RIZICI
Poetak vraanja tzv. stare devizne tednje, konverzijom duga u dravne obveznice,
se smatra poetkom vraanja poverenja u bankarski sistem. Od tog momenta polako je
poela da raste dinarska i devizna tednja na raunima poslovnih banaka, jo uvek je
daleko od zadovoljavajueg nivoa (prema podacima iz decembra 2004 god. 3-4 mlrd.
eura je jo pod duecima). Prikupljena tednja je preteno u stranoj valuti, a veoma
mali procenat je u dinarima. Najnoviji podaci za kraj 2009.godine pokazuju da u
naim bankama ima preko 6 milijardi eura devizne tednje.
110
Vie o tome u: drale J.: Transformacija bankarskog sektora Srbije: svojinska
strutura i rast bilansnih kategorija dec 2003-mart 2006, Kvartalni monitorekonomskih trendova i politika u Srbiji, FREN, Beograd, 4/2006.
111
uri U., Bankarski portfolio menadment - Strategijsko upravljanje bankom,
bilansima, kvalitetom, bonitetom i portfolio rizicima banke, Novi Sad, Feljton, 2002.,
str. 32
109
BANKE I RIZICI
55
dodatnu vrednost,
rast i
razvoj banke.
56
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
57
58
BANKE I RIZICI
James H. Donnelly, Jr. and Steven Skinner: The New Banker - Developing
Leadership in a Dynamic Era, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1989. godine,
118
BANKE I RIZICI
59
str. 127.
119
Ibidem, str. 131.
2
60
BANKE I RIZICI
James H. Donnelly and Steven J. Skinner: The New Banker - Develop Leadership
in a Dynamic Era, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1989. godine, str. 6.
121
BANKE I RIZICI
61
Arthur Andersen and Co: New Dimensions in Banking: Managing the Strategic
Position, Bank Administration Institute, Chicago, 1983. godine, izlaganje prvo, str. 5.
122
62
BANKE I RIZICI
James H. Donnelly, Jr. and Steven J. Skinner: The New Bankar - Developing
Leadership in a Dynamic Era, Dow Jones-Irwin, 1989. godine, str. 10-15.
123
BANKE I RIZICI
63
James H. Donnelly, Jr. and Steven J. Skinner: The New Banker - Developing
Leadership in a Dynamic Era, Dow Jones-Irwin Homewood, Illinois, 1989. godine, str.
129.
124
125
64
BANKE I RIZICI
James H. Donnelly and Steven J. Skinner: The New Banker Develop Leadership in
a Dynamic Era, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1989.godine, str. 51-52.
128
BANKE I RIZICI
65
4
.Iz
b
o
ri o
b
a
v
e
z
a
5
.Prim
e
n
ai
p
ro
c
e
n
a
P
R
IH
V
A
T
A
N
JE
P
R
O
M
E
N
E
130
66
BANKE I RIZICI
Visok
nivo
Prvi nivo:
Drugi nivo:
Trei nivo:
etvrti nivo:
Peti nivo:
esti nivo:
Sedmi nivo:
Osmi nivo:
Strukturni
ciljevi
Kadrovski
ciljevi
BANKE I RIZICI
67
68
BANKE I RIZICI
133
BANKE I RIZICI
69
Deo drugi:
UPRAVLJANJE
KORPORATIVNIM RIZICIMA
BANKE
70
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
71
Glava 4.
KORPORATIVNI KONCEPT
UPRAVLJANJA RIZICIMA
BANKE
72
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
73
74
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
75
4. Visoki rizici
3. Spekulacije
2. Prihodi i
dugoro~ni rast
1. Likvidnost i
sigurnost
12)
John Downes and Jordan Elliot Goodman: Dictionary of Finance and Investment Terms,
Third Edition, Barrons Business Guides, New York, 1991. godine, str. 147.
76
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
77
78
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
79
80
BANKE I RIZICI
vetine,
znanja,
iskustvo, i
sposobnost odluivanja,
BANKE I RIZICI
81
82
138
139
BANKE I RIZICI
83
pruanje istraivakih
podrujima.
usluga
za
upravljanje
pojedinim
poslovnim
84
Kada se navedeni pristup u potpunosti prihvati od strane svih spoljnih revizora banaka,
proces upravljanje rizicima bi se mogao znaajno unaprediti u korist svih korisnika
finansijskih usluga. Odgovornosti spoljnih revizora u pogledu upravljanja rizicima
svode se na :
BANKE I RIZICI
85
Kao deo procesa nadzora nad bankama, uloga strunjaka za raunovodstvo i reviziju
znaajno je dobila na svojoj vanosti. Izvetaji i pisma revizora menadment timu
banke mogu pruiti nadzornim institucijama vredne uvide u razliite segmente
poslovanja banke. To je od posebnog znaaja, kada revizori otkriju neke injenice
koje bi mogle naruiti stabilnost odreene banke ili bankarskog sistema kao celine. U
nekim sluajevima, revizori imaju i ire odgovornosti, pa i obaveze, koje su utvrene
zakonom
4.4. ULOGA JAVNOSTI U UPRAVLJANJU RIZICIMA BANKE
4.4.1. Klijenati banke i zatita imovine od rizika
Pod izrazom javnost u ovom segmentu upravljanja rizicima podrazumeva se
objavljivanje podataka banaka u razliitim oblicima u cilju zatite imovine i interesa
klijenata banaka. Zatita se odnosi na sve vidove:
86
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
87
88
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
89
Glava 5.
UPRAVLJANJE BILANSIMA
POSLOVNE BANKE
90
BANKE I RIZICI
stopa gotovine,
stopa likvidnosti,
stopa solventnosti,
stopa rezerve likvidnosti,
BANKE I RIZICI
91
stopa kreditiranja, i
stopa kapitala.
92
BANKE I RIZICI
1)
David C. Cates: How Banks Make Money, u knjizi: The Financial Services Handbook Executive Insights
and Solutions, Editors: Eileen M. Friars and Robert N. Gogel, Joh Wiley & Sons, New York, 1987, str. 86.
BANKE I RIZICI
93
U okviru nekamatnih izdataka su rezervacije za mogue kreditne gubitke 13,0 mil. dolara i plate i
beneficije zaposlenih 30,0 mil. dolara.
94
BANKE I RIZICI
95
Vanost
Nizak stepen poslovnog
leverida
Zahtevi da banka bude
likvidna
Visok stepen finansijskog
leverida
Implikacija na banku:
Rizik
Prinos
Smanjuje
Smanjuje
rizik
prinos
Smanjuje
Smanjuje
rizik
prinos
Poveava
rizik
Poveava
prinos
Prvi navedeni sluaj ukazuje na male anse banke koja ima malo fiksne aktive i nizak
poslovni leverid da uvea svoj profit. Ovakva banka utie na smanjenje rizika, ali i
na smanjenje svog profita. Drugi sluaj, kada banka ima znaajne depozite, mora
imati odgovarajui stepen likvidnosti da udovolji tranji za povlaenjem depozita. Isto
tako, banka eli da udovolji i tranji za kreditima. Efekat takvog ponaanja moe biti
ili vea likvidnost a manja profitabilnost, ili vea profitabilnost a manja likvidnost.
Ovo dovodi do toga da banka mora da bude likvidna i tako smanjuje rizik ali i prinos.
Konano, trea karakteristika banke je da ima visok stepen finansijskog leverida i
visok multiplikator akcijskog kapitala. Banka tako poveava rizik, ali poveava i
prinos.
Rezultati sumirani u pregledu 4-4 su posebno vani za proces donoenja odluka od
strane menadment tima banke. Primera radi, ako banka eli da povea svoju
profitabilnost, vana su tri pravca akcije: (1) poveanje njenog operativnog leverida
pribavljanjem vie fiksne aktive, (2) smanjenje njene likvidnosti i oslanjanje na
kupovinu likvidnosti ili jednostavno smanjivanje svoje likvidnosti bez pokuavanja
upravljanja obavezama i (3) poveavanje njenog finansijskog leverida uz oslanjanje
na veu aktivu i/ili na smanjenje svoje kapitalne baze. Svaka od ovih akcija e dovesti
do varijabilnosti profita banke odnosno do poveanja rizika. Ovo je konzistentno
pravilo u finansijskoj teoriji o osnovnoj ceni odnosno riziku prinosa: vei prinos na
sredstva povlai sa sobom i vei rizik. 8) U regulisanoj sredini je manji rizik, ali i
manje anse za visok profit. Slika br. 5-1 prikazuje proces upravljanja bilansom banke
u tri faze. 10)
Prva faza
(Opta)
Upravljanje aktivom
Upravljanje pasivom
Upravljanje kapitalom
96
BANKE I RIZICI
Upravljanje likvidnou
Upravljanje investicijama
Upravljanje kreditima
Upravljanje fiksnom aktivom
Upravljanje kapitalom
(Ukljuujui i vanbilansne aktivnosti)
Trea faza (Izvetaj o generisanju bilansnih prihoda i trokova)
Profit = Prihod - Trokovi kamata - Opti trokovi - Porez
Politike za ostvarivanje ciljeva:
1. Upravljanje razlikom kamate i provizijama 4. Upravljanje kapitalom
2. Kontrola optih trokova
5. Upravljanje porezima
3. Upravljanje likvidnomm banke
6. Upravljanje vanbil.aktivnostim a
Slika br. 5-1: Upravljanje bilansom banke u tri faze
Upravljanje bilansom banke nije znaajno samo sa aspekta menadment tima banke
(vei profit) i akcionara (vea dividende), ve i sa aspekta regulatornih i kontrolnih
institucija drave (stabilnost banaka). Tako su regulatorne institucije u SAD (FED,
OCC, FDIC)9) primarno zainteresovane za sigurnost i vrstou, odnosno ouvanost
bankarskog sistema, odnosno, za prihvatljivi rizik.
Kao rezultat promena, banke mogu oekivati da nastave da rade ono to su radile u
prolosti, tj. ono to je dozvoljeno bankama, da dre samo dozvoljen iznos fiskne
aktive uz ispunjavanje zahteva, da imaju adekvatnu likvidnost i adekvatni kapital.
Upravljanje bilansnom strukturom i odnosima aktiva - pasiva, ostvaruje se rizikom
uslovljeni profit, da bi zadovoljio i akcionare i regulatorne institucije.
Kao to se vidi na slici br. 5-1, prva faza upravljanja bilansom je opta faza i akcenat
je dat na ukupnu aktivu (sredstva), ukupnu pasivu (obaveze) i kapital banke. Druga
faza upravljanja bilansom je vie specifina i u fokusu upravljanja su posebni delovi u
okviru tri navedene celine opteg pristupa upravljanju bilansom banke ukljuujui i
vanbilansne aktivnosti. Trea faza upravljanja bilansom usmerena je na podruje
generisanja prihoda i trokova banke. Uvid u rezultate poslovanja banke preko
izvetaja o poslovanju (o profitu i gubicima) ukazuje na simptome performansi bilansa
banke. Maksimiziranje profita treba da se ostvari navedenim politikama za
ostvarivanje ciljeva banke (profita i dividende).
5.1.3. Upravljanje portfolio strukturom bilansa
Upravljanje portfolio strukturom banke predstavlja odgovarajuu portfolio alokaciju
resursa banke, iji je krajnji cilj uspenije upravljanje rizikom banke. Upravljanje
bilansom banke ili bilansnom strukturom banke ili portfolio upravljanje ima svoje
Skraenice FED, OCC i FDIC su poetna slova naziva federalnih intucija u SAD,
koje izmeu ostalog, imaju federalnih kontrolnih agencija u SAD
9)
BANKE I RIZICI
97
AKTIVA
1/3 Portfolio
kredita
98
AKTIVA
REZERVE BANKE
KREDITI
HARTIJE
FIKSNA AKTIVA
S+L = D+T+C
gde je:
Pojednostavljena struktura aktive i pasive bilansa banke predstavljena je na slici br. 54:
AKTIVA
Slika br. 5-4: Pojednostavljena struktura bilansa banke
HARTIJE OD
VREDNOSTI
Ako se prinos od hartija od vrednosti oznai sa rs, a prinos na kredite sa rl, a trokovi
depozita i kapitala nulom, onda se prihod banke I (income) moe izraziti sledeom
jednainom:
I = rsS + rlL
Joseph F. Sinkey, Jr.: Commercial Banks Financial Management in the Financial
Services Industry, Third Edition, MacMillan Publishing Company, New York, 1989.
godine, strana 403-405.
11)
BANKE I RIZICI
KREDITI
99
ogranienje bilansa banke dato S+L = 100 (manje ili jednako 100);
ogranienje likvidnosti banke dato S = 0,30 (S + L) ili S = 43 L (S vie ili
jednako), i
ogranienje obima kredita L = 35 (vie ili jednako).
UPRAVLJANJE IZVORIMA I
KAPITALNE ODLUKE
(Transakcije finansijskih sredstava)
1. Priliv gotovine
2. Investiranje - plasman gotovine
3. Gotovina iz poslovanja ili deinvestirana
4. Gotovina vraena, pa investirana (odluke o dividendi)
5. Gotovina za reciklau (zadrana zarada)
Poslovanje
100
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
101
102
BANKE I RIZICI
kapital akcionara,
dugoroni dug banke, i
depoziti privrede i graana.
BANKE I RIZICI
103
PRIMARNE
Slika 5-7: Inicijalni konceptualni bilans banke
Promene u bilansu banke mogu uslediti kao smanjenje depozita i kupovina sredstva.
SEKUNDARN
Slika 5-8: Pozicija rezervi u upravljanju izvorima
K RE
PRIMARNE
HA R
104
BANKE I RIZICI
PR
SEK
Minim
iziranje
tro{kova
BANKE I RIZICI
105
106
BANKE I RIZICI
40%
100%
oprema
2%
100%
kapital 8%
100%
BANKE I RIZICI
107
108
BANKE I RIZICI
depozite po vienju,
oroene depozite,
tedne uloge, i
specijalne depozite.
BANKE I RIZICI
109
110
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
111
112
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
113
114
BANKE I RIZICI
115
116
BANKE I RIZICI
STRUKTURA
PONAANJE
PERFORMAN
SE
Broj banaka na
tritu
Ponaanje banaka
na tritu
Obim i kvalitet
proizvoda i usluga
U okviru bankarske delatnosti to prktino znaI nie kamatne stope na kredite i vee
kamatne stope na depozite. Ako pak egzistira monopolski profit u bankarstvu, banke
se ohrabruju da ulaze, ako je to dozvoljeno, u borbu za dalji neumereni profit.
Posle velike ekonoske krize, Kongres Sjedinjenih Amerikih Drava osniva 1933.
godine Federalnu agenciju za osiguranje depozita Federal Deposit Insurance
Corporation ili skraeno FDIC, koja osigurava depozite komercijalnih banaka do
odreenog limitiranog iznosa. Tako se tedni ulozi osiguravaju po jednom imenu raunu do 100.000 US dolara.
145
Prof. dr Uro N. uri: Bankarski portfolio menadment Strategijsko
upravljanje bankom, bilansima, bonitetom i portfolio rizicima banke, drugo proireno
i izmenjeno izdanje, Feljton, Novi Sad, 2002, str. 312.
144
BANKE I RIZICI
117
118
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
119
120
BANKE I RIZICI
PRVI STUB
Obuhvatnost
minimalnih
kapitalnih zahteva:
Kreditni rizik (prema
standarnom pristupu)
Kreditni rizik (prema
internom rangiranju)
Kreditni rizik (iz okvira
sekjuritizacije)
Operativni rizik
(neadekvatan
menadment)
Trini rizik (inv.
portfolio i trite)
DRUGI STUB
Proces supervizorske
revizije:
2.1. Supervizorska
ispitivanja
adekvatnosti kapitala
(u odnosu na profil
rizika i odravanje
nivoa kapitala)
2.2. Individualno
reavanje rizika
(dranje iznosa
kapitala u rezervama
banke)
TREI STUB
Trina disciplina:
3.1. Adekvatno
izvetavanje na
osnovu sigurnih i
pouzdanih informacija
u banci
(finansijski rezultat,
finansijsko stanje,
izloenost banke
rizicima,
raunovodstvena
politika, praksa,
regulative)
BANKE I RIZICI
121
122
BANKE I RIZICI
nivo kreditnog rizika koji proizilazi iz bilansa banke (pregled br. 5-5.)
5-6.).
BANKE I RIZICI
123
Umeren rizik
Standardni
rizik
50 %
100 %
akreditivi).
Standby pogodnosti (sredstva) sa originalnim rokom
dospea duim od godinu dana.
inidbene garancije i druge uslovne obaveze vezane za
specifine transakcije.
Kreditnae linije podrke sa kojima se dunicima na
tritu euro-valuta omoguuje da izdaju euro-obveznice
sa dospeem kraim od godinu dana (note issuance
facility).
Generalne garancije i standby pogodnosti na strani
trgovanja (sporazumi o rekupovini i drugim terminskim
kupovinama).
124
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
125
126
BANKE I RIZICI
Glava 6.
UPRAVLJANJE KLJUNIM
KORPORATIVNIM RIZICIMA
BANKE
BANKE I RIZICI
127
128
BANKE I RIZICI
O kvalitetu menadment tima bilo je rei u treoj glavi, o strukturu i kvalitet aktive
u etvrtoj glavi, dok je o kapitalu bilo reI u etvrtoj glavi ove knjige.
155
BANKE I RIZICI
129
130
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
131
132
BANKE I RIZICI
162
BANKE I RIZICI
133
Thomas Fitsch: Dictionary of Banking Terms, Barrons Business Guide, New York,
1990. godine, str. 495-496.
164
134
BANKE I RIZICI
- profitabilnost (profitability)
- prinos na sredstva (return on assets)
- prinos na akcijski kapital (return on equity)
Druga grupa: - kapital (capital)
- kapital racio (capital ratio)
Trea grupa: - likvidnost (liquidity)
- racio likvidnosti (liquidity ratio)
etvrta grupa: - racio rizika sredstava (asset risk ratio)
- korigovani racio rizika kapitala (risk adjusted capital ratio)
Ovi koeficijenti (raciji) se koriste za analizu tekueg i predvianje i planiranje
budueg poslovanja i finansijskih uslova zajmotraioca iz privrede.
Reprezentante kvaliteta performansi banaka mogu se meriti i mnogo razuenijim
pokazateljima, odnosno koeficijentima. Pri tome se koriste kljuni finansijski
pokazatelji ili raciji. Racio analiza je jedna od tehnika za procenjivanje operativnih
karakteristika poslovanja banke razvijajui tako standardizovano merenje njenih
performansi. Ova analiza je korisno sredstvo za upravljanje operativom banke, poto
relativno brzo daje odgovore na mnoga pitanja potrebna menadment timu banke. Za
odgovore na razna pitanja operativne efikasnosti potrebno je imati itav set
finansijskih mera, koje fokusiraju kljuna podruja upravljakih performansi.
Izraene veliine mogu se uporediti sa drugim bankama, sa planiranim veliinama i sa
veliinama banke ostvarenim u prethodnom periodu. Praksa amerikih banaka je
pokazala da su pokazatelji dovoljni za merenje performansi banke svrstani u est
grupa to pokazuje pregled br. 5-1.165
Pregled br. 5-1: Pregled finansijskih racija banke
I. Racia likvidnosti
A. Likvidnost sredstava
1. Dravne obveznice : ukupna aktiva
2. (Ukupni vrednosni papiri + prodata federalna sredstva) : ukupna aktiva
3. Trina vrednost vrednosnih papira : knjigovodstvena vrednost
hartija od vrednosnih papira
4. Komercijalni i industrijski krediti dospeli do jedne godine : ukupni
komercijalni i industrijski krediti
B. Likvidnost obaveza
5. Veliki denominirani certifikati : ukupne obaveze
6. Kupljena federalna sredstva i vrednosni papiri prodati sa pravom kupovine :
ukupne obaveze
7. Druge obaveze pozajmljeni novac : ukupne obaveze
II. Raciji produktivne aktive
8
8. Ukupni krediti : ukupna sredstva
Duane B. Graddy and Austin H. Spencer: Managing Commercial Banks
Community, Regional and Global, Prentice - Hall, Englewood Cliffs, New Jersey,
1990. godine, str. 186-187.
165
BANKE I RIZICI
135
136
RIZIK
(Promenljivi ROE))
LEVERID@
(EM)
Faktori sredine koje banka ne
kontroli{e:
1.Strategija segmentacije
2.Strategija pozicioniranja
3.Strategija marketing miksa
4.Strategija tehnolo{kog razvoja
5.Strategija relationship banking
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
137
138
BANKE I RIZICI
171
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 257.
BANKE I RIZICI
139
140
BANKE I RIZICI
[ tedni
ulozi
Oro~eni
depoziti
Kratkoro~ne
nedepozitne
pozajmice
Drugostepene
menice i
obveznice
Kapital fondovi
banke
Primarne
rezerve
Sekundarne
rezerve
Krediti
Kratkoro~ne
hartije od
vrednosti
BANKE I RIZICI
141
177
142
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
143
144
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
145
146
BANKE I RIZICI
Napla}ena
kamata
Pla}ena
kamata
BANKA
Krajnji
depozitari
Eksterno
reinvestiranje
Seljenje
kapitala u
druge
sektore
Operativni izdaci
Administrativni tro{kovi
Doprinosi i porezi
=
Adekvatan
prinos
Neadekvatan
prinos
Interno
reinvestiranje
Zadr`ana
zarada
PROFIT
Akcionari
Dividende
Novo
investiranje
BANKE I RIZICI
147
menadment tim,
ekonomski uslovi,
veliina banke,
kamatne stope,
konkurentski uslovi,
procenat uposlenih resursa,
dobici i gubici hartija od vrednosti, i
gubici na kreditima i obnovljeni krediti.
148
BANKE I RIZICI
Duane B. Graddy and Austin H. Spencer: Managing Commercial Banks Community, Regional and Global, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey,
1990. godine, str. 147.
185
BANKE I RIZICI
149
Procena anga`ovanih
sredstava
Procena izvora
sredstava
Upravljanje aktivom
Upravljanje pasivom
Druga
faza
Tre}a
faza
^etvrta
faza
Informativna baza i
kju~ni izve{taji
Mese~ni izve{taji o
profitu
Odgovornost za
izve{taje
150
BANKE I RIZICI
199
ANALIZA ZARADE
Proseni saldo
Minus: prosena neprikupljena sredstva
Prosena prikupljena sredstva
Minus: obavezna rezerva _____ %
Proseni neto saldo za plasman
Zarada putem kredita
_____ %
ANALIZA IZDATAKA
Odravanje rauna
- poslata zaduenja
- obavest o depozitu
- primljeni ekovi
- poslati ekovi
- vraene stavke
- telegrafski transferi
- poslati novac
- valutne transakcije
- skupljanje gotovine
DODATNE STAVKE
__________________________
__________________________
Din _________________
Din _________________
Din _________________
Din _________________
Din _________________
Din _________________
Duane B. Graddy and Austinb H. Spencer: Managing Commercial Banks Community, Regional and Global, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey,
1990. godine, str. 378-380.
186
BANKE I RIZICI
151
Din _________________
Din _________________
Din _________________
Potpis odgovornog lica
________________________
rauna
__________________________________________________________
Period
za
analizu
_______________________________________________19_______
Krediti
_________________________________________________________________
IZVOR I KORIENJE SREDSTAVA
Prosean saldo kredita
Din ________
Prosean saldo
Din _________
Minus: pros.nenapla.sredstava
Din _________
Proseno naplaeni saldo
Din _________
Minus: obav.rezerva ____%
Din _________
Neto saldo za ulaganje
Din ________
Ukupan saldo za ulaganje
Din ________
Alocirani kapital
Din _________
Ostatak sredstava
Din _________
Neto koriena sredstva
Din ________
PRIHODI I TROKOVI
Prihodi
Bruto prihod od kredita
Zaduenja za usluge
152
Din _________
Din ________
BANKE I RIZICI
______%
______%
______%
Potpis odgovornog lica
_______________________
(3) Trei nain merenja profitabilnosti jeste na nivou cele banke kao institucije. U tom
smislu, menadment tim svake banke, u uslovima date sredine i regulatornih prinuda,
preduzima mere radi:187
(1) maskimiziranja prihoda ukljuujui kamate i provizije,
(2) minimiziranja trokova ukljuujui kamate i opte trokove, i
(3) izbegavanja poreza (tzv. zatitni prihod, tj. prihod na koji se ne plaa porez,
odnosno koji je osloboen plaanja poreza).
