Professional Documents
Culture Documents
AFRIC
AFRIC
AFRIC
Kristina Afri*
Uvod
ovjekov odnos prema okoliu, koji se gotovo dva stoljea temeljio na antropocentrizmu, doveo je do niza globalnih, regionalnih i lokalnih ekolokih problema,
koji su kulminirali ekolokom krizom. Brojne i dugorone posljedice krize zahtijevaju odgovoran odnos suvremenog drutva prema okoliu. Stoga je cilj ovoga rada
bio ukazati na znaaj koji ekoloka svijest, kao dio drutvene svijesti, ima u uspostavljanju ravnotee ovjeka i njegova okolia.
U prvom dijelu rada ukazuje se na pritisak koji nastaje antropogenim djelovanjem na okoli. Istie se utjecaj eksplozivnog rasta stanovnitva, osobito u zemljama u razvoju, ubrzavanje procesa urbanizacije, djelovanje razliitih gospodarskih
djelatnosti na okoli, poveanje koliine i vrsta otpada, itd.
U drugom dijelu rada prikazuju se primjeri buenja ekoloke svijesti u meunarodnoj politici, gospodarstvu i u civilnom sektoru. Pretpostavka tog dugoro* K. Afri, magistar znanosti, Fakultet ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirkovi, Pula. lanak
primljen u urednitvu: 10. 04. 2002.
579
1
Ekosfera se, iz didaktikih i metodikih razloga, dijeli na atmosferu, hidrosferu, kriosferu,
litosferu, pedosferu i biosferu. (lava, 2001., str. 127).
580
Zemlji e godine 2050. ivjeti najmanje 8,9 milijardi ljudi. (UNEP, 1999., 5). S
obzirom da su zalihe prirodnog kapitala u velikoj mjeri iscrpljene ili na granici
iscpljivosti (osobito pitka voda, plodno tlo, ume ili riblji fond), a da je za prehranu
stanovnitva nuno poveati gospodarsku aktivnost, postavlja se pitanje odrivosti
prirodnog sustava u navedenim uvjetima. Unato postepenom porastu ivotnog
standarda u nekim zemljama u razvoju u posljednjih dvadesetak godina, prema
podacima Svjetske banke (Flavin,2001., str. 7), gotovo 2,8 milijardi ljudi, odnosno
skoro polovina stanovnitva Zemlje, raspolae s manje od 2 USD na dan, a 1,2
milijardi ivi s manje od 1 USD dnevno, odnosno nije u mogunosti pribaviti ni
nuna egzistencijalna dobra. Po ocjeni Crvenog kria oko 500 milijuna ljudi napustilo je svoja prebivalita zbog nedostatnih ili pogoranih ivotnih uvjeta, nedovoljne
prehrane i kronine gladi, nedostatka obradivog ili uporabivog zemljita. (Glava,
2001., str. 151)
Proces urbanizacije uzrokuje znatan pritisak na okoli, osobito od druge polovine 20. stoljea. Od godine 1950., broj stanovnika gradova poveao se sa 750
milijuna na 2,5 milijardi ljudi godine 1995. Procjenjuje se da godinje vie od 60
milijuna ljudi seli iz ruralnih u urbana podruja. Godine 2025. oekuje se da e
vie od 5 milijardi ljudi ivjeti u gradovima, pri emu se 90% poveanja oekuje u
zemljama u razvoju. (UNEP,1999., str. 10) Koncentracija velikog broja stanovnika,
osobito u zemljama u razvoju, u milijunskim gradovima, utjee na okoli poveanom
potronjom vode, oneienjem zraka, poveanjem buke, poveanjem komunalnog
i industrijskog otpada, itd. Da e se pritisak na okoli nastaviti ukazuju sljedei
podaci: dok je 1995. na Zemlji bilo 23 grada s vie od osam milijuna stanovnika,
od kojih vie od 80% u zemljama u razvoju, procjenjuje se da e se taj broj 2015.
poveati na 33, od kojih e se samo est nalaziti u razvijenim zemljama (Glava,
2001., str. 155).
Jedan je od najveih problema suvremenog ovjeanstva kako proizvesti
dovoljnu koliinu hrane za cjelokupno stanovnitvo, a da se time ne ugrozi zdravlje
ljudi i ne utjee na smanjenje kvalitete tla i podzemnih voda. Procjenjuje se da u
nerazvijenim zemljama zbog nedovoljne prehrane gladuje 1,2 milijarde ljudi, a
umire od gladi 40 milijuna ljudi godinje (Brown, 2001., str. 44). Uzroci su takvog
stanja, pored ve istaknutog brzog rasta stanovnitva, neplodnost tla, nedovoljne
koliine vode, neodgovarajua zdravstvena skrb, itd. Poveana proizvodnja hrane,
koja je nuna zbog porasta stanovnitva, mogua je intenzivnijim razvijanjem poljoprivrede, uz poveanje poljoprivrednog zemljita te veu upotrebu mehanizacije,
veu upotrebu gnojiva, veu potronju vode, ime bi se i dalje poveao pritisak na
okoli. Posljedice takvog razvitka poljoprivrede vidljive su u razvijenim zemljama
u posljednjih nekoliko stoljea.
