Opca Planinarska Skola 2015 - Prirucnik

PLANINARSKI KLUB SPLIT
Opa planinarska kola
Plan O pe p la n in a rske ko le
1. P o v ije st p lan in arstva
2. P rip rem a za plan in are n je
3. O sn o vn a p lan in arska o pre m a
4. U e i v o ro v i
5. Prehrana u planini
6. K re ta n je i b o ra v a k u planini
7. N oenje u planini
8. O p a sn o sti u planinam a
9. O rije n ta cija
10. M eteo ro lo gija
11. Z a tita prirode
12. Prva pom o
13. S p a a v a n je u planini
14. P la n in a rsk a o rg a n iza cija
2015
P o v ijest m e u n a ro d n o g plan in a rstva

Pla n in a re n je m su se ljud i ba vili u davna vrem e n a kad nije po stojala te h n olog ija ni v je tin a da
se o plan in are n ju pie. S to g a, m o e m o sa m o nagaati to su n a jra n iji p lan in ari rad ili, koju su
te h n o log iju k o ris tili, to ih je m o tiv ira lo da p la n in a re i da uope o tom e ra zm ilja ju . Stoga se u
po vijesti p lan in arstva m o e g o v o riti sa m o o za b ilje e n o j p o v ije sti ove a k tiv n o s ti.
P la n in a re n je je u poetku bilo m o tiv ira n o ra zlo zim a koji nisu im ali veze s re kre acijo m i
sp o rto m , kao to su du ho vni i re lig ijski (izg ra d n ja o ltara za bogove i plan in ske du h o v e), ratni i
za titn i (izg ra d n ja kula o sm a tra n ica , n a d zira n je v la stito g i tueg te rito rija ) i zn a n stv e n i
(p ro u a van je m e te o ro lo g ije , ge o lo g ije , flore i faune). D anas je p lan in are n je re kre a cija i
sp o rt, a nekim a i za n im a n je je r je p o taklo m iliju n sk u in d u striju i razvo j o p re m e za
p la n in are n je , izg ra d n ju p la n in a rskih o b je ka ta i o b ra zo v a n je vod ia i sp a a v a te lja . Prije
m o derno g doba lju d sk e po vijesti za b ilje e n o je v rlo m alo po kuaja uspona na p la n in sk e
v rh o v e u re kre a tiv n e svrhe.
T ije ko m 18. stolje a p riro d n jaci i filozo fi, zn a n stv e n ici toga doba, poeli su o d la ziti u A lp e kako
bi o b a vili zn a n stve n a istra iv a n ja . Podru je o ko C h a m o n ixa u Francuskoj po stalo je v rlo
z a n im ljiv o istra iv a im a zbog v e lik ih ledenjaka u plan in sko m lancu M ont Blanca. P la n in a rstv o
u m o d e rn o m sp o rtsk o m sm islu roeno je kad je m ladi z n a n s tv e n ik iz e n e v e H o ra ce B e n e d ict de S a u ss u re pri prvom posjetu C h a m o n ixu 1760. u g ledao M ont B la n c (480 7 m ) i
o dlu io da e se na popeti na n jego v v rh , ili o m o g u iti p e n ja n je na taj vrh . Ponudio je nagradu
za prvi uspon na M ont B lanc, ali te k je 1786. tu nagradu po kup io lije n ik iz C h a m o n ixa M ich e lG a b rie l Paccard i nje g o v nosa Jacq u e s B alm at. Nakon 1850. su britan sk i p en jai sa
v ica rsk im , ta lija n sk im ili fra n cu skim v o d iim a poeli o d ra iv a ti uspone na je d a n po je d a n
v iso k i v rh u v ica rs k o j. S p e k ta k u la ra n uspjeh p la n in a rstv a bio je p rv e n stve n i uspon na
M atterh orn (4 4 7 8 m ) 14. 07. 18 65., to je u sp je lo Englezu Edvvardu W h ym p e ru . S re d in o m 19.
sto lje a u v ica rsk o j je sta sa lo m n o tvo vod ia ije je vo en je o m o g u ilo razvoj
p lan in arstv a kao sp o rta, i pohode na sve v rh o v e u ce ntralno j Europi. Do 1870. sv i su vei
a lp sk i v rh o vi bili isp e n jan i i p lan in ari su poeli tra iti nove i te e p u to ve do tih vrh o va . K ra je m
19. sto lje a p la n in a ri su po zo rn o st o b ra tili na A nd e u Jun oj A m e rici, planine S tije n ja k a u
S je ve rn o j A m e rici, K a v k a z, v rh o ve u A frici i na ravn o , na H im ala ju . N a jve i vrh u A n d a m a ,
A co ncagua (6 9 6 2 m) prvi put je isp e n jan 18 97., a 1913. je A m e rik a n a c H udson S tu c k prvi
popeo M ount M cK inley (6 1 9 4 m ), n a jvii v rh S je v e rn e A m e rike . Put je bio otv o re n i za vee
plan in ske uspjehe, a li te k p o lo vino m stolje a e se o v je k popeti na v rh za d n je g v e liko g cilja M ount E v ere sta.
K ako je p ro la zilo 20. sto lje e , p la n in a re n je u v iso k im gorgima je po p rim ilo pravi m e u n aro d n i
karak te r. S v e vie su A u s trija n ci, K inezi, Englezi, Fran cu zi, N jem ci, In d ijci, T a lija n i, Jap an ci i
Rusi u s m je ra v a li svo ju p o zo rn o st na n a jvii p la n in sk i lanac na sv ije tu - H im ala ju . Nakon
prvog sv je tsk o g rata B rita n ci su p o sta v ili uspo n na M ount E v e re st kao svoj zn a a ja n cilj. U m
e u v re m e n u su p lan in ari iz dru gih ze m a lja n a p ra vili sp e k ta k u la rn e u sp je n e uspone na
druge v e lik e h im a la jske v rh o ve . S o v je ts k i tim ispeo je S ta lin P eak (749 5 m ), na jve i v rh na
te rito riju biveg S o v je tsko g sa ve za , koji je k a sn ije pre im e n ovan u Pik K o m u n izm a (engl.
Peak C o m m u n ism ); n je m a ki tim je u spio popeti Sin io lch u (6 8 8 8 m ), a e n g le ski tim popeo
se na Nanda D evi (7 8 1 6 m ). Lon do n ski a so p is The Alpine Journal, koji je pouzdano b ilje io
sve uspone, u periodu 1 9 4 0 -1 9 4 7 nije o b ja v io n ijedan novi uspon, to j e bila po sljed ica
drugog sv je tsk o g rata. N akon rata, 1 9 5 0 -ih , do g od io se niz u sp je n ih uspona u H im ala ji:
n a jp rije su Fran cu zi isp e n ja li vrh A n n ap u rn a I (8091 m ) u lipnju 1 9 50.; N anga Parbat (8 1 2 6
m ) p o h od ili su N jem ci i A u s trija n ci 1953. D rugi n a jvii

Planinarski klub Split
v rh na sv ije tu K2 (861 1 m ) popela su dva lana ta lija n sk e e k sp e d icije 1954.; iste

go d in e je a u strijsk a e kipa u sp je n o dola do v rh a C h o O yu (820 1 m ). B rita n ci su
1955. popeli tre i n a jv ii v rh na sv ije tu K an ch e n ju n g a (8 5 8 6 m ) za koji se sm a tra da
je je d a n od n a jte ih pro b lem a u p la n in a re n ju , a iste je god ine fra n cu ska e ksp e d icija
sa svim sv o jim la n o vim a popela vrh M akalu (8 4 6 2 m) zaje d n o sa e rp o m vod ie m .
Lhotse (8 5 1 6 m) su popeli v ica rc i 1956. god ine. M e utim , sve o ve usp je h e za sje n io
je uspjeh b ritan ske e k sp e d ic ije koja je na M ount E vere st (8 8 4 8 m ) do vela Edm unda
H illa ry ja , pelara iz N ovog Z ela n d a , i njegovog erpa vod ia T e n zin g a N orgaya 29.
sv ib n ja 1953. O vu e ksp e d iciju v o d io je b rita n sk i p u k o v n ik John H unt, i to je bio o sm i
tim u 30 godina koji je pokuao popeti se na M ount Everest, uz jo tri e ksp e d icije
koje su o b a vile izv i a n je te re n a.
T ije ko m 1 9 6 0 -ih p la n in a re n je je p ro lo kroz ne ko liko tra n sfo rm a cija . Kao i u zla tn o
doba A lp i, je d n o m kad su v rh o v i bili popeti, kren u lo se u potragu za sv e te im
pra vcim a do v rh a . O k o m ita i n e m o g u a " stje n o v ita lica planine sa v la d a v a la su se
k o rite n je m u m je tn ih po m agala i na pre dn ih te h n ika p e n ja n ja. G la tk e g ra n itn e ploe
pen jale su se danim a ili tje d n im a . P rim je rice , 1970. je skup ina a m e rik ih penjaa 27
dana penjala 92 0 m v iso ku ju g o is to n u stra n u g ranitno g m o n o lita El C a p ita n u
S je ve rn o j A m e rici.
S v e stra n i p la n in a r m o e biti k o m p e te n ta n u sv e tri do m e n e p la n in a rstv a - hodanje
po planini, p en janje u stije n i i te h n ik e u sn ijeg u i ledu - sv ak a od njih je vrlo
ra zliita . Postoje ra zliite v a rija c ije u o vim do m e n am a i a k i isk u sn i p lan in ari im aju
razliitu razin u zn a n ja u sv a k o j. D o bar p la n in a r koji im a a m b icije o d la ziti u viso ka
g o ija , gdje e n a ila ziti na v e rtik a ln e stije n e , snijeg i led, treba n a uiti do vo ljn o
v je tin a iz sv ih triju d o m e n a, koje su u skladu s n jego vim p la n in a rskim a m b icija m a ,
fizi k im i m e n ta ln im sp o so b n o stim a .
Kad su s v i v e lik i v rh o v i bili isp e n jan i, poelo je n a tje can je tko e ih popeti to v ie u
to kraem v re m e n u . D ick Bass je 1985. postao prvi o v je k koji se popeo na sed am
n a jviih v rh o va svih k o n tin e n ata .
P o v ije st h rva tsko g p lan in a rstv a
P etar Z o ra n i 1536. je o b ja v io Planine, prvo hrv atsk o k n jie vn o d jelo nadahn uto
planino m . Je d in i sa u v a n i p rim je ra k ove knjige uva se u H rva tskoj a k a d e m iji
zn a n o sti i u m je tn o sti. Prvu poznatu sliku K leka o b ja v io je Ivaj V a jka rd V a lv a s o r
1689. u sv o m djelu Die Ehre des Herzogthums Krain. T a lija n s k i o p a t A lb e rto Fo rtis je
1774. o b ja v io pu topis Viaggio in Dalmazia, s m n og im pod atcim a o h rv a tsk im
p lan in am a. Ivan L o v ri 1776. u djelu Biljeke o Putu po Dalmaciji opata Alberta
Fortisa o p isu je na ta lija n sk o m je z ik u kako je istra iv a o peinu na uu C e tin e , to se
sm a tra g o d ino m kada je zaeta h rvatska sp e le o lo g ija . S a sk i kralj Friedrich A u g u st II
se 1836. penje na K le k u dru tvu budueg bana Josipa Je la ia , a zatim i na dru ge
h rv a tsk e p lanine - V e le b it, U ku, P lje ivicu i B io ko vo , gd je istra u je floru. Prvi
po zn ati a lp in isti k i uspon u H rva tsko j je 1843. na pra vila ilirk in ja D rag o jla Ja rn e v i u
stije n i O kia i opisala ga u svo m Dnevniku. Da su H rva ti odavn o bili sk lo n i nonim
uspo nim a po kazao je A v e lin e p u li koji je 1852. o b javio prvi p la n in a rski putopis u
za g re b a ko m a so pisu Neven pod na slo vom Zora na Uki. Jo sip S c h lo sse r i Lju d e vit
V u k o tin o v i o rg a n izira li su prvu p lan in arsku e ksp e d iciju 1852. i 1869. o b ja v lju ju
dje lo Flora Croatica, kojim u te m e lju ju hrvatsku botaniku zn a n o st.
U O g ulin u je sre d in o m tra vn ja 1874. nakon po vratka s o b lin jeg K leka pozn ati
zn a n s tv e n ik iz G ra za dr. Jo h a n e s F risch a u f bio to lik o o d u e vlje n lje po to m planine i
o ko lico m O g u lin a , da je sv o jim po zn anicim a V la d im iru M au ra n iu , sin u bana Ivana
M au rania i B udi B u d isa v lje v iu , istak n u to m h rvatsko m k n jie v n ik u pre d loio da
H rva ti o snu ju nacionalnu plan in arsku o rg a n iza ciju , to se te g o d ine i o stv a rilo .
H rv a tsk o p la n in a rsko d ru tv o o sn o v an o je 15. listo pa da 1874. kao prva p lan in arska
o rg a n iza cija u H rvata. O sim to je naa p lan in arska o rg a n iza cija je d n a od n a jsta rijih

h rv a tsk ih ud rug a, tre b a ista k n u ti su H rva ti bili d e v e ti narod sv ije ta koji je im ao svoj
nacio n a ln i p la n in a rsk i sa v e z i prvi u ovom dijelu Europe.
Prvi o rg a n izira n i p la n in a rsk i pohod HPD je o rg a n izira o 17. i 18. sv ib n ja 1875. na
O tre i Pije ivicu.
Za razliku od p la n in a rstv a u dru gim ze m lja m a gdje j e g la v n i cilj bilo o sv a ja n je tada
jo n e o svo je n ih vrh o va , h rv a tsk o se p la n in a rstv o ra zv ilo kao sn a a n p o kret iji je cilj
bilo u p o zn a v a n je p la n in sk ih k rajev a nae ze m lje . N jego vi prvi la n o vi, v e in o m
p o zn ati z n a n s tv e n ic i, sv e u ilin i pro fe so ri i a k a d e m ici Josip S ch lo sse r, V la d im ir
M au ra ni, S p irid o n B ru sin a , Juraj B auer, u ro Pilar, T a d ija S m i ik la s, Josip T o rb a r i
ostali. O vi zn a n stv e n ic i za c rta li su kao sv o ju glavnu d ru tv e n u zad au p ro u av an je
g o ro vitih d ije lo va h rv a tsk e ze m lje , tada jo pune nep ozn an ica, i tim e o b o g a tili
h rv a tsk u zn a n o st i kultu ru.
Prvo p lan in arsko p re d a v a n je o d ra o je 1875. pro fe so r geo lo g ije na zag re b a ko m
sv e u ilitu Ivo P ilar na te m u po stan ka gora. G rad Z a g re b da je HPD-u 1878. g ra d sk u
kuu" na S lje m e n u koja je nakon d o g ra d n je dobila im e T o m isla v o v dom . Prve
m a rk a c ije sta v lja 1882. Levin S ch lo sse r, ta jn ik H PD -a, kad je o zn a io prilaze
S lje m e n u . HPD je 1884. o b ja v io Spomenicu povodom svo je d e se to g o d in jice , to je
bila prva h rv a tsk a p lan in arska knjiga. Hrvatski planinar bio je prvi p la n in a rski a so p is
kojeg je HPD kao sv o je glasilo poeo izd a v a ti 18 98., a izd aje se i danas pod tim
im eno m . In e n je r A nte P re m u i 1930. poinje g ra d iti g la so v itu v e le b itsk u stazu
d u gaku 57 km koja je d o vre n a 1933. Prvi uspon na M ont Blanc bez vod ia n a p ra vili
su D uan Ja k i i Fran jo D ra e n o v i 19 30., a njih dvo jica su slje d e e god ine popeli i
M atterh orn bez vod ia. Prvi h rv a tsk i e n sk i uspon na M ont Blanc na pra vila je M icika
Frolich iz Z a g re b a 1938. P la n in a rsk i sa ve z H rva tsk e (PSH ) o sn o van je 1948. G orska
slu ba sp a a v a n ja o sn o v an a je 1950. u sklo p u PSH, a 1953. PSH postaje lan
m e u n aro d n e p la n in a rske o rg a n iza cije UIAA. R ijek i p la n in a ri 1955. o rg a n izira ju prvu
v iso k o g o rsk u e ksp e d iciju u in o ze m stv o i penju se na K ilim a n ja ro . U S a m o b o ru se na
1956. o sniva prvi p la n in a rski m u zej. e ljk o P o ljak je 1971. na H im ala ji prvi put zab io
h rv a tsk u za s ta v u na B e zim e n o m vrhu u m a sivu A n n ap u rn e . Prvu h rvatsku
a lp in istik u e ksp e d iciju u in o ze m stvo vod io je Je rk o K irig in 1971. na G re n la n d u . Prva
h rv a tsk a a n d istik a e ksp e d icija pod v o d stv o m Je rka K irigina penje se 1974. na
A co n ca g u u , ali iste godine se dogaa najvea nesrea u naoj p lan in arsko j p o v ije sti
je r su tada na K avkazu u s tije n i U be poginula e tv o rica h rv a tsk ih a lp in ista : Ante
B e da lo v, N enad u li, V ik to r T a b a k o v i i U rso V rd o lja k. Prvi H rv a t uspeo se na M ount
E v e re st 19 79.; bio je to S tip e B o i iz S p lita , je d a n od rijetkih koji se na taj vrh
popeo d v a p u t (drugi put 19 89.). S tip e B oi je 1997. za k lju io sv e u spo n e na svih
sed am n a jviih v rh o va na kon tin e n tim a . PSH 1991. m ije n ja im e u H rv a tsk i
p la n in a rski sa ve z (H PS) i ra zd ru u je se od Pla nin arsko g sa ve za Ju g o sla vije . H PS je
po n ovno p rim lje n u U IA A 1991. u B u d im p eti. Prva hrvatska a lp in istik a enska
e ksp e d icija , ijih se pet la n ica (D arija i Iris B o stja n i, V ed rana S im ie v i, Jana
M ijailo vi, M arija M aei) popelo na e sti v rh na sv ije tu - 8 .2 0 1 m e ta ra v is o k Cho
O yu, o b a vlje n a je u listo p a d u 20 07. Druga h rv a tsk a a lp in istik a e n sk a e ksp e d icija
dovela je e tiri H rva tice na M ount E vere st (D arija i Iris B o stja n i, M ilena S ija n , Ena
V rb e k) u sv ib n ju 2009.
2n
Priprem a za planinarenje
Priprem a i pla n ira n je p lan in are n ja o vise o p o sta v lje n o m cilju . P o etnici planinari
e sto ne zn a ju to po n ije ti sa so b om u planinu i kako p lan ira ti p la n in a re n je , ali iako
se p la n in a rske tu re ra zliku ju - o sn o ve koje treba pon ijeti u v ije k su iste. Prije poetka

