Prosperitet svakog naroda izvire prvenstveno iz rada njezinih graana, tako i blagostanje svakog

pojedinog kuanstva ovisi prvenstveno o radu njegovih lanova.

Postoji znaajan broj

nezaposlenih, radno aktivnih osoba u procesu aktivnog traganja za poslom. Rastua i postojana
nezaposlenost predstavlja danas goruu temu i u velikom broju razvijenih gospodarstva, jer
upravo nezaposlene osobe predstavljaju veliki socijalni i drutveni problem svake nacionalne
ekonomije. Stoga politike zapoljavanja i smanjivanja nezaposlenosti ine danas vanu
sastavnicu uspjene borbe protiv nastajanja socijalnih razlika i drutvene iskljuenosti. Upravo
stoga ovaj rad se fokusira na nezaposlenost koja proizlazi iz samog funkcioniranja trita rada i
javnih sustava obrazovanja, socijalnih sustava, utjecaja tranzicije. Radom se takoer nastoji
ukazati na

mjere aktivnih politika zapoljavanja u Hrvatskoj

usporedno Europskoj uniji.

Hrvatska je mala zemlja, pa veliki broj nezaposlenih osoba nee znatno utjecati na kretanja na
tritu rada Europske unije. Ipak, kretanja na tritu rada mogu biti kratkorona ili srednjorona
zapreka ukljuivanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Dok se broj korisnika raznovrsnih
oblika socijalnih transfera poveava, raspoloivi iznos po pojedinoj fizikoj osobi znatno se
smanjio. Prema studiji nezaposleni u Hrvatskoj, uz neaktivne osobe, najpogoeniji su
dugotrajnim siromatvom. (Hrvatska-Studija o ekonomskoj ranjivosti i socijalnom blagostanju,
2000). injenica je da se Hrvatska suoava s problemom strukturne nezaposlenosti jo od svog
osamostaljenja. Obzirom da je pridruivanje EU od prioritetnih ciljeva hrvatske ekonomske
politike, u radu se provodi analiza trita rada odabranih tranzicijskih zemalja usporedno s
hrvatskim tritem rada.U radu se analizira skupina tranzicijskih zemalja koje su postale
punopravnim lanicama Europske unije 1. svibnja 2004. godine. U toj skupini navedene su
eka, Maarska, Poljska, Slovaka, Slovenija, koje su postigle najvei napredak meu
tranzicijskim zemljama primjenom trinih reformi .Svaka nacionalna ekonomija i njen
dugoroni razvoj ovisi gotovo iskljuivo o kvaliteti njenih ljudskih resursa. U tom sluaju
koritenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu primarni su faktori razvoja. Cjeloivotni
sustav obrazovanja osnovna je infrastrukturna pretpostavka rasta i razvoja , kako bi se
unaprijedilo zapoljavanje i smanjila nezaposlenost . Zapoljavanje i stopa nezaposlenosti ovisi o
politici zapoljavanja i mjerama koje pojedina drava poduzima. U poglavlju koje se bavi
mjerama suzbijanja nezaposlenosti usporeuju se mjere koje poduzima Hrvatska i odabrane
zemlje u tranziciji u cilju unaprijeenja cjelokupnog gospodarstva. Cilj mjera za borbu protiv
nezaposlenosti fokusira se na ouvanje radnih mjesta , stvaranje novih te subvencioniranje
programa koji to omoguuju.