AUGUSTE RODIN

Revolucionar i inovator na polju skulpture, ne moemo ga

smjestiti u jedan stilski utjecaj, zbirom utjecaja stvorio je svoj
vlastiti izriaj. Njegov ivot moemo podjeliti u etiri faze:
1.
2.
3.
4.

Mladost i naobrazba
Najznaajnije godine stvaralatva
Toka prekreta
Zadnje godine djelovanja

etiri ljubavnice je imao koje su karakteristine za ove etiri

etape. Rodio se 1840 te godine u parikoj siromanoj godini,
ve s deset godina je poeo crtati, a s 14 ga otac upisuje u
kolu gdje je nauio formalne elemente likovne nauke. Kasnije
se pokuava upisati na kolu lijepih umjetnosti, no tri puta je
bio odbijen zbog revolucionarnosti u svojim djelima. Zbog
financijskih potekoa bio je primoren baviti se dekorativnom umjetnou, odnosno bavio se
izradom dekoracije za javne zgrade. Jedno vrijeme uio je kod poznatog romanitiarskog
animalista te je bio neko vrijeme u samostanu no kada je upoznao Rose (budua ena),
odluio je izai iz samostana i poeo zajedniki ivot s njom. Odlazi u Belgiju i radi opet
dekoraterski posao, raa mu se i sin. Sada poinje slikati pejzae i druge slatkaste teme. Kada
je skupio neto novca nakon ovih radova odlazi u Italiju gdje je bio oduevljen Donatellom i
Michelangelom, ovo e najvie utjecati na njega. Vraa se u Francusku i dogaa se toka
preokreta u njegovome ivota kada je upoznao prvu ljubavnicu Camille Corot (kiparica) i sada
od 1880-1899 nastaju njegova najznaajnija djela. esto nadahnut literarnim izvorima,
ljudskim tijelom, ljepotom ene i senzualnou. U ovom vremenu on je uzeo vlastiti ateljier i
zaposlio kao pomonika Bourdellea. Smatra se kako je Camille bila autorica ruku na njegovim
skulpturama i kako je on praktiki pokrao njezine ideje, a Camile e zbog njihove nesretne
veze i zavriti u ludnici gdje e ostati do kraja svog ivota. Kasnije je bio jako fasciniran
plesom i upoznao svoju idui ljubavnicu koja je bila primabalerina, te je u ovo vrijeme
prouavao Freuda. U kasnim godinama poinje dobivati brojna priznanja i ima mnotvo
ateljea, no razboljeva se ima hemiplegiju (oduzetost pojedinih dijelova tijela ).
Vrlo esto Rodina doivljavamo kao impresionistikog skulptora i to zbog toga to je djelovao u
tom kronolakom razdoblju impresionizma i zbog toga to su na jednoj izlobi kada je izlagao s
Monetom kritiari povezali njegove nervozne konture s titravom atmosferom impresionista.
Meutim kada gledamo njegovu skulpturu vidimo da dominiraju elementi realizma, dok vidimo
npr u nekim djelima utjecaj secesije, a moemo pronai i elemente romantiarskog zanosa u
njegovim djelima. Zbog velike revolucionarnosti njegovih javnih spomenika esto su
spomenici uklanjani s javnim mjesta jer su na indirektan nain uvrijedili buroaziju koja je bila
nauena na slatkaste, lijepe herojske skulpture. Glavna karakteristika koja se vidi u njegovim
radovima je povezanost s prirodom i silno je cijenio prirodu, a osim toga bio je oboavatelj

