KORITENJE

VODNIH SNAGA
BRANE

(ponavljanje HG)
Varadin, Drava
(1975)

Letaj, Boljunica
(1970)

Podjela prema materijalu:

NASUTE BRANE
zemljane brane
od kamenog nabaaja

BETONSKE BRANE

Faktori koji utjeu na izbor tipa brane:

Topografija

Uvjeti:
Prirodni
Estetski
Financijski

Materijal za gradnju

(V,H,dispozicija)

Utjecaj na okoli
i krajobraz

Preljev (veliina
smjetaj)

Teren

(temeljenje,
vododrivost)

Potresnost

TIP
BRANE?

Legislativa
Ekonomija

Utjecaj na
stanovnitvo

IZBOR (I)

NASUTE BRANE

PREDNOSTI:

Minimalni zahtjevi kod temeljenja i prilagodljivost skoro

svim vrstama terena
Mogunost koritenja raznovrsnog i heterogenog materijala
za nasip
Jeftino i brzo ugraivanje

MANE:

Osjetljivost na prelijevanje
Osjetljivost na procjeivanje i ispiranje materijala
(unutranja i regresivna erozija)
Za evakuaciju velikih voda potrebni su posebni betonski
objekti izvan brane
Veliki obim radova (zbog blagih kosina)

IZBOR (II)

BETONSKE BRANE

PREDNOSTI:

Izdrljivost na prelijevanje i procjeivanje

Manje koliine materijala (strm nagib)

MANE:

Visoki zahtjevi za temeljenje (visoka nosivost tla, niska

deformabilnost, nepovoljne u izrazito potresnoj zoni)
Visoka jedinina cijena (spor rad i brojnija radna snaga)
Za lune brane s obzirom na veliko optereenje bokova doline
potrebna jedra nosiva stijena

Djelovanja na branu:

stalna

promjenjiva

vlastita teina brane, tlak vode u porama, tlak

vode, uzgon, tlo, sve stalne mase (oprema) na
brani,
temperaturne promjene, stezanja
betona,smrzavanja vode u betonu, optereenje
ledom, valovi, povremena/pokretna optereenja
(kranovi, strojevi i sl.)

izvanredna

potres

BETONSKE GRAVITACIJSKE
BRANE
Betonske gravitacijske brane
suprotstavljaju se vanjskim
silama vlastitom teinom.
Vano je da tlo na kojem se
grade:

Grande Dixence, vicarska, najvia

masivna gravitacijska brana visine
285 m, izgraena 1961.

ima dovoljnu nosivost da

primi
teinu
brane
i
optereenja
koje
brana
prenosi na temelj,
jednoliko slijegavanje
malu vodopropusnost
monolitnu strukturu (bez
pukotina)

Nisu pogodne za potresna

podruja.

Provjera sigurnosti za stabilnost

betonske masivne gravitacijske brane

U okviru kontrole graninog stanja nosivosti

provodi se provjera:

stabilnost na prevrtanje i

stabilnost na klizanje.

Smanjenje uzgona

1.) Izvoenjem injekcijske zavjese

Injektira se smjesa za poveanje vododrivosti.

GV

h1

Obilazni
tunel

DV
h2

Injekcijska
buotina
Injekcijska
zavjesa

sa injekcijskom zavjesom

bez injekcijske zavjese

injekcijska zavjesa

Kontaktno
injektiranje
rozeta

Smanjenje uzgona

2.) Dreniranjem iza injekcijske zavjese

GV

h1

drenana
galerija

Uzgon se najee ukupno reducira na 1/3

DV
h2

sa drenaom
bez drenae
drenana
buotina
(1/4 1/2)H

Galerije slue za kontrolu stanja

brane (procjeivanje,...) i
omoguuju dodatno injektiranje i
dreniranje.

Smanjenje uzgona

3.) Produavanje puta izvodi se izvoenjem horizontalnog

slabo vodopropusnog zastora
GV

h1

DV
h2

Slabo vodopropusan
zastor (glina)

sa zastorom
bez zastora

Izgradnja brane - latentna toplina

Problem visokih hidratacijskih temperatura i irenja betona u

prvoj fazi te stezanje betona u zavrnoj fazi

Problem se rjeava tehnologijom ugradnje i odravanjem svjeeg

betona

Koriste se posebni cementi (s manjom hidratacijskom

toplinom i s odgovarajuim dodacima)
Koristi se beton s manjom koliinom cementa (ali da se s
time ne ugrozi nosivost i vododrivost betona)
Koriste se posebni recepti za spremanje betona
(kombiniranje razliitih granulacija i koritenje krupnijih
frakcija)
Omoguuje se hlaenje betona nakon ugradnje ili se
snizuje temperatura betonske mjeavine koritenjem
hladne vode (dodavanje leda u vodu) i agregata koji nije
izloen suncu
Betoniranje ne smije biti kontinuirano betonira se u
blokovima (12-15m)