Ako se postignu i ostvare ove tri mere, menadmet tim e biti uspean u
maksimiziranju profita banke. Merenje profitabilnosti ukupnog poslovanja banke
podrazumeva primenu odreenih modela izraunavanja i iskazivanja profitabilnosti,
od kojih su najvanije i prihvaene kao opti standard sledee mere:
Joseph F. Sinkey, Jr.: Commercial Bank Financial Managrment in the Financial
Services Industry, Third Edition, MacMillan Publishing Company, New York, 1989.
godine, str. 271-272.
187
BANKE I RIZICI
153
Prinos na akcijski kapital ROE (return on equity). Definie se kao neto prihod
podeljen ukupnim ili prosenim akcijskim kapitalom. Izraava merenje
profitabilnosti sa aspekta akcionara. Moe biti dekomponovan u merenje
performansi i leverid faktora (ROE = ROA x EM).
veliina banke,
miks izvora sredstava,
miks korienja sredstava,
cene proizvoda i usluga,
tehnologija,
kontrola izdataka, i
tip organizacije banke.
154
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
155
To su: FRS (Federal Reserve System), FDIC (Federal Deposit Insurance Company),
FHLBB (Federal Home Loan Bank Board), NCUA (National Credit Union
Administration) and OCC (Office of the Comptroller of the Currency). Ovo su samo
neke od veeg broja kontrolnih agencija banaka u SAD.
190
156
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
157
B
O
P
E
C
Prva tri elementa BOPEC rejtinga (podrunice banke, druge podrunice i matina
kompanija) reflektuju kontribuciju svake komponente fundamentalnoj finansijskoj
vrstini holding kompanije. Rejtinzi konsolidovane zarade i konsolidovane
solventnosti ili adekvatnosti kapitala prepoznaju vanost regulatorskog mesta ovih
faktora i njihovih odluujuih uloga u odravanju finansijske snage i podravanju
karakteristika rizika cele holding banke. Ovaj rejting sistem vidi se na slici br. 6-6.
CAMEL
rejting sistem
Ban~ine
Zarada
podru`nice
(konsolidovana)
Druge neban~ine
podru`nice
Mati~na
kompanija
Kapital
(konsolidovani)
158
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
159
Dimenzije
performansi
Vrednovanje
rejting performansi
Solventnost
Rejting br. 1:
Jak
Kvalitet
aktive
Menadment
Rejting br. 2:
Zadovoljavajui
Rejting br.3:
Dovoljan
Rejting br. 4:
Marginalan
Zarada
Likvidnost
Rejting br. 5:
Nezadovoljavajui
Finansijski
uslovi
Komponovani rejting
Komponovani rejting br. 1:
Finansijska snaga
Komponovani rejting br. 2:
Bazino zdrav, male slabosti
Rejtinzi
pojedinih
dimenzija
Komponovani
rejtinzi
1 = Bazino zdrav.
2 = U osnovi zdrav, dok su slabosti otklonjive u normalnom kursu poslovanja.
3 = Institucija ima kombinaciju finansijskih i operativnih slabosti rangiranih od
umerenih do jako loih. Steaj je daleka mogunost.
4 = Neumeren obim ozbiljnih finansijskih slabosti ili kombinacija drugih
nezadovoljavajuih uslova. Zhteva se temeljita supervizija.
5 = Ekstremno visoko neodloan steaj ili verovatnoa steaja u bliskom roku.
160
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
161
162
BANKE I RIZICI
Bankrotiralo
Broj
%
7 0,05
203 0,14
29
puta
Podaci govore, da je u praksi sve vei broj poslovnih banaka koje imaju probleme, ali
i koje su bankrotirale. Tako je za poslednjih osamnaest godina u SAD primeen porast
broja problematinih banaka.
U zadnjih osam godina (1991-1999) situacija se znatno propravila. Banke su postale
profitabilnije i finansijski zdravije sa prosenim godinjim povratom aktive (ROA)
iznad jednog procenta i sa godinjim prosenim povratom akcijskog kapitala iznad 15
procenata. Naime, u tom periodu dolo je do: (1) smanjenja godinjeg broja bankrota
banka posebno posle 1995.godine (ispod 20 banaka godinje), (2) povean je broj
spajanja i pripajanja banaka i (3) opadanja ukupnog broja komercijalnih banaka sa
14.500 u 1985.godini na 8.600 u 1999.godini. 201 Tokom 2008.godine dolo je do
bankrota nekoliko veih banaka u SAD kao posledice velike finansijske krize, koju su
izazvale banke u SAD svojim ponaanjem u poslovanju.
199
200
BANKE I RIZICI
163
164
BANKE I RIZICI
Glava 7.
UPRAVLJANJE KVALITETOM
POSLOVANJA BANKE
BANKE I RIZICI
165
166
BANKE I RIZICI
David B. Zenoff: Perspectives on Financial Services Marketing, u knjizi: Marketing Financial Services,
Edited by: David B. Zenoff, Ballinger Publishing Company, Cambridge, Massachusets, 1989, str. XVII-XLII.
BANKE I RIZICI
167
168
BANKE I RIZICI
opipljivost,
pouzdanost,
osetljivost,
sigurnost, i
oseaj i volja za razumevanje potreba korisnika usluga.206
John A. Goodman, Ted Mara and Liz Brigham: Customer Service: Costly Nuisance
or Low-Cost Profit Strategy, Journal of Retail Banking, Fail, 1986.
207
BANKE I RIZICI
169
170
BANKE I RIZICI
Dokumentacija
Poslovnik
Planovi
Procedure
Uputstva
Zapisi
Generalni
direktor
G
Odgovornost za
kvalitet
Odbor za
kontrolu
Izvr.
dir.
Direktori sektora
Voa tima
Tim za kvalitet
efovi odeljenja
Z A P O S L E N I
Operativni
timovi
Zaposleni u
banci
(1)
kad ne ekaju u redu pred alterom ili na referenta, ekaju malo ili
dugo, da bi obavili rutinske poslove u banci (ulaganje i podizanje
BANKE I RIZICI
171
Laura Gross: Elite Customers Move the Most, Account-Switching Study Shows,
American Banker, October 5, 1987.
211
172
BANKE I RIZICI
(3) koncentracija
korisnika.
Navedene prepreke predstavljaju osnovnu barijeru poetka izgradnje vieg i
susperiornog kvaliteta proizvoda i usluga banke. To je kulturna barijera koja se naziva
zid ualuga.
Problemi koji se pojavljuju na putu ka identifikovanju prepreke podizanju kvaliteta
proizvoda i usluga banke - a koji karakteriu kulturni status quo, mogu se svesti na
sledee: 213
BANKE I RIZICI
173
Banke koje imaju relativno visoko trino uee i obezbeuju i pruaju relativno
visok ili ak i superioran kvalitet svojih usluga imaju pretpostavke za jak pozitivan
uticaj na profitabilnost svoga poslovanja, poto time nadjaavaju konkurenciju. Ili
jednostavnije reeno: rade bolje.
Smatra se da su mogua tri puta za poveanje trinog uea banke:
(1) obavljanje veeg obima i vie vrsta poslova sa postojeim korisnicima,
(2) 'osvajanje' novih korisnika usluga, i
(3) zaustavljanje smanjenja broja korisnika (najee odlaskom u druge
banke).
Poznato je da smanjenje cena ne mora biti efektivan put za ostvarenje profitabilnog
rasta trinog uea za banku. Kvalitet usluge koji u pozitivnom smislu prevazilazi
njihova oekivanja banci obezbeuje rast i profitabilnost. Pri tome je od izuzetne
vanosti razumevanje i shvatanje njihovih prioritetnih usluga. Da bi se to ostvarilo na
zadovoljavajuem nivou, neophodno je da banka: 215
(1) pobolja starosnu strukturu svog kontaktnog osoblja,
(2) pobolja njihovu strunu obuku, sposobnosti i vetine,
(3) izbegava komplikovane i duge poslovne procedure i otkloni uzroke
stvaranja guvi, redova i sporosti,
(4) preventivno spei nastajanje greaka i tako smanji netrokovne posledice i
trokove otklanjanja greaka, i
(5) pokua smanjiti visoke marketing trokove i izbei niske cene usluga.
Naravno, to nije jednostavan ve sloen i dugotrajan posao. Doi do toga mora se
smiljeno i organizovano. Zato i elimo da u nastavku izlaganja ukaemo na
komponente koje ine kvalitet proizvoda i usluga i elemente strategije za ostvarivanje
eljenog kvaliteta.
7.2.3. Model upravljanja kvalitetom proizvoda i usluga banke
Izmeu onoga to korisnik usluge oekuje od banke i onoga to banka njemu stvarno
prua (isporuuje) postoji velika razlika. Polazei od svojih potreba, korisnik usluge se
rukovodi svojim iskustvom i komunikacijama sa bankom, te na osnovu toga formira
svoja oekivanja od banke. S druge strane, banka kao finansijska institucija,
poznavajui potrebe i zahteve svojih korisnika, nudi svoje usluge, da bi reila
finansijske probleme svojih korisnika.
215
174
BANKE I RIZICI
KORISNIK
USMENA
KOMUNIKACIJA
PERSONALNE
POTREBE
ISKUSTVO IZ
PROLOSTI
OEKIVANE USLUGE
GAP 5
SHVAENE USLUGE
MARKETAR
ISPORUKA USLUGA
(ukljuivo pre i posle
kontakta)
G
A
P
GAP 3
EKSTERNE
komunikacije sa
korisnicima
GAP 4
PREVOENJE
shvaenih u kvalitet
usluga
1
GAP 2
216
Leonard L. Berry, David R. Bennett and Carter W. Brown: Service Quvality A Profit Strategy for
SHVATANJE
Financial Institutions, Dow Jones-Irwin, Homewood,
Illinois, 1989, str. 40.
menadment tima o
oekivanjima korisnika
BANKE I RIZICI
175
176
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
177
Voljnost
izvravanja usluga
Sposobnost
izvravanja usluga
Nesposobnost
izvravanja usluga
219
220
178
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
179
180
BANKE I RIZICI
Opis proizvoda:
Jednostavan, brzo reprezentuje proizvod/uslugu i njegov trinp/korisniki
segment
Izvetaj o performansama:
Opisuje performanse, sadravajui esencijalne elemente usluge, koje
oekuje korisnik (bile su mu obeane)
Dimenzije usluge:
Realnost
Frekvencija greaka
Merljivi aspekti
Vremenske linije Rok isporuke
performansi
Uslunost
Odgovornost
Karakteristike
Poveanja u odnosu
na bazni proizvod
Komfornost
Konzistentnost
Nivoi
ostvarivanja ciljeva
evaluacije
Estetika
Pakovanje/prezentacija
Shvaeni kvalitet Imid
Slika br. 7-4: Okvir kvaliteta proizvoda i usluga banke
Okvir kvaliteta usluga (slika br. 7-4) sugerie jedan format opisivanja, merenja i
evaluiranja proivoda i usluga u finansijskoj servisnoj instituciji kao to je banka. Preko
korienja ovakvog pristupa okviru kvalitetamenadment tim moe dobiti
konzistentan i organizovan pregled koji se proizvodi nude, kome i sa kojim nivoom
kvaliteta. 226
Kvalitet moe da bude analiziran po osnovu dve fundamentalne perspektive: nivo i
sadraj. U navedenoj slici opis proizvoda i izvetaj o performansama treba da opiu
nivo nuene usluge, dok dimenzije usluga treba da opiu njen sadraj. Ipak, kada se
meri sadraj usluge, nivoi mogu da budu razliiti. Banka moe nuditi uobiajeno
dizajnirane personalne usluge u bogato nametenom i komfornom enterijeru i mirnom
226
BANKE I RIZICI
181
182
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
183
Standardi
usluga
Nagraivanje
zaposlenih
Merenje
performansi
184
BANKE I RIZICI
Direktne
finansijs.
nagrade
Nefinansijska
priznanja
Napredovanja u
karijeri
BANKE I RIZICI
185
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Politike u najoptijoj formi definiu se kao kurs akcije koji treba slediti. Politike su
neka vrsta optih pravila poslovanja i one najvanije, kao to su kreditna politika,
politika investiranja u hartije od vrednosti i marketing politika, u bankama
visokorazvijenih trinih privreda podleu uvidu regulatornih agencija. Ostale politike
mogu biti i u formi nezavisnih uputstava za operativno poslovanje. Veina bankarskih
politika ima formu relativno jednostavnih, otvorenih iskaza inkorporiranih u
odeljenske procedure.
Operativne i administrativne politike i procedure nisu manje vane od kreditne
politike banke za utvrivanje limita i kontrola, prevenciju od gubitaka, obuavanje
zaposlenih, privlaenje novih komitenata i odravanje nesmetanog poslovnog toka.
Meutim, one se konzistentno ne prate i esto zaputaju.
Dobro odravane procedure posebno akcentiraju primenjivost operativne kontrole i
obezbeuju bazini pregled faza potrebnih za odgovarajue izvrenje svakog zadatka.
Dodatno, procedure obezbeuju menadment timu banke:233
Nikholas J. Santoro: Bank Operation Management Finding & Exploiting Hidden
Profit Opportunities Inside Your Bank, Bankers Publishing Company, Chicago,
Illinois, 1992, str. 118.
232
233
186
BANKE I RIZICI
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
234
BANKE I RIZICI
187
188
BANKE I RIZICI
Poruka
Poruka
Kreditna politika
Primalac
Primalac
Kreditni referenti
Metod
Metod
Pisana politika
Efekat
Efekat
Implemantacija
politike
Feedback
Feedback
Izvetaji
Diskusije
Slika br. 7-7: Proces efektivne komunikacije u banci
Poiljalac i primalac moraju da imaju opti okvir referenci, ukoliko se eli da
komunikacioni proces funkcionie efektivno. Poruka mora da bude otpremljena nekim
metodom (pismeno, usmeno, grafiki) primaocu, korienjem nekog kanala
(telefonom, potom, putem sastanka) i sa odreenom svrhom. Povratna informacija
izmeu primaoca i poiljaoca, treba da ima svrhu procene efekta komunikacije.
7.4.3. Metod i proces komunikacija korporativnih politika
Politika je neefektivna ako nije primenjena. Uspena implementacija ne moe se
ostvarivati dok se politika komunicira individualno ili pojedincima kojima politika
odreuje akciju. Pitanje se, prema tome, postavlja u odnosu na najefektivniji i
najefikasniji metod komuniciranja politike, koji zavisi od nekoliko faktora: (1)
delokruga odnosno podruja politike, (2) duine politike, (3) kompleksnosti politike, i
(4) primaoca poruke. 236
236
BANKE I RIZICI
189
Gen.
Srednji
menadmen
t
Supervizorsk
i
menadment
Z a p o s l e n i
Vertikalni organizacioni kanali
Pisana akta
politike
Pisma
zaposlenih
Pisane
procedure
Bilteni, oglasne
Upravljaki
bilteni
Banine
novine
Upravljaki
prirunici
Prirunici
Komunikacije
na dole
Mediji za
menadment
Komunikacije
na dole
Mediji za
zaposlene
table
190
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
191
240
192
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
193
Glava 8.
UPRAVLJANJE
KORPORATIVNIM RASTOM
VREDNOSTI BANKE
194
BANKE I RIZICI
Vrednost nije statiki ili homogeni koncept. Dakle, dinamiki koncept vrednosti bilo
koje aktive zavisi od mnogobrojnih faktora, koji se menjaju tokom vremena i to:242
ukupna ekonomska sredina,
potencijal korieenja aktive,
rok procene vrednosti,
lokacija aktive,
relativna oskudnost,
vrednost substituta,
stepen ukljuenog vlasnitva,
likvidnost i trinost aktive, i
fizike kondicije aktive.
Koncept vrednosti se razlikuje od cene ili trokova. Cena je aktuelni finansijski iznos
utroen radi pribavljanja neke aktive. Troak tipino znai finansijsku vrednost faktora
proizvodnje (zemlje, rada, kapitala i menadmenta). Na primer izraz: On je preplatio
onu kuu pokazuje razliku izmeu cene koju je neko platio za kuu i vrednosti kue,
koju neko drugi smatra realnom.
Slina razlika egzistira izmeu vrednosti i trokova. Tako na primer, trokovi razvoja
trgovakog centra ne mogu reflektovati njegovu vrednost ako je lociran u sredini koja
izgubi svoj najvei broj zaposlenih dan nakon otvaranja oping centra. U ovom
sluaju, troak moe daleko da prevazie vrednost.
Vrednost, cena i troak su razliiti koncepti i retko su jednaki finansijski iznosi. Poto
je ovde u pitanju vrednost, fokus e biti usmeren na vrednost, a cena i troak e biti
razmatrani samo u eksplicitnim sluajevima.
8.1.2. Razliiti koncepti i tipovi vrednosti banke
Jedna stara kineska poslovica kae: Mudrost poinje sa nazivanjem stvari njihovim
pravim imenom. Ovo kazivanje ima direktnu primenjivost na evaluaciju, gde razliiti
koncepti vrednosti imaju razliite definicije, korienje i interpretacije. To je esto
Zabihollah Rezaee: Financial Institutions, Valuations, Mergers, and Acquisitions
The Fair Value Approach, Second Edition, John Wiley & Sons, New York,
2001.godine, str. 165.
242
Ibidem, str. 166.
241
BANKE I RIZICI
195
investiciona vrednost,
fer vrednost,
unutranja vrednost,
vrednost u korienju/vrednost u razmeni,
gudvil vrednost (goodwill),
interesna vrednost,
knjigovodstvena vrednost,
likvidaciona vrednost,
osigurana vrednost,
vrednost premetanja, i
spasena vrednost.
196
BANKE I RIZICI
U
k
u
p
n
a
v
r
e
d
n
o
s
t
Gudvil
vrednost
Vrednost aktive
neopipljive
Vrednost aktive
opipljive
Redovna likvidacija
Prinudna likvidacija
Vrednost otpatka
Budui prihod od poslovanja
Slika br. 8-1: Odnos izmeu tipova vrednosti i budueg prihoda244
Najnia razumljiva vrednost poslovanja je vrednost otpatka opipljive aktive, koji nije
ista stvar to i nivo prihoda od poslovanja (prihod od prodaje nekog komada
neupotrebljive opreme). Vrednost prisilne likvidacije je druga najnia potencijalna
vrednost, ali sa praktine perspektive to je verovatno najnia vrednost koje poslovanje
moe da donese. Kao i vrednost otpatka, i vrednost prisilne likvidacije nije ista stvar
kao prihod od poslovanja. Vrednost redovne likvidacije je koncepcijski ista kao
vrednost prinudne likvidacije, izuzev to se obino primi vea vrednost s obzirom da
je dozvoljeno vie vremena da se nae kupac.
Vrednost u korienju opipljive aktive tipino raste sa prihodom od poslovanja do
take u kojoj je vrednost u korienju jednaka vrednosti zamene aktive. Na nivou nule
prihoda, vrednost u korienju i vrednost redovne likvidacije su teoretski jednake, ali
ako poslovanje postaje uspenije, vanost opipljive aktive postaje znaajnije, i tada
vrednost u korienju prevazilazi vrednost redovne likvidacije. Vrednost
244
Ibidem, str.173.
BANKE I RIZICI
197
Vrednost
banke kao
firme
Vrednost
akcijskog
kapitala
banke
Sadanja
vrednost
poreske
zatite
Sadanja
vrednost
trokova
fin.tekoa
duga
198
BANKE I RIZICI
Multiposlovni krahovi
Tom Copeland, Tim Koller and Jack Murren: Valuation - Measuring and Managing
the Value of Companies, McKinsey
& Company,
T R
I T E Inc., John Wiley & Sons, New York,
1991, str. 4.
246
BANKE I RIZICI
199
200
BANKE I RIZICI
UPRAVLJANJE IZVORIMA I
KAPITALNE ODLUKE
Poslovanje
banke
Finansijski
menader
Depozit, novac i
trite kapitala
4
3
1. Priliv gotovine
2. Investiranje - plasman gotovine
3. Gotovina iz poslovanja ili deinvestirana
4. Gotovina vraena, pa investirana (odluke o dividendi)
5. Gotovina za reciklau (zadrana zarada)
BANKE I RIZICI
201
P=
Dt
------------t=1 (1 + k)t
gde je:
Dt = dividende za vlasnike firme za period t
k = zahtevana stopa prinosa-povrata za investitore u akcije
Faktori, koji utiu na vrednost, su dividende, koje su opet zavisne od zarade firme i
povrata (prinosa) zahtevanog od deoniara, koji je opet pod uticajem rizinosti i
varijabilnosti toka zarade. Model toka gotovine balansira rizik i prinos (povrat)
sadran u toku gotovine i takoe eksplicitno rauna na proraun (podeavanje)
vremena prihoda toka gotovine kroz diskontovani proces.
Kriterijum maksimizacije bogatstva deoniara obuhvata vie od jedne alterantive cilja
maksimiziranja zarade, koje su u ovom eksplicitnom razmatranju rizika i prorauna
ukljuene. Menadment tim moe poveati oekivanu buduu zaradu investiranjem i
promenom finansijskog miksa firme, ali ta aktivnost ne bi bila u najboljem interesu
vlasnika ako ona sutinski poveava varijabilnost budueg toka gotovine.
Operativno, menaderi banaka koje javno prodaju svoje akcije, i koje pokuavaju da
maksimiziraju cene akcija u firmi, moraju preduzeti upravljake aktivnosti koje
pozitivno utiu na oekivanu zaradu i istovremeno limitiraju izloenost riziku. Da bi
se najbolje zadovoljio interes vlasnika banke, rizik mora da bude balansiran sa
porastom oekivane zarade. Poveanje zarade praeno preko odobravanja rizinijih
kredita moe prouzrokovati pad vrednosti akcija, ako trite oseti da je poveani
kreditni rizik vei nego nadoknada rasta zarade. Mogua varijabilnost u oekivanom
buduem prihodu mogla bi prouzrokovati porast u zahtevanoj stopi prinosa od strane
investitora, to bi moglo prouzrokovati korigovanje cena akcija na dole.
Efekat politike dividende na evaluaciju akcija banke se komplikuje sa regulatornim
ogranienjima koja se odnose na adekvatnost kapitala. Sposobnost banke da podupire
rast aktive se ograniava odgovarajuim nivom kapitala. Isplaene dividende
investitorima smanjuju kapital i ograniavaju rast osim ako se novi deoniki kapital
osigurava putem prodaje novih obinih akcija. Krajnji cilj upravljanja bankom je
maksimiziranje bogatsva vlasnika banke. Maksimiziranje bogatstva deoniara zahteva
da menadment tim balansira oekivani prinos sa rizikom.
8.2.3. Faze procesa upravljanja rastom vrednosti banke
Sposobnost da se upravlja rastom vrednosti banke je jedan esencijalni deo razvoja
zdrave korporativne i poslovne strategije odnosno, strategija koje kreiraju vrednost za
deoniare i odravaju prednost korporativne kontrole na tritu. Evaluacione tehnike i
pristupi mogu da budu kompleksni u njihovim detaljima, ali su relativno otvoreni i
jasni u njihovim ciljevima i primeni. Upravljanje procesom rasta vrednosti banke
moe se obuhvatiti u tri faze: investiranje, restruktuiranje i primenu nove poslovne
202
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
203
VEA VREDNOST
SAMOSTALNO ILI SA
NEKOM DRUGOM
BANKOM?
Aktiva
Bolje vlasnitvo
ili prodaja
nekom?
Upravljanje
aktivom ili
pasivom?
Pasiva
Bolje vlasnitvo
ili prodaja
nekom?