p a k iran ja p o tre b n o j e p ro cije n iti k o lik o du go e se p lan in ariti. Pri plan ira n ju je
potreb no u ze ti u o b z ir v la s tite sp o so b n o sti, v re m e n sk u prognozu i v rstu terena.
Procjena vla stitih sp o so b n o sti i sp o so b n o sti gru pe
Pla n ira n je p lan in are n ja u v ije k bi tre b a lo sa d ra v a ti dozu sa m o k riti n o sti i procjenu
v la s titih sp o so b n o sti koja e u ze ti u o b zir cilje v e i grupu s kojom e se p la n in a riti.
N a g la sa k je na gru pi j e r se sa m o sta ln o p la n in are n je ne p re p oru u je. Pla n in arska
grupa bi tre b a la im a ti n a jm an je tri lana kako bi se prikla dn o sa v la d a le m ogue
o p a sn o sti u planini. o v je k koji ne zna nita o penjanju u stije n i, p relasku rijeke,
sp av an ju na o tvo re n o m u plan in i, p rik u p lja n ju hrane, filtrira n ju v od e , o rije n ta ciji
pom ou kom pasa i slin o ne sm ije plan ira ti tu ru na kojoj e m u biti potrebna ova
zn a n ja . O vo tre ba nauiti prije sa m o sta ln o g o dlaska u planinu.
T re n ira n je prije plan in aren ja
P re p o ru ljiv o je im ati pro g ra m v je b a n ja koji e podii ukup nu razin u tje le sn e
p rip ra v n o sti p rije p lan in are n ja . Bokove i ram ena je potreb no p rip re m iti za
p la n in a re n je kad se radi o tu ra m a koje za h tije v a ju te a k ru ksa k. Program priprem a
treba poeti barem 2 -3 tje d n a prije od la ska na v e liku tu ru i n a v ikn u ti bokove i
ram ena na te a k te re t. Postupno treba p o v e a v a ti te in u u ru k sa ku i v rije m e noenja
ru k sa ka . Na ovaj nain e se sm a n jiti m o g u n o st irita cije koe i o te e n ja to aka na
tije lu na koje pritie ru k sa k. O sim toga, u v je b a t e se m iii za n o en je ru ksa ka .
T ra n je je n a jb o lji nain za po b o ljan je tje le sn e k o n d icije je r u isto v rije m e prip rem a
noge i stop ala za te k e p la n in a rske dane koji su pred njim a. A k o je m ogu e, treba
tra ti na u zb rd ici, to e d ra m a tin o po ve ati in te n zite t v je b a n ja i p rip re m iti sto p ala ,
g le n je v e i koljena za razlike u u zb rd ici i n izb rd ici. V je b a n je hodanja s te k im
ru ksa ko m treba izm je n jiv a ti s tra n je m uzb rdo i nizbrdo.
T re n ira n je u planini
Za p la n in a re n je je po treb na o d g o v a ra ju a fizika ko n d icija . P la n in a re n je uzb rdo i
nizb rdo je sp e cifin a fizika a k tiv n o s t koja od tijela za h tije v a napore na koje
n e isku san p la n in a r nije n a vikn u t. a k i osobi koja je navikla hodati, p la n in a re n je po
planini pod nagib o m , i o p te re e n je ru k sa ko m od 1 0 -15 kg zn a tn o e p ro m ije n iti cije lo
isk u stv o i sh v a a n je v la s titih tje le sn ih m o g u n o sti. U tre n ira n ju za p la n in are n je
klju n o je p la n ira ti po lagan, ali tra ja n napredak. Nem a sv rh e seb e iscije d iti potpuno.
P la n in ari se radi u iva n ja i iako je dobro po m icati sv o je g ra n ice , ne tre ba ii
p re d ale ko prenaglo. P re p o ru ljiv o je p o sta v iti m ale, ali re aln e cilje ve . D obro je poeti
s m a lim tu ra m a od 2 -4 km koje e se re do vito rad iti barem je d n o m tje d n o , i to u
v re m e n sk im u v je tim a koji nisu za h tje v n i i s m a lim ru k sa ko m . U poetku je v an o
dobro p la n ira ti v rije m e od la ska i povratka iz planine prije su m ra k a . D uljinu
p lan in are n ja nakon toga treba p o stup no p ro d u a v a ti do tre n u tka kad se u je d n o m
danu m oe bez ve liko g napora p rijei 15 km p lan in sk ih sta za . Na ta kv o j dn evn oj tu ri
nuan je v e i d n e vn i ru k sa k s o sn o vn o m o p re m o m , hranom i p re sv la ko m . N akon to
se po stign e ovaj uspjeh, pre p oru u je se p o ve avati te in u ru ksa ka d o d a v a n je m vee
koliin e o p re m e , hrane i vode. U tre n u tk u kad p la n in a r m o e dobro pod nijeti dan
tije ko m kojeg e hodati 15 km s ru ksa ko m od 10 kg, sp re m a n je za tre n ira n je u
za h tje v n ijim te re n im a i na tu ram a u kojim a e sa vla d a ti veu v isin sk u razliku . Nakon
toga se postup no p o veava prijeena u d a lje n o st u planini i te in a ru ksa ka . S
p rik la d n im tre n ira n je m , p la n in a r bi tre b a o biti u m o g u n o sti n o siti na za h tje v n im i
v ie d n e v n im tu ra m a 25 -3 0 % v la s tite tje le sn e m ase u ru ksa ku . V e lik a je razlika
p la n in a riti po ravno m te re n u i p la n in a riti uzb rdo i nizbrdo. Sto g a po stupno treba
p o v e a v a ti v isin sk u
razliku
tije ko m je d n o d n e v n ih
p lan in are n ja . V ie d n e v n o
p la n in a re n je zn a a jn o je d ru g a ije od je d n o d n e v n o g je r treba po n ije ti v ie o p re m e , a
isto ta ko rau n a ti na m o gu e u lje v e , bolove u m iiim a i irita ciju koe. P la n in a r bi

tre b a o p o stup no p o v e a v a ti broj dana koji m o e ugodno pro vesti u planini. O v a k a v

pro g ram tre n ira n ja u planini e p o ve ati u k up nu razinu tje le sn e k o n d icije p laninara i
p rip re m iti tije lo na iza zo v e b o ravka u planini. U v ije k je dobro p rip re m iti se za
p la n in a re n je i pom ou d ru g ih vrsta v je b a n ja .
A n a lizira n je terena
O e k iv a n o tra ja n je p lan in are n ja i p re d m e ti koje treba p o n ijeti sa sob om u v e lik e ovise
o te re n u na kojem e se pla n in a riti. P la n in sk i teren i sta ze potreb no je p ro uiti
u n ap rije d i sa zn a ti to v i e o p lanirano j ruti, sta za m a i tre n u tn im u v je tim a na te re n u .
Potrebn o je p ro u iti sv e d o stu p n e p la n in a rske karte i v o d ie za p la n in a re n je . B o lje su
m ape koje su d e ta ljn ije . U v je ti na te re n u m ije n ja ju se o visn o o v re m e n sk im d o b im a .
a k se i o d ra va n e staze razliku ju po te in i i p re p re kam a. V e lik a je razlika pre la ziti
preko livad e i preko v e lik ih grom ada k am e n ja . D obro je pronai p la n in a rsku kartu i
v o d i koji u p o zo ra va na vrstu te re n a na sta zi. Lokalni v o d ii u v ije k su izv rsta n izv o r
in fo rm acija.
V re m e n sk a pro g n o za
V re m e n s k i u v je ti i te m p e ra tu ra zra k a v a n i su im b e n ici koji odre uju kako p lan ira ti
turu u planini, to tre b a p o n ije ti i kako e se o v je k pro vesti u planini. N ajea je
g re ka da se v rije m e u zim a zd ra v o za gotovo. S a m o zato to je u gradu su n a n o u
tre n u tku kad se kree na p la n in a re n je , to ne zn a i da je u plan in i lijepo v rije m e ili,
a k i ako je s t, da se nee p ro m ije n iti. Ne treba se g rije iti na nain da se razm ilja
da je p la n in a re n je ugodno bez o bzira na v re m e n sk e u vjete. V e lik a j e razlika hodati
po suhoj o su n an oj sta zi i ga ca ti po blatu tije k o m o luje. Pro m jen e u v re m e n sk im
u v je tim a is stan ju staze m ogu u d v o stru iti ili u tro stru iti v rije m e koje je p o treb no za
prije i neku u d a lje n o st u planini.
A k lim a tiza cija na ve lik o j visin i
P la n in a re n je u v iso ka go rja za h tije v a o prez zbog m o g u n o sti razvo ja v isin sk e bolesti.
Na v e liko j n a d m o rsko j v isin i m anja je koliina kisika u zra k u , to u m a n ju je radnu
u in k o v ito st i tje le sn u sp o so b n o st. V isin a m o e n eg ativno d je lo v a ti na o sje tljiv ije
p lan in are v e na n adm orsko j v isin i od 2000 m. Ljudi se ra zliku ju po svo jo j to le ra n c iji
n a d m o rsk e v isin e i nainu na koji njih ovo tije lo reagira na tla k zra k a i sm a n je n u
koliinu kisik a . Ne postoji p o ve zan o st izm eu tje le sn e ko n d icije i to le ra n cije v e like
n a d m o rsk e v isin e . D apae, izu ze tn o dobra kon d icija nekad tje ra ljude u p re tje ran e
napore i u stra jn o st u n a p re d o van ju u planini koji m ogu d o p rin ije ti nastanku v isin sk e
bolesti.
V rije m e a k lim a tiz a c ije je in d iv id u a ln o , a o v isi o ra zliitim im b e n icim a kao to su
brzina uspona, g e n etsk a p re d isp o zicija , ap so lu tn a d o seg n u ta v isin a , prijeena
v isin sk a ra zlika , itd. O v isn o o o vim im b e n icim a a k lim a tiza cija e za h tije v a ti od 3 do
14 dana. K va lite ta a k lim a tiz a c ije o visi u g lav n o m o in d ivid u aln o m odg ovo ru plua na
sm an je n u koliinu kisika (h ip o ksiju ).
A k lim a tiz a c ija se u v ije k m ora o d v ija ti po stupno, k o ra k po korak. O sn o vn a pravila
a k lim a tiz a c ije su: (1) za p o e ti na niim v isin a m a i polako, ali sig u rn o n a p re d o v ati na
v ee v isin e . Kad se osoba a k lim a tizira na o dre enu v isin u i kren e jo v ie , ponovno
poinje proces a k lim a tiz a c ije . K o n sta n tn a a k lim a tiza cija p re staje na v is in i od 53 00 m.
Podatci iz istra iv a n ja p o kazu ju da je m ogue n a p ra viti p re d -a k lim a tiza ciju
k o rite n je m posebnog pro g ram a u b a ro ko m o ri u ko m b in aciji s du im izla g a n je m
veoj v isin i. (2) N a jv a n ija je v isin a na kojoj se sp ava i za to je v a n o o sig u ra ti da
razlika izm eu v isin e na kojoj se sp ava dva u za sto p n a dana nije vea od 300 m , ali
ovu prep oru ku treba p rila g o d iti u v je tim a . (3) A k o se leti ili v o zi d ire k tn o na
n a d m orsku v isin u veu od 3 0 0 0 m , po trebno je n a p ra viti pauzu od n a jm a n je 24 sata
prije nego pone uspon i a k lim a tiza c ija .

K o n tro lira n je m ase ru k sak a

Priprem a za p la n in a re n je e sto je borba pro tiv v ik a te in e u ru ksa ku . Jer, sve to se
nosi u planinu treba no siti na leim a. S v a k i put kad p la n in a r podigne sto p a lo i
za k o ra i, podie punu te in u tije la i ru k sa ka . Kad se ovo pom n oi s tisu a m a koraka
koje treba n a p ra viti na izletu , ja s n o je da je sv a k i gra m v ik a u ru ksa ku zn a a jn o
o p te re e n je za plan in ara . Stoga prip re m a za planinu m ora u k lju iti ra zm ilja n je o
m a si stva ri koje se n a m je ra va ju ponijeti, i to ne sa m o o m a si ru k sa ka nego i o m a si
o prem e koju e p la n in a r obui i obuti. P la niranje obin o za h tije v a k o m p ro m ise
izm eu ud o bno sti i lakoe tije ko m hodanja (la ki teret) i u d o b n o sti u v rije m e kad se
ne hoda (bolja hrana, v ie o prem e i bolja o p re m a, knjige, razo no d a, itd.). D obro
uvjeb an p la n in a r m o e no siti tre in u sv o je te in e na se b i i u ru k sa ku . M e utim , ve
i e tv rtin a v la s tite m a se je zn a a jn o o p te re e n je . Jedn a petina tje le sn e m a se kao
do d atn o o p te re e n je o m o g u u je ugodno p lan in are n je . P raktino , to zn a i da osoba
od 50 kg m o e na sebe sta v iti 10 kg u ru ksa ku i u o p re m i i da e jo j to o m o g u iti
ugodno i ne p re tje ran o naporno p la n in are n je . N a jp rije treba o d lu iti s t o j e ap so lu tno
nuno od o prem e, te k u in e i n a m irn ica. O vo treba za p isa ti. Priliko m kupnje
p re p o ru u je se uloiti u u ltra -la g a n u i v ie n a m je n sk u o pre m u koja e isp u n iti v ie
p la n in a rsk ih za h tje v a . K o n sta n tn i za h tje v i za la ga n im te re to m u plan in i p o ta k li su
razvoj in o v a tivn ih te h n ik ih rjeen ja koja ko m b in iraju v ie fu n k cija u laganoj o prem i.
V ein a p ro izvo aa v e na pakiran ju navod i koliko je te ka o pre m a koja se kupuje.
P re p o ru ljiv o je p o n ijeti laganu, ali v rlo hra n jivu d e h id rira n u hranu. Treba pon ijeti
sa m o ono to je stva rn o nuno za p lan ira n i izlet.
Koga o b a v ije stiti o o d la sk u u planinu
O bitelj ili bliske osobe u v ije k treba in fo rm ira ti o n am jeri o dlaska u planinu, rei kad
se o tp rilik e o e ku je p o v ra ta k i o sta viti im ena osoba s kojim a se nam jera va
p la n in a riti. T re b a im o sta v iti bro jeve m o bitela barem jo je d n e osobe iz p lan in arske
gru pe. U p la n in a rskim d o m o v im a , sk lo n itim a i na v rh o vim a p la n in a r se u v ije k treba
up isati u knjigu pred vi en u za upis. O ve k n jig e ne slu e za za d o v o lja v a n je neije
zn a ti e lje nego i za pra e n je kreta n ja planinara kojim a se izgubi trag.
to po n ijeti u plan in u
Postoji o g ra n ie n je k o liko se m o e nositi pa tre b a dobro planirati. P a kira n je o visi o
d u ljin i planirane tu re , v re m e n sk im u v je tim a , te in i te re n a koji treba p rije i i
plan ira n im a k tiv n o stim a .
O d u ljin i tu re o visi koliin a hrane i vod e koju tre b a p o n ije ti, i d o stu p n o st m je sta na
kojim a se za lih e hrane i vod e m ogu o b n o v iti. Voda je n a jve i prob lem . D nevno je
potreb no piti 3-4 litre te k u in e i ako nem a sig u rn og naina za o b n a v lja n je za lih a
vod e ili za n a la e n je i filtrira n je vod e u prirod i, onda e te in a sa m e vod e v e biti
o zb ilja n problem . H rana e te iti do d atn ih 0,5 - 1 kg po danu. O p e n ito , nije realno
o e kiv a ti da se m o e p lan in ariti d u lje od 8 -1 0 dana bez o b n a v lja n ja za lih a hrane. A ko
se ide na v ie d n e v n o p la n in a re n je i ako se pritom ne planira sp a v a ti u o p skrb lje n im
p la n in a rsk im d o m o v im a , p o treb no je p o n ijeti i v la s titi a to r. Potrebn o je po n ije ti
n a jla k i i n a jm a n ji a to r koji se m o e pronai, a koji e dati nunu za titu s o bziro m
na v re m e n sk e u vjete. Kad se ra zm a tra po trebna o p re m a, za p ra v o nem a ra zlik e u
o p re m i po treb no j za 3 -d n ev n i i 1 0 -d n e vn i p la n in a rski put. M e utim , to se d u lje
p lan in ari, tee je p re d vid je ti v re m e n sk e u vjete, to za h tije va oprem u koja e
po d n ije ti sve u vjete. to se due plan in ari, o v je k e li i v ie lu ksu za . S p a rta n sk i
u v jeti koji se m ogu p o d nijeti tije ko m 3 dana, m oda e biti n e p o d n o ljiv i nakon 8
dana.
O v re m e n sk im u v je tim a zn a a jn o o v isi te in a ruksa ka . Nije isto p a kirati ru k sa k za
su h o i to p lo v rije m e , ili za hladne, k io vite i sn je n e u vjete. U biranju o p re m e van o