Beton treba biti:

Dovoljne vrstoe
Otporan na smrzavanje
Dovoljno vododriv
Niske hidratacijske temperature
Niske cijene kotanja

Zoniranje: na viim kotama beton slabije vrstoe nego na niim kotama,

beton vee vrstoe na uzvodnom i nizvodnom (habanje) dijelu brane,
preljevima i sl.

OLAKANE BRANE
Ralanjene

Vielune

Prednosti olakanih brana nad gravitacijskim:

20-40% manji volumen betona u tijelu brane (manji trokovi 15-35%
jer je beton, zbog sloenosti izgradnje, skuplji 5-10%)
Manji utjecaj temperature hidratacije i skupljanja
Bolje iskoritene fiziko-mehanike karakteristike materijala
Mogu se graditi na loijem tlu

Ralanjene brane - kontraforne

Uz vlastitu teinu kod olakanih brana prevrtanju i klizanju se

suprotstavlja vertikalna komponenta hidrostatike sile (teina vode
iznad uzvodnog lica).
Gravitacijska brana (a)
Brana s kontraforima T-oblik (b)

(a)

(b)

Vrste:
S kontraforima s masivnom glavom
S ploama i kontraforima

Horizontalni presjek kontrafora s masivnom glavom

Brana Roselend - Francuska

BRANA
visina 150 m
duljina 804 m
irina krune 3 m
irina stope 22 m
AKUMULACIJA
Volumen 187x106 m3
Povrina 3.2 km2
HE
Pad 1,250 m
Instalirana snaga 6 x 91 MW =546 MW (Pelton turbine)

Vielune brane

Koritene su u prolosti gdje raspoloivog materijala za gradnju nije bilo

u blizini i ija je doprema bila vrlo skupa, a ljudski rad jeftin.
Danas se grade visoke vielune brane od armiranog betona.
Luna brana koristi efekt luka te optereenja prenosi preko bokova na
oslone (na bokove doline).
Vieluna se nastoji od vie lukova, a optereenja se sa lukova prenose
na kontrafore i preko kontrafora na temeljno tlo.
Lukovi se grade pod kutem u odnosu na vertikalu.
Masivni kontrafori se grade na udaljenosti 10-20 m.
Vielune brane se grade na dobrom temeljnom tlu-stijena.
Prva vieluna brana, Meer Allum, je izgraena u Indiji 1802.g

Brana Daniel Johnson - Kanada

BRANA
visina 214 m
duljina 1,314 m
iriona krune 3 m
irina stope 22.5 m
AKUMULACIJA
Volumen 142 km3
Povrina1,950 km2
HE
Instalirana snaga
1,592 MW + 1,064 MW

Bartlett dam
Type of dam

Concrete, multiple-arch
buttress

Height

94.0 m

Length

251 m

Crest width

1.4 m

Base width

2.3 m

Volume

171,087 m3

Type of spillway

Service, gate-controlled

Spillway capacity

8,140 m3/s

Reservoir
Creates

Bartlett Lake

Capacity

219,789,000 m3

Surface area

11 km2

Linach
visina

30.40 m

duljina

143.90 m

vol. akumulacije

1 100 000 m3

irina u kruni

0.4 m

irina u temelju

0.6 m

LUNE BRANE

Lunim branama nazivaju se brane iji je horizontalni presjek

krivolinijskog oblika, u obliku luka. Optereenje prenose uglavnom na
bokove doline.
Sigurnost i stabilnost konstrukcije ovisi o fizikalno-mehanikim
karakteristikama materijala u konstrukciji i nosivosti temelja.
Lune brane su u pravilu nearmirane (betoni sa 230-300 kg cementa po
m3). Armiranje se koristi samo kod otvora i u kruni brane.
Prednosti:
40-60% su ekonominije od gravitacijskih
bre se grade
Nedostaci:
zahtijevaju dobre uvjete temeljenja
zahtijevaju visokorazvijenu tehnologiju pripreme i ugradnje betona
zahtijevaju savjestan i iskusan nadzor i strogu kontrolu tijekom
graenja i eksploatacije

Brana Letaj (Boljunica)

Inguri, Gruzija najvia

luna brana 272 m,
izgraena 1984.