ljudskog tijela koje je na neki nain za njega bila opsesija i to je njegova dominantna tema.
Bio je fasciniran valovitnim i njenim plohama tijela, njihovim preplitanjem itd. kod njegovih
skulptura je jako bitan i psiholoki faktor. Nije se povodio za ustaljenim pravilima i nije elio
biti u skladu s akademizmom. Radio je u tradiciji grka, rimljana, egipana, studirao je antiku,
srednji vijek i prirodu, te iako je bio uen na tradiciji on ju se nikada nije striktno pridravao
nego je uzeo od svakog razdoblja ono to mu je odgovaralo. On je smatrao da umjetnik moe
vidjeti drugaije od obinog ovjeka. Njegovim ateljeu etalo je mnotvo modela dok on ne bi
uoio neku pozu koja je njemu bila zanimljiva,te bi tada zaustavio modela i prema tome
izradio djelo. Bio je fasciniran jednom antikom glavom te openito antikom, srednjovjekovnim
kipovima (npr onim iz Chartresa) te Michelangelom i Donatellom i openito renesansom. Od
Michelangela je preuzeo non finito, izraajnu snagu, energiju, monumentalnost. Osim toga
njega je zanimalo tijelo u pokretu, a bio je i opinjen baletom. Erotika je bila jedan od njegovih
kljunih nadahnua a u njegovom adresaru uz svako ime muko ili ensko bio je kratak opis
tijela te osobe. Prikazivao je i lezbijske odnose.
PORTRETI MUKARACA i JAVNI SPOMENICI
Prikazivao je sebi bliske osobe koje je prije portretiranja izraivao brojne studije
Portret oca najstariji sauvani portret. prikazan kao rimski republikanac. Ozbiljan, suzdran,
bez emocije, krutost njegova lica referenca je na njegov krut karakter
ovjek razbita nosa, 1863 dalje nastava u toj antikoj noti raditi. Ova skulptura je
odbijena od Salona jer prikazuje izrazito runog starca s razbijenim nosom, a izraajnost lica
govori o ivotu koji se skupio u njegovim borama. Vidimo da je skulptura inspirirana i
Michelangelom. On ovdje prikazuje realnu osobu i to nekog Bibija koji je esto posjeivao
njegov atelje no oito da je ova skulptura bila prerealna i okantna za iru publiku.
Spomenik Balzacu ovo je njemu bilo njegovo najdraa djelo. Drutvo pisaca 1883 godine
zatrailo je od njega da izradi javni spomenik ovog najznaanijeg predstavnika realizma u
knjievnosti. Ovo je bio njegov prvi veliki izazov jer on nikada prije nije izraivao tako to, a
sve portrete koje je prije napravio bili su veoma intimni te je on radio prema modelu. Kako je
Balzac ve tada bio mrtav, on je poeo detaljnije prouavati njegovu linost. Pohodio je njegov
rodni zaviaj i promatrao pejzae koje je Balzac esto opisivao, promatrao njegove fotografije,
itao njegova djela i osobna pisma i analizirao glavne protagoniste njegovih pria. Nakon svih
istraivanja uspio je izraditi Balzaca koji je prikazan u irokom raskoraku, zaogrnut u ogrta
koji u potpunosti obavija njegovo tijelo, glava s neobinom kosom i pogledom koji uope ne
doivljava promatraa nego gleda dolje. Prikazan kao alkoholiar, genijalac koji ustaje iz svog
toplog kreveta u rano jutro prekinut u snu od strane vlastite ideje.
Voctor Hugo jo jedna javna skulptura koja je izazvala vei skandal od Balzaca. Skulpturu je
radi0 u vie navrata s obzirom da se Hugou nije dalo portretirati ljudima te je Rodin stajao pod
njegovim balkonom etiri mjeseca i promatrao ovjeka i to on radi, radei skice. Otiao je na

mjesta koje su Hugoa jako inspirirala i htio se positovjetiti s njime. Prvo je napravio bistu u
mramoru, nakon ega je napravio bronani odljev. Ovaj spomenik on je zamislo tako da
prikae Hugoa u drutvu muza, to se nije svialo nadreenima te je on morao ukloniti muze
te stvoriti polu nagog knjievnika na obroncima njegova omiljenog otoka i prikazati apoteozu.
Graani Calaisa jo jedna javna skulptura za koju je pobIjedio na natjeaju i prikazuje jednu
priu iz srednjovjekovne povijesti te veliina hrabrost graana. Prikazan je dogaaj kada je
kralj Edvard III zasjedo grad na sjeveru Francuske

te je gradom vladala glad i bolest

mjesecima. Edvard III je rekao kako estoica mukaraca odjeveni u vree iziu pred zidine
grada s omama oko vrata, kako bi predali kljueve i bili smaknuti. Ovdje vidimo tih est
graana koji su se rtvovali i ovako odjeveni krenuli prema vlastitoj smrti. No na kraju ih
Edvard nije ubio na nagovor svoje ene, te je osvojio grad. Iz ove prie s malo detalja Rodin je
uspio prikazati najdramatiniji trenutak i prikazati svu bit tog dogaaja. To je kada su se ovi
likovi pozdravili sa svojim ivotom

i krenuli prema krvniku. Svakog od ovih ljudi Rodin je

individualizirao i uspio je diferencirati misli i osjeaje koji je svaki od njih imao kreui se
prema neizbjenoj smrti. Ruke su im predimenzionirane, koice su vidljive, svi su prikzani na
drugaiji nain jer je svakog ta sudbina pogodila drugaije. Najzanimljiviji je lik koji je nazvan
eta koji praktiki se sa svojom gestom ruke pozdravlja sa svim svojim iskustvima u ivotu i
sa svojim voljenima, te isputa na neki nain ivot iz ruke. Prema rijeima Rilkea ovaj bi
spomenik mogao posluiti svima koji su umrli mladi. Likovi su veoma slobodno postavljeni
nisu u pravilno rasporeenoj kompoziciji, te iako meu njima ima praznog prostora mi ga na
neki nain doivljavamo kao dio skulpture a ne kao prazninu. Postavljeni u razinu promatraa
i to se nije svidjelo kritici, ali Rodin je htio njih pribliiti ljudima obinim kao to su i oni sami
bili te ih potaknuti na rtvu u korist viih ciljeva.
PORTRETI ENA
Najee je portretirao ljubavnice