je zn a ti v re m e n sk u prognozu. U plan in am a je k a ra k te ristin o p ro m je n jiv o v rije m e i

po trebno je p rip re m iti se za nagle kie i hladnou.
Pla n in ski te re n e o d re d iti vrstu p la n in a rskih cip ela i potreb ne te h n ik e o p re m e . A ko
se n a m je ra va penjati po stije n a m a ili sp u ta ti po konopu, nuna je zn a ajn a dodatna
koliina o prem e.
Pla n ira n e a k tiv n o s ti, kao to su fo to g ra fira n je , slik a n je i zn a n stv e n o istra iv a n je
z a h tije v a ju dod atn u sp e c ija lizira n u o pre m u za te a k tiv n o s ti. Bez o bzira na plan ira n e
a k tiv n o sti, p ra vilo je da se m o ra p o k u ati sm a n jiti to v ie m asa i v o lu m e n prtljage.
P o d sje tn ik za p a k ira n je ruksaka
Je d n o d n e v n o p la n in a re n je m a n je je za h tje v n o nego p la n in a re n je koje u k lju u je
pe n ja n je u stije n i ili noenje u p lan in i, ali ipak za h tije v a niz pred m eta za
o sig u ra v a n je sig urn og b o ravka u planini. O p rem u za p lan in are n je tre ba d ra ti na
je d n o m m je stu , da se n e to nuno ne za b o ra v i ponijeti. P re p o ru ljiv o je o dre ene
pre d m e te, kao to su naoale, zv i d a ljk a , kapa, kom pas, eona lam pa, ru k a v ice i si.
sta ln o d ra ti u ru k sa ku .
K ratke je d n o d n e v n e ture (1-3 h)
D obre, udobne p la n in a rske cip ele. Potreba za k va lite tn im i ud o bnim
p la n in a rskim cip elam a ne m oe se d o v o ljn o n a g la siti. O no to je blago
u lja n je i neugoda tije ko m p la n in a re n ja , za je d a n sa t e re zu ltira ti un ite n om
koom i k rva re n je m . V a n o je da g o jze rice dobro p rista ju i da tite g lea n j.
G o jze ric e koje su o tpo rne na u la za k vo d e izvan a u v ije k su do datan plus.
D odatne a ra pe - za sluaj da g o jze rice nisu vo d o o tp o rn e ili ako je potok koji
se pre la zi d u b lji nego se o e kiv alo .
R u ksa k
Voda - bez obzira na to koliko dugo e se pla n in a riti, v rije m e m oe u v ije k biti
to p lije nego se o e kiv a lo , staza ne m ora biti u hladu, ili p la n in a re n je m o e biti
d u lje od p lanira no g . N ikad nije loe im a ti v ik a vod e. V oda se treba nositi u
p lastin im bocam a i sp re m n icim a . Ekoloki je m nogo p rih v a tljiv ije im ati
v la stitu uturu za vodu koja e se sv a k i put nado p u n iti nego ku p ovati
fla ira n u vodu u trg o v in i za svaku tu ru . V rlo su zg o d n i plastin i sp re m n ici za
vodu (engl. hyd ro b ag ) koji se sta v e u ru ksa k, i iz njih izlazi cje vica iz koje se
m oe piti voda tije ko m ho danja, bez z a u sta v lja n ja i sk id a n ja ru k sa ka .
H rana u do vo ljn o j koliin i za planiranu tu ru .
P riklad na odjea - najbolja je sp e cija lizira n a p lan in arska odjea koja se brzo
su i. P re p o ru u je se o d ije va n je u slo je v im a i p o n ije ti p re sv la ku .
N aoale za sunce
e ir ili kapa sa iro k im o bodom - zg o d n i za za titu od sunca i kie.
Z a tita od kie - u najgorem slu aju za to m oe p o slu iti i obina v e lik a kesa
za sm ee, ali bolju za titu prua kab an ica ili pelerina za kiu koji se m ogu
dobro slo iti u m ali paket.
G le n ja e (g a m a e ) - ako pada kia ili se o e ku je blato na stazi.
Prib or za prvu pom o - ne m ora sa d ra v a ti m in i-b o ln icu ; d o v o ljn o je im ati
v la n e m a ra m ice , fla ste re , gazu i a stro -fo liju u v o d o o tp o rn o m paketu. M noge
trg o v in e prodaju ve p rip re m lje n e kom p le te za prvu pom o koji su v rlo lagani
i im aju m n og o zgo d no g pribora.
K rem a protiv su n ca , balzam za usne i re p e le n t za kukce. K rem u za su n ce s
v iso k im za titn im fa kto ro m treba n a n ije ti pola sata prije izla g a n ja suncu, u
de b elom slo ju , i nakon toga je sv a k ih par sa ti ponovo n anijeti.
S a t - v rije m e brzo prolazi u planini, o so b ito ako ima puno toga za v id je ti.
Pla n in ari tre ba ju un ap rijed zn a ti koliko p ro sje n o tra je p lan in are n je u oba
sm je ra , i prem a to m e p la n ira ti v rije m e odlaska i povratka.
10

M obitel
O so b n i d o k u m e n ti
P la n in arsk a isk a zn ica
N ovac
D ulje je d n o d n e v n e ture (vie od 3 h) ili strm iji usponi
Uz v e nabrojen u o pre m u , p re p o ru u je se i slje d e e :
P la n in a rsk i ta p o v i - nije sv a tk o lju b ite lj tap o va, ali oni daju dodatnu
sig u rn o s t p riliko m pre la ska v od e , na k liza v im te re n im a ili ako se dogode
lagane o zlje d e noge. Mogu se u p o trije b iti i za im o b iliza ciju u nudi. ta p o v i
koji se m ogu sk ra titi na tre in u ukupne d u ljin e sv a k a k o su bolji i zg o d n iji, i
m ogu se z a k a iti za ru k sa k, nego ta p o v i koji se ne m ogu sk u p iti.
P la n in a rsk i ze m ljo v id - za p la n in a re n je na v e im u d a lje n o stim a ze m ljo v id je
nuan. Ne treba se o sla n ja ti na to da e p la n in a rski z n a k o v i i pu to kazi biti
prisu tn i na sv a k o m ra skriju .
K o m pa s - za sn a la e n je u p lan in i, m a k a r n a jla k i i n a jje d n o sta v n iji.
eona lam pa - za slu aj m ra ka
O sta la op re m a o kojoj tre b a ra zm isliti:
F o to g rafski a p a ra t - teta je ne z a b ilje iti p re krasn e p lan in ske prizo re
D vogled - p lan in ari e sto sta ju da p o g ledaju p re krasn e v id ik e .
D ereze i cepin , ako se o e ku ju sn ijeg i led.
G P S /v is in o m je r/te rm o m e ta r - to je vea u d a lje n o st koja se n a m jera va
p rije i, o vi p red m eti postaju sv e n u niji
O prem a za v i e d n e v n o p lan in a ren je
O v isn o o u v je tim a u kojim a e se p la n in a riti tre b a isp la n ira ti potreb nu o pre m u . Ako
se sp ava u p la n in a rsk im d o m o v im a koji im aju plahte i gdje se n a m je ra va je s ti, onda
sig u rn o nisu po tre b n i a to r, kuhalo, vrea i podloga za sp a v a n je . Uz oprem u opisan u
kao nunu za je d n o d n e v n o p lan in are n je , s ovog popisa tre ba uze ti ono to se
pro cije n i kao potreb no za v ie d n e v n u turu:
v e lik i ru k sa k
a to r i podloga za a to r
kuhalo
g o riv o za kuhalo
posude za kuhanje s poklopcom
vrea za sp a v a n je
podloga za sp a v a n je
a lica
m e kan e cip ele za hodanje o ko ato ra
sre d stv a za filtira n je vod e
no, v ilju k a i lica
k o m p re siv n e v ree
re zerv n e baterije
b io ra zg ra d iv i sapu n
rad io -sta nie
ib ice ili u p a lja
k a ra b in e ri s m a tico m i barem dvije za m k e p ro m je ra 6 m m
p e n ja ki pojas
kaciga
hepo kocke za p a lje n je v a tre
z v i d a ljk a
v la n e m a ra m ice
11

b ijeli to a le tn i p a p ir bez m irisa

osobna to aleta: e a lj, e tkica za zu b e , pasta za zube, zu b n i konac, prib o r za
b rija n je , krem a za ruke
topla kapu, a l i ru kavice
o tv a ra k o n ze rv i
prib o r za iv a n je i p o p ra v lja n je oprem e
v rsta lje p ljiv a tra k a (eng l. duet tape)
la ga ni ru n ik
o lo vka i blok
kese za sm ee
P o su iva n je pBaninarske o p rem e
T e k o je o e k iv a ti da e p lan in ari p o etn ici im ati svu po trebnu o pre m u za
p la n in are n je . N a jp rije se kupuju do b re p la n in a rske cip ele, zatim ru k sa k pa sve
ostalo. V iso k e cije n e o p re m e e sto u v jetu ju da se o pre m a sk u p lja go d in a m a. U
ta k v im u v je tim a p lan in ari e sto posuuju oprem u od po zn an ika ili iz p la n in a rskih
klub ova. Po su iv an je je ponekad nu no, a li nije po e ljn o je r je u v ije k bolje im ati
v la stitu , isp ro banu o p re m u . O no to se posudi po trebno je preth odno isp ro b a ti kako
se ne bi do g od ilo da se tije ko m p lan in are n ja po kae kako neki po su eni p re d m e t ne
p rista je dob ro, ili je p o kvare n . P la n in a rsk e cip ele p rilag o avaju se sto p alu v la s n ik a i
ne bi ih tre b a lo po su ivati. Pla n in arsk a vrea v rlo je o so ban pre d m e t i m n og i
p la n in a ri je ne e le p o su d iti d ru g im a . Za posuenu o pre m u se tre b a brin u ti bolje
nego za v la s titu - svu o prem u treba dobro o su iti prije p a k iran ja kako se ne bi
razvila p lije san ili p ro m ije n ila boja. S v e to se po sudi tre b a v ra titi to prije, o ie n o ,
o su e n o i u do b rom stan ju . P lanin ari koji dugo p laninare, a u v ije k posuuju istu
o pre m u od po zn an ika ili iz klub ova n avlae na seb e bijes je r o ito ne ele uloe
novac u o pre m u koja im je e sto po trebna.
S avjeti za dan prije p lan in a ren ja
R u k sa k tre ba p rip re m iti dan ran ije, kako se na dan p la n in are n ja ne bi u brzini neto
za b o ra v ilo ili z a k a sn ilo na d o g o v o re n o m je sto polaska za p lan in are n ja . U koliko je
vru e , da n ran ije se m oe z a m rzn u ti voda koja e se u ju tro sta v iti u ru k sa k i tije ko m
dana o ta p a ti pa e u ru k sa ku cije li dan biti hladne vode. N a ve e r je dobro po jesti
o b ro k u g lavn o m od u g ljik o h id ra ta koji e da ti tije lu e n e rg iju tije k o m hodanja.
Posuenu o pre m u treba isp ro b a ti kako ne bi bilo neugodnih izn e n a e n ja u planini.
Prije p la n in a re n ja potrebno je do b ro se na sp avati.
3. Osnovna planinarska oprem a

P la n in a rsk e cip e le (g o jze rice): G o jze rice su nune za sig u rn o p la n in a re n je j e r se
ne m o e sig u rn o p la n in a riti u te n isica m a i g ra d sk im cip elam a . G o jze rice su
d e fin itivn o n a jv a n iji dio p la n in a rske o p re m e i prva stv a r koju treba kup iti kad se
poinje p la n in a riti. B u d u i se zbog u d o b n o sti p lan in ari s d e b ljim a ra p a m a , g o jze rice
se o b in o kup uju barem pola broja vee nego g ra d ske cipele. K va lite ta i izd rljiv o st
g o jze rica m ogu o d re d iti sp o so b n o st p laninara da se kree d alje, bre i sig u rn ije .
G o jze rice su n a p ra vlje n e ta ko da pruaju u d o b n o st pri hod anju u p lan in sko m te re n u i
da za tite nogu od ka m e n ja , blata, vod e i dru gih prep reka. G o jze rice tite gleanj od
izv rta n ja , ali ne um an ju ju previe p o k re tljiv o st glen ja . O ne m o raju biti i po p rilino
v rste kako bi dobro po d up rle nogu. Pla nin arska cipela koja dobro sto ji i koja ima
posebnu za titu na d ije lo v im a sto p a la na kojim a se esto stva ra ju u lje v i o sig u rava
u d o bno st tije k o m p lan in are n ja .
12

Postoji m nogo v rsta p la n in a rsk ih cip e la , ali nijedn e nee noge z a u v ije k d ra ti su h im a .
C ip e le je stog a potreb no sv a k i put nakon p lan in are n ja do b ro o istiti, i re d o vito
im p re g n ira ti sre d s tv im a koja e im o m o g u iti n e p ro p u sn o st za vod u, o sobito ako se
o d la zi na sn ijeg . K v a lite tn ije su g o jze rice od koe, a d u lje traju i m a n je prop utaju
vodu one koje im aju to m a n je a vo v a u go rn je m dijelu .
N akon s v a k e up o ra b e p la n in a rske cip ele treba o istit, o su iti i n a m a za ti
o d g o v a ra ju im sre d stv o m . C ip ele se ne sm iju su iti na su ncu ili u nep osred noj blizini
ja k ih izvora to plin e .
G le n ja e (g a m a e ): Izra en e su od vod o n e p ro p u sn o g m a te rija la i p re p o ru ljivo ih
je k o ristiti u v ije k u v la n im , b latn im i sn je n im o ko ln o stim a je r sp rje a v a ju v la e n je
cipela i hlaa te pro d u lju ju v ije k tra ja n ja p la n in a rskih cip ela. G le n ja e m ogu biti
n iske , v iso k e , a ima i onih koje p re k riva ju cijelu cip elu. B o lje su , ali i sku p lje
g le n ja e od sp e cija ln ih m e m b ra n a k o je d i u "
N ap rtnjaa (ru k sa k ): R u ksa k je dio o sn o vn e p la n in a rske o p re m e j e r o m o g u u je
p o h ra n jiv a n je o p re m e na je d n o m je sto i njeno noen je na leim a. Na taj nain se
o slo ba a ju ruke i o m o g u u je sig u rn o p lan in are n je . O sim to slu i za noenje
p red m eta, ru k sa k o m o g u u je i da se na njega sje d n e, a isto ta ko i da s u njega
uvuku noge u slu aju potrebe za z a g rija v a n je m . v rs t ru k sa k m o e o m o g u iti i
prije no s u n esree n o g na leim a.
P la n in a rsk i ru k sa k je poseban tip ru k sa ka , koji se nekad naziva i te h n ik i ru k sa k, a
v rlo je slo e n i posebno d iza jn ira n za p la n in are n je . U u sp o re d b i s n a p rtn ja a m a koje
se u p o tre b lja v a ju za noenje knjiga ili p rije n o sn ih rau n a la, p la n in a rski ru k sa k je
d iza jn ira n ta ko da m o e no siti m n og o v ee te re te i stoga o v a k v e n a p rtn ja e ne
o p te re u ju sa m o ra m e n a , nego i bokove pom ou iro k ih m e k a n ih p o jase va , da bi se
te in a te re ta je d n a k o m je rn o rasp o re d ila na nogam a i na leim a, te za bolju
ravno teu i veu udobnost.
Je d n o d n e v n o p la n in a re n je za h tije va n a p rtn ja u od barem 2 0 -3 0 I, a za d vo d n evn i
izle t 4 0 -5 0 I. Postoje n a p rtn ja e posebno d iza jn ira n e za kajak in g , kan jo nin g,
pe n ja n je u stije n i, tu rn o sk ija n je i o sta le a k tiv n o sti, a im a ju o so bin e s p e cija lizira n e za
p ri v r iv a n je o p re m e koja se k oristi u o vim a k tiv n o stim a .
Prije sta v lja n ja stv a ri u g la v n i o d je lja k n a p rtn ja e , p re p o ru ljiv o je u nju najp rije
s ta v iti v e lik u kesu , u svrhu za titu od kie i te k u nju sta v lja ti stv a ri.
N eki ru ksa ci im aju p re k riv a e koji se izvad e za v rije m e kie i oviju oko ru k sa ka , im e
se sadraj ru k sa ka titi od vlag e . P re kriv a i za ru k sa k m ogu se kup iti i o d v o je n o od
ru k sa ka , a p ro izvo d e se u ra zliitim v e liin a m a .
P lan in a rski tapo vi: S p e c ija lizira n i tap o v i p la n in a rim a o m o gu u ju veu sta b iln o st i
m a n je u m a ra n je nogu zbog p o ve an ja a k tiv n o s ti m iia ru ku . T e le sk o p sk i tap ovi
im aju pod esivu du ljin u i izm je n jiv e v rh o v e i k rp ljice . S k u p lje n i o bin o im aju treinu
u kup ne d u ljin e . T e le sk o p sk i ta p o v i su s a v itljiv iji i k rh k iji od tap o va koji nisu
p o d esivi, ali su p ra k ti n iji za sp re m a n je i p ri v riv a n je na naprtn jau.
Kad p la n in a r privre m e n o ne k o risti tap o ve , prim je rice priliko m hod anja po ravn o m ,
a ne e li ih jo p o sp re m iti, treba ih p ra viln o nositi - ta ko da su o tri v rh o v i tapa
u sm je re n i prem a naprijed, a ne prem a natrag. Kad su v rh o v i u sm jere n i prem a
n a p rije d , p la n in a r kon tro lira poloaj tap a, ali ako su u sm je re n i prem a naprijed m ogu
ne h o tim ice o z lije d iti neopreznog p laninara koji se nalazi o dm ah iza.
O djea: S prikla d n om o d je om p laninaru e biti to p lije kad je hladno, h lad n ije kad je
vru e , bit e bre suh, i bit e m u ud o b n ije tije ko m p la n in a re n ja . Nove vrste
p la n in a rske odjee izra uju se od m a te rija la koji su n e u sp o re d ivo bolji u odnosu na
pam uk, vu n u i tra p e r. Novi m a te rija li diu i u k la n jaju v lag u s tije la . P repo ruu je se
13