Hoover, Colorado,
Arizona-Nevada, SAD,
luna visine 223 m,
izgraena 1936.

Glanja, Makedonija

Brana
Gordon,
Australija

Glen Canyon, druga po

visini luna brana u SAD

Vrste lunih brana:

s konstantnim radijusom

s promjenjivim radijusom i
konstantnim centralnim kutom

s promjenjivim radijusom i
promjenjivim centralnim kutom

RIJENE POKRETNE BRANE

Grade se u nizinskim dijelovima rijeka, gdje su korita iroka i preteno se

temelje na nekoherentnim materijalima. Najee se nalaze na plovnim
putovima (brodske prevodnice) ili grade u cilju energetskog iskoritavanja
vodotoka.
Sastoje se od:
stabilnog (vrstog) betonskog dijela: bokova, stabilnog preljevnog
dijela sa slapitem, stupova, mostova (za komunikaciju lijeve i desne
obale) i
pokretnog dijela kojim se regulira razina vode: vei broj protonih
polja s ustavama (zapornicama), koje preuzimaju hidrostatiko
optereenje i prenose ga na stupove

Brana na Dravi izgraena za

potrebe HE Varadin

Brana na Dravi
izgraena za potrebe
HE Varadin

Brana na Dravi
izgraena za potrebe
HE Dubrava

NASUTE BRANE

PODJELA:

Zemljane brane od prirodnih materijala:

Homogenog presjeka
Heterogenog presjeka s nepropusnom glinenom vertikalnom
ili kosom jezgrom, ili s jezgrom nekog drugog nepropusnog ili
slabo propusnog materijala, s uzvodnim vodonepropusnim
ekranom

od kamenog nabaaja:

S vertikalnom ili kosom nepropusnom jezgrom od prirodnih

materijala
S vertikalnom dijafragmom od umjetnih ili pripremljenih
materijala
S uzvodnim vodonepropusnim ekranom (AB, asfalt-betonski,
lijevani asfalt, geomembrane,)

Height

260.5 m

Length

575 m

Crest width

20 m

Base width

1,128 m

Reservoir
Capacity

2.6 km3

Surface area

52 km2

Theri dam India

ZEMLJANE BRANE

HOMOGENE

HETEROGENE
MJEOVITE
(kameni nabaaj i zemlja)

BRANE OD KAMENOG NABAAJA

S vertikalnom ili kosom

nepropusnom jezgrom
(glina, pjeskovita ilovaa,
praina i sl.)

ili dijafragmom
(geomembrane i sl.)

s uzvodnim
vodonepropusnim ekranom
(AB, asfalt-betonski, lijevani
asfalt, geomembrane,)

Hidraulika stabilnost brane

Uz sve mjere i rjeenja vododrivosti voda se procjeuje kroz

tijelo brane, temeljno tlo ili stijenu, i uzdu kontakata temelja
brane s tlom ili stijenom. Procjeivanje vode ukoliko nije u
projektiranim granicama i nije kontrolirano moe biti uzrok
proboja vode i ruenja nasutih brana (piping ili tunnelling
efekt).
Ispiranje estica se javlja kada se one ne mogu (svojom
teinom ili oslanjanjem na druge estice) oduprijeti
hidrodinamikoj sili procjedne vode.
Treba osigurati:
Vodonepropusnost tijela brane
Vodonepropusnost temeljnog tla

Treba osigurati hidrauliku stabilnost brane:

zatitu od UNUTRANJE EROZIJE

zatitu od REGRESIVNE EROZIJE

UNUTRANJA EROZIJA

Unutranja erozija je ispiranje estica sitnijeg materijala kroz

upljine veih estica.

Bolja zbijenost materijala manja mogunost ispiranja estica.

Do unutranje erozije dolazi na kontaktu razliitih materijala.

Za sprjeavanje unutranje erozije izvode se zatitni prijelazni
slojevi (filtarski slojevi). Mogue je izvesti jedan ili vie
prijelaznih slojeva.

Svrha prijelaznih slojeva je da sprijee unutranju eroziju

brane i pronoenje sitnih estica u smjeru toka vode,
Filtarski slojevi trebaju ispunjavati slijedee uvjete:

Propusnost filtra treba biti znatno vea od propusnosti

materijala iz kojeg voda dotjee,
Granulacija filtarskih slojeva mora biti takva da sprijei dalje
prenoenje sitnih estica kroz filtar,
Granulacija materijala filtra ne smije dozvoliti unutranju
eroziju filtra.