Finansijski
Vlasnit
Vlasnit
Prodaja
Prodaja
Nepromenj
miksvo
(dug,
vo
eno
Liavanje
kapital,
Kombinova
Prestanak
akcije
Subsidijarn
nje sa
okretanja
proiritetne
i dug
novom
Isknjiavan
itd.)
aktivom:
je
Svop ili
Refundiran
- interno
deonikog
rekaje duga,
investiranje
kapitala
kapitalizaci
opratanje
- akvizicija
Pripajanje
ja
Efikasnije
ili prodaja
Struktura
Rekupovin
poslovanje
Likvidacija:
dospea
a
:
- totalna
duga
deonica:
- poveanje
- ogromna
Novi dug ili
- tender
prihoda
dividenda
prioritetne
- otvoreno
- smanjenje
Lizing
deonice
trite
Slika br. 8-5: Upravljanje perspektivnom vrednosti banke
trokova
Sekjuritiza
Nova
- planiranje
cija
emisija
poreza
deonica
204
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
205
velina banke,
definisani ciljevi banke (na primer: obim izvora ili ciljna profitabilnost),
izabrani pravac razvoja banke,
stepen saturacije ciljnog trita,
izabrana strategija diversifikacije,
stepen rizika koji banka moe preuzeti,
politika klima i dogaaji,
mere drutva u privredi i, posebno, u sferi kreditno-monetarne politike,
razni elementi psiholoke prirode, i
drugi faktori.
Dakle, pored navedenih faktora, izbor metoda rasta banke zavisi i od toga, kako e
menadment tim banke iskoristiti prednosti, odnosno umanjiti dejstvo nedostataka,
koje svaki navedeni metod ima.
Pored strategije izbora korienja metoda rasta, pred banku se postavlja i pitanje
strategije ostvarivanja tempa rasta vrednosti banke. Sutina pitanja je: kojim faktorima
je determinisan tempo rasta vrednosti banke i kojom brzinom treba ostvarivati tu
stopu rasta? Na ova strategijska pitanja menadment tim banke treba blagovremeno
dati odgovore i determinisati ih strategijskim planom i poslovnom politikom banke.
206
BANKE I RIZICI
Menadment tim banke treba da ima u vidu endogeno i egzogeno delovanje navedenih
faktora, kako bi formulisao realan tempo rasta vrednosti banke i u tom pravcu usmerio
sve aktivnosti u poslovnim segmentima banke. U relativno stabilnim uslovima
poslovanja, to prvenstveno podrazumeva nisku ili normalnu stopu inflacije, moe se
relativno lako i pouzdano pratiti tempo rasta pojedinih konkurentskih bankarskih
institucija i strategijski se opredeljivati za jednu od mogunosti: (1) ii ispred
konkurencije, (2) slediti lidera-vou, (3) oslanjati se na strategiju modifikacije
proizvoda i usluga prema zahtevima odreenog trinog segmenta, ili (4) se pak
ukljuivati u 'trku' sa inovacijama, oslanjajui se na sopstvenu proizvodno-uslunu
superiornost. Svaka od ovih mogunosti zahteva poznavanje trinih segmenata i
trita banke u celini, kao i sopstvenih internih mogunosti, da se eljeni tempo rasta
banke ostvari.
8.3.2. Pentagon okvir za utvrivanje ansi restruktuiranja
Na primeru jednog analitikog okvira za utvrivanje prilika restruktuiranja u pet
dimenzija, moe se sagledati mogunost restruktuiranja postojeeg poslovanja firme.
Pentagon okvir (slika br. 8-6.) pokazuje kako teku faze procesa restruktuiranja
odnosno procenjivanja ansi.253
Gap tekue
percepcije
Tekua
trina
vrednost
Maksimaln
e anse
Tom Copeland, Tim Koller and Jack Murren: Valuation - Measuring and Managing
the Value
of Companies, McKinsey &OKVIR
Company, Inc., John Wiley
Sons, New York,
Vrednost
5 &Optimaln
1991, str.
35.
o
kakva
RESTRU
restruktu
jeste
253
BANKE I RIZICI
KTURIRA
NJA
3 33
207
Ukupne anse
banke kao
firme
Strategijske
i operativne
anse
Vea vrednost
banke sa
internim
anse za prodaju
i akviziciju
Vea vrednost
sa eksternim
popravkama
208
BANKE I RIZICI
255
BANKE I RIZICI
209
VLASNIKE PREFERENSE
PONAANJE I ODLUKE
MENADMENT TIMA
BANINI
CILJEVI
DRUTVO: PRAVNA I
EKONOMSKA SREDINA
POLITIKE ZA
OSTVARIVANJE CILJEVA
BANKE
1. Upravljanje razlikom kamatne stope
2. Kontrola trokova - izdataka
3. Upravljanje pozicijom likvidnosti
4. Upravljanje kapitalom
5. Upravljanje porezima
6. Upravljanje vanbil. aktivnostima
Slika br. 8-7: Implementacija principa maksimiziranja vrednosti
Polazei od bazinog cilja poslovne banke, da maksimizira zaradu svojih deoniara,
menadment tim banke treba na najbolji nain da ostvaruje svoje funkcije. Bazine
funkcije menadment tima banke su: planiranje, organizovanje i kontrola. Mada su
bazine funkcije menadmenta ostale iste, njegovi zadaci su danas, posle deregulacije
finansijskog trita, znatno otrije ispoljeni usled konkurentske borbe i pogoranih
uslova za ostvarenje profita. Za ostvarivanje bazinog cilja banke, neophodno je
oiveti i usmeriti celokupni proces aktivnosti planiranja, organizovanja i kontrole.
Ostvarivanje zadataka menadment tima u promenjenim uslovima, postao je kritini
faktor uspeha ili neuspeha banke. Naime, sasvim je jasno, da se listi razloga, zbog
kojih jedna banka moe da ode u steaj, pored loe plasiranih kredita i pada
ekonomije, moe dodati i lo kvalitet menadmenta.
Znanja i sposobnosti, koje danas moraju posedovati menaderi u bankama, pored
znanja o bankarskoj tehnici i tehnologiji, moraju biti proirena na probleme
menadmenta i moraju biti na viem nivou od sadanjeg. Naime, nema sumnje da su
danas znanja zaposlenih o klasinoj bankarskoj tehnici i tehnologiji u bankama na
visokom nivou, ali se to ne moe rei i za znanja iz menadmenta. Mada se do sada u
bankama menadment nije vrednovao kao kljuni faktor uspeha ili neuspeha banke,
danas i u savremenim bankarskim institucijama razvijenih zemalja, kao to je to,
recimo ameriko bankarstvo, za sprovoenje daljih reformi u bankarstvu, osea se
nedostatak upravo kvalitetnog menadmenta. Odnosno, ak i tamo se osea nedostatak
strunih i savremeno obrazovanih i osposobljenih bankara, koji imaju i znanja i
sposobnosti za preduzimanje rizika u bankarskim poslovima. 256
256
210
BANKE I RIZICI
Kreiranje ili uveavanje vrednosti ili bogatstva deoniara bi trebalo biti jedan od
najvanijih ciljeva banke kao finansijske institucije. I zaista, svaka konsolidacija i
povezivanje u industriji finansijskih usluga, obavlja se u nameri da se pobolja
uveavanje vrednosti deoniara kombinovane finansijske institucije. Postoji nekoliko
tehnika za merenje internih performansi koje se u banci mogu koristiti za procenu
uveavanja vrednosti deoniara. Te tehnike obuhvataju: 258
(1) procenu rizika (risk assessment),
(2) dodatu ekonomsku vrednost (economic value added ili EVA), i
(3) balansiranu bodovnu kartu (balanced scorecard ili BSC).
(1) Procena rizika je metod koji fokusira procenu rizika i rizika upravljakih jedinica
u cilju merenja uveavanja vrednosti deoniara. Ovaj metod obuhvata aktivnost
identifikacije svih tipova rizika ukljuivi: kreditne, trine, strategijske, operativne i
politike rizike. Finansijska institucija treba inkorporirati sve tipove potencijalnih
rizika u njen interni model rizine vrednosti (value-at-risk ili skraeno VAR), koji
determinie projektovani iznos maksimalnog gubitka pojedinog portfolija tokom datog
perioda.
Procene rizine vrednosti treba da su bazirane i odreene na ponaanju i kretanjima
navedenih faktora rizika (kreditnog rizika, trinog rizika, rizika likvidnosti).
Finansijske institucije treba da mere i upravljaju prirodom internih odnosa svih
njihovih rizika i da ih minimiziraju na oprezno prihvatljiv nivo poslovnog rizika, u
nameri da uveaju kreiranu vrednost svojih deoniara.
BANKE I RIZICI
211
Robert S. Kaplan and David P. Norton: The Balanced Scorecard Measures that
Drive Performance, Harvard Business Review on Measuring Corporate Performance,
Harvard Business School Press, 1998, str. 123-215.
259
212
BANKE I RIZICI
finansijske indikatore,
satisfakciju korisnika,
interno poslovanje, i
porast zaposlenih i uenje.
BANKE I RIZICI
213
Milutin irovi:
1995.godine, str. 332.
260
214
Bankarski
menadment,
Ekonomski
institut,
Beograd,
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
215
Faza
strategijske
pripreme
Faza
pregovora i
istraivanja
Faza
finalizacije i
integracije
Analizira sopstvenu
banku
Utvruje vrednost
franize
Uveava vrednost
Razvija prodajni
dokument
Identifikuje
Finiira
strategiju
potencijalne
kupce
pregovora
Utvruje ponudu
Pregleda poreske
konsekvence
Pomae u dijalogu
BANKE I RIZICI
Pregleda konani
ugovor
Kompletira transakciju
sainiti strategijski plan (fokus, pravac i ciljeve banke za horizont tri do pet
godina),
formirati tim za fuziju i akviziciju (ljudi iz kljunih baninih funkcija),
sainiti plan fuzije i akvizicije (rok, strukturu transakcije, finansijske i poreske
apekte i strategiju pregovaranja),
utvrditi kriterije za izbor kandidata (veliinu, lokaciju, kvalitet kreditnog
portfolija, miks aktive, strukturu obaveza, korisnike i trinu poziciju, nivo
kapitala i sistem isporuke),
izvriti identifikaciju kandidata,
izvriti anlizu kandidata, i
uraditi preliminarnu evaluaciju i finansijsku studiju izvodljivosti.
Druga faza fokusira proces fuzije i akvizicije koji se odnosi na pregovaranje i
istraivanje. Ova faza pokriva aktivnosti od inicijalnog kontakta izmeu kupca i
prodavca, do take na kojoj treba pripremiti finalni ugovor o fuziji ili akviziciji. U
ovoj fazi fuzije i akvizicije postoje etiri kljuna aspekta i to:
strategija pregovaranja,
kontakt sa kandidatom i preliminarni razgovori,
pismo namere, i
paljiva provera performansi i vrednosti banke.
finalizaciju ugovora,
saglasnost regulatora i deoniara,
kratki finalni pregled,
BANKE I RIZICI
217
finalizaciju transakcija, i
integraciju entiteta.
Obavljanje ove tri faze procesa: faza strategijske pripreme, faza pregovaranja i
istraivanja i faza finalizacije i integracije fuzije i akvizicije, spada u poslove novijeg
datuma, koji su sloeni, dugoroni i odgovorni, to zahteva izuzetno struan i
profesonalni odnos formiranih timova, menadment timova i organa upravljanja u
bankama.
8.4.4. Poslovne kombinacije i politike odgovornosti
Aktivnosti i transakcije fuzija i akvizicija banaka obavljaju se na postojeem tritu
izmeu banaka na istom tritu, bilo gradskom ili ruralnom, ili u varijanti proirenja
trita na razliitim lokalnim tritima. Vano je uoiti i praviti razliku izmeu
poslovnih kombinacija na postojeem tritu i poslovnih kombinacija na proirenom
tritu, zbog evaluiranja efekata i politika odgovornosti u poslovima fuzija i
akvizicija.
Fuzije i akvizicije, konsolidacije i povezivanja, su validne taktike pozicioniranja sa
namerom da pomognu kombinovanim kompanijama da se efektivnije bore na
globalnom tritu: (1) podravanjem postojeih poslovnih linija, (2) irenjem u nove
poslovne linije i (3) eliminisanjem ranijih konkurenata. U stvari, postoje dva tipa
poslovnih kombinacija u industriji finansijskih usluga: (1) konsolidacija i (2)
povezivanje, to pokazuje slika br. 8-9.264
Postojee
Poslovne
kombinaci
je
Konsolida
cije
Povezivan
je
trite
Proireno
trite
Postojee
trite
Proireno
Slika br. 8-9: Poslovne kombinacije u procesu fuzija i trite
akvizicija
Ibidem, str. 74-76. U periodu od 1990. do 1999.godine nastale su mnoge fuzije i
akvizicije banaka u SAD i u svetu. Meu najveim se smatraju: Citicorp i Travelers,
Bank Ameica i Nations Bank, Deutsche Bank i Bankers Trust, Union Bank o9f
Swizerland i Swiss Bank Corporation, Wells Fargo i Norwest, Socete Generale i
Paribus, Bank One i First Chicago, Bank Boston i Fleet Financial Group, itd. Tako je
u 1998.godini, vrednost fuzija i akvizicija banaka u SAD dostigla najvei nivo
vrednosti od 674 milijarde dolara. Najvie publikovana megafuzija bila je Citicorp i
Traveler sa procenjenom vrednosti kombinovane aktive od 669 milijaldi dolara, koja
je obuhvatala razliite finansijske usluge kao to su komercijalno bankarstvo,
investiciono bankarstvo, upravljanje aktivom, brokerske poslove sa hartijama od
vrednosti i osiguranje imovine, osiguranje od nesreih sluajeva i ivotno i osiguranje.
264
218
BANKE I RIZICI
Regulaci
ja
kapitala
Politike
odgovorn
osti za
fuzije i
akvizicije
Trina
disciplin
a
265
BANKE I RIZICI
Finansijski izvetaji i
raskrinkavanje
Izvetavanje interne
kontrole
Supervizorsko evaluiranje
izvetaja
Modeli austiranja trinog
rizika
219
220
BANKE I RIZICI
Trei deo:
UPRAVLJANJE PORTFOLIO
RIZICIMA BANKE
BANKE I RIZICI
221
222
BANKE I RIZICI
Glava 9.
KONCEPT PORTFOLIO
UPRAVLJANJA RIZICIMA
BANKE
BANKE I RIZICI
223
evaluaciju sigurnosti,
odluku o alokaciji aktive,
portfolio optimizaciju, i
merenje performansi.
267
224
225
Plasmani
sredstava:
sredstava:
Tui
Produktivni:____
izvori:______92%
__70%
tednja
krediti
graana
hartije
depoziti
Neproduktivni:_
privrede
__30%
uzeti krediti
gotovina
Vlastiti izvori:
rezerve
deoniki
fkiksna aktiva
kapital________8
UKUPNO:
%
Slika
br.
9-1:
Struktura
izvora
i plasmana banke
100%
UKUPNO:
Kao to pokazuje slika 7-1, plasmani banke, 100%
gotovo u celini, baziraju na izvorima na
koje banka plaa kamatu (92%). To su produktivni plasmani na koje banka naplauje
kamatu od strane korisnika kredita (70%). Vei deo produktivnih plasmana ine
krediti, dok je manji deo usmeren u hartije od vrednosti. Znaajan deo aktive ine
neproduktivni plasmani banke kao to su: gotovina ukljuiv i iro raun banke,
obavezna rezerva i fiksna aktiva. Stavke gotovine i rezervi su uslov kontinuiteta
finansijskog poslovanja banke. Saldo gotovine i iralnog novca predstavlja uslov
blagajnikog i bezgotovinskog poslovanja banke, delom na njega utiu propisi i
tendira da bude optimiziran. Obavezna rezerva je stvar propisa, dakle predstavlja
obavezu, dok fiksna aktiva predstavlja uslov osnivanja i rada banke kao institucije.
Komercijalna banka je specifina institucija koja posluje sa tuim novcem. Prema
datoj slici 7-1 jasno se vidi, da komercijalna banka koristi i do 92% tuih izvora na
koje plaa kamatu i da mora voditi rauna o to veem ueu produktivne aktive u
odnosu na neproduktivnu aktivu koja ne donsi prihode. Dakle, u ovom smislu postoji
velika razlika izmeu, na primer, proizvodnog preduzea i banke. Preduzee kupuje
repromaterijal, prerauje ga u gotove proizvode i njih kao svoju robu prodaje na
tritu. Banka ne kupuje svoje izvore tednju graana, depozite privrede, uzete
kredite, ona ih samo koristi pod odreenim uslovima plaa odreenu kamatu za
korienje tog novca. Na strani pasive banke, tano se zna kome pripada svaki dinar
tednje, depozita, kredita. To su obaveze banke i banka u svakom trenutku mora biti u
226
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
227
228
BANKE I RIZICI
Ova merenja mogu da budu odreena i izvedena od strane nezavisne funkcije analize
kredita i kreditna politika se moe prema bodovima i rangirati, te tako izraziti
performanse kreditne politike banke.
9.2.2. Ocenjivanje rezultata kreditnog procesa u banci
Kreditni portfolio trebalo bi da se prati u estim intervalima po pitanju prosenog
rizika prema rejtingu odreenom od strane kreditnih menadera, u njihovom
normalnom procesu rejtinga. Viim nivoima rizika trebalo bi dati neznatno vei
ponder u cilju da se osigura postojea pozicija. Definicije kategorije rizika trebalo bi
da poinju sa tekuim regulatornim definicijama i tada ih proiriti zakljucima o
kvalitetu na osnovu preciznije skale gradacije.
Rejting ponderisanog prosenog rizika za banku trebalo bi da bude u nadlenosti
grupe koja se bavi kreditnom politikom, a koja je istovremeno i odgovorna za
Ibidem, str. 175.
BANKE I RIZICI
270
229
Ocena performansi kreditnog menadment tima ili referenta, moe se izvriti preko
sledei elemenata:
Ovo su elementi na koje mogu uticati kreditni menaderi i kreditni referenti, to moe
detaljnije da osvetli kvalitet kreditnog procesa banke.
9.2.3. Merenje performansi kreditnog portfolija banke
Polazei od stvarnog stanja u naim bankama, kreditni portfolio predstavlja, ne samo
kljuni deo, ve najvei, dominantni deo aktive. Hartije od vrednosti uestvuju
simbolino u aktivi, a po svojoj prirodi i siromatvu asortimana ne spadaju u rizine
plasmane banke. Imajui to u vidu, kvalitet plasmana banke moe se izraziti
uglavnom preko dva pokazatelja:
kvalitetom aktive i
kvalitetom kreditnog portfolija.
Kvalitet aktive ukazuje na kreditni rizik sa kojim se banka susree u svom poslovanju.
Volumen nenaplaenih plasmana, a posebno kredita, koji se nalazi u aktivi, moe
imati za posledicu, ne samo smanjenu profitabilnost, ve moe negativno da utie i na
likvidnost, ali i da ugroava i solventnost banke. Kvalitet aktive meri se: ueem
kreditnih plasmana u ukupnoj aktivi i odnosom produktivne prema ukupnoj aktivi.
271
230
BANKE I RIZICI
272
231
232
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
233
234
BANKE I RIZICI
trokova finansiranja,
oekivanih promena kamatne stope, i
oblika krive prinosa.277
BANKE I RIZICI
235
236
BANKE I RIZICI
strategiju merdevina, i
strategiju tegova.
10% od
ukupnih
portfolio
sredstava
280
BANKE I RIZICI
1
10
Godine
dospea
237
50% na
kratki rok
50% na
dugi rok
10
%
5
55
% od
%
ukupni
h
281
Ibidem,portfoli
str. 286.
o
sredst
238
ava
16
17
25
10
Godine
dospea
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
239
240
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
241
Glava 10.
UPRAVLJANJE RIZIKOM
KREDITNOG PORTFOLIJA
BANKE
242
BANKE I RIZICI
244
BANKE I RIZICI
komercijalni krediti,
stambeni krediti i/ili
potroaki krediti.
Svaka od navedenih grupa kredita moe da obuhvata razne vrste kredita kao na
primer: komercijalni krediti obuhvataju kredite privredi: za poveanje obima
proizvodnje, kredite za izvoz roba i usluga, kredite za uvoz robe i usluga, zatim
kredite industrijskim preduzeima i firmama, kredite trgovini itd; kredite stanovnitvu:
stambene kredite, potroake kredite i agrarne kredite.
Prema tome, kreditni
karakteristinih elementa:
portfolio
banke
podrazumeva
postojanje
sledeih
Kreditni
menadment tim
Kljuni ciljevi
kreditnog portfolija
Obim
Struktura
Usluge
Kreditni portfolio:
Koncentracija
Dospee
Kamatne stope
Obezbeenja
Namena
Trendovi i kretanja
Naplata
Cena
Profit
Kreditna politika:
Vrsta posla
Struktura kredita
Kontrola kredita
Zakonski uslovi
Usklaenost sa politikom
banke
289
246
BANKE I RIZICI
koncentracija,
dospee,
visina kamatne stope,
vrsta obezbeenja kredita,
namene kredita, i
trendovi kretanja.
Dobar deo tih uslova obezbeuje se preko uticaja kreditne politike kao to su: vrsta
posla, struktura kredita, kontrola kredita, zakonski uslovi, usklaenost sa politikom
banke. Ostali uslovi reguliu se planom, a kreditni menaderi tekuim odlukama
dopunjuju potrebne elemente. Odnos izmeu ovih razliitih uticaja je direktan i
interaktivan. Menadment tim i kreditni menaderi oblikuju kreditni portfolio banke.
Na kreditne menadere utie opredeljenje banke izraeno kroz kreditnu politiku banke
s jedne strane, i elja za liderstvom, s druge strane. Na kreditni proces, pored kreditnih
menadera, utiu i drugi faktori kao to je analiza kreditnog portfolija. Uticaj faktora i
kreditnih procesa pokazuje navedena slika br. 10-2.
Kreditna
politika
Liderstvo
Menaderi
kreditnog procesa
Nezavisno
praenje
kredita
KREDITI
Analiza
kreditnog
portfolija
R E Z U L T A T:
Mali gubici i
rezerve
Visok kvalitet
Slika br. 10-2: Uticaj kreditnih procesa na kreditni portfolio
prihoda
Uspeno upravljanje rizikom kreditnog portfolija putem kreditnih procesa dovodi do
pozitivnih rezultata, koji se manifestuju kao: mali gubici i rezerve i visok kvalitet
prihoda.
10.1.4. Principi kreditiranja u uslovima rizika
BANKE I RIZICI
247
Roger H. Hale: Credit analysis A Complete Guide, John Wiley & Sons, New
York, 1983, str. 213-218.
248
BANKE I RIZICI
Ako kredit treba da bude garantovan, budite sigurni da interes garanta treba
proveriti isto tako dobro kao i zajmotraioca.
Pogledajte, gde treba da se potroi banin novac.
Prvo mislite na banku. Rizik raste kada se kreditni principi prekre.
Postoji nekoliko formi kriterija koji slue kao opta baza za evaluiranje svih tipova
bankarskih kredita. Najpoznatiji meu njima je kriterijum poznat kao tri P (three P):
prikladnost araniranja povrata kredita (payment),
validnost svrhe za koju se kredit odobrava (purpose, i
sigurnost konane naplate kredita (protection).292
Sigurnost naplate kredita je sadrana u prva dva kriterija, ali ukljuuje i dodatna
tehnika razmatranja zatite protiv nepredvienih okolnosti. Smatra se, da je
kreditiranje vie umenost nego nauka. Poenta je u tome, da banka ignorie rizik ili
prinosi rtvu razumnoj sigurnosti. Kredit za koji je jasno da je nesiguran, banka ne bi
trebalo da ga odobri. Meutim, apsolutne sigurnost nema. Ona nije ak ni najbolja
mera pouzdanosti, pa kompetentan i sa bogatom matom kreditni referent, moe esto
da aranira siguran kredit i u graninim kreditnim situacijama.
Analiza kvaliteta kredita vri se na dva nivoa: (a) na nivou specifinih racio
pokazatelja: miksa kredita, dospee kredita, racija kreditnih gubitaka i analize zarade;
i (b) na nivou limitirajuih faktora: nivoa do kojeg krediti nose rizik i da li su
dozvoljeni dodatni, kako se reflektuju na karakteristike portfolija i kreditnu politiku,
nivo do kojeg zarada na kredite znaajno reflektuje veu zaradu nego konkurencija,
koja moe odrati vee potencijalne kreditne gubitke od rizinijih kredita
obezbeivanjem vee zarade.