ku p n ja sv ih slo je va o d je e od laganih s p e c ija lizira n ih m a te rija la , od donjeg rublja do

ja k n e . U v ije k je p re p o ru ljivo pon ijeti potpunu pre svla ku ako se n a m jera va
p la n in a riti du lje od je d n o g dana.
S lo je v ito o d ije va n je : U planini je najbolje o d ije v a ti se slo je vito , to o m o g u u je brzu
prilagodbu v re m e n sk im u v je tim a . D vije ta n k e m ajice im aju v ie sm isla nego je d n a
deb ela. Uz tije lo treba sta v iti ta n ku odjeu koja proputa znoj prem a v an kako ova
ne bi hladila tije lo . D eblji, sre d n ji slo je vi odjee, tre b a ju ta k o e r im a ti sv o jstv a
te rm o iz o la c ije i pro p u sn o sti, a d e b e li v a n js k i slo je v i tite od hlad n o e i v la g e izvan a.
V ie slo je va od je e o m o g u u je stv a ra n je zra n ih dep ova koji d je lu ju kao to p lin sk i
izo lato r. S lo je v e o djee treba re g u lira ti po po treb i; kad pone zn o je n je , treba sk in u ti
v i a k robe, a im se o sje ti hladnoa potrebno je obu i jo je d a n slo j. Kao to postoje
ra zliiti slo je v i odjee za trup, ta ko postoje i ra zliite v rste hlaa za slo je vitu za titu
nogu.
P la n in a rsk e hlae m ogu biti deblje ili tanje, o visn o o se zo n i za koju su n a m ije n jen e .
P o d-hlae ra zli itih d e b ljin a od p o lie ste ra ili flisa nose se ispod hlaa kad je v rlo
hladno. N a d -h la e od v o d o n e p ro p u sn ih m a te rija la u p o tre b lja v a ju se za p la n in are n je
po sn ijeg u i po kii.
V ie tro v k a ili ja k n a slu i za za titu od v je tra , hladn oe i v lag e . N ajb o lje, ali i
n a jsk u p lje ja k n e su od m a te rija la koji o m o g u u ju da tije lo "d ie ", a izvan a ne
p ro p utaju vodu.
a ra p e su v rlo v a n e ; ne bi sm je le biti u ive n e iz v ie dije lo va niti im ati rub iznad
prstiju da se sp rije i razvoj u lje v a . A ko p la n in a r nem a deb ele a ra pe posebno
d iza jn ira n e za p lan in are n je , p re p o ru u je se obui dvo je ta n je arape.
R u k av ice , al i toplu kapu je do b ro u v ije k im a ti u ruksa ku je r su lagani, a pruaju
dobru za titu od hladnoe. T o plin u o m o gu u ju m a te rija li od flisa ili od fine vune ; flis
se brzo su i, a fina vuna daje to p lin u i kad je m okra. M nogo to p lin e se gu bi preko
g la v e i za to i po stoji poslovica ako su ti noge hladne, stavi kapu". Kapa pre kriva
svega 3-4% p o vrin e tije la , ali o sjeaj na koi g la v e je v rlo v a a n za osjeaj
u d o bno sti.
K ab an ica o m o g u u ju za titu od kie i sn ije g a . K ab an ica dobro titi od kie, a li se pod
njom tije lo pojaano zn o ji, pa je nakon nekog v rem e n a o p e t m o kro . K io b ra n je
e sto n e p ra k tia n za noen je, o so bito kad je po trebno im ati slo b od ne ruke za
sa v la d a v a n je staze , a pri v je tro v ito m vrem e n u ne titi m nogo. Na tritu po stoji
lagani b iv a k -sa k za d v ije osobe koji se m o e k o ristiti i za o d ra v a n je to p lin e za
v rije m e prinudnog noenja u plan in i, ali isto ta k o i kao k ab anica.
B oia p la n in a rske o d ie e v rlo je v a n a . Nije slu a jn o s t da prip ad n ici g o rsk ih slu b i
sp a a v a n ja nose crven e u n ifo rm e . iv e boje su napro sto lako uo ljive , to je vrlo
korisno u situ a ciji kad se za nekim traga. C rn a , siv a , sm ea i zelena boja stap aju
planinara s o ko liem i o te a v a ju potragu za njim u slu a ju o p a sn o sti. Pri kupnji
p la n in a rske od je e p re p oru u je se birati ja rk o crven u , u tu , n a ra n a stu , ljub iastu i
ru ia stu boju. U m a g li i na sn ijeg u posebno su uo ljive i k orisn e re fle k tira ju e tra ke
na o djei.
ie n je sp e cija ln e p la n in a rske o djee pro vod i se prem a up utam a p ro izvo aa koje
se n alaze na o d je vn o m p red m etu. M em b ran ske tk an in e i v a n jska im p reg n a cija m ogu
se o te titi ako se peru u o b ia je n im d e te rd e n tim a . Prije pranja u perilici za rublje
treba z a tv o riti sve z a tv a ra e i ia k tra ke na o djei, a su iti na zra k u .
Im p re g n ira n je : V a n jsk i sloj p la n in a rske od je e i obu e m oe se im p re g n ira ti, im e
se postie o p tim aln a za tita od kie, v la g e i p rlja vtin e . Z a h v a lju ju i posebnim
sv o js tv im a sre d sa v a za im p re g n a ciju koji su n a m ije n je n i v ie n a m je n sk im novim
tk a n in a m a , u in ak koji se postie im p re g n a cijo m je d n a k je k va lite ti novog proizvoda.
Im p re g n a cija se m oe o ba viti ta k o da se odjea opere u v o d i kojoj je dodano
im p re g n a cijsk o sre d stv o . Priliko m pranja u p e rilici rublja im p re g n a cijsk o sre d s tv o se
uspe u o d je lja k za pra a k. O djea se nakon toga o sui prem a u p u ta m a i s v a n js k e
14

stra n e ispegla na te m p e ra tu ri prem a u p u ta m a da se pojaa im p re g n a cija . U prodaji,

ta ko e r, postoje i im p re g n a cije u sp reju .
S v o jstv a o d b ija n ja vode nakon im p re g n a cije te m e lji se na p o v rin sk o j na pe to sti
im p re g n ira n e tka n in e . S t o j e vea razlika u po vrin skoj n apeto sti dva ju m a te rija la (u
o vo m slu aju to su povrin a tk a n in e i k ap ljice vod e), v ie je izrae n ovaj uinak.
T ije ko m noenja i ien ja u in ak im p re g n a cije se gubi pa g a j e po trebno po n avljati.
V rea za sp a va n je : Kad p la n in a re n je za h tije v a noenje u planini, bez o bzira na to
je li se noi u p la n in a rsko m o bje ktu ili u prirodi, vre a za sp a v a n je je nuna.
O snovn a svrh a v re e je o sig u ra ti to p lin sk u izo laciju i za titu od v je tra i o borina.
Vreu za sp a v a n je bi u v ije k tre b a lo k o ristiti u k o m b in a ciji s podlogom da bi se
z a titila vre a , u b laile n e ra v n in e na podlozi i om o gu ila bolja to p lin sk a izo lacija i
za tita tije la . D obra vre a za sp a v a n je o d g o va ra obliku tije la , lagana je i ima m ali
v o lu m e n kad se slo i. V re e za sp a v a n je n a in je n e su od v a n jsko g m a te rija la u n u ta r
kojeg se n a la zi p u nje nje koje stv a ra izo la c ijs k i sloj zra k a izm eu toplog tije la i
v a n jsko g o k o lia . Iz o la c ijs k e o so b in e vree za sp a v a n je o vise o v rs ti pu njenja,
njegovoj d e b ljin i, v e li in i vree i v rsti vre e . Pod loge za vreu v a n e su za
ud o bno st, za titu vree i bolju te rm o izo la ciju je r sm a n ju je g u b ita k to p lin e tije la u
ze m lju ili sn ijeg . A k o nem a podloge za sp a v a n je , p re p o ru u je se obu i v ie o d je e i
isk o ristiti n a p rtn ja u , ue ili a k i cip ele za bolje o d ra v a n je to p lin e tije ko m noi.
Podloge za vreu u k lju u ju zra n e m a d race, podloge od pjene i podloge na sa m o n a p u h ivan je .
Zatita od sunca
T ije ko m p lan in are n ja nu no je za titi se od tetn og utjecaja su n e vih u ltra lju b ia stih
z ra k a . O va za tita poinje s od je om ; po trebno je p o k riti vein u koe. O vo ne zv u i
o so bito privla n o tije k o m ljeta, a li lagana odjea s v ije tlih boja bit e za tije lo m nogo
ug odnija nego izla g a n je gole koe ja k o m su ncu . O sim neugledn og crv e n ila , izla g a n je
n e za tie n e koe su ncu u zro k u je sta n jiv a n je koe, p o sp je u je n a sta n a k bora i
ta m n ih sta ra k ih pjega, stog a je za tita od su nce p re p o ru ljiva i zbog e ste tsk ih
razloga.
N aoale su v a n e za za titu o iju. O i su v rlo o sje tljiv e na su n e vo zra e n je , o so bito
na sn ijeg u i ledu gdje p la n in a r m o e za d o b iti sn je n o slje p ilo (p o d ro b n ije o p isan o u
po g lavlju Prva pomo). N aoale tre b a ju im ati v is o k stu p a n j za tite i filtrira ti 9 5 -1 0 0 %
u ltra lju b i a stih sv je ta la . T re b a ju biti za ta m n je n e ta ko da prenose sa m o dio v id ljiv o g
sv je tla . N aoale bi na sn ijeg u i ledu tre b a le im a ti p o stran in e titn ik e . a k i kad je
o bla n o treba nositi naoale je r u ltra lju b ia ste zra k e pro laze kroz oblake. U
p lan in arsko j g ru p i bi barem je d n a osoba tre b a la nositi re zevn e su n a n e naoale, za
slu aj da nekom ispadnu na ned ostup no m je sto ili ih izgubi. K o n ta ktn e lee te k o je
o d ra va ti u plan in i pa se pre p oru u je tije ko m p lan in are n ja k o ris titi naoale za v id . Za
p la n in are n je su o so b ito prik la d n e p o la rizira n e naoale koje u k la n ja ju p o v rin sk i
o d b lje sa k . O v a k v e naoale im aju d vo stru ku zatitu je r im aju filte r koji titi od
dire ktno g u Itra Iju bia stog sv je tla te jo je d a n filte r koji blokira pro laz re fle ktira n ih
u ltra v io le tn ih zra k a u oi.
K rem a za suna nje m o ra im ati v is o k za titn i faktor. Krem a treba im ati filte re za
u ltra lju b i a ste zra k e A i B (U VA i U V B ). U VA zra k e prodiru du bo ko u kou i uzro kuju
ote e n ja koja m ogu iza zva ti k arcin o m koe, d o k U V B prodiru u p o v rin sk i slo j koe i
u zro ku ju o p e k lin e . K rem om treba nam a za ti sv a k i izlo e n i dio tije la , a ne sa m o lice.
V rlo esto se za b o ra v lja n a m a za ti ui, to je v rlo v a n o za ljude s kratk o m kosom , i
kad se nose kape kojim a obod p re kriva sa m o lice. K rem om se tre ba n a m a za ti u
de b elom slo ju pola sa ta prije izla g a n ja su ncu i nakon toga sv a k ih par sa ti ponovo.
Z n o je n je m se isp ire krem a s koe, a k i ako se o g la a va kao vod o otp o rn a.
15

B a lzam za usne titi usne od isu iv a n ja i o te e n ja u zro k o v a n ih su n ce m . Za u sn e se

obin o koriste posebni ba lza m i s v iso k im za titn im fa kto ro m , a ne krem a za lice ili
tije lo zbog toga to se usne sta ln o v la e pa je za njih ovu za titu potreban gu i
balzam koji se nee lako o d stra n iti uslijed o b liziva n ja i v la e n ja usana.
e ir ili kapa sa iro k im obodom tite glavu od to p lin e i o m o gu u ju ugodno
p lan in are n je . B o lje su kape i e iri koji im aju uzicu ispod brade koja se m oe
steg n u ti, j e r u plan in i e sto pue pa v je ta r m o e o tp u h a ti kapu na m je sta gdje ih se
v ie ne m o e do seg n u ti.
ator: a to r je ra sklo p ivi za k lo n koji se izra u je od ra zliitih m a te rija la i za razliite
nam jen e. Je d a n je od n a jsta rijih oblika ljud ske n astam b e, a neka no m adska plem ena
ga jo i danas k o riste za sta n o v a n je . P la n in a rsk i a to ri o m o gu u ju ugodno no e n je u
planini i o sje aj za ti e n o sti. a to ri m ogu biti sa sta v lje n i od sa m o jed n o g sloja
tk a n in e , ali u p la n in a rstv u su p o e ljn iji a to ri koji im aju u n u ta rn ji i v a n js k i dio (kin i
pokrov) je r se je d n o slo jn i a to ri brzo prom oe. O sim o vih d ije lo v a , a to r se podie
pom ou s a v itljiv ih tap o va koji ga d re i odreuju mu v a n jsk u k o n stru kciju te klinova
kojim a je p rivre n za tlo. ta p o v i koji o b lik u ju k o n stru kciju a to ra obin o su od
fib e rg la sa . A lu m in ijsk i ta p o v i su laki, ali i sk u p lji. a to rsk i ta p o v i i klin o vi prodaju
se kao re ze rv n i d ije lo v i a to ra pa ih je lako n a d o m je stiti ako puknu, d e fo rm ira ju se ili
zag ub e.
V rea za b iva kira n je : V rea za b iv a k ira n je (b iv a k sak) je ta n k a vrea od
im p reg n ira n o g sin te tik o g m a te rija la koja se obino koristi u nudi kad je po trebno
preno iti u planini. Mogu se kupiti b iva k v ree za je d n u ili za d v ije osobe, a neke od
njih m ogu po slu iti i kao pelerine za kiu pa su v ie n a m je n sk e . Vrea za b iva kira n je
m o e biti i a lte rn a tiva za a to r i p la n in a r m o e p la n ira ti noiti u njoj. Ia ko nije
ugodna kao a to r niti prua isti o sjeaj sig u rn o sti, pru it e za titu od v je tra , v la g e i
p rlja vtin e . S lo e n a b iva k vrea zau zim a v rlo m alo pro stora pa je p re p o ru ljivo
u v ije k je d ra ti u n a p rtn ja i kao o sig u ra n je za nep re d vi en e situ a cije u planini.
4. Ue o v o ro m
Ue: U e ili konop je sku p in a za v ije n ih ili u p letenih v la k a n a . U p la n in a rstv u je
uporaba uadi iro k o rairen a. S u vre m e n a uad radi se od sin te tik ih v la k a n a na
nain da se oko obojen e k on tro ln e niti u p red aju stu p o v i v la k a n a i ta ko se dobija
je z g ra , oko koje se om ota kou ljica koja v la k n a u je z g ri dri na oku pu i uva od
v a n jsk ih u tje ca ja (S lika 6.1). N ovo ue o tporno je na v lag u , v e lik e n o sivo sti i
e lastin o . U p la n in a rstv u se k o riste ueta sa s v o js tv im a koja se ne nalaze u
tra d icio n a ln im kon op im a . Ova sv o jstv a za h tije v a ju sk u p e m a te rija le i posebne
te h n ike izrad e, kao i slo e n a te stira n ja , to re zu ltira sku p im k ra jn jim p ro izvo d o m .
B ud ui p lan in ari e sto ue m o raju nositi na se b i, v rlo je va n o i da ue bude to
lake. P la n in a rsk o ue m ora biti ap so lu tn o pozdano j e r o njem u e sto o visi iv o t
p laninara. Prem a sp o so b n o sti ap so rp cije e n e rg ije pada, koja o v isi o ra ste zljiv o sti,
ueta se d ije le na sta tik a i d in am ika .
Zam ka: Z a m k a (engl. a c ce sso ry cord) je kratki kom ad ueta d e b ljin e 2-1 0 m m .
S lu i za izradu sid rita , m e u o sig u ra n je , izradu su sta va za sp a a v a n je itd. Kad se
zam ka koristi za izradu o sig u ran ja ne bi se tre b a la k o ristiti za m ka p ro m je ra m anjeg
od 6 m m .
16

vo ro vi: U p la n in a rstv u o vo ro vi slu e za n a v e ziv a n je na ue i razn e dru ge svrh e .