a u svojoj etvrtoj fazi kada mu je porasla popularnost

poeo je portretirati i bogate amerikanke koje prikazuje na ljepukast nain

Mlada ena s cvjetnim eirom, 1865 prikazuje svoju enu Rose koje je bila jako
frustrirana to godine jako brzo prolaze, a ona stari. Ova bista je nastala u duhu francuske
Akademije i tradicije no njegov senzibilitet uskoro e poeti prikazivati neto drugaije ene
Mignon takoer portret Rose, romantiarska skulptura, nagnuta blago glava, tuga u oima,
blago otvorene usne, razbaruena kosa strast, dramatinost i erotika. Mignon na franc znai
lijepo.
Misao ubiti portret Camille Claudelle koje je ubiti na neki nain pozdravno djelo s njom koje
je izradio na njihovom rastanku. Prikazana sa svadbenim eirom koji prikazuje bezuvjetnu
vjeru
Rose bez bilo kakvog uljepavanja prikazuje enu koja je utke trpila sva njegova sranja

EROTIKA I ENSKO TIJELO

ena koja ui spontana poza ene koja je takoer bila njegova ljubavnica. Rukom se dri
za grudi, i vide se njezine pubine dlake veoma erotski nabijen prikaz
Torzo esto je kao npr ovdje uzoo neku fotografiju i onda prema njoj napravio skulpturu kao
npr to je ovdje sluaj. To su mu jako zamjerali
Poljubac esto se vraao temi ljubavnika, njenost strast, splet udova i emocija. Epicentar
skulpture je prostor izmeu njihovih usta a prikazuje Farancesscu de Rimini i Malatestu njezina
ogora , u tom trenutku je doao Franceskin mu i brat od ovog s kojim se ona ljubi i noem ih
je usmrtio te su oni zavrili u Danteovom petom krugu pakla. Skulptura je nastala inspirirana
Danteom.
Vjeno proljee rasplesani likovi, erotika
Danaida naga ena u zanimljivoj pozi, njena obrada koe i koritenje njenog svijetla i
sjene. Non finito kao i kod Michelangeovih robova. To se zove tropo finito odnosno
sueljavanje zaglaenog kamena i grubo obraenog.
MUKARCI U PUNOJ PLASTICI
Bronano doba nakon ove skulpture je optuen da je napravio odljev ivueg ovjeka i ak
su njegovi prijatelji umjetnici potpisivali peticiju u njegovu obranu
Mladi inspiriran u pozi femininosti Michelangelovim Robom. Prikazuje mladia koji se budi
iz sna neznanja. Realistiki ivo modeliran, njegova put kao da ivi kao n antikim
spomenicima
Sv Ivan Krstitelj ovu skulpturu iskomponirao je od tri lika, njegov prijatelj posluio mu je
kao model za lice, drugi model za pozu, a drugi za tijelo. Smatrao je kako skulpturi ne trebaju
nikakvi atributi nego da ona treba biti ista jer detalji atributa odvode panju tamo gdje ne
treba
Mislilac/pjesnik skulptura koju je napravio samostalno ali u sklopu Vrata Pakla. Samostalno
je nastala 1902 i simbol je stvaranja ljudske misli i uzdizanja ovjeka iznad animalne prirode.
Simbioza miia. U sklopu Vrata Pakla ona prikazuje Dantea. Pokazuje ovjeka u ueoj
poziciji koji je izgubljen u svojoj konteplaciji, on se ne gubi u svojoj mati on je ustvari kreator.
Vrata Pakla izrazito kompleksno djelo i kompozicija na kojoj je radio od 1880 do 1917
godine, znai 37 godina. Narueno je od strane Male kole no naruka je nakon nekog vremena
povuena ali je on i dalje nastavio raditi na njima. Trebala su biti pandan Ghibertijevim
vratnicama u Firenci na kojima vlada mir i harmonija, dok se na ovima dogaa neto sasvim
drugaije. Predodba iz Danteove Komedije, petog pjevanja, drugog kruga pakla a inspiracju je

naao i Delacroixovom slikom Dante i Vergilije prelaze rijeku Styx, Michelangelovim

Posljednjim sudom, Balzacovom Ljubavnom komedijom, Baudelereovim Cvjetovima zla itd.
Na vrhu prikazuje Adama u tri razliita raspoloenja, nakon to ga je bog protjerao iz raja.
Mislilac ovdje kao Dante koji prouava dogaaje u paklu, imamo Adama i Evu , kod mukih
likova pod utjecajem Michelangela dok je kod prikaza enskih likova vie klasian, Ugolino i
njegova djeca, nesuena ljubav itd. U stilu imamo utjecaj secesije.