10.2. KREDITNI RIZIK BANKE
10.2.1. Sutina kreditnog rizika zajmotraioca
Rizik je neraskidiva komponenta svakog prosenog ili normalnog kreditnog posla.
Zato banka kao kreditna institucija mora obaviti sva prethodna sagledavanja i analizu
poslovanja zajmotraioca, kako bi se preventivno, ali i posledino, zatitila od
moguih kreditnih rizika. Kreditni rizik banke podrazumeva nemogunost ili
nevoljnost zajmotraioca da odobreni i iskorieni kredit moe i hoe da vrati banci.
Na mogunost i volju zajmotraioca ili korisnika kredita utiu mnogobrojni faktori,
kako oni koji su pod kontrolom zajmotraioca (endogeni faktori delokrug
Frank P. Johnson and Richard D. Johnson: Commercial Bank Management, The
Dryden Press, New York, 1985, str. 285.
292
BANKE I RIZICI
249
294
F. Leitner: Bilanztechnik und Bilanzkritik, X Aufl. Berlin, 1933. godine, str. 303.
250
BANKE I RIZICI
Kreditni rizik je izraen kroz kvalitet kredita, koji zavisi od uspenosti banke, da
savlada prepreke na putu sigurnosti vraanja kredita. Naime, u celokupnom procesu
kreditiranja, samo se dve take smatraju uspenim i izvesnim: prva kada se kredit
odobri, a druga kada se kredit vrati. Sve ono to se deava izmeu ove dve take je
neizvesnost i borba banke sa korisnikom kredita, da bi se kredit vratio o roku ili
uopte vratio. Moda o tome moe vie da kae sledea slika br. 10-3, koja ilustruje
sigurnosne zone plasiranih sredstava, odnosno kredita sa odgovarajuim
obezbeenjima sigurnosti vraanja kredita. 297
252
BANKE I RIZICI
utrivost zaloge.
253
Duane B. Graddy and Austin H. Spencer: Managing Commercial Banks Community, Regional and Global, Prentice Hall Englewood Cliffs, New Jersey, 1990.
godine, str. 458.
300
254
BANKE I RIZICI
KR
ED
ITN
IR
IZ
IK
S
p
o
s
o
b
n
o
s
tp
la
}
a
n
ja
Vo
ljaza
p
la
}
a
n
je
m
-k
a
ra
k
te
r
-k
a
p
a
cite
t
-k
a
p
ita
l
- k
o
la
te
ra
l
-u
s
lo
v
i
Kre
d
iti p
riv
re
d
i
M
e
re
:
- Fin
a
s
ijs
k
i ra
c
io
-D
u
n&B
ra
d
s
tre
e
t
N
AC
IS
, itd
- Z-S
C
O
R
E
Kre
d
iti
g
ra
|a
n
im
a
M
e
re
:
- Kre
d
itn
i izv
e
{
ta
j
-S
ta
b
iln
o
s
tp
o
s
la
- Vla
s
n
i{
tv
o
- im
o
v
in
a
-D
ru
g
id
u
g
o
v
i
-C
R
E
D
IT
-S
C
O
R
E
2
3
)
PR
IH
VATAN
JE
O
D
B
IJAN
JE
C
e
n
ak
re
d
ita
P
rin
o
s
M
a
k
s
im
izira
n
jeb
o
g
a
ts
tv
a
a
k
c
io
n
a
ra
R
izik
U
d
o
v
o
lja
v
a
n
jeza
h
te
v
im
a
za
{
tite
p
o
tro
{
a
~
a
Slika br. 10-4: ematski prikaz taaka rizika u procesu odobravanja kredita
10.3.2. Kreditna analiza i ocena kreditne sposobnosti
Osnovni razlog za izradu kreditne analize poslovanja zajmotraioca je merenje rizika
ili neplaanja odnosno nevraanja kredita koji treba da mu se odobri. Mnogi faktori
mogu uticati da poslovanje zajmotraioca u budunosti bude nedovoljno rentabilno ili
ak nerentabilno da zajmotrailac ostvari gubitak. Uzroci takvom poslovanju
zajmotraioca mogu biti razliiti, poev od uzroka izazvanih viom silom (vremenske
nepogode, poplave, sue, grad, politiki nemiri, rat), uzroka ekonomske prirode
odnosno trinih faktora (opta privredna recesija, inflacioni trendovi, energetska
kriza), pa do kadrovskih faktora, kao to su planirane ili neplanirane promene
menadmet tima, odlazak ili smena pojedinih visoko strunih specijalista itd.
Osnovna svrha izrade kreditne analize je, da utvrdi postoji li i da li e i ubudue
postojati volja i sposobnost odnosno mogunost zajmotraioca da otplauje eventualno
BANKE I RIZICI
255
256
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
257
258
BANKE I RIZICI
Naa savremena bankarska praksa je u dobroj meri prihvatila metode analize kreditne
sposobnosti zajmotraioca prema praksi banaka u visoko razvijenim trinim
privredama, kao to je to SAD. U praksi amerikog poslovnog bankarstva, u analizu
kreditne sposobnosti zajmotraioca obino se ukljuuje ve navedenih pet faktora, tzv.
five Cs of credit, kao to su:
(1)
(2)
(3)
(4)
(5)
Ovih pet navedenih faktora upravljanja kreditom (Cs) izraava se i kao: (1) karakter,
dobar graanin (character ili good citizen), (2) kapacitet ili tok gotovine (capacity
ili cash flow), (3) kapital ili bogatstvo, (capital ili wealth), (4) zaloga ili
obezbeenje, (collateral ili security) i (5) uslovi ili ekonomski ambijent (conditions
ili economic environment). 305 Veze i karakteristike navedenih faktora sa vrstama
rizika pokazuje pregled br. 10-2.
Pregled br. 10-2: Veze faktora ocene kreditne sposobnosti i rizika
1. Karakter (character)
- dobar graanin
- moralni rizik
2. Kapacitet (capacity)
- tok gotovine
- poslovni rizik
3. Kapital (capital)
- bogatstvo
- imovinski rizik
4. Kolateral (collateral)
- sigurnost
- rizik zaloge
5. Uslovi (conditions)
- konjunktura
- trini rizik
Prva etiri kriterijuma odnose se na ocenu sposobnosti plaanja zajmotraioca, dok se
peti kriterijum odnosi na opte uslove poslovanja u grani zajmotraioca. 306
(1) Karakter zajmotraioca
Regional and Global, Prentice-Hall Englewood Cliffs, New Jersey, 1990. godine, str.
459-460, i druga literatura, koja je koriena u ovom radu, a nalazi se konkretno
navedena u spisku literature.
Sinkey, ibidem, str. 495.
Dr Boko ivkovi i Zorica Vidi: Analiza i ocena kreditne sposobnosti preduzea
u amerikom komercijalnom bankarstvu, Jugoslovensko bankarstvo 5/89, UBJ,
Beograd, maj, 1989. godine.
305
306
BANKE I RIZICI
259
260
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
261
262
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
263
264
BANKE I RIZICI
266
BANKE I RIZICI
(2.4.) Koeficijent obrta fiksnih sredstava (fixed asset turnover ratio) je finansijska
mera korienja kapaciteta. Ona pokazuje koliko su postrojenja i oprema neophodni za
podrku novane jedinice prodaje. to je vei koeficijent, to je vea efektivnost
korienja fiksne aktive.
(2.5.) Koeficijent obrta ukupne aktive (total asset turnover ratio) je pokazatelj
prodajnog autputa po novanoj jedinici ukupne aktive. Ovaj koeficijent pokazuje
adekvatnost obima prodaje u odnosu na ukupne resurse (aktivu) firme.
(3) Raciji finansijskog leverida ili poluge (financial leveradge ratios) su koeficijenti
za merenje sposobnosti firme za sticanje i servisiranje dodatnog duga.
(3.1.) Stopa zaduenosti (debit ratio) pokazuje procenat ukupnih resursa obezbeenih
od kreditora. Ponekad pokazuje drugaije odnosno indicira moguu zatitu kreditora
od pogoranja vrednosti aktive.
(3.2.) Odnos ukupnog duga prema deonikom kapitalu (debit to equity ratio) je
pokazatelj zaduenosti na novanu jedinicu deonikog kapitala.
(3.3.) Koeficijent pokrivenosti kamate (interest coverage ratio) pokazuje odnos
zarade pre poreza prema ukupnoj plaenoj kamati.
(3.4.) Koeficijent pokrivenosti fiksnih obaveza (fixed charge coverage ratio)
pokazuje odnos raspoloivog prihoda za izmirenje fiksnih obaveza.
(4) Raciji profitabilnosti (profitability ratios) reflektuju sposobnost menadmenta da
koristi resurse firme u generisanju profita.
(4.1.) Stopa mare bruto profita (gross profit margin ratio) je najvaniji element u
odreivanju konanog nivoa profitabilnosti. To je komparacija prihoda koji potie od
prodaje proizvoda prema trokovima proizvodnje odnosno nabavke (u trgovini)
prodate robe.
(4.2.) Stopa mare prinosa (net profit margin ratio) pokazuje odnos neto profita
prema vrednosti neto prodaje, odnosno pokazuje koliko se ostvaruje prinosa na
novanu jedinicu vrednosti prodaje.
(4.3.) Stopa prinosa na ukupna sredstva (return on investment - total assets ratio) je
pokazatelj profitabilnosti ukupne aktive odnosno stopa prinosa na ukupna sredstva.
Pokazuje efikasnost upravljanja ukupno angaovanim sredstvima.
BANKE I RIZICI
267
268
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
269
270
BANKE I RIZICI
i odobriti investicioni kredit ili odbiti zahtev za investicioni kredit poto je analizom
projekta ocenjeno da ne obezbeuje dovoljnu sigurnost povraaja uloenih sredstava.
10.4.2. Sutina kreditne sposobnosti investitora
Banka kao kreditor treba da kompleksno sagleda kako kreditne sposobnosti
zajmotraioca tako i valjanost svakog investicionog projekta zajmotraioca. Egzaktno
utvrivanje performansi i efektivnosti investicionog projekta u duem buduem
periodu treba da pokrije visok stepen rizika plasmana banke. U cilju zadovoljavanja
ovih kriterija, smatra se da je korisno da ovaj sloeni posao banke obave u tri dela:
(1) u prvom delu se putem optih metodolokih pristupa formira gruba slika
performansnosti i kreditne sposobnosti investitora, koja je u dobrom delu
standardizovana i predstavlja prvi selekcioni filter;
(2) drugi deo je znatno sloeniji i obuhvata kompleksnu i egzaktnu analizu
oekivanih finansijskih, ekonomskih i drutvenih efekata predloenog projekta;
(3) trei deo predstavlja sintezu analitikih ocena prva dva dela, tj. ocene kreditne
sposobnosti invstitiora i oekivane performansnosti predloenih projekata, kojom
se dolazi do elemenata za formulisanje konane kreditne odluke i izbora najboljeg
investicionog projekta. 320
U okviru prve grupe indikatora, tj. kod ocene kreditne sposobnosti investitora fokusira
se analiza profitabilnosti, kvalitet poslovne strategije i politike te stopa kapitalizacije
bilansa. Profitabilnost u proteklom periodu investitora je pouzdan indikator uspenosti
njegovog poslovanja. Kod novih preduzea ne postoji takav indikator i zbog toga se
ulaganja smatraju izuzetno rizinim. Fizionomija, struktura i adaptabilnost poslovne
strategije i politike su takoe dobri indikatori performansi zajmotraioca. Konano,
stopa kapitalizacije predstavlja pouzdan indikator stabilnosti investitora i krajnji izvor
za naplatu plasiranog zajma.
Druga grupa indikatora kreditne sposobnosti investitora obuhvata stepen
konkurentnosti na tritu, nivo tehnologije i opremeljenost proizvodnih kapaciteta,
stepen promenljivosti uslova privredne grane, sposobnost adaptacije, stepen inovacija i
timsko kreiranje poslovnih poduhvata. Trea grupa indikatora pokazuje stopu rasta
obima preduzea u proteklom periodu, stepen likvidnosti i solventnosti, sposobnost
servisiranja dugova i otplatne mogunosti i stepen zatienosti od strane drave. Pri
tome se naroita panja posveuje analizi determinanti uspenosti, razvoja i trine
propulzivnosti investitora. U okviru ocene kreditne sposobnosti zajmotraioca treba
sagledati kadrovske resurse, razvojnu perspektivu i marketing orijentaciju investitora.
320
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 366.
BANKE I RIZICI
271
G.T. Stevens, Jr.: Economic and Financial Analysis of Capital Investments, John
Wiley and Sons, New York, 1979. godine, str. 1-3.
322
272
BANKE I RIZICI
Donald S. Redding: Longer Term Lending, u knjizi: The Bankers Handbook, Third
Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs and Charls I. Walker, Dow
Jones-Irwin, Homewood Illinois, 1988. godine, str. 689-693.
323
BANKE I RIZICI
273
The Capital Budgeting Handbook, Edited by: Mike Kaufman, Dow Jones-Irwin,
Homewood, Illinois, 1986. godine, str. 399.
325
Joseph F. Sinkey, Jr.: Commercial Bank Financial Management in the Financial
Services Industry, MacMillan Publishing Company, New York, 1989. godine, str. 497.
326
Bryan E. Milling: Cash Flow Problem Solver Procedures and Rationale for the
Independent Businessman, Chilton Book Company, Rander, Pa., 1981. godine, str. 6.
327
Duane B. Graddy and Austin H. Spencer: Managing Commercial Banks Community, Regional and Global, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey,
1990. godine, str. 472.
324
328
274
BANKE I RIZICI
PRVA FAZA
- minus
DRUGA FAZA
=jednako
TRE] A FAZA
^ETVRTA FAZA
Saldo gotovine
Ako je
PETA FAZA
275
329
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 371.
276
BANKE I RIZICI
oceni mikroprofitabilnosti,
oceni drutveno-ekonomske efikasnosti,
oceni finansijske adekvatnosti, i
oceni elemenata neizvesnosti u realizaciji projekta.
BANKE I RIZICI
277
n Pt Tt
R
NSV =
+
T0
(1 + i)
t = 1 (1 + i)
332
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 379-385.
278
BANKE I RIZICI
gde je:
NSV = neto sadanja vrednost investiocionog projekta
To = inicijalno investiciono ulaganje
Tt = kontinuelna investiciona ulaganja
Pt = efektivni prinosi projekta
n = ekonomski vek projekta
R = rezidualna vrednost
i = diskontna stopa
Prema rezultatima primene navedenog obrasca, selektivni indikatori su:
NSV > 0 = rentabilan i prihvatljiv projekat
NSV = 0 = marginalno rentabilan i prihvatljiv projekat
NSV < 0 = nerentabilan i neprihvatljiv projekat
(2) Metod interne stope profitabilnosti (ISP). Podrazumeva ocenu validnosti
investicionih projekata putem diskontovanja novanih tokova. Dok metod NSV
iskazuje profitabilnost preko pozitivnih efekata na uveanje trine vrednosti projekta,
dotle metod ISP ukazuje na vremensku strukturu novanih tokova putem korienja
prihvatljive stope prinosa. To je stopa kod koje se NSV izjednaava sa nulom. Prema
tome, ISP treba da pokae prosean godinji prinos koji je dovoljan da se pokriju
investiciona ulaganja u odreenom periodu. Dobija se na osnovu sledee jednaine:
n
Pt Tt
t=1
(1+ i)
ISP =
= T0
ISP koja svodi NSV na nulu ujedno oznaava i prag profitabilnosti i prihvatljivosti
odreenog investicionog projekta. Projekti koji imaju prosenu stopu finansiranja
iznad tako utvrene ne mogu biti prihvaeni. Osnovna slabost ovog metoda je
nekorespondentnost sa trinim stopama prinosa i rangovima rizinih grupa projekata.
Kritini selekcioni kriterij jeste da interna stopa profitabilnosti konkretnog projekta
bude iznad unapred utvrene minimalne stope. Marginalno prihvatljivi projekti su u
uslovima ravnotee, a neprihvatljivi u uslovima nie interne stope profitabilnosti
odreenog projekta u odnosu na minimalnu stopu.
(3) Metod povraaja uloenih sredstava (PUS). To je metod selekcije, koji se zasniva
na osnovu utvrivanja vremena potrebnog za formiranje dovoljnog obima akumulacije
za vraanje uloenih investicionih resursa. Likvidnost je u ovom metodu je kritian
kriterij selekcije, dok je u prethodna dva profitabilnost. Period povraaja uloenih
sredstava se utvruje prema sledeoj relaciji:
BANKE I RIZICI
279
Prora un
tro kova
Priprema proforma
finansijskih izve taja
Procena
profitabilnosti
Inputi tehni ke
analize
Revizija tr ine
studije i tehni ke
analize
kovi finansiranja
280
BANKE I RIZICI
simulacija izlaza i na taj nain dobile informacije o rizicima odnosno o tome kakva je
postojanost projekta.
Na osnovu ovih podataka moe se doi do projekcije oekivanog toka gotovine.
Proces oekivanog toka gotovine i proces kvantifikacije rizika i faze pozicioniranja
projekata prikazuju se na slici br. 10-7.334
Model sistema
projekta (struktura i
uvid)
Podaci o projektu i
me usobne veze
(merenje problema
Simulacija izlaza
(Hiller - Monte Carlo )
Informacija o riziku
(postojanost p rojekta)
Oekivani tok
gotovine - projekcije
Ostale informacije
o riziku
Klasifikacija
projek ata po riziku
Procena i
miljenje menadera
Odluka o projektu
(prihvaen / odbijen)
281
336
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 396.
282
BANKE I RIZICI
poslovni rizici,
kreditni rizici,
inflacioni efekti,
ubrzana depresijacija instalisanih kapaciteta,
poreska optereenja.
283
Svaki rang projekta ima odgovarajue koeficijente rizika. Diskontna stopa treba da
bude korigovana odgovarajuim koeficijentima rizika pojedinih kategorija projekata.
Na taj nain e se dobiti pravi indikatori profitabiliteta investicionih projekata i
stvoriti mogunost izbora najboljih pravaca alokacije proizvodnih resursa. Kamatna
stopa kreditora treba da bude korigovana odgovarajuim indeksima oekivane
inflacije.
10.5. UPRAVLJANJE RIZIKOM KREDITIRANJA STANOVNITVA
10.5.1. Vrste kreditiranja stanovnitva
Podruje kreditiranja stanovnitva podrazumeva odobravanje raznih vrsta, uglavnom
namenskih kredita: za podsticanje raznih vidova potronje i reavanje primarnih
stambenih potreba, te poljoprivrednom stanovnitvu za obavljanje, razvoj i
unapreenje poljoprivredne delatnosti. Naravno, ima autora koji tu podelu vre i na
drugi nain (krediti koji se vraaju u ratama - otplatama i koji se vraaju odjednom u
ukupnom iznosu).338
Mi emo se ovde, pored navedene klasifikacije, zadrati na analizi, predvianju i
upravljanju rizikom tri grupe kredita: 339
(1) potroaki krediti,
(2) stambeni krediti i
337
284
BANKE I RIZICI
Agrarni krediti spadaju u najstarije bankarske zajmove. Agrar finansiraju banke, druge
finansijske institucije i drava. Meu najee koriene agrarne kredite moemo
navesti sledee:
-
BANKE I RIZICI
285
Osnovne karakteristike ove tri grupe kredita stanovnitvu mogu se svesti na sledee:
-
Bank Credit, edited by: Herbert V. Prochnov, Harper & Row Publishers, New York,
1981. godine, str. 199-200.
341
286
BANKE I RIZICI
Dobar broj banaka se koristi tzv. kredit skoring sistemom. Ovaj sistem koristi
numeriku formulu da predvidi i kvantificira rizik traioca kredita preko odreenih
specifinih taaka i karakteristika traioca kredita kao to su:
(1) prihod,
(2) tekui nivo duga u odnosu na prihod i
(3) vreme (godine) na sadanjem poslu.
Vrednost kriterija je takva, da vei broj bodova predstavlja i vei nivo kreditnog
rizika. injenice iz prolosti obezbeuju indikaciju za budue ponaanje traioca
kredita, ali novi kredit ili produenje kredita uvek sa sobom nosi rizik. Budunost je
uvek neizvesna, poto se menjaju i ljudi i prilike.
Pored prikupljenih podataka, za banku je vano da se obavi razgovor (intervju) sa
traiocem kredita. Intervju treba da obavi nadleni kreditni referent. Putem intervjua
je vano da se utvrdi zato i na osnovu ega je trailac kredita izabrao ba ovu
banku:342
(1) Trailac kredita je doao na osnovu baninog oglasa u novinama.
(2) Trailac kredita je depozitar banke ili klijent odnosno komitetnt drugog odeljenja
banke.
(3) Banku je neko preporuio traiocu kredita.
(4) Trailac kredita treba finansijsku pomo i izabrao je posebno ovu banku.
10.5.3. Metode ocene kreditne sposobnosti
U osnovi, postoje dva metoda procene kreditne sposobnosti traioca koje koriste banke
kod potroakih i stambenih kredita. To su: (1) metod kritine procene i (2) empirijski
metod procene. Kod metoda kritine procene primarno je: iskustvo kreditnog
referenta, uvid u prihode zajmotraioca i konano obezbeenje kredita (collateral).
Nita manje nisu vane kreditna istorija i priroda zaposlenja zajmotraioca. Empirijski
metod ili sistem bodovanja kredita (credit scoring system) zasniva se na korienju
statistikih podataka i tehnike kao to je regresiona ili diskriminaciona analiza. Koriste
se podaci bazirani na fajlovima banke, ali se koriste i demografske i psihografske
karakteristike, kako bi se to preciznije procenio personalni kreditni rizik traioca
potroakog i stambenog kredita istiui pri tome u prvi plan njegove dobre i loe
strane.
Bank Credit, edited by: Herbert V. Prochnov, Harper & Row Publishers, New York,
1981.godine, str. 204.
342
BANKE I RIZICI
287
U cilju olakavanja praktinog rada na ovom poslu, u bankama se koristi tzv. sistem
bodovanja kredita (credit scoring system), gde bodovi indiciraju relativnu vanost
pojedinih posebno odabranih podataka i obeleja u proceni kreditne sposobnosti
traioca potroakog i stambenog kredita.
Sistem bodovanja potroakih i stambenih kredita prvi je uveo David Durand.343 Ovaj
sistem bodovanja se bazira na analizi dobrih i loih karakteristika odobrenih
potroakih i stambenih kredita od strane komercijalnih banaka. Ovaj model sistema
bodovanja bazira na sledeih devet faktora:
(1) Dob (starost):
0,01 bodova za svaku godinu starosti preko 20
godina, maksimum 0,30 bodova;
(2) Pol:
0,40 bodova za ensko, 0 bodova za ostale;
(3) Stabilnost boravka:
0,042 boda za svaku godinu na sadanjoj adresi
stanovanja, 0,42 boda makismum;
(4) Zanimanje:
0,55 bodova za bilo koje od dva dobra zanimanja,
0 bodova za bilo koje od dva loa zanimanja i
0,16 bodova za sva ostala zanimanja; 344
(5) Vrsta delatnosti:
0,21 bodova za zaposlenja kao to su industrija
iroke potronje, dravne slube, bankarski ili brokerski posao;
(6) Stabilnost zaposlenja:
David Durand: Risk Elements in Consumer Installment Lending, National Bureau
of Economy Research, New York, 1941. godine, str. 69.
344
Ibidem, str. 70.
343
288
BANKE I RIZICI
Bank Credit, edited by: Herbert V. Prochnov, Harper & Row New York, 1981.
godine, str. 156-157.
346
David R. Christenson: Agricultural Lending, u knjizi: The Bankers Handbook,
edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs and Charls E. Walker, Third Edition,
Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988. godine, str. 774.