P o zn a va n je v o ro v a nije v a n o sa m o za p la n in a re n je ve i za sv ak o d n ev n u
o rg a n iza ciju iv o ta , da se v e zice na cip elam a ne bi o d v e za le , da se paketi ne bi
ra s p a lM da se ue za su e n je rub lja ne bi pre tje ran o sa g in ja lo uslijed te ine m o kre
robe. v o ro v i su a la t koji o m o g u u je p o v e ziv a n je i p o je d n o sta v ljiv a n je iv o ta . U vu kli
su se u sve lju d sk e a k tiv n o s ti na ra zliite naine. M nogi vo ro vi na sta li u je d n o j
a k tiv n o s ti
p ro n a la ze
prim jenu
u
dru gim a.
Z a uredn o v e z iv a n je vo ra nije v a n o sa m o dobro p re k riiti ue na p ra vila n nain
nego i to n a p ra viti na u re d a n nain, da s v i za v o ji ueta do b ro p ria n ja ju je d a n uz
dru gi, da bi se m o gli dobro steg n u ti.
O sn o vn a po d jela vo ro va
v o ro v i se n a jje d n o sta v n ije d ije le u tri k a te g o rije : v o ro v i za n a v e ziv a n je (bu lino v,
o sm ica ), v o ro v e za sp a ja n je ueta (a m b u la n tn i, d v o stru k i krini na za te g ), v o ro v i
za o sig u ra n je (la a rsk i, Prusik, o sig u ra v a ju i). N eki v o ro v i, kao s t o j e o sm ica , m ogu
se k o risiti za v ie sv rh a , p rim je rice i za sp a ja n je ueta.
B u lin o v (en gl. bovvline), m rtvi, n a jlon ski vor: ne m o e se n a te zati, sk id a ti ili
p o m icati; v rsto stoji; u p o tre b lja v a se na uetu o ko prsiju ili na pe n ja ki pojas. Ne
klizi ni pod na jve im o p te re e n jim a sv e do pu can ja ueta. Plete se na uetu koje je
fik sira n o s je d n e stra n e .
S lika :
B ulin o v v o r
O sm ica , v o d i k i, krin i vor: izra u je se na kraju ueta ili na sre d in i; m oe se

izv e sti p leten je m . V rlo je pouzdan pro tiv o d v e ziv a n ja , a i nakon n a jveih o pte re e n ja
lako se o d v e zu je. U p o tre b lja v a se za izrad u sid rita , n a v e ziv a n je za pojas u
a lp in izm u , sp e le o lo g iji ili p o rtsk o m pe n ja n ju , i u svim o sta lim situ a cija m a kad je
potreban v rst i pouzdan vor. Za potpunu sig u rn o s t m o e se d o d atn o o sig u ra ti
sig u rn o sn im v o ro m , ali to nije oba ve zn o .
S lika . O sm ica (vod iki) v o r
17

K rin i vo r, a m b u la n tn i: M oe p o slu iti za p ro d u e n je u e ta , pri tom m ora biti

o b a ve zn o o sig u ran na oba kraja. U p o tre b lja v a se i u izrad i prsnog na veza , gdje
ta ko e r m o ra biti o sig uran .
S lika . K rin i (a m b u la n tn i) v o r
D vo struki krin i na zateg (en gl. dou ble fis h e rm a n 's knot): S lu i za sp a ja n je
dva u eta. V rlo je v rst i pouzdan i ne treba ga d o d atn o o sig u ra v a ti.
La a rski, m o rn a rsk i, v rzin , b iev v o r (engl. clo ve hitch): za o sig u ra v a n je ,

sa m o o sig u ra n je , u b a civ a n je u k arab in e r, klin itd. M ogua je izrada p le te n je m .o vim
voro m n a v e zu je se sre d n ji p en ja u a lp in istik o m navezu . Pom ou njega se izra u je
ru k o h v a t na o p a sn im d ije lo v im a puta. Je d n o sta v n o se vee i o d v e zu je , a m ogu e je
njegovo lako p o m ican je po o sn o v i za koju je v e za n . O b ave zn o m o ra biti o sig u ra n na
oba kraja prije o p te re e n ja .
18

P o lu la a rsk i v o r (e n g l. M unter hitch, h a lf clo ve h itch ) je je d n o sta v a n v o r koji

se m o e u p o trije b iti kao im p ro v izira n a konica pri sp u ta n ju s p lanine pom ou ueta
u ko liko o v je k nem a n ika kv u sp rav u za sp u ta n je . O vaj se v o r k o risti s kru k o lik im
karab in e ro m je r na njegovoj iro j stra n i ima do vo ljn o m jesta za dva za v o ja ueta.
v o r se jo zo ve M untero v prem a v ica rsk o m p la n in a rsko m vod iu VVerneru M unteru
koji je p o p u la rizira o up orabu ovog vora u p la n in a rstv u . G la vn a fu n k cija ovog vora
je stv a ra n je tre n ja za k o n tro lira n i sp u st po o sig u ran o m uetu.
S lik a . P o lu la a rsk i v o r
P ru sik o v vo r: O vaj je v o r dobio im e po sv o m n avod no m izu m ite lju , a u strijsk o m

p laninaru Dr. K arlu Prusiku. v o r je prvi put prika zan 1931. u a u strijsk o m priru niku
za p la n in a re n je za pe n ja n je po uetu. V e e se od dva ueta ra zliite d e b ljin e da bi se
stv o rilo potreb no trenje. Pri to m je o sn o vn o ue deblje, a pom ono ue je prib lin o
dvije tre in e d e b ljin e o sn o vn o g. v o r slu i kao je d n o sm je rn a sp o jk a na uetu . A k o se
v o r o p te re ti u je d n o m sm je ru , v rsto e se d ra ti za osno vu. Pritom in i m alu ili
n ika kv u tetu za ue na koje je n avezan, za razliku od pen ja lice kao to je e m ar.
Kad se ra ste re ti, p ru sik se lako pom ie po o sn o vn o m uetu. Z a h v a lju ju i ovim
o so b in am a p ru sik o v v o r je koristan za sa m o -p o m o i izv lae n je ako p la n in a r up adne
u neki proq'ep, le d enjaku p u kotinu, itd., a netko mu m o e baciti odo dzg o o sig u ran o
ue ili je n a veza n .
S lika . P ru sik o v v o r
M odificirani p ru sik o v vo r radi se ta ko da se izvue je d n a nit u sm je ru

o p te re e n ja i proba ponovo o p te re titi o sn o vn o ue; ova m o d ifik a cija m o e biti
korisna za pe n ja n je po m o kro m , zale en o m ili b latn ja vo m uetu , ili a k o je pre velika
razlika u d e b ljin i izm eu dva ueta. U o vim situ a cija m a Prusik nije fu n k cio n a la n je r
ne m o e postii d o vo ljn o trenja.
19

B a h m a n o v v o r (engl. Bachm an kn ot): K o risti se za istu sv rh u kao i Pru sik o v

vor. V e e se oko kara b in e ra , zbog ega je la ki za ra sp lita n je i k liza n je po uetu
nego Pru sik o v vor.
S lika . B a ch m a n o v v o r
S ig u rn o sn i v o r (engl. ): plete se na kraju voro va na uetu ili za m k i, a koristi se i
za o sig u ra v a n je bu lin ovog vora ili osm ice.
5. Prehrana
planini
P la n in a re n je je fiziki izn im n o za h tje v n a a k tiv n o s t i stoga se v a n o s t pra viln e

pre hra ne i u zim a n ja te k u in e u planini u v ije k tre ba n a g la a va ti. S po ve an je m
n a d m o rsk e v isin e p la n in a r se su sre e sa sm a n je n je m kisika u a tm o sfe ri i slo e n im
fizio lo k im p rilag od b a m a tije la na ta k v e u v je te , gd je se sm a n ju ju a p e titi i m ije n ja
o sje t o ku sa. Tada fizika a k tiv n o s t m oe za h tije v a ti d v o stru k o v ie e n e rg ije nego na
razin i m o ra. Pra viln a prehrana i hid racija nuna je da bi se sm a n jio g u b ita k tje le sn e
m ase kod d u g o tra jn o g p la n in a re n ja , p o b oljalo zd ra v lje i kon dicija.
H idracija tije k o m p lan in a ren ja
D eh id racija m o e na sta ti zbog sm an je n o g unosa te k u in e , p re tje rano g zn o je n ja ili
pro lje va , a m o e u zro k o v a ti o zb iljn e zd ra v s tv e n e po re m e aje . Kad je o soba dobro
h id riran a, o dn osn o uzim a d o vo ljn o te k u in e , m o kra a je blije d o u ta i o bilna. T am no
uta ili b lije d o sm ea m o k ra a u m a lim k o liin a m a z n a k je d e h id ra cije . N ije lako dati
p re p oru ku koliko to no te k u in e osoba treba k o n zu m ira ti na dan j e r to o visi o
v re m e n sk im
u v je tim a ,
in ten zite tu
i v rs ti tje le sn e
a k tiv n o sti,
in d iv id u a ln im
v a rija c ija m a u zn o je n ju i sp o lu, itd. A ko se tje le sn a a k tiv n o st pojaa, zbog zn o je n ja
je potreb no po ve ati unos vod e. M eutim , zn o je m se ne izlu u je sa m o voda v e i soli
pa je osim n ado knade te ku in e potreb no v o d iti rauna i o na d o kn a d i so li i e le k tro lita .
Z a k lju n o , p lan in ari tre b a ju piti redo vito i u zim a ti v ie te k u in e pri veoj tje le sn o j
a k tiv n o s ti - o sobito kad je pojaano zn o je n je . N ije p re p o ru ljivo piti v e lik e koliine
te k u in e o d je d n o m je r se m ogu razrije d iti e le k tro liti u krvi.
Ponekad nije problem u e lji plan in ara za n a p itko m , nego u d o stu p n o sti prikla dn e
te k u in e u planini. Na veliko j na d m orsko j v is in i je problem o to p iti do vo ljn o sn ije g a , a
problem m o e biti i o sig u ra ti d o vo ljn u koliinu k e m ijsk i ste rilizira n e vode. A k o e se
k o ristiti voda u koju e se sta v lja ti prip ravci jo d a za d e zin fe kciju , nije loe pon ijeti
20

to p ljiv e ta b le te v ita m in a C ili nekog dru go prip rav k a s o ku so m . Na le d e n ja cim a se

nalaze brojni potoci o to p lje n e vo d e u kojim a se nalaze prah od ra zlo m lje n ih stije n a i
v iso ka ko n ce n tracija m in e ra ln ih soli koje m ogu p o ta k n u ti pojaano m o k re n je . T a kvu
vodu treba uzeti u sp re m n ik , p riekati da se istalo e e stice , i nakon toga je filtrira ti i
pro istiti ku hanjem ili k e m ijskim ta b le ta m a . Pijenje vo d e iz potoka uz p laninarsku
stazu ne p re p o ru u je se zbog m ogueg p risu stva ba kte rija i p a razita; ta kvu vodu
potreb no je ste riliz ira ti ta b le ta m a klora ili jo d n o m o to p in om (8 kapi na 1 I) u tra ja n ju
od 20 m in uta .
Za lije e n je d e h id ra cije o d ra slih zbog proljeva radi se te m e ljn a e le k tro litn a otopina
koja se sp rem a na ovaj nain: 1 v e lika lica so li i 1 v e lika lica e e ra uspe se u 1 I
pro ien e vod e, i p ro m u ka da se so l i e e r otope.
S a sta v hrane
H rana i te k u in a sa sto ji se od k o m b in acije m a k ro n u trije n a ta i m ik ro n u trije n a ta .
M a k ro n u trije n ti su u g ljik o h id ra ti, m a sti, pro tein i, a m in o k ise lin e , p re h ra m b e n a v lak n a
i ko leste ro l. Meu g la v n e m ik ro n u trije n te sp a d a ju v ita m in i i m in e ra ln e tvari.
N ain na koji se u g ljik o h id ra ti pro b avljaju o visi o nainu na koji su pro izv e d e n i, i to
ima zn a a jn e po slje d ice za z d ra v lje i tje le sn e m o g u n o sti. Treba izb je g a v a ti v iso ko
rafin ira n e u g ljik o h id ra te s niskim sa d ra je m m ik ro n u trije n a ta ; bolje je k o n zu m ira ti
cje lo v ite ita ric e i sv je e voe i p o vre. U g ljiko h id ra ti u v ije k in e na jve i udio u hrani
(5 5 -6 5 % ) je r su g la v n o g o riv o za
m iie . M iii im aju
o g ra n ie n e za lih e
u g ljiko h id ra ta i zbog toga im staln o tre b a ju nove za lih e za rad. U tre n ira n i m iii mog
p o h raniti veu koliinu u g ljik o h id ra ta , zbog ega su e fik a sn iji. S m a n je n je ko liin e
poh ra n je n ih u g ljik o h id ra ta
u m iiim a d o vo di do m iin o g za m o ra . Stog a je
p re p o ru ljivo im ati tije ko m p lan in are n ja pri ruci za lo g a je koji se lako d o h v a te iz
depa ili v a n js k ih pretin aca n a p rtn ja e . M ale, a li ee k o liin e u g ljiko h id ra ta
s p rije iti e p ro b avne tegob e ili n a d im an je koje n astaje zbog p retjerano g unosa
u g ljiko h id ra ta u je d n o m obro ku . D obri izvo ri slo e n ih u g ljik o h id ra ta su cje lo v ite
ita rice , ria, kru m p ir, ita rice , tje ste n in a , kruh, kreke ri i grano la. e e r se m oe
u zim a ti ne sa m o kao m ed ili g ra n u lira n i e e r nego i kao voe (suho ili sv je e ),
m a rm e la d e , d e m o v i, v ru i kakao, sp o rtsk i g e lo vi ili sla tk a pia.
Protein i tre ba ju in iti 20 -3 0 % dn evn ih n a m irn ica. Izv o ri proteina iv o tin jsk o g
p o d rije tla su ja ja , m lije k o , sir, perad, riba i m eso. B iljn i p ro te in i m ogu se nai u
ita ric a m a , povru i m a h u n a rk a m a . Pro teini uzeti hranom se razg ra u ju i o ksid ira ju
za e n e rg iju ili p o h ra n ju ju u tije lu kao m a sti, stog a k o n zu m ira n je p re tje ran e ko liin e
proteina nije u in k o v ito i m o e po ve ati potrebu za unosom te k u in e . Pro te in i
za h tije v a ju vod u za p ro b a v lja n je i m ogu p o sp je iti de h id ra ciju . Proteini za h tije va ju
najvie e n e rg ije za p ro b a v lja n je od svih vrsta hrane.
Masti su v a a n iz v o r e n e rg ije j e r sa d re v ie e n e rg ije po gra m u n a m irn ice nego
u g ljik o h id ra ti i protein i. M asti se sp o rije razg ra u ju nego u g ljik o h id ra ti i protein i te na
taj nain d u lje v rije m e o d ra va ju osjeaj sito sti. M asti se u m alim ko liin a m a nalaze
u po vru, ita ric a m a i grahu , a kad se o vi ko m b in iraju s peradi i ribom lako se
po stie unos do v o ljn e d n e vn e koliin e m a sti. N a m irn ice koje sa d re v iso k i udio m a sti
su m aslac, m a rg a rin , m a sla c od k ik irik ija , o ra si, sla n in a, sa la m e , sa rd in e , ulja, m eso,
ja ja , sje m e n k e i sir.
P la n ira n je o b ro ka tije k o m p lan in a ren ja
V e in i ljud i je p ro b a v lja n je m a sti neugodn o tije ko m naporne tje le sn e a k tiv n o sti, a
protein i z a h tije v a ju veu koliinu vod e tije ko m probave pa se za v rije m e plan in are n ja
p re p oru u je k o n zu m ira n je u g ljiko h id ra ta . M asti i pro tein i se u veoj koliin i trebaju
d o d ati u v e e rn ji o brok.
T ije ko m p lan in are n ja pro sjeno m o vjeku je d o v o ljn o oko 1 kg hrane d n e vn o . Za
je d n o d n e v n e tu re, pa i za dvo- i tro d n e v n e izle te m ogu se sp a k ira ti se n d v ii, sv je e
21

voe i povre. N o enje hladne hrane koju se o dm ah m oe po jesti e lim in ira potrebu
za n o e n je m posuda, kuhala i goriva. Ne p re p o ru u je se sta v lja n je u se n d v i
m a jo n e ze i d ru g ih sa sto ja k a koji se lako p o kvare . Za v ie d n e v n e d u g o tra jn ije ture
p la n ira n je hrane je slo e n ije i zn a a jn o u tjee na te in u n a p rtn ja e . P re po ruu ju se
je la koja se lako i brzo kuhaju. Kad se plan in ari u veoj g ru p i do b ro je preth odno se
d o g o v o riti o ko hrane ta k o da sv a tk o ponese je d a n dio hrane koja e se zaje d n o
p rip re m ati. A ko se planira p rip re m a n je je la na kuhalu, o p tim ala n broj planinara po
je d n o m kuhalu je 2 -3 , n a jvie 4. A k o v ie od 4 o vje ka ovise o je d n o m kuh a lu , onda
je prip rem a hrane d u g o tra jn a i naporna, nuno je o dm a h istiti posue i hrana se
m ora k o n zu m ira ti u ra zliito v rije m e .
Z a tita h ra n e od divljih ivotin ja
H ranu o sta v lje n u izvan sk lo n ita m ogu d o h va titi d ivlje iv o tin je i pojesti. Sto g a nou
i tije k o m d u ljih izb iva n ja iz m je sta sp a v a n ja hranu nije dobro o sta v iti u ato ru ili
b iva ku . B ro jn e iv o tin je m ogu o te titi a to r da bi se d o m o g le hrane. N a jb o lje je
hranu po sp re m iti u v rstu nepropusnu p lastinu tra n sp o rtn u v re u i o b je siti na granu
stab la koja je bar 3-4 m iznad ze m lje , a v reu s hranom p o staviti ta k o da v isi barem
1 m d a lje od debla.
6. Kretanje i boravak u planini