FILTARSKO PRAVILO

REGRESIVNA EROZIJA tunnelling efekt

Regresivna erozija nastaje na nizvodnoj zranoj plohi na kojoj

se pojavljuje teenje vode (vrelna ploha) i tamo gdje su izlazni
gradijenti vei od kritinih, te dolazi do ispiranja estica nasipa.

Linija procjeivanja za
zaguen filtar

VRELNA PLOHA
Linija
procjeivanja za
isti filtar

Ispiranje estica na nizvodnoj kosini moe se prijeiti

ugradnjom drenanog sustava. Drenovi slue za kontroliranu
odvodnju procjedne vode pri emu materijal drena ima vei
kritini gradijent od osnovnog materijala brane (poveane ikr).
Druga je mjera zatite od regresivne erozije produljenje puta
procjeivanja (L), te time smanjenje izlaznog gradijenta.
Zatita nizvodnog pokosa i stabilnosti noice - primjeri
drenanog sustava.

SPRJEAVANJE/SMANJENJE PROCJEIVANJA
(VODODRIVOST)

VODODRIVOST TIJELA BRANE

Homogene zemljane brane

su
dobro
vododrive
(potporno
tijelo
je
vododrivo).

Heterogene brane imaju

potporno tijelo koje nije
dovoljno vododrivo pa se
treba osigurati vododrivost
brane
izvoenjem
vododrive jezgre ili ekrana
(zemljani/glineni, betonski,
asfalt-betonski,
elini,
geomembrane,...).

Osiguranje vododrivosti brana

Asfalt-betonska obloga:
Kada se izvode uzvodni vodonepropusni ekrani/obloge vanjski
slojevi su vodonepropusni (1,2,4), predzadnji (3) slui kao
drenaa.
1.

Zatita (od habanja i vode)

2.

Sprjeavanje procjeivanja (vododrivost)

3.

Drenaa (7-15 cm)

4.

Sprjeavanje prodora vode u tijelo brane

Asfalt-betonski ekrani:
Pogodan s aspekta slijegavanja materijala
Dobra vododrivost
Lako se oteuju
Ne mogu se uvijek ugraivati (nesmije biti vlage, niti temp.
<10OC,...)

Cement-betonski i AB ekrani:
Ekran se izvodi u ploama 2-5 m
Moraju se ostavljati fuge koje se zatvaraju kitom (npr. bitumenom)
Debljina sloja d=20-50 cm
Podloga se radi to nepropusnija da voda ne probije u tijelo brane

Glineni ekrani ako se postavljaju na uzvodnoj strani moraju biti

zatieni.

UZVODNI POKOS nasute brane mora biti zatien od djelovanja

valova i atmosferilija (posebno leda) pa se oblae kamenim
nabaajem ili ako se koristi asfalt-betonski, cement-betonski ili AB
ekran tada on ima i zatitnu funkciju.

NIZVODNI POKOS zemljane nasute brane najee se zatravljuje

(nanoenje nanosa). Ako je brana kamena ne treba zatravljivati,
iako se ponekad zatravljuje iz estetskih razloga

VODODRIVOST TEMELJNOG TLA (produljenje procjednog

puta)

Djelomina
ili
potpuna
jezgre/temeljnog klina

Uzvodni glineni zastor

Dijafragma

Injektiranjem

zamjena

tla

produenje

Deformacije brane i temelja - stiljivost

Stiljivost slijeganje brane deformacije tijela brane

Kod odreivanja konstruktivnih dimenzija nasutih brana treba
analizirati slijeganje brane i njene podloge, da bi se moglo
odrediti potrebno nadvienje krune brane.
Kod slijeganja brane i tla dolazi do vertikalnih (0,01H) i
horizontalnih pomaka (0,005H).

Slijeganje je vie izraeno kod nasutih zemljanih brana nego

kod brana od kamenog nabaaja.
Tijekom eksploatacije potrebno je mjeriti pomake i slijegavanje
brane.
Problemi:
Neravnomjerno slijeganje:

Nastaje uslijed asimetrije profila, strmih bokova, naglih lomova

u temeljnoj spojnici, slijeganjem temelja i sl. stvaranje
pukotina
Potrebno je koristiti visokoplastinu glinu za jezgru
Posebno su osjetljive nasute brane s vododrivim ekranom

Vea stiljivost jezgre od susjednih zona vjeanje jezgre o

susjedne zone.
Razlike u slijeganju susjednih zona.

Sklope brana i HE, rijeka Lika,

jezero Kruica