345
BANKE I RIZICI
289
290
BANKE I RIZICI
Za hipotekarne (stambene) kredite veoma je bitna realna procena imovine, koja slui
kao kolateral odobrenog kredita. Naplata glavnice kod ovih kredita je relativno
sigurna, poto se krediti odobravaju do visine 80 % vrednosti kue (stana), tako da su
rizici gubitaka glavnice relativno mali. Meutim, rizici vezani za promenu kamatne
stope odnosno cene hipotekarnog kredita su brojniji. Ovi rizici mogu se pojaviti u tri
faze procesa: (1) u fazi kreiranja hipotekarnog kredita, (2) u fazi ulaganja u
hipotekarne kredite i (3) u fazi plaanja (otplate) hipotekarnih kredita. 348
(1) U fazi kreiranja hipotekarnog kredita, moe se pojaviti vezani (pipeline) rizik,
koji se javlja izmeu podnosioca zahteva za kredit i kreatora hipotekarnog kredita.
Ovaj rizik ima dve komponente: cenovni rizik i rizik deavanja (fallout risk).
Cenovni rizik nastaje u uslovima porasta kamatnih stopa na hipotekarne kredite, pri
emu se kreator hipotekarnog kredita obavezao da e kredit dati po nioj kamatnoj
stopi. To znai da e kreator morati da proda hipotekarni kredit ispod vrednosti koju je
dao, ili da ga zadri u svom portfoliju i da dobija kamatnu stopu koja je manja od
trine. Slian rizik nastaje kad trailac kredita odabere fiksnu kamatnu stopu.
Rizik deavanja (fallout risk) nastaje kada trailac kredita, po dobijanju pisma o
obavezi da kupi nekretninu, nee da kupi imovinu sredstvima koja je pozajmio od
kreatora hipotekarnog kredita. Glavni razlog takvog ponaanja traioca kredita je
znatno opadanje kamatnih stopa na tritu na hipotekarne kredite, pa je razumljivo da
se trailac ekonomski ponaa i trai alternativni izvor sredstava. Ovaj rizik je rezultat
injenice da potencijalni dunik ima pravo, ali ne i obavezu, da zatvori posao (ima
pravo da otkae ugovor).
Kreatori hipotekarnog kredita imaju nekoliko alternativa da bi se zatitili od
pomenutih rizika. Od cenovnog rizika tite se tako to mogu da dobiju obavezu
agencije ili privatne firme kojoj se planira prodaja hipotekarnog kredita u formi
forward ugovora. Kreator hipotekarnog kredita pristaje da isporui hipotekarni kredit u
budunosti i druga strana (neka od agencija ili privatna firma) pristaje da kupi
hipotekarni kredit u to vreme po odreenoj ceni (stopi).
(2) U fazi ulaganja, koja u hipotekarne kredite uglavnom vre tedionice i banke,
pojavljuju se osnovni rizici i to: kreditni rizik, rizik likvidnosti i cenovni rizik.
Kreditni rizik nastaje u sluaju da vlasnik kue ne plati kreditnu obavezu. Kod
osiguranih hipotekarnih kredita, rizik je minimalan. Za kredite koji su osigurani kod
Franko J. Fabozzi, Franco Modigliani and Michael G. Perri: Fundation of Financial
Market and Institution, Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1994.
godine, str. 465-492.
348
BANKE I RIZICI
291
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 425-426.
292
BANKE I RIZICI
Glava 11.
BANKE I RIZICI
293
UPRAVLJANJE RIZIKOM
INVESTICIONOG PORTFOLIJA
BANKE
294
BANKE I RIZICI
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 431.
BANKE I RIZICI
295
296
BANKE I RIZICI
297
(2)
(3)
(4)
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 432.
298
BANKE I RIZICI
Deonice na tritu novca preko udruenih (mutual) fondova donose prihode koji se
zarauju primanjem kamate na novac koji ovi fondovi pozajmljuju dravi i
korporacijama. Kamatna stopa fluktuira svaki dan poto su krediti tako kratkoroni da
se svaki dan kompletira najmanje jedan kredit i jedan novi poinje sa novom
kamatnom stopom. Premda se ne moe predvideti kolike e se kamate zaraditi (to
zavisi od trendova kretanja kamatnih stopa), stredstva na tritu novca nude ogromnu
sigurnost plasmana.
Trite kapitala, kao to smo ve naveli, predstavlja po pravilu kupoprodaju
dugoronih hartija od vrednosti sa rokovima dospea iznad 5, 10 i vie godina. Deli se
na primarno i sekundarno trite kapitala. Primarno trite kapitala obuhvata prve
emisije hartija od vrednosti, a sekundarno trite znai njihovu drugu i svaku narednu
BANKE I RIZICI
299
npenzioni fondovi,
poslovne banke,
brokerske firme,
arbitrane firme,
internacionalni investori,
korporacije,
investicioni savetnici, i
osiguravajue kompanije.
300
BANKE I RIZICI
Pored navedenih kriterija, postoje i mnogi razliiti nivoi trita deonica i svaki od njih
ima svoj nain poslovanja. Pri tome treba imati u vidu, na primeru u SAD da su dve
berze primarne: The New York Stock Exchange (NYSE) i American Stock Exchange
(AMEX). Ostale berze su manje i imaju regionalni znaaj. Ove dve berze trae od
kompanija izdavalaca deonica ispunjavanje viih standarda nego ostale regionalne
berze. Da bi jedna kompanija dola na listu u njujorkoj berzi (NYSE), ona mora
obezbediti razmenu sledeih informacija: (1) istoriju kompanije, (2) finansijsku
strukturu, (3) veliinu - obim poslovanja, (4) veliinu prihoda, (5) podruje
poslovanja, (6) poziciju i stabilnost kompanije u industriji. Amerika berza (AMEX)
ima neto blae standarde nego njujorka berza (NYSE).
Ako berza prihvati kompaniju u listu, kompanija potpisuje ugovor sa berzom, kojim se
kompanija, izmeu ostalog, obavezuje da e redovno i aurno dostavljati navedene
informacije. Te informacije znae iznoenje u javnost svake promene sledeih
Pored berzi hartija od vrednosti, postoje i sledee vrste berzi: produktna berza,
berza plemenitih metala, berza krzna itd.
355
David Sutton: Understanding the Stock Market SelfTeaching Seminars, One of
Series of Hands On Workshops Dedicated to the Serious Investor, Probus Publishing
Company, Chicago, Illinois, 1989. godine, str. 20-21.
354
BANKE I RIZICI
301
Raspoloiv novac
Pojedinci
Preduzea
Banke
Drava
POSREDNIKA
FIRMA
Zadovoljenje
potreba novih ili
postojeih akcijskih
drutava
Kupljene akcije
Slika br. 11-1: Primarna kupoprodaja deonica
302
BANKE I RIZICI
Richard Saul Wurman, Alan Siegel, Kenneth M. Morris: The Wall Street Journal
Guide to Understanding Money & Markets, Access Press, New York, 1990. godine,
str. 44.
356
BANKE I RIZICI
303
Raspoloiv novac
Pojedinci
Preduzea
Banke
Drava
POSREDNIKA
FIRMA
Zadovoljenje
potreba drutva:
- preko drave
- preko kompanije
Kupljene
obveznice
Slika br. 11-2: Primarna kupoprodaja obveznica
Meutim, imalac ili vlasnik obveznice moe svoju hartiju od vrednosti prodati i pre
dospea. Tada se vrednost obveznice odnosno njena cena i prihod razlikuju od njene
nominalne vrednosti i naznaene kamate koju obveznica nosi. Upravo je to razlog da
se pre donoenja konane odluke o kupoprodaji hartija od vrednosti pribave
informacije o obveznicama ili deonicama kojima cena nije korektno odreena.
Da bi se investitor odnosno ulaga odluio koje obveznice da kupi a koje da proda,
potrebno je da koristi jedan od dva analitika postupka. Prvi postupak polazi od toga
da se uporedi prihod do dospea odreene obveznice sa prihodom do dospea za koju
investitor smatra da je odgovarajui, shodno karakteristikama obveznice i trenutnim
uslovima na tritu.
Ako je prihod do dospea obveznice vii nego odgovarajui prihod do dospea, onda
se za obveznicu kae da je potcenjena odnosno da joj je cena niska, i treba je kupiti.
Meutim, ako je, suprotno tome, prihod do dospea nii nego to bi bio odgovarajui,
onda se za obveznicu kae da je precenjena odnosno da joj je cena suvie visoka, i
treba je prodati. Drugi postupak podrazumeva da investitor proceni pravu odnosno
tzv. unutranju vrednost obveznice, pa je zatim uporedi sa trenutnom cenom te
obveznice na tritu. Ako je trenutna cena na tritu manja nego prava vrednost
obveznice, onda je ona potcenjena, a ako je vea, onda je obveznica precenjena. 357)
11.2.2. Plasman hartija preko meovitih fondova
Meoviti ili uzajmni (mutual) fondovi su u stvari kompanije koje udruuju novac od
svojih deoinara, u deonicama, obveznicama, dravnim hartijama od vrednosti i
kratkoronim instrumentima trita novca. 358 U stvari, poslovanje meovitih fondova
vode investicione kompanije, brokerske kue i neke finansijske institucije. Tako je
Gordon J. Alexander i William F. Sharpe: Analiza obveznica, Ekonomika,
Beograd, 11/91, str. 17.
358
Thomas Fitsch: Dictionary of Banking Terms, Barrons Business Guides, New
York, 1990. godine, str. 406.
357
304
BANKE I RIZICI
Sigurnost
slaba ka
veoma
slaboj
niska
niska ka
umerenoj
niska ka
umerenoj
niska ka
umerenoj
vrlo
visoka
Richard Saul Wurman, Alan Siegel and Kenneth M. Morris: The Wall Street
Journal Guide to Understanding Money and Markets, Access Press Publication, New
York, 1988. godine, str. 68.
359
BANKE I RIZICI
305
RAVNOTENI
FONDOVI investiranje
u meavinu obveznica i
svih deonica
FONDOVI
NOVANOG TRITA
BEZ POREZA investiranje u
kratkorone opte hartije
GRADSKI FONDOVI
ZA OBVEZNICE investiranje u opte
obveznice
nizak
umereno
ka
niskom
visoka
ne
umereno
ka
visokom
vrlo
visoka
nizak ka
umerenom
umeren
ka
visokom
umerena
306
BANKE I RIZICI
Ko daje
dividende?
Koliko je
likvidno
vae
investiranj
e.
Dividende se plaaju
vama direktno ili
vaoj brokerskoj firmi
za vas. Vi treba da
odluite, kako ete
reinvestirati dividende
i naplaenu kamatu.
Kada
prodajete,
morate ekati pet
radnih dana, pre nego
to se trgovina obavi i
tada va novac moete
primniti.
Evo nekoliko razloga zbog kojih se ulagai sredstava u cilju zarade preko kupovine i
prodaje deonica i obveznica i drugih hartija od vrednosti najee opredeljuju za
udruene (mutual) fondove izmeu drugih mogunosti finansijskog investiranja: 361
vea diversifikacija
profesionalni menadment
vei prihod
ekspertni menadment
lake investiranje
60 %
45 %
44 %
37 %
23 %
361
BANKE I RIZICI
307
Profit
PRODAJA
$ 500
Novac
komitenata
$ 1.000
$ 1.000
Kredit od
brokera
$ 1.000
$ 1.000
308
BANKE I RIZICI
Gubitak
PRODAJA
UZ
GUBITAK
$ 250
Novac
komitenata
$ 800
Kredit od
brokera
$ 1.000
$ 700
$ 1.000
8%
Ako kamatne stope
porastu, 6 3/4%
je manje
atraktivno...
... i vrednost obveznice
pada, poto je njen
prinos manji nego
nove obveznice
$ 1.200
Meutim, cena obveznice
raste, ako kamatna stopa
pada, poto je njen prinos
vei nego nove
5 1/2 %
$ 800
309
Zarada
(yield)
8 %
10 %
6 2/3 %
Ako se prodaje nova obveznica za $ 1.000 uz kamatu od 5 1/2 %, vi ete moi prodati
vau obveznicu, koja nosi kamatu 6 3/4 %, za vie nego to ste je platili, poto e
kupac biti voljan da plati premiju, da bi dobio veu kamatnu stopu, odnosno imao
veu zaradu.
Takvo kretanje kamatne stope dovodi do formiranja cene obveznice, to uz istu sumu
kamate, donosi imaocu razliitu stopu ili procenat zarade (yield).
11.2.4. Emitovanje i plasman hartijama kod nas
Poznata je injenica da kod nas itavih 54 godine nije bilo trita hartija od vrednosti,
odnosno berzanskog poslovanja. Da se samo podsetimo u najkraim crtama. Prva
berza u Srbiji poela je 3. januara 1895. godine u Beogradu i radila je do aprila 1941.
godine. Berza je i formalno nestala odlukom Vlade Srbije 1953. godine. Nakon
Drugog svetskog rata, dakle posle pune 54 godine, obavljene su prve berzanske
transakcije robnim hartijama od vrednosti 12. aprila 1995. godine.
Oigledno je da nemamo iskustva sa modernim poslovanjem na tritu hartija od
vrednosti. Naroito nemamo iskustva sa poslovanjem sekundarnog trita
podrazumevajui pri tome poslovanje raznim vrstama obveznica i deonica. Ono to
smo imali do sada, to je poslovanje sa blagajnikim i komercijalnim zapisima, dok je
za poslovanje drugim hartijama od vrednosti, naroito za deonice i obveznice,
potrebna razuena infrastruktura raznih posrednikih finansijskih institucija, od kojih
su kod nas samo neke u zaetku razvoja.
Naravno, nedostaje itav niz institucija, koje treba da omogue rad sekundarnog trita
kapitala. Novi zakonski propisi, upravo treba da omogue osnivanje, rad i poslovanje
brojnih institucija infrastrukture finansijskog trita posebno trita kapitala.
Polazei od takvog stanja na finansijskom tritu i tritu hartija od vrednosti,
ukazaemo samo na poetak rada primarnog trita, imajui na umu proces
emitovanja deonica, bilo kao prve emisije prilikom osnivanja deonikih drutava
tokom 1989. i 1990. godine ili naknadnih dodatnih emisija deonica za prikupljanje
dodatnog kapitala. Dravnih obveznica takoe nije bilo, sem emitovanja obveznica
zajma za preporod Republike Srbije tokom 1990/91. godine. Treba rei, da su se tada,
364
310
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
311
Zahtev za ocenu
boniteta
Miljenje o bonitetu
emitenta
NBS
Zahtev za odobrenje
emisije HOV
IZDAVALAC
( E M I T E N T)
hartija od vrednosti
Ugovor o
proizvodnji i
prodaji
hartija od
vrednosti
Dinarska
protivrednost
prodatih hartija
od vrednosti
Reenje o odobrenju
emisije HOV
Zahtev za kotaciju
hartija od vrednosti
Trite
kapitala
Odobrenje
kotacije HOV
BANKE
i drugi posrednici
Komisija
za HOV
Zahtevi za registraciju
emisije HOV
Ministarstvo
za finansije
Obavetenje o
registraciji
312
BANKE I RIZICI
Reakcija menadmenta
- nizak nivo rizika
- sporo kretanje
- retke odluke
- manje uesnika
- pozitivan tok gotovine
Reakcija menadmenta
- visok nivo rizika
- brzo kretanje
- uestale odluke
- vie uesnika
- negativan tok gotovine
BANKE I RIZICI
313
kvalitet plasmana,
dospee,
diversifikaciju,
trinu prou, i
oekivani prihod.368
314
BANKE I RIZICI
Poznati su i drugi indeksi. Tako, American Stock Exchange meri izvrenje aktivnosti
preko 800 kompanija pomou The AMEX indeks (Market Value Index). Poznat je
takoe i The NASDAQ indeks (National Market System Composite Index).
11.3.2. Performanse i bonitet hartija od vrednosti
Kvalitet hartija od vrednosti vezan je za njihovog izdavaoca odnosno emitenta. Ili jo
konkretnije, kvalitet hartija od vrednosti vezan je za sadanje i budue poslovanje
izdavaoca. Stoga je vano kako se meri kvalitet odnosno bonitet poslovanja emitenata
i kako se vrednuju ti podaci od strane zainteresovanih kupaca i prodavaca hartija od
vrednosti na tritu kapitala.
Kad je re o organizovanom tritu hartija od vrednosti, onda se mere i globalne
trine performanse trita hartija od vrednosti. Naime, za projekciju budueg kretanja
performansi hartija od vrednosti vano je poznavanje globalnih kretanja na tritu i
praenje zdravlja nacionalne ili meunarodne ekonomije.
Za praenje pulsa ekonomske aktivnosti u SAD koristi se davno uvedeni pokazatelj
pod imenom Dow Jones Index. To je, kako ga popularno zovu, indikator zdravlja
trita i sastoji se od etiri Dow Jones proseka, to se vidi iz pregleda br. 11-4.370
369
Ameriki ekonomista Charles Dow izradio je jo 1884. godine listu prosenih cena
od 11 reprezentativnih deonica: 9 eleznikih kompanija i dve proizvodne firme.
Publikovao je to u listu The Wall Street Journal, koji je osnovao i vodio sa svojim
partnerom Eddie Jones. U 1886. godini, ovaj list je publikovao Proseke na regularnoj
bazi. Originalni reprezentanti bilo je 11 sledeih kompanija: 1. Chicago & North
Western, 2. Delaware Lackawanna & Western, 3. Lacke Shore Line, 4. New York
BANKE I RIZICI
315
370
316
BANKE I RIZICI
prvi rang predstavljaju plavi ipovi (blue chips), tj. deonice amerikih
kompanija stare generacije (IBM, AT&T),
drugi rang su sekundarna emitovanja (secondary issues) tj. solidne i
dobrostojee kompanije, koje su samo malo slabije od onih iz prvog ranga,
trei rang su mlade i nove kompanije sa visokim potencijalom rasta tj. rastue
deonice (growth stocks),
etvrti rang su tzv. peni deonice (penny stocks), koje nemaju neku drugu
vrednost ve se oslanjaju na svoj pekulativni potencijal.
David Sutton: Understanding the Stock Market - The Investors Self - Teaching
Seminars, Probus Publishing Company, 1989. godine, str. 27.
371
BANKE I RIZICI
317
318
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
319
320
BANKE I RIZICI
x1
x2
x3
x4
BANKE I RIZICI
321
322
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
323
324
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
325
John Ward Logan: Managing the Investments Portfolio of the Bank, u knjizi: The
Bankers Handbook, Third Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs
and Charls E. Walker, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988. godine, str. 532545.
386
Duane B. Graddy and Austin H. Spencer: Managing Commercial Banks Community, Regional and Global, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1990.
godine, str. 310.
385
326
BANKE I RIZICI
brokersko trgovanje,
dilersko trgovanje, i
trino trgovanje.
328
BANKE I RIZICI
Zarada (yield) po
dospeu
najnia
Srednji kvalitet
srednje niska
pekulativni
srednje visoka
Propust neispunjenja
Bankrot
najvea
najvea
Rejtinzi:
Standard &
Moodys
Poors
AAA
Aaa
AA
Aa
A
A
BBB
Baa
BB
Ba
B
B
CCC
Caa
CC
Ca
C
C
DDD, DD, D
E
-
330
BANKE I RIZICI
R
a
s
p
o
n
P
r
i
h
o
d
a
premija za
izostanak
pla}anja
premija rizika
12 % obe}ani prihod do
dospe}a
9 % o~ekivani prihod do
dospe}a
8 % prihod do dospe}a
neke obveznice bez
rizika od izostanka
pla}anja, a sa sli~nim
rokom dospe}a i
kamatnom stopom po
0 % kuponu
332
BANKE I RIZICI
Glava 12.
UPRAVLJANJE RIZIKOM
PORTFOLIJA KAMATNE
STOPE
BANKE I RIZICI
333
395
334
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
335
336
'p
p
BANKE I RIZICI
Prva faza
S
t
o
p
e
Vreme
Slika br. 12-1: Faze ciklusa kamatne stope
BANKE I RIZICI
337
Pregled br. 12-1: Uticaj nivoa kamatne stope na tranju kredita i na likvidnost banke
Faza
Nivo kamatne stope
Tranja kredita
Likvidnost banke
I
Niska
Slaba
Maksimalna
II
U tranziciji od niske ka
U porastu
Opadajua
visokoj
III
Visoka
Jaka
Minimalna
IV
U tranziciji od visoke ka
U opadanju
U porastu
niskoj
12.1.3. Vrste i modeli obrauna kamatnih stopa
Banka kao finansijski posrednik posluje tuim sredstvima, bilo da su to depoziti kao
izvori sredstava bilo da su to krediti kao plasirana sredstva. Banka ostvaruje prihod
naplaujui aktivnu kamatnu stopu na razne oblike plasiranih sredstva, meu kojima
su najvanije razne vrste kredita i razne vrste hartija od vrednosti. Pasivnu kamatnu
stopu banka plaa na razne vrste izvora sredstava, meu kojima su najvaniji depoziti
privrede i graana (tednja). Suma ukupne aktivne kamate slui za podmirenje sume
ukupne pasivne kamate banke, a iz razlike aktivne i pasivne kamatne stope banka
podmiruje svoje operativne trokove.
Od toga na koji nain e banka vriti obraun ovih kamata na plasmane, koja
predstavlja prihod banke, a naroito kamata na kredite (poto kreditni portfolio ima
centralno mesto u aktivi svake komercijalne banke), zavisi veliina, realnost i
stabilnost prihoda banke. U uslovima estih ekonomskih promena i nestabilnosti na
finansijskom tritu, za banku je od primarnog znaaja da obezbedi projektovane
prihode i projektovanu rentabilnost odnosno profit i dividendu. Pri tome je od
izuzetnog znaaja na svakom kreditnom poslu ne samo obezbediti vraanje glavnice i
naplate ugovorene kamatne stope ve i da prihod banke od kamata ne bude
obezvreen usled promena u okruenju. To se postie primenom odgovarajuih
modela ugovaranja i obrauna kamatnih stopa na plasmane banke.
Razlikujemo nekoliko vrsta kamatnih stopa i modela za njihovo izraunavanje. Vrste
kamatnih stopa su: (1) nominalna kamatna stopa, (2) stvarna kamatna stopa, (3) realno
pozitivna kamatna stopa, (4) relano negativna kamatna stopa, (5) relativna kamatna
stopa i (6) konformna kamatna stopa.399 Sve navedene metode i modeli primene
Dr Jovan Rodi: Poslovne finansije, Ekonomika, Beograd, 1991. godine, str. 163165. Istu podelu kamatnih stopa nalazimo i u knjizi dr Nenada Vunjaka: Finansijski
menadment Poslovne finansije i poslovno bankarstvo, Ekonomski fakultet Subotica,
1994. godine, str. 295-297.
399
338
BANKE I RIZICI
KS =
K p K np
K Od
100
gde je:
Ks = stvarna kamata
Kp = plaena kamata banci po kreditu
Knp = naplaena kamata od banke po osnovu oroenog depozita
K = iznos odobrenog kredita
Od = oroeni depozit
(3) Realno pozitivna kamatna stopa. Postoji onda kad je nominalna odnosno stvarna
kamatna stopa vea od stope inflacije. Realni deo kamatne stope izraunava se
pomou sledee jednaine:
K rp =
K S Si
1+ Si
100
gde je:
Ks = nominalna odnosno stvarna kamatna stopa izraena decimalnim brojem,
Si = stopa inflacije izraena decimalnim brojem
BANKE I RIZICI
339
P 365
K S = 1+
1 100
100
gde je:
p = nominalna godinja kamatna stopa
d = broj dana za koji se rauna kamata
12.2. ANALIZA FAKTORA RIZIKA KAMATNE STOPE
12.2.1. Sutina rizika kamatne stope
Rizik kamatne stope u banci se definie kao mogunost promene kamatne stope u
budunosti, koja e prouzrokovati ostvarenje ekonomskog gubitka, koji banka nije
oekivala. Veoma je vano da se naglasi da rizik nastaje zbog mogunosti da se
kamatne stope mogu kretati razliito od onoga to menadment banke oekuje, to
rezultira u manjem kamatnom prihodu ili veim kamatnim trokovima od
anticipiranih. Rezultirajui gubitak se reflektuje na niu kamatnu maru, manju
vrednost aktive ili na oboje. 400
Dakle, rizik kamatne stope se manifestuje kao smanjenje prihoda banke usled promena
nivoa aktivnih kamatnih stopa. Dugo su kamatne stope, ne samo kod nas ve i u
razvijenim trinim privredama, bile stabilan finansijski parametar u ekonomskom
poslovanju banaka. Tek sa snanijim zahvatima deregulacije finansijskih trita,
pojavom jaih inflacionih trendova i naputanjem sistema fiksnih deviznih kurseva,
dolo je i do sve ee fluktuacije visina kamatnih stopa. To je dovelo do toga da su se
banke u razvijenim trinim privredama ve posle sedamdesetih godina, a nae banke
posle 1990. godine, susrele sa sasvim novim vrstama rizika, meu kojima je jedan od
Dr Ronald L. Olson: Evaluation of Financial Performance, u knjizi: The Bankers
Handbook, Third Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas I. storrs and Charls
E. Walker, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988. godine, str. 394.
400
340
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
341
342
BANKE I RIZICI
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
C
C
A
B
B
1
10
15
20
25
30
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 477.