P la n in a re n je je a k tiv n o s t koja je od radnog o kru e n ja lovaca i sk u p lja a d re vn ih
zaje d n ica po stalo razonod a m odernog o vje k a , ali jo u v ije k za h tije v a odre e n e
te h n ik e i fizike m o g u n o sti. Stoga je v a n o biti dobro u v je b a n i p la n in a riti u
p o d ru jim a koja o d g o v a ra ju v la s titim sp o so b n o stim a . Ni n a jsk u p lji kom ad i o prem e
ne m ogu n a d o k n a d iti m a n ja k zn a n ja i isk u stv a u planini.
P lan in a rski putovi
P o stojan je ureenih i planski p o sta v lje n ih p la n in a rskih staza o m o g u u je zn a a jn o
vei stu pa n j sig u rn o sti p riliko m kreta n ja u planini. N aim e, p la n in a rske sta ze nisu
p o sta v lje n e n a su m in o v e p ravcim a koji su na jblii, n a jsig u rn iji i n a ju d o b n iji za
hodanje od je d n e do d ru g e to ke u planini. Pu to vi se u planini ureuju i o b ilje a v a ju
kako bi planinu p rib liili o vje k u , da o v je k ne luta, da ita n je m in fo rm a cijsk e ta b le ili
pu tokaza m o e o d a b ra ti stazu prem a sv o jim m o g u n o stim a , da pom ou p la n in a rskih
o zn a ka sa zn a k o liko m u je v rem e n a potreb no za pojedinu stazu ili dionicu i k a k ve ga
te k o e na njoj o e ku ju . Isto ta k o , o b ilje a v a n je sta ze je nuno da p la n in a r u
sv a k o m tre n u tku zna da je na pravo m putu i da m oe sig u rn o doi na cilj i v ra titi se
na po lazite. U reene p la n in a rske sta ze rije tko vod e strm o u zb rdo; e e se rade u
obliku za v o ja ili se rp e n tin a koji o m o gu u ju la ke sa v la d a v a n je strm e padine i m a nje
u m aran ja . O sim povean e sig u rn o s ti i ud o b n o st za p lan in ara , ureeni i o b ilje e n i
p la n in a rski putovi o m o g u u ju o u van je o ko lia je r o g ra n ia va ju ljud sku a k tiv n o s t i
u n ita v a n je prirode sa m o na je d n o m , iza b ra n o m , dijelu planine; hod an je m po
u re enim pu to vim a p lan in ari uvaju n e ta kn u ti dio planine.
U reeni i o b ilje e n i pu tovi o b ilje a v a ju se zn a k o v im a koji se n a zivaju m ark a cije,
p o stu p ak p o sta v lja n ja p la n in a rskih o b ilje ja je m a rkira n je , a o v je k koji se bavi
m a rk ira n je m je m a rk a c ist. U H rv a tsk o j je nain m a rk ira n ja , sig n a liza cija u m je stim a ,
izgled i v e li in a m a rk a cija , izgled i sa dra j pu to ka za, n u m e rira n je sta za , o d re iv a n je
stu p n ja i te in e pojedine tra se , boja m a rk a cije i nain njenog p o sta v lja n ja u skla d u s
p ro p isim a koje izd aje K o m isija za p la n in a rske pu tove H rva tskog plan in arsko g sa ve za .
Priliko m kretanja po p lan in skim p o d rujim a nikako nije p re p o ru ljivo n a p u ta ti
o zn a en e p la n in a rske pu tove, i raditi preice po planini, o so bito na nep ozn atom
22

podruju i kad to rade o so be koje nem aju d o vo ljn o p la n in a rsko g zn a n ja i isk u stv a .
N a jslo e n ije a k cije go rsko g sp a a v a n ja u pravilu se o d v ija ju nakon to n e tko o dlui
s k ra titi put, o so b ito u ra zn im k ritin im situ a cija m a kao to su n e d o sta ta k vrem e n a
zbog d o laska m ra ka ili n e v rem en a. S p a a v a te ljim a je lake pronai un esreen og na
p la n in a rsko m putu ili kraj p lan in arsko g o b je kta nego na n e p ristu p an o m terenu u
koji n e o p re za n p la n in a r m o e d o sp je ti u po k u a jim a da sk ra ti put. P la n in a rsk e staze
nem aju rutu kakvu im aju zbog toga to ih je radio neki m a zo h ist koji e li u m orn e
ljude to du e z a d r a ti u planini, nego za to to je to n a jb o lji i n a jp ro h o d n iji p ra va c
izm eu d v ije to ke u planini.
O b ilje a va n je p la n in a rsk ih pu tova u H rvatskoj
S ta ze u H rva tsko j ozn a u ju se info ta b la m a , pu to ka zim a i m a rka cija m a .
Info ta b le su v e liin e 8 0 x 8 0 cm , a njih ova v isin a m o e biti neto vea ako poloaj
terena to za h tije v a . Id ea ln o bi bilo da su izra en e od a lu m in ijsko g lim a i o slik a n e
v rsto m re fle k tira ju o m fo lijo m . P o sta v lja ju se u pra vilu u m je stim a i im aju cilj
p laninaru d o a ra ti po lo aj, teinu i v rije m e potreb no za o b ila za k p o jedin e staze .
P o stavlja ju se na dva stupa v isin e 2,30 m iznad tla.
Putokazi m ogu biti sm e i ili crv e n i. S m e i p u to ka zi d im e n zija 8 0 x 2 0 cm upuuju
za in te re sira n e na p o e ta k pojedine p je a ke sta ze ili na info ta blu . Sm e i p u to ka z se
po stavlja na v is in i od 2 m iznad tla, kao prom etna sig n a liza cija , i u vrste se u tlo.
C rv e n i pu to kazi su u pravilu d im e n zija 3 0 x1 0 cm , izra en i od a lu m in ija , pre sv u en i
crven om re fle k tira ju o m fo lijo m na kojoj je b ije lo m re fle ktira ju o m fo lijo m ispisan
slije d e i cilj i v rije m e potreb no za doi do njega. U pravilu se crv e n i p u to ka zi
p o stavljaju na k ria n jim a i u sm je re n i su u pravcu kojim staza n a sta v lja . C rv e n i
p u to ka zi se p o sta v lja ju na stup 1,50 m iznad tla. Na je d a n stup m o e biti p rivre n o
v ie pu to kaza u sm je re n ih u ra zliitim pravcim a.
M arkacije se nanose bojom na kam en ili na stab la. Mogu biti o kru g le ili uspo redne,
a u oba slu a ja crven a boja je izvan a, a bijela izn u tra. O kru g le m a rk a cije m ogu im ati
re p i e " koji uka zu ju na zavo je. Uz re p ie " se m o e na laziti brojka koja o zn a u je
broj puta na kojem se m a rka cija nalazi. U sp o red ne m a rk a cije se s ta v lja ju na stije n e
na tlu , u pravcu hod anja. M arkacije na drveu sta v lja ju se u v isin i oka (1,70 - 2 m).
G u sto a m a rka cija o visi o to m e k o liko je teren za h tje v a n . C rveni kri je o zn a ka za
blizinu kria n ja . P o stavlja se oko 50 m prije k ria n ja i ima za d a ta k u p o zo riti planinara
na ra v a n je puta. Poseban je iza zo v o sig u ra ti v id ljiv o s t m a rka cije u zim s k im uvjetim a
kad padne sn ijeg . T ada se m a rk a cije na tlu ne v id e pa je u sn je n im pro storim a
potreb no m a rk a c ije s ta v iti na stab la u v isin i o iju. U zim sk e m a rk a cije sp ad aju
m a rk a c ijsk i stu p o v i na kojem se n alazi stre lica usm jere n a u pravcu kreta n ja staze;
budui je p o sta v lja n je v e liko g broja zim s k ih m a rka cija u o b liku stu p o v a v rlo skup o , a
i na gr u je prirod u, ne via se esto. U v iso k o m gorju se za p re la za k preko v e lik ih
sn je n ih be zlin ih po vrin a k o riste ta n k i tap o v i, p rim je rice od b am b usa, koji se
zab ad aju u sn ijeg p riliko m uspona, da bi se o m o g u io je d n o sta v a n po vratak.
O bini i o sig u ra n i p lan in a rsk i putovi
O b ini p la n in a rski putovi o b ilje e n i su m a rk a cija m a i n a laze se na lako prohodnom
terenu gdje p laninaru ne p rije ti vea o pa sn o st. U teko prohod nim stije n a m a i na
g re b e n im a , o so b ito u a lp sk im p re d je lim a , n alaze se osigu ran i putovi koje
k a ra k te rizira ju brojni kom ad i te h n ik e o p re m e uko pa ni u stije n u . Na o sig u ran im
pu to vim a n a laze se m e ta ln i klin o v i, sa jle , ru ko h vati, lje stve i uko pa n e stube.
Ponekad se na o sig u ra n im pu to vim a nalaze i d rvene step e n ice , ru k o h v a ti i m o sto vi.
Na nekim o sig u ra n im pu tovim a te h n ika o prem a po stavljen a je radi lakeg
sa v la d a v a n ja dion ice, a ne nekim bez te o p re m e ne bi uope bio m o g u p ro la za k tim
putem . Izrad a o sig u ra n ih putova o m o g u u je da se neki izo liran i d ije lo v i planine
23

u k lju e u d u lje p la n in a rske rute i postanu d o stu p n iji vee m broju ljudi. P la n in ari koji
nem aju osobnu te h n ik u oprem u za p e n ja n je u stije n i m ogu je d n o s ta v n o k o ristiti
o sig u ran e p u to ve bez rizik a od ne o sig u ra n o g pen tran ja po o p a sn im d ije lo v im a
planine. P la n in a rsk i put o sig u ran m e ta ln o m te h n ik o m o prem o m naziva se i via
ferrata, to na ta lija n sk o m zn a i e lje zn a ce sta . N ajvia sv je tsk a via fe rrata n alazi se
na 3 .8 0 0 m na plan in i K inabalu u M aleziji.
Prije kreta n ja o sig u ra n im pu to vim a treba p ro v je riti njih ovu isp ra v n o st je r ih m ogu
o te titi g ro m o v i, i sta ln e v re m e n sk e pro m je ne u planini - sta ln o za g rija v a n je i
hlaenje.
O b ila zn ice
V e zn i pu tovi, tra n sv e rza le ili o b ila zn ice su o zn a en i p la n in a rski putovi ili sku p in a
o zn a en ih p la n in a rskih putova na kojim a se nalaze k on tro ln e to k e koje je m ogu e
o b ila ziti u bilo koje v rije m e , bez u v je to v a n ja sm je ra i roka za v re tk a obila ska.
O b ila zn ice ine sm isle n u c je lin u , prim je rice o b ila za k cije le je d n e planine, p la n in a rskih
kua, ili z n a a jn ih v rh o v a je d n e ze m lje , i si. Prem a m e u so b n o m odn osu kon tro ln ih
to aka o b ila zn ic e m ogu biti v e zn e i to k a ste (n e vezn e ). V e zn e o b ila zn ice im aju
kon tro ln e to ke po ve zan e istim p la n in a rskim putom ta k o da se n a do vezu ju je d n a na
drugu (n a jp o zn a tije po d vrste o vih obila zn ica su lin ijsk e i k ru n e ali naii em o i na
e lip tin e , p o lu kru n e , u o bliku o sm ice , itd.). T o k a ste o b ila zn ice (n evezn e) im aju
rasp re n e kon tro ln e to ke koje nisu ili barem veina ih nije m e u so b n o povezana
istim p la n in a rskim pu tom ; do k o n tro ln ih to aka v o d i je d a n ili vie zase b n ih
p la n in a rskih putova.
Za sa v la d a v a n je o b ila zn ic a obin o je potreb no v ie dana.
Da bi se o b ila zn ic a re g istrira la pri H rv a tsk o m p lan in arsko m sa ve zu , m ora im ati
o d ra v a te lja koji sk rb i o sta za m a , m ora biti do b ro m a rkira n a i re d o vito o d ra va n a ,
im a ti ja s n o o b ilje e n e kon tro ln e to ke s n a tp iso m vrh a i n a d m o rsk e v isin e , a
obila zn ica isto ta ko m o ra im ati d n e v n ik koji m ora sa d ra v a ti n azive kon tro lnih
to a k a , m je sta za u p isiv a n je d a tu m a o b ila ska k o n tro ln ih to aka i p ro sto r pred vi en
za u tisk iv a n je ig o v a ili lije p lje n je fo to g ra fija (fo to g ra fije se m ogu i posebno prilag ati
uz d n e vn ik). N adalje, d n e v n ik m ora sa d ra v a ti m je sta za u p isiv a n je osobnih
podataka o b ila zn ik a , i to barem : im e, prezim e i a d re su , te p o d atke o o d ra va te lju
(u p ra v lja u ) o b ila zn ic e i ad resu na koju o b ila zn ici tre b a ju sla ti d n e vn ike na ovje ru .
Kao prizn an je , p la n in a r koji prijee o b ila zn icu do b ije nagradu koja je u g lav n o m u
o b liku sp o m e n zn a k e. P rim je r to k a ste tra n sv e rza le je H rv a tsk a p lan in arska
obila zn ica koja od tra v n ja 2 0 0 7 . im a ukup no 150 to aka u 20 h rv a tsk ih po d ruja.
U pisna knjiga
U p la n in a rskim o b je ktim a i na p lan in sk im v rh o vim a nalaze se u p isn e knjige u koje bi
sv a k i p la n in a r tre b a o u p isa ti im e i pre zim e , p lan in arsku udrugu kojoj prip ad a, datu m
p lan in are n ja , sm je r otkud do la zi i sm je r kuda n a sta v lja p lan in are n je . Postoje
slu b e n e up isn e knjige H rvatskog p laninarsko g sa ve za koje sa d re ta b lic e za upis
ove in fo rm a cije , a pon eg dje se m ogu nai i n e fo rm a ln e upisne knjige bez ta b lica u
koje plan in ari prem a v la s tito m nahoenju m ogu up isati neto v ie o sv o jim u tiscim a .
G la vn a sv rh a up isn e kn jig e je osobna sig u rn o st plan in ara , kako bi se u slu aju
potrebe zn a o sm je r n jih ova k reta n ja . Prije potreb e za ne stalim p la n in a rim a g o rski
sp a a v a te lji e p ro v je riti up isn e kn jig e i tra iti podatke o kreta n ju n e stalih . U up isn im
kn jig a m a ne bi se tre b a lo a ra ti, u tisk iv a ti ig o v e ili pisati n e p rim je re n e te k sto v e .
P la n in a re n je oim a
U planini treba hod ati ne sa m o nogam a nego i o im a . Potrebn o je po zo rno st
u sm je riti na sta zu , o so b ito ako se rad i o n e p ra v iln o m i za h tje v n o m te re n u , kako bi se
sp rije ili padovi i pro klizava nj a. T reba p ro m a tra ti o kolin u i p ro cije n iti m ogue
24

o b je k tiv n e o p a sn o sti. U k o lik o se p ro la zi kroz opasnu zo n u , kao to je pod ruje gdje

je m ogu odron k a m e n ja ili lavin a, potreb no je proi to bre, a o d m o re n a p ra viti u
sig u rn oj zo n i prije i nakon op a sn e zo ne. Ova pod ruja treba izb je g a v a ti tije ko m kia i
o luja. A ko p lan in arska sta za ne izgleda do vo ljn o sig u rn o, treba ra zm isliti o drugoj
sta zi ili o p o vratku . D obro je p ro m a tra ti postoje li na o d a b ra n o m podruju za
p la n in a re n je izvo ri, na pu te n e kue i dru gi re su rsi koji plan in aru m ogu p o slu iti u
nudi.
P la n ira n je povratka
D o la za k na vrh sa m o j e dio posla u p lan in are n ju ; p o v ra ta k je o bin o n a p o rn iji j e r je
tije lo v e um orn o, a ne p o stoji v ie ni m o tiv a cija koja je gu rala plan in ara n aprijed u
e lji da doe na v rh i o stv a ri cilj. U v ije k kad se hoda prem a vrh u nu no je dobro
p ro cije n iti je li ista ruta pogodna za p o vrata k. Priliko m uspona treba u o b zir uzeti
kojom brzin o m se na pre du je, koliko je sa ti i m ogu li se tom brzinom o stv a riti za crta n i
c ilje vi. A ko grupa ne nap re d u je brzo, a dan izm ie , bolje je v ra titi se natrag nego
d o e kati no u planini.
H odanje u plan ini
H odan je u planini je nu an e le m e n t sv ih p la n in a rskih a k tiv n o s ti je r, na kraju kra je v a ,
po planini se o v je k penje sta v lja n je m je d n o g stop ala pred dru go i ta ko bezbroj puta.
Prije poetka hodanja treba do b ro za te g n u ti v e zice na cip elam a i po d esiti p la n in a rske
ta p o v e za hod anje. V o d i ili osoba koja prva hoda u koloni treba o d ra va ti ritam koji
je prim je re n g ru p i i/ili terenu. A ko grupa hoda preb rzo , p lan in ari e se poeti zn o jiti i
za p u h a ti te brzo um oriti. Nije p rim je re n o ni presp o ro ho d an je j e r se p lan in ari hlade i
u m an ju je se v je ro ja tn o s t o stv a re n ja plan ira n ih tu ra. P re p o ru u je se hodati na nain
da p laninari diu n o rm a ln o na nos. D isa n je na usta z n a k je da se hoda pre b rzo i da
treba m a lo u sp o riti. Hod j e prebrz i ako se ne m oe ra zg o v a ra ti bez za p u h iva n ja .
R itam ho danja treba p rilag o d iti najsp o rijo j o so bi u gru pi, i dobro je ta kvu osobu
s ta v iti da hoda o dm a h iza v o d ia , kako bi o d re iv a la ritam za cije lu grupu.
T ije ko m prvih pola sa ta hodanja na tu ri potreb no je hodati sp o ro kako bi se tije lo
polako u g rija lo i p riv ik lo na n a p o r koji ga o e ku je . P re po ru u je se slo je v ito o d je va n je
za turu ta k o da se p la n in a r m oe poeti po stupno sk id a ti kako se bude za g rija v a o .
im se o sje ti p re tje rana to plina po trebno je sk in u ti je d a n sloj o djee da bi se
sp rije ilo zn o je n je . Na u zb rd ica m a se hoda sp o rije , a na ravn o m terenu i na
n izb rd icam a se m o e hodati bre ako te re n to do p uta. U v ije k se treba d ra ti gru pe i
p o ku ati o d ra ti c je lo v ito st kolone. D obro je n a p ra viti ra zm a k od 2-3 m izm eu
osoba u koloni, kako ne bi do lo do do m ino e fe kta ako se neko po srn e i padne. A ko
se m iu g ra n e ispred puta, dobro je u p o zoriti osobe iza sebe kako ih grana ne bi
ud arila kad se pusti.
S v a k ih sat v re m e n a hodanja pre p oru u je se n a p ra viti pauzu od 10 m in , a sv a k ih 4 -5
h hodanja veu pauzu od 1 h. Z a v rije m e pauza po trebno je m a kn u ti se sa stra n e
sta ze i p ro p u stiti druge p lan in are da prou. Kad se dvije gru pe p laninara sre tn u u
k reta n ju na sta zi, tra d ic io n a ln o se p lan in ari koji sila ze m iu u stra n u da bi ustu p ili
m je sto o vim a koji se penju.
Na svako j pauzi p re p o ru ljivo je obu i ja k n u je r se na niskim te m p e ra tu ra m a koje
obin o v la d a ju u planini tije lo brzo hladi im p re stan e k reta n je . Na napornoj turi
krajem dana, ako je potreb no na pra ve se ee i vee pauze. O p rem a planinara koji
su v rlo isc rp lje n i tre b a la bi se ra sp o re d iti u n a p rtn ja e p laninara koji su u boljoj
tje le sn o j kon diciji.
T ije ko m p lan in are n ja po trebno je u n ositi d o v o ljn o te k u in e i hrane, a k i ako p la n in a r
nije edan i gladan. A lk o h o l se ne bi sm io k o n zu m ira ti sv e d o k ne za v ri p la n in a rski
dan.
25