Pritisak na okoli posljedica je i razvitka preraivake industrije, osobito
onih grana temeljenih na klasinim tehnologijama, koje su znatno resursno i energet-
581
2
Ne postoji jo uvijek znanstvena usuglaenost o postojanju i posljedicama globalnog zatopljenja. Vie o tome u: Pravdi, V. (1998): Suvremeni pogledi na gospodarski razvoj, Socijalna ekologija,
Hrvatsko socioloko drutvo, Zagreb, vol. 7, br. 4 i Glava, V. (2001): Uvod u globalnu ekologiju,
Hrvatska sveuilina naklada, Ministarstvo zatite okolia i prostornog ureenja i Puko otvoreno
uilite, Zagreb.
582
3
Pojam odrivi razvoj prisutan je u literaturi i ranije. Tako Glava (2001., str. 145) istie da
je pojam bio poznat u umarstvu jo u 18. stoljeu, rnjar (2002., str. 187) navodi da se u klasinim
ekonomskim radovima Ricarda, Malthusa i Milla mogu pronai elementi odrivog razvoja, a Pravdi
(1998., str. 391) istie da je termin prvi put upotrijebila Barbara Ward, lanica Britanskog parlamenta
i istaknutai zastupnica zatite okolia, na konferenciji UN o ekolokim aspektima meunarodnog
razvoja 1968. u Washingtonu.
583
4
Popis brojnih meunarodnih i nacionalnih ustanova i organizacija dan je u:Glava, V.; op.cit.,
str. 179.
5
E-9 koncepcija je, pod nazivom E-8, prvi put navedena u Izvjeu State of the World 1997
(Izvjetaj o stanju Zemlje) Worldwatch Instutute, SAD. U Izvjeu iz godine 2001. dodana je i
Junoafrika Republika.
584
www.voda.hr/hpsor, 01.03.2002.
www.iso.ch/iso/en/iso9000-iso14000/pdf/survey10thcycle.pdf i www.dznm.hr/regup,
01.03.2002.
7
585
www.fee-international.org, 01.02.2002
586
z 2 x 2
n= 2
d
, pri emu je
587
Slika 1.
RANG PRETPOSTAVKI O KOJIMA OVISI BRIGA
O OUVANJU OKOLIA
SLIKA 1.
588
589
10
Institut za turizam (2001): TOMAS ljeto 2001 Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj,
Zagreb.
11
Udruga Zelena Istra - Associazione Istria Verde, Ekop Istra - Pula, Larus- Pore, Odjel
izviaa
pomoraca Uljanik Pula, PUT Drutvo za komuniciranje ambijenta, Labin, Zeleni
Rovinj Rovigno verde. Izvor: REC (2001.): Adresar hrvatskih udruga s podruja zatite okolia,
Zagreb.
590
12
www.zzjziz.hr/ekologija.htm, 15.02.2002
591
13
Istraivanje koje je, na studentskom uzorku od 685 studenata Sveuilita u Zagrebu proveo
Cifri, godine 1997. pokazalo je sline rezultate. Naime, tek je 2,25% anketiranih studenata bilo
ukljueno u neku ekoloku udrugu (Cifri, 1999., str. 206).
592
Zakljuak
Provoenje paradigme odrivog razvitka u svakodnevni ivot sloen je i dugotrajan proces. Jedna je od bitnih pretpostavki pritom podizanje razine ekoloke
svijesti, posebno u procesu obrazovanja, u svim njegovim segmentima i osiguravanje
transparentnog sustava informiranja.
Pri promiljanju gospodarskog i svekolikog razvitka neke zemlje bitno je
elemente navedene paradigme prilagoditi vlastitim prilikama, tehnolokoj razini,
kulturno-povijesnom nasljeu, autohtonosti
Stjee se dojam, na temelju rezultata istraivanja navedenih u radu, da velik
dio hrvatskih poduzetnika jo u svojem poslovanju ne primjenjuje principe ekoefikasnosti koji ne samo da pridonose ouvanju prirodnog kapitala, ve znaajno
utjeu na poveanje profitabilnosti i konkurentnosti. Iako su iskazali izraenu
drutvenu svijest o odgovornosti poduzea za uinke u okoliu i pokazali prepoznavanje povezanosti ulaganja u zatitu okolia i uspjenog poslovanja, uoeno je
nedovoljno poznavanje relevantnih poslovnih koncepcija, nesustavan pristup
upravljanju okoliem i prevlast reaktivnog ili pasivnog pristupa problematici zatite
okolia.
Provedena anketa na uzorku studenata ukazala je na potrebu uvoenja sustavnog odgoja i obrazovanja za odrivi razvitak, na svim obrazovnim razinama kao i
poveanja informiranosti uz pomo medija o nainima ouvanja okolia i brojnim
aktivnostima i naporima koje se (ako se) provode na nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini. Time bi se utjecalo na podizanje razine ekoloke svijesti cjelokupnog
stanovnitva Hrvatske.
Hrvatska je potpisnica brojnih meunarodnih i bilateralnih sporazuma o zatiti
razliitih dijelova ekosfere. No, da bi zatita okolia uistinu zaivjela i da bi se
mogao ostvariti odrivi razvitak, potrebno je, pored ve istaknutog, poticajnim
mjerama drave, utjecati na promjenu smjera i na ostvarivanje odrivog gospodarskog i svekolikog razvitka.
LITERATURA
1.
2.
3.
593
594