BANKE I RIZICI
343
405
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 479.
344
BANKE I RIZICI
Teku}i i
istorijski
podaci
Menad`ment
politikei
prognoze
Du`ina
prognoziranog
perioda
Prognoze
finansijskihi
analiti~
kih
izve{taja
410
346
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
347
Cena
Cena obaveza se menja pre
cene sredstava (LRBA)
Neutralna
pozicija
Cena sredstava se menja pre
cena obaveza (ARBL)
348
BANKE I RIZICI
Kapital banke
kam
atno os etljivaak tiva
kam
atno os etljivapa siva
350
BANKE I RIZICI
Aktiva0
Pasiva
4 do 6
10 do
12
20 +
meseci godine
BANKE I RIZICI
351
352
BANKE I RIZICI
= 9,53
= 8,29
= 7,21
= 6,27
= 5,45
= 36,75
Krajem pete godine mora se vratiti dug po osnovu emitovane obveznice na strani
pasive. Nominalna vrednost obveznice je F = 100, kamatna stopa c = 8 %, i rok 5
godina. Za tu obveznicu dobijeno je 68 novanih jedinica poto je prodata uz diskont
kao i sve druge hartije od vrednosti bez kupona:
P=
100
(1,08 ) 5
= 68
Da bi izmirila dug od 100 novanih jedinica, banka angauje 36,75 novanih jedinica
prihoda, a za ostatak od 63,25 se zaduuje po kamati od 15 procenata (63,25 x 1,15) =
72,74. Krajem este godine banin dunik vraa kredit od 68 novanih jedinica i sa
kamatom za estu godinu 5,45 to je ukupno 73,45. U ovom sluaju prihodi su vei od
rashoda tako da je banka ostvarila profit od 0,71, a za toliko se poveao i njen kapital.
(3) Ako pretpostavimo da je kamatna stopa na finansijskom tritu pala na 3 %, tada
bi kapital banke porastao za 0,25 novanih jedinica. Znai da se kapital banke ne bi
smanjio, ve bi ostao isti ili se poveao bez obzira na promenu kamatne stope.
12.4. RELATIVIZACIJA RIZIKA KAMATNE STOPE
12.4.1. Strategija upravljanja rizikom kamatne stope
Upravljanje gap pozicijom banke odnosno upravljanje neto razlikom kamatne stope,
podrazumeva koordinaciju svih kategorija u bilansu banke na nain koji treba da
maksimizira profit akcionara - deoniara. Stvarna praktina primena upravljanja GAPom usmerena je na suavanje odnosa izmeu promenljivih stopa aktive (sredstava) i
promenljivih stopa pasive (obaveza).
Promenljive stope sredstava i obaveza su one koje e biti promenjene (rolled over) i,
dosledno tome, biti ponovo formirane (repriced) tokom planskog horizonta. U
BANKE I RIZICI
353
Obaveze - pasiva
po varijabilnoj
kamatnoj stopi
Obaveze - pasiva
po fiksnoj
kamatnoj stopi
Obaveze - pasiva
po varijabilnoj
kamatnoj stopi
Sredstva - aktiva
po fiksnoj
kamatnoj stopi
Obaveze - pasiva
po fiksnoj
kamatnoj stopi
Obaveze - pasiva
po varijabilnoj
kamatnoj stopi
354
BANKE I RIZICI
Obaveze - pasiva
po fiksnoj
kamatnoj stopi
Ciljni novani
GAP
Negativan
Nula
Pozitivan
Nula
U prvom sluaju, kad je ciljni novani GAP negativan, treba primeniti strategiju
uzimaj na krae - pozajmljuj na due. Kad je ciljni novani GAP pozitivan, treba
primeniti strategiju uzimaj na due - pozajmljuj na krae. U sluaju ciljnog
novanog GAP-a nula, strategija je neutralna pozicija.
12.4.2. Instrumenti relativizacije rizika kamatne stope
Po utvrivanju GAP-a osetljivosti bilansa banke na rizik promena kamatne stope,
treba koristiti odgovarajue instrumente za regulisanje i relativizaciju rizika odnosno
za zatitu od rizika promene kamatne stope. Najpoznatiji su tzv. heding metodi, koji
predstavljaju inovativna reenja za zatitu banke od izloenosti riziku usled promene
kamatne stope. Sa njima se posluje na spot (promptnom) i forvard (terminskom)
Joseph F. Sinkey, Jr.: Commercial Bank Financial Management in the Financial
Services Industry, Third Edition, MacMillan Publishing Company, New York, 1989.
godine, str. 375.
BANKE I RIZICI
355
421
Euro
dolari
Donald B. Riefler and Lazaros P. Mavrides: Funding Sources and Strategies for
Banks of Various Sizes, u knjizi: The Bankers Handbook, Third Edition, Edited by:
William H. Baughn, Thomas I. storrs and Charls E. Walker, Dow Jones-Irwin,
Homewood, Illinois, 1988. godine, str. 304-305.
425
Lynda Swenson and Richard D. Lodge: Market Instruments and Market Structure
for Short-Term Liquid Investments, u knjizi: The Bankers Handbook, Third Edition,
Edited by: William H. Baughn, Thomas I. storrs and Charls E. Walker, Dow JonesIrwin, Homewood, Illinois, 1988. godine, str. 479.
424
356
BANKE I RIZICI
$ 1,000.000
$ 1,000.000
$ 1,000.000
100 minus stopa
100 minus CD
100 minus
TB diskonta
yield
EDyield
Minimalna fluktuacija
0,01
0,01
0,01
cene u $
($ 25)
($ 25)
($ 25)
Cenovni limit
60 pts
80 pts
100 pts
(Vrednost u $)
($ 1.500)
($ 2.000)
($ 2.500)
Trgovaki meseci
mart, jun, septembar, decembar
TB=Treasury Bills, CD=Certificate of Deposit, ED=Euro Dollars
Obaveze sa fiksnom kamatnom stopom mogu biti zatiene kupovinom fjuersa.
estomeseni depozitni certifikat moe biti efektivno zamenjen za tromeseni
depozitni certifikat kupovinom tromesenog fjuers depozitnog certifikata. Ako ne
egzistira fjuers trite za pojedine hartije, mogu se koristiti fjuersi za druge hartije
za zatitu, obezbeujui da su cene dve hartije sline. Ovo je indirektni heding.
(2) Kamatni svop (interest rate swap) je ugovor u kojem su dve saugovorne strane
saglasne da meusobno razmene kamatna plaanja razliitog karaktera, koja se
baziraju na nacionalnoj glavnici, dakle iznosu duga koji se nikad ne menja. Postoje tri
tipa kamatnog svopa:
(1) kupon svopovi ili menjanje fiksnih stopa za promenjive instrumente u istoj valuti,
(2) bazini svopovi ili menjanje promenljive kamatne stope za instrumente
promenljive kamatne stope u istoj valuti, i
(3) unakrsni valutni kamatni svop koji ukljuuje menjanje instrumenata fiksne
kamatne stope u jednoj vluti za promenljive stope u drugoj valuti.
Prikazujemo tipian ugovor o menjanju dugoronih obaveza po fiksnoj kamatnoj
stopi, za kratkorone instrumente po promenljivoj kamatnoj stopi u istoj valuti. To
ilustrujemo na slici br. 12-10.
10,5 %
Saugovorna
strana
Saugovorna
strana
6 meseci LIBOR
E l e m e n t i:
Nacionalna valuta: USD 10 miliona
Rok dospea:
5 godina
Frekvencija plaanja: obe stope plaanja (fiksna i plivajua)
utvruju se polugodinje
BANKE I RIZICI
357
Lynda Swenson and Richard D. Lodge: Market Instruments and Market Structure
for Short-Term Liquid Investments, u knjizi: The Bankers Handbook, Third Edition,
Edited by: William H. Baughn, Thomas I. storrs and Charls E. Walker, Dow
JonesIrwin, Homewood, Illinois, 1988. godine, str. 480.
427
358
BANKE I RIZICI
428
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 486.
BANKE I RIZICI
359
429
430
360
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
361
Glava 13.
UPRAVLJANJE RIZIKOM
PORTFOLIJA DEVIZNOG
KURSA
362
BANKE I RIZICI
0,719
0,878
1,310
140,000
0,256
3,710
0,140
0,219
0,00871
1,15
odnosno
odnosno
odnosno
odnosno
odnosno
odnosno
odnosno
odnosno
odnosno
odnosno
32,00 %
15,00 %
19,00 %
10,20 %
10,10 %
8,20 %
0,30 %
2,70 %
1,20 %
1,30 %
100,00 %
ECU odnosno EURO imao je vanu ulogu u Evropskom monetarnom sistemu poto je
sluio kao:
valuta kree nezavisno.
Glenn G. Munn: Encyclopedia of Banking and Finance, Eighth Edition, Revised
and Expanded, F.L. Gracia, Bankers Publishing Company, Boston, 1983. godine, str.
300-301 i 880.
434
Rizici u bankarskom poslovanju, redaktor: dr Branko Vasiljevi, FOKUS, Beograd,
1991. godine, str. 82.
433
364
BANKE I RIZICI
(1) bazina valuta (denominator currency) za sistem fiksnih kurseva (central rate),
(2) bazina valuta (denominator currency) za kreditne aranmane meu monetarnih
vlasti lanica,
(3) indikator za kretanje deviznih kurseva,
(4) plateno sredstvo za kompenzacije kod intervencija izmeu centralnih banaka
lanica.
Poslednja od navedenih funkcija ECU-a kao platenog sredstva znai da je ECU isto
to i novac i moe se koristiti kao novac u bankarstvu, iako ne postoji u obliku
novanica i kovanog novca. Meutim, EURO kao takav utie na to da valute lanica
nemaju suvie velika kolebanja ni u kursevima ni u kamatnim stopama i za njih
predstavlja neku vrstu oslonca. U vreme nestabilnosti ovaj aspekt privlai investitore.
Od 1.januara 2001.godine, EURO postaje osnovna moneta plaanja u Evropskoj uniji i
pojavljuje se u obliku novanica i kovanog novca. Od 25 zemalja lanica Evropske
Unije, njih 10 (Danska, Velika Britanija, vedska, eka, Poljska, Maarska,
Rumunija, Estonija, Letonija i Litvanija), jo uvek nisu prele na evro. 435
13.1.2. Vrste deviznih kurseva
Devizni kurs je cena novca jedne zemlje u odnosu na novac druge zemlje ili devizni
kurs je cena jedne valute u obliku druge valute. 436 Devizni kurs moe biti iskazan u
oba pravca, tj. koliko se jedinica strane valute dobija za jednu ili sto jedinica
domae valute, ili koliko se jedinica domae valute daje za jednu ili sto jedinica strane
valute. Postoje fiksni i fleksibilni odnosno plivajui devizni kursevi. Fiksni devizni
kursevi podrazumevaju institucionalizovane margine formiranja koje su nepromenljive
za odreeni dui period, dok plivajui devizni kursevi podrazumevaju stalno menjanje
i njihovo usklaivanje sa ponudom i tranjom na deviznom tritu.
Prestankom vaenja Bretton Woods sistema 1971. godine SAD naputaju zlatni
standard i vrsto vezivanje za granice kurseva (gold exchange standard), 437 ime se
Podaci sa 01.01.2010.godine
Frank J. Fabozzi, Franco Modigliani and Michael G. Perri: Fundation of Financial
Market and Institutions, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey, 1994. godine,
str. 467.
437
Bretton Woods Agreement donesen je na meunarodnoj monetarnoj konferenciji od
strane 44 nacije odranoj u Bretton Woods New Hempshire, 1-22.jula 1944. godine.
Tada je osnovan Meunarodni monetarni fond (IMF) i meunarodna banka za obnovu
i razvoj (IBRD), kao osnovne monetarne i finansijske institucije za miran i
prosperitetni razvoj ratom razorenih zemalja u Drugom svetskom ratu. Funkcija
BANKE I RIZICI
365
435
436
Prodajni
za devize
81,7970
42,0699
8,0514
101,2237
69,0287
115,7106
75,1196
Vrednost dinara bila je vezana od 31. januara 1994. godine za nemaku marku, od
2000.godine ustanovljen je plivajui kurs.
Pored direktnog i indirektnog izraavanja kurseva ili obinih kurseva i kurseva
sloenih valuta, postoje i tzv. ukrteni kursevi.439 Pod ukrtenim kursevima
podrazumevamo cene dve valute prema treoj. Na primer, imamo da 1 ameriki dolar
MMF-a je da odrava urednost valutnih plaanja u meunarodnoj trgovini, dok
funkcija banke IBRD se ogledala u potpomaganju razvoja dugoronih investicija u
produktivne svrhe. Glenn G. Munn and F.L. Gracia: Encyclopedia of Banking and
Finance, Eighth Edition, Revied and Expanded, Bankers Publishing Company,
Boston, 1983. godine, str. 135.
438
Ibidem, str. 401-402.
366
BANKE I RIZICI
vredi 1,1923 kanadska dolara ili 0,55540 britanskih funti sterlinga, te u sluaju
kupovine kanadskih dolara za funte diler treba 0,46582 britanskih funti sterlinga za
kupovinu jednog kanadskog dolara. Pregled br. 13-3. pokazuje ukrtene kurseve za
neke vanije valute:
Pregled br. 13-3: Ukrteni kursevi vanijih svetskih valuta
Britanska
SAD
Japanski
funta
dolar
jen
Britanska funta
/
0,6355
0,004445
Kanadski dolar
1,4020
/
0,009140
Japanski jen
224,99
122,47
/
vajcarski franak
2,5810
1,4684
0,01147
Euro EMU
0,8689
1,3673
122,47
vajcarski
franak
0,3874
0,5433
87,184
/
1,468
Euro
EMU
0,3207
0,4496
72,150
0,8278
/
Svaka od glavnih valuta (kanadski dolar, britanska funta, nemaka marka), ima svoj
ukrteni kurs. Devizni dileri koriste valutne ukrtene kurseve za traenje povoljnih
prilika za valutne transakcije.
13.1.3. Teorije formiranja deviznih kurseva
Nema sumnje da su ponuda i tranja osnovne poluge u formiranju deviznih kurseva na
deregulisanom i globalizovanom deviznom tritu. Kod fiksnih deviznih kurseva to su
odreene definisane margine ili granice do kojih se mogu ili smeju pomerati devizni
kursevi. Meutim, kod trinog formiranja deviznih kurseva deluju mnogobrojni
dugoroni i kratkoroni faktori. Teorije formiranja deviznih kurseva polaze od
razliitih uslova i na razliit nain objanjavaju formiranje deviznih kurseva. Najee
se u literaturi navode dva teorijska pristupa: (1) zakon jedne cene i (2) teorija pariteta
kupovnih snaga. 440
(1) Zakon jedne cene ili torija jedne cene polazi od toga da e cene identinih dobara i
usluga biti jednake na svakom tritu bez obzira koja ih zemlja proizvodi i nudi. Ako
je cena odreenog proizvoda u SAD 100 amerikih dolara, a cena takvog proizvoda
istog kvaliteta u Nemakoj 200 nemakih maraka, onda je kurs amerikog dolara 2
nemake marke. I obrnuto, jedna nemaka marka vredi pola amerikog dolara.
Formiranje deviznog kursa na viem nivou, recimo 3 nemake marke za jedan dolar,
znailo bi da je ameriki proizvod znatno skuplji na svetskom tritu nego nemaki,
to bi uticalo na smanjenje tranje za ovim proizvodom. Slobodno delovanje trinih
Thomas Fitch: Dictionary of Banking Terms, Barrons Business Guides, New York,
1990. godine, str. 170.
440
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 542-543.
439
BANKE I RIZICI
367
441
368
BANKE I RIZICI
369
370
BANKE I RIZICI
443
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, strana 533.
BANKE I RIZICI
371
Banka
Centralna
banka
DEVIZNOTR@
I[TE
Dr`ava
Banka
Banka
Uvoznik
Izvoznik
372
BANKE I RIZICI
373
374
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
375
Richard M. Levich and Glas G. Wihlberg: Exchange Risk and Exposure, Lexington
Books, New York, 1989. godine, str. 24-25. prema mr Perii Ivanoviu: Zatita od
rizika deviznog kursa Heding na deviznom tritu, Accout, Novi Sad, 1994. godine,
str. 48-49.
447
376
BANKE I RIZICI
t n rs s at t t r en r a aks n l nu a a a} c i i o
=i z ab pl d koa r a etsn` s ei v kvi n v i ae z oa n s i t k
d
u
e
n
o
m
i
.
i z p l o od r d i`u le l i gi nv v o o n sr s ao t c n
=s a (g u )+ r or ba+ d a vt cs uocr aiu a dugv l n zu ni i jenl . a . a r
o d m a t i c
Pored bilansnog efekta izloenosti riziku deviznog kursa, treba imati u vidu da se
dobar deo efekata nalazi skriven i u raunovodstvenim metodama kojima se bilansni
efekti prevode na domau matinu valutu. Ovi metodi ne samo da imaju vaan uticaj
na visinu ostvarenih i neostvarenih gubitaka/zarada ve imaju i znaajne poreske
implikacije.
Kljuno pitanje bilansne izloenosti je kurs po kome se vri konvertovanje stavki
bilansa izraenih u stranoj valuti u domau matinu valutu. O postupku ne postoje u
svetu usaglaena miljenja. Prve u svetu su SAD izradile Finansijski raunovodstveni
BANKE I RIZICI
377
Vidi o tome detaljnije u navedenoj literaturi pod prethodnom fusnotom, str. 50-56,
kao i u knjizi: Rizici u bankarskom poslovanju, redaktor: dr Branko Vasiljevi,
FOKUS, Beograd, 1990. godine, str. 73.
449
Rizici u bankarskom poslovanju, redaktor: dr Branko Vasiljevi, FOKUS, Beograd,
1990. godine, str. 72.
450
Ibidem, str. 74-75.
448
378
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
379
c) personalne implikacije
a) selekcija heding tehnika:
- interne
- eksterne
b) regulativna ogranienja
definisanje izloenosti,
identifikovanje postojeih i u projektima datih pozicija,
analiza moguih udara,
uspostavljanje strategije,
integracija sa finansijskim menadmentom i
taktika za primenu strategije.
380
BANKE I RIZICI
garancije
Ostati po strani
Barter
Devizni rauni
Zatita od izloenosti riziku deviznog kursa najefikasnije se sprovodi kombinacijom
eksternih i internih tehnika i instrumenata. Kad je re o bankama, one su najvie
ukljuene u transakcije na deviznim i finansijskim tritima pa se u najveoj meri
slue tehnikama i instrumentima pogodnim za zatitu na deviznom i finansijskom
tritu. Proizvodne i spoljnotrgovinske organizacije koriste i niz drugih tehnika i
instrumenata, kojima se minimizira ili izbegava izloenost riziku deviznog kursa.
13.4.3. Klasicni oblici zatite od deviznog rizika
Klasine transakcije na deviznom tritu su promptne ili spot transakcije, koje se
obavljaju u roku od dva radna dana, i terminske ili forward transakcije, koje se
obavljaju na odreeni termin u buduem periodu.454
(1) Promptne ili spot (spot) transakcije obavljaju se na spot deviznom tritu. Spot
transakcije izvravaju se u roku od dva radna dana, izuzev promena u amerike i
kanadske dolare, koje se izvravaju u toku jednog radnog dana. Veina stranih valuta
se kotira direktno, to znai, da se cena strane valute izraava u jedinicama domae
valute. U SAD, na primer, to bi znailo odnos strane valute prema dolaru odnosno
koliko se domae valute, recimo amerikih dolara, mora dati da bi se kupilo jedna ili
100 nemakih maraka. Izuzetak od ovoga su anglosaksonske valute (britanska funta,
irska funta, australijski dolar, novozelandski dolar i euro), kod kojih se primenjuje
indirektna kotacija, gde se cena domae valute izraava u jedinicama strane valute (na
primer: jedna britanska funta vredi 1,58 amerikih dolara).
(2) Terminske ili forvard (forward) transakcije podrazumevaju obavezu da se kupi ili
proda odreen iznos strane valute na neki budui dan ili u okviru odreenog perioda
po kursu navedenom u zakljuenom ugovoru. Najvie se koriste na evropskom
deviznom tritu. Devizni forvard kursevi mogu biti kao forvard premijum i forward
diskont kurseva. Forvard kurs i spot kurs su dva razliita kursa. Kad je forvard kurs
vei od spot kursa, onda je to forvard premijum strane valute, a ako je nii govorimo o
forvard diskontu strane valute. Na valute u premijumu i diskontu utiu visine
kamatnih stopa. Ako je valuta sa viom kamatnom stopom, ona je u diskontu prema
BANKE I RIZICI
381
Dr Srboljub Jovi: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990. godine, str. 535-539.
382
BANKE I RIZICI
Glava 14.
David F. DeRosa: Managing Foreign Exchange Risk Strategies for Global
Portfolios, Probus Publishing Company, Chicago, Illinois, 1991. godine, str. 10-12.
456
BANKE I RIZICI
383
UPRAVLJANJE RIZIKOM
PORTFOLIJA VANBILANSNIH
AKTIVNOSTI BANKE
384
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
385
386
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
387
388
BANKE I RIZICI
Joseph F. Sinkey, Jr.: Regulatory Attitudes toward Risk, u knjizi: Handbook for
Banking Strategy, Edited by: Richard C. Aspinwall and Robert A. Eisenbeis, John
Wiley & Sons, New York, 1985. godine, str. 358.
463
BANKE I RIZICI
389
Finansijska usluga
Servisiranje kredita ukljuuje:
Zalono servisiranje
Servisiranje student-kredita
Prolazni krediti ukljuujui:
Zaloge
Studentske kredite
Kredite korporacijama
(kreditne konstrukcije)
Usluge poverenja (trust services)
ukljuujui:
Upravljanje portfoliom
Savetodavne usluge plasmana
Poslovanje hartijama od vrednosti
Posredovanje deonicama, novcem i
obveznicama korisnika na tritu
Poverenje upravljanja imovinom
Usluge plaanja kao to su:
Mreni aranmani
Poslovne transakcije
Prekoraenja na raunu
Kreditno - debitne karte
Bankomati, kuno bankarstvo
Upravljanje gotovinom
Plaanje izmeu banaka
Usluge osiguranja kao to su:
Kredit za ivotno osiguranje
Drugo odabrano osiguranje
Usluge bankarske korespondencije:
Kreditne usluge
Usluge oko vrednosnih papira
Usluge poverenja (trust)
Meunarodne usluge
Usluge plaanja
Druge bankarske usluge
Usluge izvoznih trgovakih kompanija:
Izvoznouvozne usluge
Usluge osiguranja
390
BANKE I RIZICI
- netano knjigovodstvo
- neizvrenje operacija
- finansijski gubitak
- neevidentirani rizik
- zatezna kamata
- gubitak reputacije
- kamatni troak
- troak povraaja sredstava
- mogui gubitak sredstava
- gubitak reputacije
- finansijski gubitak
- gubitak knjigovodstvene
informacije
- nemogunost izvrenja
Procedure smanjenja
- podela nadlenosti
- nadzor i odobrenja
- kontrola kompjuterskih
sistema
- voenje aurnog
knjigovodstva
- auriranje konfirmacije
partnera
- voenje dnevnika
saldiranih operacija
- konfirmacija izvrenja od
strane partnera
- auriranje sopstvenog
rauna
- kontrola kompjuterskih
podataka
- upotreba drugih
sredstava podrke
BANKE I RIZICI
391
392
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
393
William T. Thornhill: Risk Management for Financial Institution, Applying CostEffective Controls and Procedures, Bankers Publishing Company, Rolling Meadows,
Illinois, 1990. godine, str. 138.