K retanje u stije n i, sn ijeg u i ledu

Za am b icio zn o g plan in ara koji n a m jera va ii u v iso k o go rje v a n o je do b ro sa v la d a ti
sve tri d o m en e p lan in are n ja : hodanje u plan in am a, p e n ja n je u stije n i i te h n ik e u
sn ijeg u i ledu. S v a k a od ovih dom en a v rlo je razliita i p o sto je ra zliite v a rija c ije
u n u ta r o vih kate g o rija p lan in are n ja . a k i n a ju sp je n iji plan in ari im aju razliitu
razinu zn a n ja sv a k e od njih. A m b icio za n p la n in a r e se p o tru d iti d o zn a ti d o v o ljn o o
sv ak o j kako bi u sp je n o z a d o v o ljio sv o je p la n in a rske cilje v e u skla d u sa sv o jim
fizi k im i m e n ta ln im sp o so b n o stim a .
Penjan je u stijeni je posebna kate g orija koju sve v ie za m je n ju je p o rtsko
pe n ja n je u u m jetn oj stije n i. O sno vn a zna nja o pen janju u s tije n i ue se obino na
lo kaln im liticam a gdje se kroz tim sk i rad i k o rite n je ueta ui kon tro la i ritam
p e n janja. U e, u m je tn o sid rite i k a ra b in e ri k o riste se p rv e n stve n o za za titu i
sig u rn o penjanje. S id rita se rije tko k o riste kao h v a tita za ruke i noge. Z a vein u
pen jaa a k e i sto p ala su je d in o nuno po m a ga lo , a stop ala ine vein u posla. Laici
m isle kako penja m ora biti iznim no sn a a n u rukam a i ram en im a, ali to je istina za
situ a c ije kao to je k re ta n je u p re vje su . Ruke se u p e n janju u g lav n o m k o riste za
ravn o te u , a noge za potp oru. a k e i ram ena se ne k o riste za po vlaen je pen jaa uz
liticu. U pen janju je v rlo v a n a ravn o te a i tje le sn u te in u tre ba d ra ti d ire k tn o iznad
stop ala to je v ie m o gu e, ta k o da penja bude to u sp ra vn iji, k o liko god to stije n a
o m o g u u je. U sp ra v a n poloaj penjau o m o g u u je da ko risti peti e le m e n t p e n janja oi. P a ljivo p ro m a tra n je stije n e tije ko m p e n janja u te d je t e pen jau m n og e
u zalud ne p o kuaje p ro n a la ska h va tita . T ri toke k o n takta u v ije k se o d ra va ju sa
stije n o m , ili d v ije a ke i sto p alo , ili dva sto p ala i je d n a a ka . S k a k a n je na slje d e e
hva tite izu ze tn o je o p a sn o je r p e n ja gu bi potpuno za titu koju ove^ tri toke
pru aju. R itam p e n janja m o e biti brz ili sp o r, o visn o o te in i uspona. to je te i
uspon, ruke se v ie k o riste za potporu. R uke se ra zliito k o riste u ra zliitim
situ a cija m a . O tp e n ja v a n je niz stije n u o bin o je te e nego pe n ja n je prem a vrhu
stije n e je r je te e v id je ti h v a tita odozgo. Brz nain sp u ta n ja niz stije n u je a p sa jl niz
d v o stru ko ue. U e je na je d n o m kraju p rivre n o , i o m o tan o oko tije la o vje k a na
nain da o v je k m o e ue pro p u ta ti po la ko kroz ruku i ta ko se k o n tro lira n o sp u ta ti
niz stije n u .
R u k o v a n je s ueto m je fina u m je tn o st koja je nuna na sn ije g u , ledu i u stije n i. U e
treba biti do vo ljn o g pro m je ra i d u ine. Ue penjau o sig u rav a iv o t pa se prem a
njem u treba o d n o siti s na jve o m brigom i p o tova n jem . T e h n ike s ueto m nisu
je d n o sta v n e i stje u se o p e to van o m v je b o m . S id rita i k a ra b in e ri p o sta v lja ju se tako
da pru aju sig u rn o st i u m an je n a p o r tije ko m sp u ta n ja i po d izan ja . To zn a i da se
ue treba m a k n u ti da le k o od procjepa u stije n i gd je se m o e z a g la v iti, i d alje od
o trih rub ova i d e ta lja koji ga m ogu o te titi ili p re k in u ti. U p oraba k acig e tije k o m
pen janja je p re p o ru ljiva je r titi glavu , iako m oe biti neugodna i u m a n jiti vidn o
polje ili m o b iln o st penjaa.
K retanje po sn ije g u i ledu vrlo je iza zo v n o j e r se u vjeti na o vim p o vrin am a sta ln o
m ije n ja ju . O sob ito kad se radi o la vin sk o m podruju p re p o ru ljivo je po sn ijeg u i ledu
hodati po noi ili u rano ju tro prije nego su n ce pone o tap ati led.
Linija kreta n ja preko la vin skog podruja treba biti to kraa, ta ko da se preko tog
dijela terena p re la zi u pravcu lagane n izb rd ice, je r e se ta k o n a jp rije stii na sig u rn u
stra n u padine. P la n in a r treba zn a ti p re p o zn ati le d e n ja ke pu kotine, biti sv je sta n
o p a sn o sti od la vin a, i zn a ti kako to sig u rn ije p rijei preko o p a sn ih na ku pin a sn ije g a i
leda. U poraba cepin a v rlo je van a j e r je cepin v ie n a m je n sk i kom ad o p re m e koji
m o e p o slu iti za o sig u ra v a n je , pom o pri hodanju na strm o m terenu i kao sre d stv o
za z a u sta v lja n je u slu aju pada. D ereze sp rje a v a ju k liza n je i k o risn e su na v e lik im
kosin a m a. Pro b ija n jem p o vrin e o m o gu u ju n a p re d o v a n je na ledu, to ni najb o lje
26

p la n in a rske cip ele ne bi m o g le o m o g u iti. I\la e kstre m n o za h tje v n im ledenim

p o v rin am a k o risti se posebna oprem a za pe n ja n je u ledu.
H odanje po d u bo kom sn ijeg u bez sk ija ili k rp lji v rlo je naporno j e r stop ala staln o
propadaju u sn ije g pa je p o tre b an v e lik i napo r za u tab ati stazu . Stoga pri plan ira n ju
tu re u sn je n im u v je tim a treba im ati na um u sp o ro n a p re d o van je u sn ije g u i
p rilag o d iti p la n in a rske cilje ve u v je tim a na terenu. T ije ko m p lan in are n ja u sn ijegu
prva osoba prti put za ostale, a kad se u m o ri p re m je sti se na za e lje kolone, i tako
dalje. Na ovaj nain se o sig u ra v a je d n a k o m je rn a raspo djela napora u g ru pi i
izb je g ava p re m o re n o st pojedinca.
P enjanje po v e lik im b e zlin im sn je n im p ro stra n stv im a m o e biti v rlo fru strira j ue je r
p la n in a r nem a o sjeaj da zn a a jn o n apredu je. Poetnici u p o ku aju da bre
n apredu ju e sto hodaju brzim te m p o m , zap u u se i onda sta n u , pa opet tako
na sta ve. M e utim , najb o lji nain za stii do vrh a je da se od re d i te m p o koji se m o e
o d ra va ti bez d isan ja na usta i za p u h iva n ja .
Priliko m pe n ja n ja uz sn je n e kosine v a n o je n a p re d o vati sp o rim i ritm in im korakom
koji se m o e o d ra ti tije k o m dugog vre m e n a . Po e ljn o je u planinu k re n u ti rano kad
je sn ijeg jo tvrd . K ao i u sv im d o m e n am a p la n in are n ja , dobra prosudba v rlo je
v an a u sn je n im i ledenim u v je tim a . D uljina p e n janja, v re m e n sk i u v jeti, utjecaj
su n e v e to p lin e na sn ijeg i led, i m o g u n o st la vin e o p a sn o sti su na koje treba m isliti.
7. Noenje u planini
N oenje u planini m oe biti plan in arn o ili n e p lan iran o . N oenje se planira kad se rade
v ie d n e v n i izle ti, a n e p la n ira n o je kad plan in ara koji je kren uo na je d n o d n e v n i izlet
u h va ti no iz bilo kojeg razloga. O v isn o o s itu a c iji i v re m e n sk im u v je tim a , planinari
m ogu k o ristiti ra zliite o b lik e sk lo n ita u planini. P la n in a rsk i o b je kti, u koje sp ad aju
p la n in a rski d o m o vi, kue i sk lo n i ta , v a n i su za osje aj sig u rn o sti u planini zbog
nep re d vid ivo g v re m e n a . U v iso k im p laninam a i na e ksp e d icija m a ponekad p lan in ari
borave danim a pa je v a n o o sig u ra ti ud obno noenje.
P lan in a rski dom , kua i sk lo n ite
v rste g ra e v in e n a m ije n je n e plan in arim a pru aju n a jsig u rn ije , a ujedn o i
n a jje d n o sta v n ije pre no ite u planini. H rv a tsk i p la n in a rski sa v e z p la n in a rske o bje kte
d ije li u tri tip a: do m o ve, kue i sk lo n ita . P la n in a rsk i dom o m o g u u je sm je taj
planinara i m o g u n o st kupnje hrane i n a p itaka. Pla n in arska kua je obin o m a n ji
o bje kt. D o m o vim a i ku a m a u p ra v lja ju d o m a ri. V ein a do m o va o tv o re n a je tra jn o ili
v ike n d o m tije ko m lje ta, a zim i po do g ovo ru. P la n in arska kua je o tvore na
po vrem en o . P la n in arska sk lo n ita obino su staln o o tv o re n a i n em aju d o m a ra.
S k lo n ita su m n og o sk ro m n ija nego d o m o vi i kue i n a m ije n jen a su privre m e n o m
za k lo n u u nudi. U sk lo n itu se m ogu na laziti klupe i/ili le aje vi, a ponekad i pe. Za
sv a k i o b je kt brine se je d n a p lan in arska ud rug a, ali se od plan in ara sv e je d n o o e ku je
da potuju kuni red i da pom ognu u o d ra va n ju isto e i reda u o b je ktu .
Kuni red i pravila po n aanja u p lan in a rsk im ob jektim a
D o laza k u kuu: Po d o la sk u u d o m /ku u , p lan in ar p o je d in ac ili voa sk u p in e
plan in ara , treba se ja v iti do m aru i ra sp ita ti se o m o g u n o stim a pre hra ne i no enja,
ako p o stoje ta k v e na m jere .
R e ze rva cija spa va n ja : Potrebna je radi o sig u ra n ja s m je ta ja , p o g lavito za vee
skup ine. A ko su sv i le a je v i u kui za u ze ti, d o m a r m o e o d o b riti sp a v a n je u d n evn im
p ro sto rija m a , o so b ito ako v re m e n sk e p rilike ne do p u taju b o ra va k izvan d o m a /ku e .
27

U pisna knjiga: G la vn a jo j je sv rh a osobna sig u rn o st p lan in ara , kako bi se u slu aju

potreb e zn a o s m je r n jih ova k reta n ja . Prije po tra ge za ne stalim p lan in arim a g o rski
sp a a v a te lj tra i taj p o d ata k u upisnoj k n jizi. K njiga ne slu i za isp isiva n je sv a k o ja k ih
poruka, a ra n je ili u tisk iv a n je ig o v a .
U p o zo re n je o o p a sn o stim a : R asp ita jte se kod do m ara o m e te o ro lo k im u vjetim a
kao i o putu kojim e lite kren uti. D o m a r e vas u p o zo riti na m o gu e o b je k tiv n e
o p a sn o sti.
O bua: Pla n in arsk e cip ele o sta v lja ju se na za to p re d vi en o m m je stu u dom u ili kui.
U sp a v a o n ice se ne sm ije u la ziti u cip elam a . U p la n in a rske o b je kte sa sob om treba
p o n ijeti kune papue ili iste te n isice .
Kuni mir: Poslije 22 h v rije m e je za sp a v a n je i zato treba stia ti pje van je i
d ru tv e n e za b a v e kako bi se om o gu io o d m o r p lan in arim a koji rano ustaju. P lanin ari
koji se rano uju tro sp re m a ju na put m o raju paziti da ne probude one koji sp avaju ;
stv a ri za turu treba p rip re m iti n a v e e r ta ko da se ujutro izae iz sk u p n e sp a v a o n ice
to prije i sa to m a n je buke. Treba izb je g a v a ti p a kiran je pre d m e ta u u k a v e
plastin e v re ic e , ije u k a n je m o e p ro b u d iti p lan in are koji sp a v a ju .
Pu enje: U svim p ro sto rija m a p la n in a rskih kua u H rv a tsk o j p u enje je za b ra n je n o .
Radi z a tite nep u a a, ta je zab ran a i za k o n o m prop isana.
V o da: A ko je o pskrb a kue vod om o te an a, v a lja je k o ristiti sa m o za nune potrebe.
P ro vje rite kod dom ara je li voda pitka. A k o niste sig u rn i, p ro k u h a jte je .
H rana: U v e in i p la n in a rskih do m o va i kua sm ije se je s ti hrana koju p lan in ar
do n ese sa so b om . U ne k im a , p o g otovo onim a koje su za k u p ili p riv a tn ici, ne gledaju
b lag o n aklo n o na p lan in are koji do n ose sv o ju hranu.
S m ee: S m e e se ne o sta v lja u planini, niti u p la n in a rsko m o b je ktu , v e se nosi sa
so b om i pri po vratku o d la e na za to p re d vi en im m je stim a . P ro sto rije u
p la n in a rsko m o b jektu koje je p la n in a r k o ristio prije od la ska treba o istiti od sm ea.
S klo n ite : isto u je o so b ito v a n o o d ra v a ti u p la n in a rskim sk lo n i tim a , koja po
d e fin iciji n em aju staln og ili povrem en o g d o m a ra. S k lo n ite treba o istiti prije o d la ska
i p rip re m iti d rva za d ru ge p laninare. V ia k tra jn ih ko n ze rv i m o e se o sta v iti u
sk lo n itu da po slui dru go m planinaru u nudi.
N oenje u atoru : Za v rije m e v ie d n e v n ih tura u pod ru jim a bez p la n in a rskih
o b je ka ta obin o se planira noenje u a to ru . T e in a i v o lu m e n a to ra o g ra n ia va ju
planinara pa se o b in o do g ova ra noenje v ie osoba u je d n o m a to ru i rasp o re d i
o pre m a ra v n o m je rn o . Priliko m p o sta v lja n ja a to ra nije d o vo ljn o sa m o nai ravno
m je sto , v e i m je sto na vrsto j p o vrin i, neto d alje od dru gih a to ra, da le k o od
vod e , na sje n o v ito m su hom m je stu za tie n o m od v je tra . a to r se ne p o stavlja u
u d u b ljen ja niti u po druja koja m ogu biti za h va e n a la vin o m . Z g o d n o je a k o se a to r
m oe p o sta v iti na m je stu koje e biti na su ncu sam o ujutro j e r e se na taj nain
bre o su iti v lag a na ku plje n a u a to ru tije k o m noi, a kasn ije a to r nee biti izloen
ja k o m su ncu . a to r se ne p o stavlja ispod m rtv ih stab ala , a zim i nije dobro p o sta v iti
a to r ispod stab ala ije su g ra n e pune sn ijeg a j e r se pod te in o m m ogu slo m iti i pasti
na a to r. Treba pro u iti m oguu o p a sn o st od odrona kam enja o do zgo priliko m
b iranja te re n a za a to r. U zim a ju i u o b zir v e liin u ato ra treba nai i pogodan p ro sto r
koji je d o v o ljn o v elik. Kad god je m o gu e, treba k o ristiti m je sta na kojim a je v id ljv o
da je ve prije bio p o sta v lje n a to r. To je e ste ts k i p rih v a tljv ije , a uz to uva
p lan in sku prirodu je r se ne un ita va v e g e ta cija na v ie stru k im m je stim a . Nakon
p o sta v lja n ja a to ra do b ro je isk o p a ti za titn i ja r a k koji e o d v o d iti vod u ispod atora
u slu a ju padalin a. A k o e se loiti v a tra , tre b a biti d alje od atora da ga ne o teti.
Im p ro v izira n a sklo n ita : U nudi se tre b a ju im p ro v izira ti sk lo n ita u kojim a e se
pro vesti no. Izv rsn o je a k o na te re n u postoje p ilje , na pu te n e kue ili sje n ici j e r se
m ogu s v ie ili m a n je prilag od be u njim a u re d iti so lid na pre n o ita. A ko toga nem a,
28

potreb no je iz ra d iti sk lo n i te (b iva k) u priro d i k o riste i prirod ne re su rse - sn ije g , led,