465
394
BANKE I RIZICI
396
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
397
398
BANKE I RIZICI
Ugovori o deviznim
kursevima
1,0 %
5,0 %
Ugovori o deviznim
kursevima
2,0 %
5,0 % (2%+3%)
3,0 %
BANKE I RIZICI
399
400
BANKE I RIZICI
BANKE I RIZICI
401
KLJUNE REI
402
BANKE I RIZICI
Kljune rei
ADEKVATNOST KAPITALA (Kapital Adequacy): Nivo kapitala koji omoguava
banci da apsorbuje (kreditne) gubitke i omoguava adekvatna sredstva za odravanje
poslovanja banke.
AKCIJSKI KAPITAL (Equity Capital): Kapital obezbeen od akcionara, koji ima tri
funkcije: zatitu kreditora i depozitara, bazu za regulaciju i sredstva za redovno
poslovanje.
AKREDITIV (Letter of Credit): Garancija plaanja izvozniku od strane banke, kad se
ispune odgovarajui ugovoreni uslovi.
AKTIVA BILANSA BANKE (Asset of Bank Balance Sheet): Leva strana bilansa
banke, koja predstavlja imovinu banke u raznim oblicima izraenu u novcu.
BANKA (Bank): Samostalna profitno orijentisana depozitno-kreditna finansijska
institucija, koja posluje u okviru sistema centralne banke.
BANKARSKI PORTFOLIO (Bank Portfolio): Homogeni deo aktive ili pasive banke u
okviru kojeg se mogu planirati i pratiti profit, bankarski rizici i njima upravljati.
BANKARSKI RESURSI: Desna strana bilansa, pasiva ili obaveze banke (bez
akcijskog kapitala) izraene kao depoziti i uzeti krediti.
BANKE VISOKIH PERFORMANSI (High Performance Banks): Banke koje imaju
znatno vee tj. nadprosenu stope prinosa na aktivu ili akcijski kapital nego druge
banke u peer grupi.
BILANS BANKE (Bank Balance Sheet): Finansijski izvetaj odnosno pregled stanja
aktive (sredstva) banke i izvore finansiranja (obavezae) sa kapitalom banke za
odreeni period i na odreeni dan.
BILANSNI PORTFOLIO RIZICI BANKE (Bank Balance Sheet Portfolio Risks):
Poslovni rizici vezani za pojedine delove aktive banke, kao to su kreditni portfolio i
investicioni portfolio. Najei su: kreditni rizik, rizik kamatne stope, rizik isporuke i
rizik revizije.
BONITET BANKE (Bank Solvency): Sposobnost banke da odgovara svojim
obavezama i da profitabilno posluje.
BONITET HARTIJE OD VREDNOSTI (Solvency of Security): Mogunost naplate
hartija o roku dospea od emitenta.
DEBITNA KARTICA (Debit Card): Kupovina debitnom karticom podrazumeva
istovremeno zaduenje rauna njenog imaoca.
DEPOZITI PO VI\ENJU (Demand Deposit): Depoziti koji su isplativi na zahtev.
DEPOZITI OROENI (Time Deposits): Depoziti ija isplata mora da bude najavljena.
DEREGULACIJA BANKARSKOG POSLOVANJA (Deregulation of Banking
Business): Proces poputanja, smanjenja ili eliminisanja propisanih ogranienja.
DEVIZNI KURS (Exchange Rate): Cena strane valute izraena u domaoj valuti.
DEVIZNO TRITE (Exchange Currency Market): Trite gde se prodaju i kupuju
devize; moe da bude zatvoreno i otvoreno.
BANKE I RIZICI
403
Kljune rei
DIREKTNO KREDITIRANJE (Direct Credit): Kreditiranje koje ukljuuje samo
kreditora i korisnika kredita, tj. ostvaruje se bez brokera ili posrednika.
DISKRIMINACIONA ANALIZA (Discriminatory Analysis): Korienje kljunih
koeficijenata ili specifinih kombinacija koeficijenata za izvrenje finansijske analize.
EFEKTIVNOST POSLOVANJA BANKE (Effectivity of Bank Business): Okrenutost
banke ka spoljnim faktorima i ostvarivanje rezultata na tritu (profita).
EFIKASNOST POSLOVANJA BANKE (Efficiency of Bank Business): Okrenutost
banke ka internim faktorima poslovanja, na racionalno poslovanje (smanjenje
trokova).
EKONOMINOST POSLOVANJA BANKE (Good Mangement of Bank): Poslovni
napori banke u cilju minimiziranja trokova na jedinicu prihoda ili maksimiziranja
prihoda na jedinicu trokova.
EKONOMIJA OBIMA (Economic of Scale): Redukcija prosenih trokova u dugom
vremenskom periodu kao rezultat porasta obima.
MULTIPLIKATOR AKCIJSKOG KAPITALA (Equity Multiplier-EM): Pokazuje
odnos ukupne aktive prema ukupnom deonikom kapitalu.
EMITOVANJE HARTIJA OD VREDNOSTI (Issue of Securities): Najee se
emituju akcije i obveznice. Vre ih emitenti (drava, preduzee, banka, fond) u cilju
javne prodaje i prikupljanja novanih sredstava za poslovne poduhvate.
FAKTORI ANALIZE I OCENE KREDITNE SPOSOBNOSTI ZAJMOTRAIOCA
(Factors of Creditworthiness): To su: karakter (caracter), kapital (capital), kapacitet
(capacity), zaloga (colateral) i trini uslovi (conditions). Poznati su pod izrazom five
Cs.
FAKTORING (Factoring): Avans kredita pri emu jedna strana kupuje potraivanja od
druge strane uz diskont, bez preuzimanja rizika naplate kredita.
FDIC (Federal Deposit Insureance Corporation): Federalna korporacija za osiguranje
depozita, osnovana 1933. Od 1981.godine osigurana suma po jednoj tednoj partiji
kod jedne banke je $ 100.000.
FINANSIJSKE INOVACIJE (Financial Inovations): Izmene ili novi nain obavljanja
posla novih proizvoda ili uluga koji su implementirani da bi prevazili limite
(najee regulatorna ogranienja).
FINANSIJSKI LEVERID (Financial Leverage): Iznos duga korien za finansiranje
aktive banke.
FINANSIJSKI PLASMANI BANKE (Bank Financial Investment): To je zbir svih
oblika plasmana u aktivi bilansa banke.
FINANSIJSKI POTENCIJAL BANKE (Bank Financial Potential): To je zbir svih
izvora sredstava koje banka usmerava u razliite vrste plasmana.
FINANSIJSKI RIZIK (Financial Risk): Rizik nemogunosti da se ispune obaveze
prema dugu. Rizik koji rezultira iz korienja duga.
FINANSIJSKO TRITE (Financial Market): Mehanizam za efektivnu prodaju i
kupovinu finansijske aktive. Njega ine: trite novca, trite kapitala i devizno
trite.
FJUERSI (Futures): Kupovina i prodaja ugovora za odloenu isporuku kojom se
stupa u jednu organizovanu razmenu.
FUNKCIJE BORDA DIREKTORA (Functions Board of Directors): 1. da utvruje
opte ciljeve i politiku banke za ostvarivanje ciljeva; 2. da vri izbor sposobnih ljudi;
3. da daje savete menadment timu; 4. da ohrabruje druge da tite banku; 5. da
404
BANKE I RIZICI
Kljune rei
imenuje ljude iz obezbeenja; 6. da formira odgovarajue komitete i prati odgovornost
komiteta; i 7. da vri monitoring performansi banke i zaposlenih u nezadovoljstvu
politikama i svim regulatornim zahtevima.
GAP SREDSTAVA (Gap of Assets): Razlika izmeu aktive po varijabilnim kamatnim
stopama i pasive po varijabilnim kamatnim stopama.
GLOBALIZACIJA FINANSIJSKIH TRITA (Globalization of Financial Markets):
Podrazumeva rast i jaanje poslovne aktivnosti domaih banaka sa bankama u svetu.
HEDER (Hedger): Onaj ko koristi trita fjuersa da zatiti sebe od gubitaka kao
posledice kretanja kamatne stopa.
HEDING (Hedging): Delovanje na trinu poziciju fjuersa suprotno postojeoj
poziciji na tritu gotovine tako da se minimizira rizik finansijskih gubitaka od
nepovoljne promene cene: kupovina ili prodaja fjuersa kao privremenog supstituta za
gotovinsku transakciju koja e se desiti kasnije.
IMID BANKE (Bank Image): Percepcija banke od strane lokalnih graana.
INDUSTRIJA FINANSIJSKIH USLUGA (Financial Service Industry): Tradicionalni
finansijski posrednici i sektori i afilijacije nefinansijskih firmi, koje obezbeuju
finansijske usluge kao to su krediti, prihvatanje depozita, transfer sredstava.
INFLATORNA OEKIVANJA (Inflatory Expectation): Anticipirana stopa promena u
cenama. Ona se reflektuje na nominalnu kamatnu stopu koja uverava investitore u
specifinu realnu kamatnu stopu.
INSTRUMENTI FINANSIJSKOG TRITA (Financial Market Instruments): Ima dve
vrste instrumenata: kratkorone finansijske instrumente (novac i hartije od vrednosti
do jedne godine komercijalni papiri, depozitni certifikati, bankarski akcepti) i
dugorone finansijske instrumente (dugorone hartije od vrednosti preko jedne godine
akcije, obveznice, zalonice).
INVESTICONA BANKA (Investment Bank): Banka koja priprema emisiju, kupuje i
distribuira (prodaje) nove hartije od vrednosti.
IZLOENOST RIZIKU DEVIZNOG KURSA (Foreign Currency Risk Exposure): To
je izloenost banke rizicima promene deviznih kurseva. Postoje tri vrste izloenosti
riziku deviznog kursa: transakciona, bilansna i ekonomska.
KONCEPT ALM (Asset/Liability Mangement Concept): Koordinacija svih bilansnih
kategorija u cilju makimiziranja bogatstva deoniara.To je koncept integralnog
upravljanja aktivom i pasivom i odnosima aktive i pasive. Obuhvata faktore kamatne
stope, dospea, nivoe rizika, koji utiu na profitabilnost banke tokom vremena.
KORPORATIVNA KULTURA (Corporative Culture): Svaka banka, kao samostalni
finansijski entitet, ima neka svoja obeleja po kojima je prepoznatljiva meu drugim
slinim bankama, iji se skup naziva korporativnom kulturom.
KORPORATIVNA MISIJA (Corporative Mision): To je razlog, svrha ili sutina
postojanja banke u privrednoj i drutvenoj sredini. Jednom kad je definisana, misija
banke treba da ostane fokus usmeravanja energije zaposlenih u periodu od deset ili
dvadeset godina. Profit i liderstvo su rezultat pravilno orijentisane misije banke.
BANKE I RIZICI
405
Kljune rei
KREDIT (Credit): Potie od latinske rei credito.To je sporazum ili ugovor kojim se
neka vrednost roba, usluga ili novac daje u zamenu za obeanje da e se platiti
nekog kasnijeg datuma. Ima bankarsko, analitiko i knjigovodstveno znaenje.
KREDIT SKORING SISTEM (Credit Scoring System): Predvia kreditnu sposobnost
zajmotraioca korienjem statistikih metoda (multipla diskriminaciona analiza,
bodovni skoring modeli). Kredit skoring sistem predvia verovatnou otplate kredita
na bazi podataka iz zahteva za kredit i drugih podataka (prihod, broj kreditnih partija,
vreme boravka na jednom mestu).
KREDITNA KARTICA (Credit Card): Platena kartica izdata osobi sa
zadovoljavajuim kreditnim rejtingom za maloprodajnu kupovinu ili davanje unapred
gotovine iz ranije odobrene kreditne linije.
KREDITNA LINIJA (Line od Credit): Maksimalni iznos raspoloivog kredita za
kreditnu karticu, koji kreditor moe da menja u bilo koje vreme, i raspoloiva sredstva
zajmotraiocu za odreeni period na bazi revolvinga.
KREDITNA SPOSOBNOST ZAJMOTRAIOCA (Creditworthiness of Borrower):
Opta kvalifikacija za odobravanje kredita zajmotraiocu bazirana na kreditnoj istoriji
zajmotraioca, na miljanju kreditora ili na primeni determinanti kredit skoring
metoda, ako se koristi.
KREDITNI PORTFOLIO (Loan Portfolio): Deo plasmana sredstava banke putem
kredita grupisan po vrsti kredita (komercijalni, stambeni i potroaki), delatnostima,
tipu korisnika kredita, roku dospea, kamatnoj stopi itd. To je najvei i najznaajniji
portfolio aktive u komercijalnom bankarstvu.
KREDITNI RIZIK (Risk of Credit): Rizik da korisnik kredita nee vratiti kredit prema
uslovima u originalnom ugovoru o kreditu. Kreditni rizik je jedan od primarnih rizika
u kreditiranju, kao i rizik kamatne stope.
KUNO BANKARSTVO (Home Banking): Korienje kompjuterskih terminala u
kui sa pristupom baninim raunima i izvrnim transakcijama.
LIKVIDNOST BANKE (Bank Liquidity): Sposobnost banke da izmiruje svoje tekue
finansijske obaveze. Adekvatna likvidnost znai da je banka sposobna da zadovoljava
potrebe depozitara za podizanjem novca i potrebe zajmotrailaca za kreditom ili
gotovinom.
NETO IMOVINA BANKE (Net Asset of Bank): Ukupna aktiva minus ukupne
obaveze u pasivi banke (sem akcijskog kapitala).
NETO KAMATNA MARGINA (Net Interest Margin): Razlika izmeu proseno
agregirane stope zarade na kreditni ili investicioni portfolio minus prosena agregirana
stopa obaveza i kapitala.
NETO PROFITNA STOPA (Net Profit Margin): Merenje neto prihoda generisanog od
svake jedinice bruto prihoda.
NETO SADANJA VREDNOST (Net Present Value): Suma sadanje vrednosti svih
anticipiranih buduih ulaza minus inicijalni trokovi ili projektovani izdaci.
NOMINALNA VREDNOST (Face Value): Odnosi se na nominalni tampani iznos
vrednosti na obveznici ili noti.
OPTIMALNI PORTFOLIO (Portfolio Optimum): Portfolio koji optimizira ciljeve
banke (t.j. maksimizira profit, minimizira trokove kapitala, diversifikuje rizik,
doprinosi rastu).
OSIGURANI KREDITI (Secured Loans): Krediti koji su obezbeeni osiguranjem ili
kolateralom.
406
BANKE I RIZICI
Kljune rei
PASIVA BILANSA BANKE (Liability of Bank Balance Sheet): Obaveze banke
iskazane u bilansu i kapital banke.
PIR GRUPA (Peer Group): Uzorak grupe u okviru delatnosti (na primer, industrije
finansijskih usluga, komercijalnih banaka) iji se finansijski izvetaji koriste da
kreiraju norme standarda za komparaciju racija (koeficijenata).
PORTFOLIO MENAMENT (Portfolio Management): Upravljanje pojedinim
portfolijm banke (kreditima, hartijama od vrednosti) u cilju optimalnog doprinosa
profitu banke.
PROFITNI CENTAR (Profit Center): Poslovna jedinica banke glavna filijala,
filijala, ekspozitura koja generie profit kao.posledicu ostvarenih prihoda i rashoda.
POVRAT NA AKCIJSKI KAPITAL (Return on Equity-ROE): Neto prihod podeljen
sa neto vrednou izraen u procentima.
RACIO ANALIZA (Ratio Analysis): Tehnika za utvrivanje operativnih karakteristika
firme preko razvoja i evaluacije standardizovanih mera performansi.
RASKORAK (Spread): Razlika izmeu nuene i traene cene. Kod kupovine hartija
od vrednosti razlika izmeu plaene cene emitentu za hartiju od vrednosti i cene po
kojoj je ona prodata.
REGULACIJA (Regulation): Regulisanje, ureivanje ili ograniavanje odreenih
poslova banaka raznim vrstama propisa u cilju limitiranja preduzimanja rizika.
REREGULACIJA (Reregulation): Uvoenje regulatornih ogranienja dizajniranih da
se usmere na specifine programe ili procese primenjene za nadmudrivanje
prethodne regulacije.
REVOLVING KREDIT (Revolving Credit): Aranman putem koga korisnik kredita
moe pozajmljivati i otplaivati prema potrebi tokom specifinog vremenskog perioda
do utvrenog maksimalnog nivoa pozajmljivanja.
RIZIK (Risk): Rizik se definie kao neizvesnost neke posledice ili dogaaja.
RIZIK KAMATNE STOPE (Interest Rate Risk): Verovatnoa da e rast kamatnih
stopa smanjiti vrednost finansijske aktive.
RIZIK LIKVIDNOSTI (Liquidity Risk): Rizik da finansijska institucija nee imati
adekvatnu gotovinu ili drugu likvidnu aktivu da zadovolji tranju.
RIZIK NESOLVENTNOSTI (Insolvenci Risk): Rizik da e institucija postati
insolventna ili da e obaveze prevazii aktivu.
SEKJURITIZACIJA (Securitization): To je prepakivanje loih kredita u hartije od
vrednosti odnosno proces u kojem provajder visokotrokovnog kredita zamenjuje taj
kredit nietrokovnim institucionalnim investorom na tritu kapitala.
SEKUNDARNE REZERVE (Secundary Reserves): Rezerve koje obezbeuju zatitu
likvidnosti za prognozirane potrebe u gotovini i za nepredviene okolnosti.
SEKUNDARNI KAPITAL (Secundaru Capital): Isplative povlaene akcije,
subordinatne note i zalonice.
BANKE I RIZICI
407
Kljune rei
SEKUNDARNO TRITE HARTIJA OD VREDNOSTI (Securities Secundary
Market): Trite koje ukljuuje prodaju starih (postojeih) hartija od vrednosti od
postojeih vlasnika novim vlasnicima.
SPOT TRITE (Spot Market): Trite gde je isporuka trenutna i plaanje trenutno.
Spot trite poznato je i pod nazivom trite gotovine (cash market).
STANDARD ADEKVATNOSTI KAPITALA (Capital Adequacy Standard): Utvreni
nivo kapitala prema portfolio riziku, korien od strane menadera i personala
regulatornih institucija pri odreivanju zdravlja banke.
STENDBAJ AKREDITIV (Standby Letter of Credit): Garancija da e pojedina banka,
ako bude potrebno, isplatiti izdavaoca komercijalnih papira po dospeu.
STRATEGIJSKE OPCIJE (Strategic Options): Alternativne strategije rasta i opstanka
u deregulisanoj sredini. Tipine strategije su: 1) kompanije sa kompletnim uslugama,
2) kompanije sa uslugama niskih trokova sa fokusom na uske proizvodne linije i 3)
kompanije sa fokusom na specifine potrebe korisnika.
STRATEGIJSKO PLANIRANJE (Strategic Planning): Razvoj kontinuiranog procesa,
koji se sastoji od: 1) formulisanja ciljeva, 2) evaluacije konkurentske snage i slabosti
firme i 3) poslovnog plana.
TROKOVNI CENTAR (Cost Center): Organizacioni deo banke sektor, odeljenje,
sluba koji gemnerie trokove kao servis profitnim centrima i menadment timu
banke.
TRITE KAPITALA (Capital Market): Trite dugoronih hartija od vrednosti (na
primer, obveznica sa duim rokom od jedne godine) i akcija.
TRITE NOVCA (Money Market): Trite kratkoronih debitnih instrumenata,
obino sa kraim rokom od jedne godine.
UPRAVLJANJE LIKVIDNOU (Liquidity Management): Projekcija tranje za
sredstvima i obezbeivanje adekvatnih rezervi za zadovoljavanje ovih potreba.
UPRAVLJANJE OBAVEZAMA (Liability Mangement): Korienje pasive ili
pozajmljenih sredstava za udovoljavanje likvidnosti ili potrebe za sredstvima ili za
osiguranje ili za poveanje portfolija.
VANBILANSNE AKTIVNOSTI BANKE (Off-Balance Sheet Activities): Obaveze
koje se ne reflektuju na bilans banke kao to su kreditna linija, akreditiv ili druge
uslovne obaveze.
VRU NOVAC (Hot Money): Sredstva koja imaju brz tok ka veoj zaradi i kreu se
brzo kad se nudi vea zarada od druge institucije.
408
BANKE I RIZICI
Kljune rei
BANKE I RIZICI
409
LITERATURA
410
BANKE I RIZICI
Literatura
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
BANKE I RIZICI
411
Literatura
15. Bliss R., Market Discipline and Subordinated Debt: A Rewiew of Some
Salient Issues, Federal Reserve Bank Chicago, Economic Perspectives, prvi
kvartal 2001.
16. Bort Richard: Corporate Cash Management Handbook, Warren Gorham and
Lamont, Boston, 1989.
17. Bowen H.William and Dominik dr John: Effective Comunications of
Corporate Policy, u knjizi: The Bankers Handbook, Third Edition, Edited by:
William H. Baughn, Thomas I. Storrs and Charles E. Walker, Dow JonesIrwin, Homewood, Illinois, 1988.
18. Bryan H.William: The Banker and the Credit Decision, u knjizi: Bank Credit,
Edited by Herbert V. Prochnow, Harper & Row, Publisher, New York, 1981.
19. Buzzell D. Robert and Gale T. Bradley: The PIMS Principles, The Free Press,
New York, 1987.
20. Canals J., Universal Banking. International Comparisons and Theoretical
Perspectives Clarendon Press, Oxford, 1997.
21. Christenson R.David: Agricultural Lending, u knjizi: The Bankers
Handbook, edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs and Charls E.
Walker, Third Edition, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988.
22. Committee on Banking Regulations and Supervisory Practices u Bazelu,
materijal iz 1987. godine
23. Compton H. Eric: Inside Commercial Banking, Second Edition, Joh Wiley
and Sons, New York, 1985.
24. Compton H.Eric: Inside Commercial Banking, Second Edition, Joh Wiley
and Sons, New York, 1985.
25. Compton N.Eric: New World of Commercial Banking, Lexington Books,
New York, 1987.
26. Compton N.Eric: The New World of Commercial Banking, Lexington Books,
New York, 1987.
27. Copeland Tom, Koller Tim and Murren Jack: Valuation - Measuring and
Managing the Value of Companies, McKinsey & Company, Inc., John Wiley
& Sons, New York, 1991, str. 375-397.
28. Crigger R.Jack: An Ocean of Cs, u The Journal of Commercial Bank
Lending, December 1975.
29. irovi dr Milutin: Bankarski menadment, Ekonomski institut Beograd,
Beograd, 1995.
30. irovi dr Milutin: Devizni kurs, Bridge Company, Beograd, 2000.godine
31. irovic dr Milutin: Monetarno - kreditni sistem, Savremena administracija,
Beograd, 1976.
32. irovi M., Tendencije u evropskom bankarstvu i mogunosti domaih
banaka, Jugoslovensko bankarstvo, Beograd, maj 2001.
33. irovi M., Bankarstvo. Bridge Company, Beograd, 2001.
34.
412
BANKE I RIZICI
Literatura
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
BANKE I RIZICI
413
Literatura
53. Dr Albert Mahrabian: Your Inner Path to Investment Success Insights into the
Psychology of Investing, Porobus Publishing Company, Chicago, Illinois,
1991.
54. Durand David: Risk Elements in Consumer Installment Lending, National
Bureau of Economy Research, New York, 1941.
55. Edwards H.: Credit Management Handbook, John Wiley & Sons, New York,
1985.
56. Ekonomist, NIP Ekonomist Media Group, Beograd (brojevi iz 2005-06 god.)
57. Ekonomska enciklopedija, druga knjiga, Savremena administracija, Beograd,
1984.
58. European Banker od 20. februara 1990.
59. Fabozzi J. Frank and Fabozzi T. Dessa: Survey of Bonds and MortgageBacked Securities, u knjizi: Portfolio & Investment Management State-ofthe-Art Research, Analysis and Strategies, Probus Publishing Companies,
Chicago, Illinois, 1989.
60. Fabozzi J. Frank, Modigliani Franco and Perri G.Michael: Fundation of
Financial Market and Institutions, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New
Jersey, 1994.
61. Farin A.Thomas: Programs to Assist Individual Managers in Information
Management and Decision Making, u knjizi: The Bankers Handbook, Third
Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas I. storrs and Charls E.
Walker, Dow Jones-Irwin, Homewood Illinois, 1988.
62. Ferguson R., Predavanje na Univerzitetu Massachusetts u Bostonu 27.
oktobra, BIS Review, 9. novembar 1998.
63. Filipovi Ratko: Meunarodna poslovna pravila i obiaji, etvrto dopunjeno i
izmenjeno izdanje, Privredni pregled, Beograd, 1972.
64. Finansijski leksikon, redaktor dr Ivo Periin, Informator, Zagreb, 1962.
65. Fitch Thomas: Dictionary of Banking Terms, Barrons Business Guides, New
York, 1990.
66. Gilpatrick Ralph, Jr. and Casper T. Ronald: Bank Credit Policy, u knjizi:
Bank Credit, edited by: Herbert V. Prochnov, Harper and Row Publishers,
New York, 1981.
67. Glenn M.G., Garcia F.I., Encyclopedia of Banking and Finance, Bankers
Publishing Company, Boston, 1983.
68. Golijanin dr Milan: Bankarstvo Jugoslavije - Teorija, organizacija,
poslovanje, tree dopunjeno i izmenjeno izdanje, Privredni pregled,
Beograd, 1983.
69. Gordon J. Alexander i William F. Sharpe: Analiza obveznica, Ekonomika,
Beograd, 11/91
70. Graddy B. Duane and Spencer H.Austin: Managing Commercial Banks
Community, Regional and Global, Prentice Hall, Englewood Cliffs, New
Jersey, 1990.
71. Gross Laura: Elite Customers Move the Most, Account-Switching Study
Shows, American Banker, October 5, 1987.
72. Gup B.E., Kolari J.W., Commercial Banking - The Management of Risk.
John Wiley &Sons, 2005.
414
BANKE I RIZICI
Literatura
73. Hale H.Roger: Credit Analysis A Complete Guide, John Wiley and Sons,
New York, 1983.
74. Hartman P. Timothy and Mack E. John: Capital Planning and Management, u
knjizi: The Bankers Handbook, Third Edition, Edited by: William H.
Baughn, Thomas I. Storrs and Charls E. Walker, Dow Jones-Irwin,
Homewood, Illinois, 1988.
75. Haslem A.John: Commercial Bank Management, Reston Publishing Compan
y, Reston, Virginia, 1985.
76. Hawkins J., Mihaljek D,. The banking industry in the emerging market
economies: competition, consolidation and systemic stability- an overview,
Bank for International Settlements, 2006.
77. Heffernan A.Shelagh: Sovereign Risk Analysis, Allen & Unwin Publishers
Ltd, London WC1A ILU, UK, 1986.
78. Hennie van Greuning i Sonja Brajovi Bratanovi: Analiza i upravljanje
bankarskim rizicima Pristup za ocenu organizacije upravljanja rizicima i
izloenosti na finansijskom tritu, drugo izdanje, MATE, Zagreb, 2006.
79. Herring J.Richard: Managing Foreign Exchange Risk, Probus Publishing
Company, Chicago, Illinois, 1983.
80. Hoffland I. David: A Model Bank Investment Policy, Financial Analysts
Journal, Maj-June 1978.
81. http://www.bis.org.
82. http://www.bis.org/publ/bppdf/bispap28.pdf,
83. http://www.fdic.gov
84. http://www.fdic.gov/bank/analytical/banking/2006jan/article2/index.html .
85. http://www.gruppointesa.it.
86. http://www.imf.org.
87. http://www.imf.org/external/pubs/cat/shortres.cfm?
TITLE=international+Capital+Markets&auth_ed=&subject=&ser_note=All&
datecrit=During&Lang_F=All&brtype=Date&YEAR=Year&submit=Search .
88. Humphrey B. David: Cost and Scale Economies in Bank Intermediation, u
knjizi: Handbook for Banking Strategy, Edited by: Richard C. Aspinwall and
Robert A. Eisenbeis, John Wiley & Sons, New York, 1985.
89. International Capital Markets, International Monetary Fund, septembar 2000.
90. Ivanovi mr Peria: Zatita od rizika deviznog kursa - Heding na deviznom
tritu, Account, Novi Sad, 1994.
91. Ivanovi Peria: Risk Management-Status and the challenges of strategic
and operatinal management in Serbian banks and insurance environment,
seminar: Univerzitet Braa Kari& University of Business and Finance
Switzerland & Akademija za bankarstvo, Beograd, Februar, 2006.
92. James V. Baker, Jr.: Asset-Liability Management IV, Banking, (September),
1978.
BANKE I RIZICI
415
Literatura
93. Jednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne akreditive (Uniform
Customs and Practice for Documentary Credits), Meunarodna trgovinska
komora, Pariz (MTK).
94. Jednoobrazna pravila za inkaso komercijalnih papira (Uniform Rules for the
Collection of the Commercial Papers),Meunarodn trgovinska komora Pariz
(MTK), 1958. godine od Meutim, njihova primena je obustavljena jula
1963. godine, da bi bila donesena nova 1967
95. Jeli Ranko: Rizici u poslovnim bankama, analiza i regulisanje, Beograd,
1988. godine, magistarski rad,
96. Jenrette H.Richard: Portfolio Management: Seven Ways to Improve
Performance, u knjizi: Classics an Investors AnthologyThe most interesting
ideas and concepts from the literature of investing, edited by: Charles D. Ellis
with James R. Vertin, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1989.
97. Johnson P. Frank and Johnson D Richard.: Commercial Bank Management,
The Dryden Press, New York, 1985.
98. Johnson P.Frank and Johnson D.Richard: Commercial Bank Management,
The Dryden Press, New York, 1985.
99. Jones K.D., Critchfield T., Consolidation in the U.S. Banking Industry: Is
the Long, Strange Trip About to End? FDIC Banking Review, 2006.
100.Jovi dr Srboljub: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990.
101.Jovi Dr Srboljub: Bankarstvo, Nauna knjiga, Beograd, 1990.
102.Jurkovi P.: Razvojna i kreditna sposobnost investitora u zborniku:
Poslovne finansije, Narodne novine, Zagreb, 1980..
103.Kane J. Edward: Strategic Planning in a World of Regulatory and
Technological Change, u knjizi:Handbook for Banking Strategy, edited by:
Richard C. Aspinwall and Robert A. Eisenbeis, John Wiley & Sons, New
York, 1985.
104.Kaplan S. Robert and Norton P.David: The Balanced Scorecard Measures
that Drive Performance, Harvard Business Review on Measuring Corporate
Performance, Harvard Business School Press, 1998.
105.Katunari dr Ante: Banka Principi i praksa bankovnog poslovanja, drugo
izdanje, Poduzee Banka, Zagreb, 1977.
106.Kaufman G. George: The Securities Activities of Commercial Banks, u
knjizi: Handbook for Banking Strategy, Edited by: Richard C. Aspinwall &
Robert A. Eisenbeis, John Wiley & Sons, New York, 1985.
107.Kaufman G.George: The Securities Activities of Commercial Banks, u knjizi:
Handbook for Banking Strategy, Edited by: Richard C. Aspinwall & Robert
A. Eisenbeis, John Wiley & Sons, New York, 1985.
108.Kaufman H., Struktural Changes in the Financial Markets: Economic and
Policy Significance, Economic Review, Federal Reserve Bank of Kansas
City, 1994.
109.Kenneth R. Houghton: Asset & Liability Management: A Practical Approach,
Atlanta Trust Company of Georgia, Course Outline, 1983. (April 20).
110.Klai Bratoljub: Rijenik stranih rijei, Zora, Zagreb, 1962.
111.Kneevi dr Milan: Banka Organizacija i poslovanje, prvo izdanje, kolska
knjiga, Zagreb, 1984.
416
BANKE I RIZICI
Literatura
112.Koch T. W., Macdonald S. S., Bank Management, Thomson- South-Western,
New York, 2003.
113.Kotler Ph., Lane K., Marketing menadment, Data status, (autorizovani
prevod) Beograd, 2006.
114.Kotler Ph., Marketing Management Analysis, Planing and Control, Prentice
Hall, Englewood Cliffs New York.
115.Krsti B., Bankarski menadment, Ekonomski fakultet, Ni, 2004.
116.Leitner F.: Bilanztechnik und Bilanzkritik, X Aufl. Berlin, 1933.
117.Levich M. Richard and Wihlberg G.Glas: Exchange Risk and Exposure,
Lexington Books, New York, 1989. godine, strana 24-25. prema mr Perii
Ivanoviu: Zatita od rizika deviznog kursa Heding na deviznom tritu,
Accout, Novi Sad, 1994.
118.Ljuti mr Branko: Signali opasnosti pred propast firme, Ekonomska politika
broj 2065/91.
119.Logan Ward John: Managing the Investments Portfolio of the Bank, u knjizi:
The Bankers Handbook, Third Edition, Edited by: William H. Baughn,
Thomas I. Storrs and Charls E. Walker, Dow Jones-Irwin, Homewood,
Illinois, 1988.
120.Mahrabian dr Albert: Your Inner Path to Investment Success Insights into the
Psychology of Investing, Porobus Publishing Company, Chicago, Illinois,
1991.
121.Maisel J. Sherman: The Meashurement of Capital Adequacy, u knjizi: Risk
and Capital Adequacy in Commercial Banks, edited by Sherman J. Maisel,
The University of Chicago Press, Chocago, 1981.
122.Marshall J., Interview: Firebrand in Navy and Gray, US Banker online,
1996.
123.McDonald M.Jay and McKinley E.John: Corporate Banking A Practical
Approach to Lending, Dryden Press, New York, 1984.
124.McLintoc Marwick Peat: Banking in the UK, London, 1988.
125.Metz de Glr: Off Balance Sheet Finance, 1985
126.Miller LeRoy Roger and VanHose D. David: Modern Money and Banking,
Third Edition, McGraw-Hill, New York, 1993, prevod Mate d.o.o. Zagreb,
1997.
127.Milling Bryan E.: Cash Flow Problem Solver Procedures and Rationale for
the Independent Businessman, Chilton Book Company, Rander, Pa., 1981.
godine strana 6.
128.Mishkin F. S., Strahan P.E., What will tehnology Do to Financial
Structure? Brooking- Wharton Papers on Financial Services, 1/2000.
129.Munn G. Glenn and Garcia F.L.: Encyclopedia of Banking and Finance,
Eighth Edition, Revised and Expanded, Bankers Publishing Company,
Boston, 1983.
BANKE I RIZICI
417
Literatura
130.Nagle Reid and Petersen Bruce: Capitalization Problems in Perspective, u
knizi: Handbook for Banking Strategy, Edited by: Richard C. Aspinwall and
Robert A. Eisenbeis, John Wiley & Sons, New York, 1985.
131.Nicolas J. Santoro: Bank Operation Mangement Finding & Exploiting
Hidden Profit Opportunities Inside Your Bank, Bankers Publishing Company,
Chicago, Illinois, 1992.
132.Olson L. dr Ronald: Evaluation of Financial Performance, u knjizi: The
Bankers Handbook, Third Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas
I. storrs and Charls E. Walker, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988.
133.Orgler E.Yair and Wolkowitz Benjamin: Bank Capital, The Dryden Press,
New York, 1976.
134.Payment system in the EU European Central Bank, National Central Banks,
National Bankers, 2000.
135.Pierce J., The Future of Banking., Yale University Press, New Haven, 1991.
136.Pohlman E. Jerry: A Framework for Strategic Planning, u knjizi: Handbook
for Banking Strategy, Edited by: Richard C. Aspinwall and Robert A.
Eisenbeis, John Wiley & Sons, New York, 1985.
137.Portfolio & Investment Management-State-of-the-Art Research, Analysis and
Strategies, Editor: Frank J. Fabozzi, Probus Publishing Company, Chicago,
Illinois, 1989.
138.Pravila za tumaenje trgovakih termina odnosno INCOTERMS
(International Rules for the Interpretation of Trade Terms), doneta od
Meunarodne trgovinske komore u Parizu (MTK). 1936.
139.Prindl R. Andreas: Foreign Exchange Risk, John Willey & Sons, New York,
1985. godine, preuzeto od: Mr Peria Ivanovi: Zatita od rizika deviznog
kursa - Heding na deviznom tritu, Account, Novi Sad, 1994
140.Privredni leksikon, Informator, Zagreb, 1961.
141.Publikacija MTK br. 400 Jednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne
akreditive, Nacionalni odbor SFRJ MTK u Beogradu i Jugoslavijapublik,
Boegrad, 1984.
142.Redding Donald S.: Longer Term Lending, u knjizi: The Bankers
Handbook, Third Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs
and Charls I. Walker, Dow Jones-Irwin, Homewood Illinois, 1988.
143.Reed W. Edward and Gill K. Edward: Commercial Banking, Fourth Edition,
Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1989.
144.Reed W. Edward and Gill K.Edward: Commercial Banking, Fourth Edition,
Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey, 1989.
145.Reifler B. Donald and Mavrides P. Lazaros: Funding Source and Strategies
for Banks of Various Sizes, u knjizi: The Bankers Handbook, Third Edition,
Edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs and Charls E. Walker, Dow
Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988.
146.Report on consolidation in financial sector, IMF- Group of Ten, januar 2001.
147.Rezaee Zabihollah: Financial Institutions, Valuations, Mergers, and
Acquisitions The Fair Value Approach, Second Edition, John Wiley &
Sons, New York, 2001.
148.Richard H. Jenrette: Portfolio Management: Seven Ways to Improve
Performance, u knjizi: Classics an Investors AnthologyThe most interesting
418
BANKE I RIZICI
Literatura
ideas and concepts from the literature of investing, edited by: Charles D. Ellis
with James R. Vertin, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1989.
149.Richard Saul Wurman, Alan Siegel & Kenneth M. Morris: The Wall Street
Journal Guide to Understanding Money & Markets, Access Press Publication,
New York, 1990.
150.Riefler B. Donald and Mavrides P.Lazaros: Funding Sources and Strategies
for Banks of Various Sizes, u knjizi: The Bankers Handbook, Third Edition,
Edited by: William H. Baughn, Thomas I. storrs and Charls E. Walker, Dow
Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988.
151.Risk and Capital Adequacy in Commercial Banks, edited by Sherman J.
Maisel, The University of Chicago Press, Chicago, 1981.
152.Rizici u bankarskom poslovanju, redaktor: dr Branko Vasiljevi, Fokus,
Beograd, 1990.
153.Rizzolo D. Richard: Operation Mangement, u knjizi: The Financial Services
Handbook Executive Insights and Solution, Editors: Eileen M. Friars and
Robert N. Gogel: John Wiley & Sons, New York, 1987.
154.Rodi dr Jovan: Poslovne finansije, Ekonomika, Beograd, 1991. godine,
strana 163-165. Istu podelu kamatnih stopa nalazimo i u knjizi dr Nenada
Vunjaka: Finansijski menadment Poslovne finansije i poslovno bankarstvo,
Ekonomski fakultet Subotica, 1994.
155.Rose P.S., Hidgins S.S., Bankarski menadment i finansijske usluge, Data
status, Beograd, 2005., str. 4.
156.Rose S. dr Peter: The Economics of the Banking Firm, u knjizi: The Bankers
Handbook, Third Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs
and Charls E. Walker, Dow Jones-Irwin Homewood, Illinois, 1988.
157.Rose S. Peter and Fraser R.Donald: Financial Institutions, John Wiley &
Sons, New York, 1985.
158.Rose S. Peter: Commercial Bank Management, Third Edition, Irwin, 1995.
159.Rosenberg M.Jerry: Dictionary of Banking & Financial Services, Second
Edition, John Wiley & Sons, New York, 1985.
160.Rousakis N.Emmanuel: Commercial Banking in an Era of Deregulation,
Preager, New York, 1984.
161.Roussakis Emmanuel: Commercial Banking in an Era of Deregulation,
Preager, New York, 1984.
162.Sanford Ch., Financial Markets in 2020, Economic Review, Federal
Reserve Bank of Kansas City prvi kvartal, 1994.
163.Saunders Anthony: Financial Institutions Management A Modern
Perspective, Irwin, 1994.
164.Savaiko Bernard: Trading in soft commodity Futures, John Wiley & Sons,
New York, 1985.
BANKE I RIZICI
419
Literatura
165.Sinkey F. Joseph Jr.: Commercial Bank Financial Management in the
Financial Services Industry, MacMillan Publishing Company, New York,
1989.
166.Smithson W.Charles with Smith W.Clifor, Jr. and Sykes D.Wilford:
Managing Financial Risk A Guide to Derivative Products, Financial
Engineering and Value Maximization, Irwin, 1995.
167.Staki mr Budimir: Prirunik za spoljnotrgovinsko poslovanje, Struna
knjiga, Beograd, 1986.
168.Stevens G.T., Jr.: Economic and Financial Analysis of Capital Investments,
John Wiley and Sons, New York, 1979.
169.Stiglitz J., The Role of State in Financial Markets, Annual Conference on
Development Economies, The World Bank, 1994., Washington.
170.Stigum L. Marcia and Branch O. Rene, Jr.: Managing Bank Assets and
Liabilities Strategies for Risk Control and Profit, Dow Jones-Irwin,
Homewood, Illinois, 1983..
171.Stojanovi eljko: SWIFT ulaznica za elektronsko bankarstvo, asopis
Jugoslovensko bankarstvo br.3, Udruenje banaka Jugoslavije, Beograd, mart
1989.
172.Sutton David: Understanding the Stock Market SelfTeaching Seminars, One
of Series of Hands On Workshops Dedicated to the Serious Investor, Probus
Publishing Company, Chicago, Illinois, 1989.
173.Swenson Lynda and Lodge D.Richard: Market Instruments and Market
Structure for Short-Term Liquid Investments, u knjizi: The Bankers
Handbook, Third Edition, Edited by: William H. Baughn, Thomas I. storrs
and Charls E. Walker, Dow Jones-Irwin, Homewood, Illinois, 1988.
174.The Bankers Handbook, edited by: William H. Baughn, Thomas I. Storrs
and Charls E. Walker, Third Edition, Dow Jones-Irwin, Homwwood, Illinois,
1988.
175.The Capital Budgeting Handbook, Edited by: Mike Kaufman, Dow JonesIrwin, Homewood, Illinois, 1986.
176.The FDICs Manual of Examination Policies, Section H, revised, December
1, 1962.
177.The New York Times, Sunday, June 16, 1991. godine, section The Week in
Review.
178.Thomas Fitch: Dictionary of Banking Terms, Barrons Business Guides, New
York, 1990.
179.Thornhill T.William: Risk Management for Financial Institution, Applying
Cost-Effective Controls and Procedures, Bankers Publishing Company,
Rolling Meadows, Illinois, 1990.
180.US Department of Commerce u 1998. god. ; Booz, Allen&Hamilton u 1997
god. ; Goldman Sach& Boston Consalting Group C
181.Vasiljevi dr Branko: Novi meunarodni standard solventnosti,
Jugoslavensko bankarstvo br.2, Beograd, februar 1989.
182.Vukovi M., Bankarstvo - organizacija i poslovanje banka, Nauna knjiga,
Beograd, 1967.
183.Vunjak dr Nenad: Finansijski menadment Poslovne finansije - poslovno
bankarstvo, Ekonomski fakultet Subotica, 1994.
420
BANKE I RIZICI
Literatura
184.Wolkowitz Benjamin: Managing Interest Rate Risk, u knjizi: Handbook for
Banking Strategy, Edited by: Richard C. Aspinwall and Robert A. Eisenbeis,
John Wiley & Sons, New York, 1985.
185.Wurman Saul Richard, Siegel Alan & Morris M.Kenneth: The Wall Street
Journal Guide to Understanding Money & Markets, Access Press Publication,
New York, 1990.
186.www. Citigroup.com. (The banker)
187.www.americancu.org . www.mycreditunion.com.
188.www.americancu.org . www.mycreditunion.com.
189.www.franklitempletion.com , www.scuder.com
190.www.franklitempletion.com , www.scuder.com
191.www.gecapital.com , www.ubswarburg.com, www.capitalone.com
192.www.gecapital.com , www.ubswarburg.com, www.capitalone.com
193.www.household.com ., www.gmacfs.com.
194.www.household.com ., www.gmacfs.com.
195.www.magnum.com , www.turnkeyhedgefunds.com)
196.www.magnum.com , www.turnkeyhedgefunds.com)
197.www.nbs.co.yu. lan 2., Zakon o bankama (Slubeni glasnikRS br.
107/2005).
198.www.nbs.co.yu. lan 4, Zakon o bankama , Slubeni glasnikRS, br.
107/2005
199.www.smithbarney.com , www.morganstanley.com
200.www.smithbarney.com , www.morganstanley.com
201.www.vanguard.com
202.www.vanguard.com
203.www.washingtonmutual.com , www.americanfsb.com
204.www.washingtonmutual.com , www.americanfsb.com
205. .www.nbs.co.yu. Zakon o bankama , Slubeni glasnik RS br. 107/2005
206.Zakon o hartijama od vrednosti, SFRJ, 1989..
207.Zenoff B. David: Perspectives on Financial Services Marketing, u knjizi:
Marketing Financial Services, Edited by: David B. Zenoff, Ballinger
Publishing Company, Cambridge, Massachusets, 1989.
208.drale J., Transformacija bankarskog sektora Srbije: svojinska strutura i rast
bilansnih kategorija dec 2003-mart 2006, Kvartalni monitor-ekonomskih
trendova i politika u Srbiji, FREN, Beograd, 4/2006.
209.ivkovi dr Boko i VidiZorica: Analiza i ocena kreditne sposobnosti
preduzea u amerikom komercijalnom bankarstvu, UBJ, Beograd,
Jugoslovensko bankarstvo 5/89
BANKE I RIZICI
421
BELEKA O AUTORIMA
Uro N. uri roen je 1939. godine u Podumu kod Otoca (Lika). kolovao se u
Otocu i Vukovaru. Studirao, magistrirao i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u
Beogradu. Najvei deo prakse (preko 20 godina) proveo je radei u bankarstvu
(Vukovar i Novi Sad) i 4 godine u inostranstvu (Njujork). Obavljao sve operativne i
sloene menaderske poslove.a u bankarstvu, a preko 14 godina radio je u privredi
(Maglaj i Novi Sad) obavljajui sloene rukovodee poslove. Nastavnim radom bavio
se preko 22 godine. Predavao je 12 godina Spoljnotrgovinsko poslovanje (uz rad) na
VEK-u u Novom Sadu i 10 godina Marketing u finansijama i Menadment u
bankarstvu (u radnom odnosu) na BK Univerzitetu-Fakultet za trgovinu i bankarstvo.
Napisao je vei broj strunih i naunih radova i lanaka, uestvovao je na
simpozijumima, savetovanjima i seminarima, te u izradi i voenju nekoliko projekata.
Napisao je vie udbenika i strunih knjiga, kao to su: Komercijalno poslovanje u
spoljnoj trgovini, udbenik (1978), Marketing poslovne banke, udbenik (1992. i
1997.), Marketing, koautorstvo, udbenik za studente VP Novi Sad, (1995, 2000,
2001. i 2006.), Bankarski portfolio menadment-Strategijsko upravljanje bankom,
bilansom i portfolio rizicima banke, udbenik (1995, 2002. i 2008., koautorstvoelektronsko izdanje), knjigu Strategijsko planiranje u bankarstvu-Oblikovanje
uspene profitne strategije banke (1999.), Trite novca i finansijskih instrumenata,
udbenik VP Beograd 2002., Bankarski marketing-praktikum-Proces i faze
upravljanja marketingom banke, koatorstvo, udbenik 2003., i knjigu Upravljanje
rastom i performansama banke-Strategijsko upravljanje rastom vrednosti,
korporativnim i portfolio performansama banke (2003.).
Miljana Barjaktarovi roena je u Beranama.
422
BANKE I RIZICI