stab la, grane, lie, zid o v e , ka m e n ja , priro d na ud ub ljen ja itd. u k o m b in a ciji s
o so b n om o p re m o m . A k o postoje prirodna u d u b lje n ja , njih se nado g ra uje
m a te rija lim a iz prirode. A k o nem a ta k v ih u d u b lje n ja , onda se sk lo n i te cijelo gradi uz
pom o sk ija , sta b a la , grana. U izradu dobrog sk lo n ita koje e o m o g u iti zatitu od
hladnoe i sp a v a n je tre b a u lo iti d o v o ljn o v re m e n a . Bolje je v ie sa ti u re ivati
sk lo n ite nego p ro v e sti besanu no u n e p rikla d n o m sk lo n itu . S k lo n i te treba p re kriti
gra na m a i liem , sn ije g o m , kab an icom , i si. za bolju to p lin sk u izo laciju i za titu od
kie. Pri izrad i sk lo n ita tre b a lo bi ga n a p ra viti ta ko da se u njem u o m o g u i loenje
v atre . A ko to nije m o gu e, u m a lo m sk lo n itu se m o e za p a liti v o ta n a sv ije a koja
e po dignuti te m p e ra tu ru za n e ko liko stu p n je v a i o m o g u iti u g o d n iji b o ra va k. U
p lan in arsko j n a p rtn ja i je dobro u v ije k im ati vreu za b iv a k ira n je koja je lagana i
za u zim a m alo pro stora, a u slu aju nu de m o e o la k a ti noenje u planini.
8. O pasnosti u planinam a
O p a sn o sti u planinam a m ogu biti prirod ne (po slje d ica pojava u o k o liu ), u zro k o v a n e
lju d sko m a k tiv n o u (po slje d ica loeg p la n ira n ja , nebrige, loe prehrane, nep ravilnog
korite n ja o p re m e , itd.) ili k o m b in a cija priro d nih i lju d skih koja na sta je kada o v je k
potakne p riro d ne o p a sn o sti. O p a sn o sti u planini se jo dije le na o b je k tiv n e i
su b je k tiv n e , a k o m b in a cija o b je ktivn ih i su b je k tiv n ih naziva se k u m u lativn a
o pa sn o st.
S u b je k tiv n e o pa sn o sti: S u b je k tiv n e o p a sn o sti su one koje u zro k u je sam o v je k iz
niza razlo g a kao to su lo izb o r pravca k re ta n ja , lo izb o r su p u tn ik a u planini,
p re tje ra n i napor, d e h id ra cija , u m a ra n je preko v la s titih m o g u n o sti i loa procjena.
Lju dske g re k e , na ovaj ili onaj nain, u pozadin i su g o to vo sv ih nesrea u planini.
S u b je k tiv n e o p a sn o sti nastaju zbog n e p rim je re n o g po n aanja ili uslijed krive
procjene.
N e p rim je re n o pon aa n je obin o n a sta je zbog neznanja ili m a n jka p o tre b n ih v je tin a .
U k lju u je lo izb o r sta ze , loe izb o r postup aka u planini, n e p rikla d n u hranu, vodu i
o pre m u te n e p rim je re n u brzinu.
K riva procjena je p o d m u k liji o b lik su b je k tiv n e o p a sn o sti. N a sta je zbog e lje da se
u d o vo lji d ru g im a , zbog rigidnog slije e n ja plana, ne m o g u n o sti da se u in k o v ito
rijee n e o e kiv a n e situ a cije , po g renih do jm o va , um ora i o d v ra a n ja pozo rno sti. Sve
ovo sm a n ju je p laninaro vu sp o so b n o st da n a p ra vi isp ra v n e i p ra vo v re m e n e odlu ke.
O v a k v e g re k e obin o nastaju zbog sk lo n o sti da se neto n a p ra vi iz pogrenih
razloga. to su z a p ra v o c ilje v i plan in ara i za to ? P la n in ari li za to da neto d o k a e ?
Je li tvo j cilj sig u rn o se pop eti do vrh a i izb je i o zlje d e , ili v ra titi se u h eliko pteru
slu b e za sp a a v a n je ? U planini je po trebno dobro p ro m isliti i p o sta v iti prio rite te s
o bziro m na tje le sn u kon diciju sv ih su d io n ika , uvjete na terenu i v re m e n sk e uvjete.
Prije od la ska na p la n in a re n je gru pa treba ra zg o va ra ti o cilje v im a , a li isto ta k o i o
nainu rjeavan ja n e p re d vi en ih situ a cija . Ne sm ije se d o p u stiti da e lja za
o stv a re n je m cilja o n e m o g u i procjenu rizika i isp ravn ih po stu p aka. N a jv a n ije odlu ke
tiu se v la stite ko n d icije i k o n d icije d ru gih la n o va grupe.
O b je k tivn e opasno sti: O b je k tiv n e o p a sn o sti ne o vise o o vje k u ; nastaju u planini,
o so b ito u slijed n e p ovo ljn ih v re m e n sk ih u vjeta. O b je k tiv n e o p a sn o sti su v e lika
n a d m orska v isin a , sm a n je n a v id ljiv o s t (i no), odro ni, v ise i lede n ja ci i sn je n e
stre h e , le d e n ja ke pu kotine, n e p re d vid iv i v re m e n sk i u v je ti, g ro m o v i, ja k i v je tro v i,
pre viso ka ili preniska te m p e ra tu ra , u Itralju b iasto su n e v o zra e n je i lavine.
29

9. Orijentacija
O rije n ta c ija je o d re iv a n je po lo aja osobe na Z e m lji i p o d ra zu m ije v a sn a la e n je na
terenu te m e lje m zn a n ja i isk u stv a . R a zlik u ju se ge o g ra fska i to p o g ra fska o rije n ta cija .
G e o g rafska o rije n ta c ija je o d re iv a n je stra n a sv ije ta . T o p o g ra fska o rije n ta cija
u k lju u je o d re iv a n je sta jn e to ke, poloaja o b je ka ta na te re n u , re lje f i si. te izb o r
daljn je g kre ta n ja na te re n u . T o p o g ra fska o rije n ta cija obin o u k lju u je ge o gra fsku
o rije n ta ciju .
Karta
K a rta , ze m ljo v id ili ze m ljo p isn a karta je u m anjena slika p o vrin e Z e m lje .
M jerilo karte
M jerilo je o dn os izm eu u m a n je n ih u d a lje n o sti na karti i stv a rn ih u d a lje n o sti u
priro d i. M je rilo m o e biti b ro jan o ili gra fiko .
B ro jano (n u m e riko ) m jerilo izraa va odn os izm eu u d a lje n o sti na k arti i
u d a lje n o sti u p riro d i pom ou odnosa (npr. 1 :2 5 .0 0 0 ) ili ra zlo m k a (1 /2 5 .0 0 0 ). Pritom
prvi broj o zn a u je m je rn u je d in ic u na karti, a d ru g i broj m je rn u je d in ic u u prirodi.
P rim je rice m je rilo 1 :1 0 ,0 0 0 zn a i da je d n a m je rn a je d in ica na karti od g ova ra 10 .00 0
m je rn ih je d in ic a na te re n u . P ra ktin o , to zn a i da je 1 cm na karti je d n a k 1 0 .0 0 0 cm
u priro d i, o d n osn o 100 m.
K arte v e liko g (kru p n og ) m je rila kao s t o j e 1 :1 0 .0 0 0 prika zu ju re la tivn o m alu regiju s
v e lik im d e ta ljim a , a m ape m alog (sitnog) m je rila kao to je 1 :1 0 .0 0 0 ,0 0 0 p rika zu ju
v e lik e regije kao to su d ra ve , k o n tin e n ti i cije li glob us. T e rm in o lo g ija v e lik o /m a lo
m je rilo odn osi se na praksu pisanja o m jera kao b ro jan ih razlo g a, gd je je 1 /1 0 .0 0 0
v ee nego 1 /1 0 .0 0 0 .0 0 0 . Ia ko nem a p re cizn e d e fin icije to je m alo , a to je v eliko
m je rilo , sm a tra se da je m je rilo 1 :1 0 0 .0 0 0 sre d n je m je rilo . K arte k orisn e plan in arim a
im aju m je rilo 1 :2 0 .0 0 0 ili 1 :2 5 .0 0 0 , a p la n in a rskim a rg o n o m na zivaju se jo i
sp e c ija lk e " j e r se rad i o karta m a koje su tra d icio n a ln o bile izra iva n e u v o jn e svrhe.
G ra fiko (lin e a rn o , d u in sk o ) m jerilo ima o b lik lin ije s lje stv ico m o zn a en om
b ro je vim a koja p o kazu je koliko du ljin a na karti iznosi u prirodi.
T o p o g ra fsk a karta je d e ta ljn a , v je rn a i potpuna karta krupn og m je rila na kojoj je
p rik a za n m a li dio Z e m ljin e po vrin e s izg led o m te re n a i sve g a to se na njem u
nalazi, izra ena na te m e lju neposrednog sn im a n ja te re n a . T o p o g ra fska karta je opa
g e o g ra fska karta koja sa d ri v e lik i broj in fo rm acija o m je sn im p rilika m a prikazano g
po d ruja, koje se o dn ose na n a se lja, pro m e tn ice , vode, v e g e ta ciju , ob like reljefa
Z e m lje i gra n ice te rito rija ln ih p o d ru ja, sv e d o p u n je n o o pisom karte. To su k a rte na
kojim a su svi to p o g ra fsk i ili o p e g e o g ra fsk i o b je kti (re lje f, vod e, v e g e ta cija , n aselja,
pro m e tn ice i pod ruja) p rik a za n i s je d n a k o m v a n o u . T o p o g ra fsk e k a rte slu e za
in fo rm ira n je i o rije n tira n je , te za izvo en je dru gih karata.
O zn a k e na karti
Na karti su o zn a e n e ra zliite stru k tu re k o n ve n cio n a ln im zn a k o v im a , odn osno
sim b o lim a . T o p o g ra fsk i o bjekti je s u stv a rn i o b je kti ili pojave k ra jo lik a , koji se
m ogu p rid ru iti nekoj ob je ktn o j cje lin i, p ro storn o g e o m e trijsk i je d n o z n a n o o d re d iti,
k v a n tita tiv n o i k v a lita tiv n o poblie o p isa ti i kojim a se m o e d o d ije liti im e. O b je k tn e
cje lin e je s u : n a se lja, p ro m e tn ice , vod e , v e g e ta cija , re lje f i p o d ru ja. T o p o g ra fski
o b je kti o bin o su o b ja n je n i na rubu karte u legendi. Na karte se unose i n a zivi
o b je ka ta koji kartu ine in fo rm a tiv n ijo m . U v ije k , o sim kada to nije dru g a ije
o dre eno v a e im p ro p isim a , o b je k ti koji se prika zu ju na karta m a na zivaju se onako
30
Opa planinarska koia

kako ih zo vu sta n o v n ic i, bez o bzira na njih ovu narodnu prip ad no st. Kote su b ro jevi
koji zn a e v isin e pojedinih to aka na p o vrin i Z e m lje . U H rvatskoj se a p so lu tn e v isin e
to aka odn ose na sre d n ju razinu Jad ran sko g m o ra.
Na rubu karte nalaze se v a n e in fo rm a cije kao to su d atu m izd av an ja i re vizije
karte, im ena karti su sje d n ih pod ruja, iznos e kv id ista n cija , m je rilo karte i m a g n etsku
d e k lin a ciju po druja (ra zlik u izm eu pravog i m a g n etsko g s je v e ra ). D atum izd avan ja
karte v rlo je v a a n je r se to p o g ra fske karte ne re vid iraju esto pa in fo rm a cije o
u m a m a , d e k lin a c iji, ce sta m a i dru gim o so b in am a te re n a ne m o raju biti to ne. Iako
su to p o g ra fske karte n u ne za k reta n je u n e p ozn ato m pro storu , p la n in a r se ne sm ije
sa m o na njih o sla n ja ti v e p o tra iti d o d atn e in fo rm a cije u b ro u ram a , v o d iim a , od
lokalnog sta n o v n itv a .
R eljef
R e lje f in e sv e ravnin e i n e ravn in e u prirodi, a na to p o g rafsko j karti je p rikazan
izo h ip sa m a , e k v id ista n c ijo m i in te rv a lo m . Izo h ip se (slo jn ice ) su za m ilje n e za tv o re n e
o va ln e linije koje na ze m ljo p isn o j karti sp aja ju sve to k e iste n a d m o rsk e v isin e . to
je m rea izo h ip si gu a, zn a i da se u prirodi radi o s trm ije m podruju (p lan in e na
kopnu, m o rsk e brazde u m o ru ). K opnen e izo hip se se o zn a a v a ju sv je tlo -sm e o m
bojom , a m o rsk e izo h ip se (izo bate) sv je tlo -p la v o m bojom . Z a v isn o od pre cizn o sti
karte , izo h ip se su n a crtan e u ra zm a cim a od 5, 10, 20, 50, 100, ili v ie m etara
n a d m o rsk e v isin e . T a ko je na p re cizn ijim karta m a te re n a m je rila 1 :2 5 .0 0 0 ili M =
1 :5 0 .0 0 0 najei ra z m a k izo h ip si 20 m e ta ra , s tim da je su one izo h ip se razm aka
100 m e ta ra d eb lje n a crtan e . E k v id ista n cija (E) je o k o m iti ra zm a k izm eu d v ije
o sn o vn e izo h ip se . Na svako m to p o g ra fsko m ze m ljo v id u je na m a rg in i u d o n je m dijelu
n aznaen o koliki je E.
Izo h ip se se te m e lje m e k v id ista n cije d ije le na ove sk u p in e (n a zn a e n o je i k a k vo m
crto m , punom ili isp re kid a n o m ) su p rika zan e na karti):
_____________________= o sno vnu (1 E)
_______________________ = glavn u (5 E) - sv a k a peta, pod eb ljan a i ra zm a k izm eu
ta k v e d v ije izno si 5 e k v id ista n cija . e sto su izo h ip se p re kin u te i na prekidu je
napisan a ap so lu tn a v isin a kojo m prolazi izo hip sa ; ova brojka naziva se kota
izo hipse.
____________________ = pom onu 1 ( Vz E)
........................................ = pom onu 2 (1/4 E)
In terva l je v o d o ra v n i ra zm a k izm eu izohip sa i p rika zu je nagib terena. to je
in te rv a l m a n ji, tim je strm in a v ea . S v i o p isan i k a rto g ra fsk i e le m e n ti o m o gu uju
o d re iv a n je tro d im e n zio n a ln o g reljefa na te re n u . Izo h ip se u kon ce n trin im
kru g o v im a zn a e u zv isin u ili vrtau ; kako se ova dva reljefna o blika ne m ogu na karti
ra z lik o v a ti sa m o na te m e lju izo hip si, u v rta e se sta v lja zn a k m in us (-), a u zvie n ja
nem aju z n a k ili je na njim a oznaka v isin e kao to je kota ili trig o n o m e ta r.
R e lje f se m o e prik a zati crtk a n je m i sje n a n je m (fo tira n je m ). C rtk a n je se radi
k ra tk im crtica m a o kre n u tim u sm je ru te re n a i o ko m itim na izohip se, a koje prika zu ju
nagib te re n a. S je n a n je je te hn ika n a g la a va n ja reljefa, koja se izvod i ta ko da
privid n o u sm je rim o snop sv je tlo sti iz odreenog kuta. Na taj nain m o gu e je
ista k n u ti i n a jm an je n e ravn in e povrin e. V a n o je o d a b ra ti o p tim a ln i poloaj izvora
sv je tlo sti, da bi se to bolje n a g la sili v a n iji reljefni o blici.
C rte stije n a p rim je n ju je se za prika z v e ih , potpun o o g o lje lih stje n o v itih p o vrin a,
koje su obin o v rlo strm e i ne m ogu se dobro p rik a za ti izo h ip sa m a . Ja v lja ju se u
n a jviim d ije lo v im a plan in a, za tim u u sje e n im d o lin am a i na strm i o b a lam a . M anji
stje n o v iti o b lici su sreu se posvu da.
31

K om pas
K o m p a s je m a g n e tska , optika ili e le ktro n ska n aprava za o d re iv a n je stra n a sv ije ta .
M ag netski kom p a s im a u sebi lagani m a g n et, najee oblika igle, koji se m oe
slo b od n o o k re ta ti oko v e rtik a ln e osi. Z e m lja pre d sta vlja go le m i m a g n et u ije m se
m a g n e tsko m polju sv a k i slo b od n o p o k re tljiv i m a g n et o rije n tira ta k o da m u je je d n a
stra n a o kre n u ta prib lin o prem a sje v e ru , a druga prem a ju g u . Kad se m a g n e tska igla
ob je si ta ko da se m o e v rtje ti u vod o ra vn o j ravnin i, o rije n tira t e se prib lin o u
sm je ru s je v e r-ju g , ako u b lizini nem a n ika kv ih m agn eta ili dru gih m a g n e tsk ih polja.
K raj m a g n e tske igle koji p o k azu je prem a sje ve ru na ziva se s je v e rn im polom (N,
prem a engl. N orth), do je d ru g i ju n i pol (S, prem a e ngl. S o u th ). To sv o jstv o
m a g n e tske igle p rim je n ju je se u kom pasu za o d re iv a n je strana sv ije ta . Na p o vrin i
Z e m lje m a g n e tsk o je polje sla bo , ali do vo ljn o da se m a g n e tska igla o rije n tira .
M e utim , po lo vi m agn eta i g e o g ra fsk i polovi Z e m lje ne po klap aju se u potp un osti,
to p ra ktin o zn a i da se s m je r m a g n e tske igle ne po d ud ara u p o tp u n osti s pravcem
s je v e r-ju g . O d stu p a n je od tog pravca na ziva se m ag n etsk a d e k lin a cija . Kut
d e k lin a cije izm eu Z e m ljin e osi i m a g n e tske osi iznosi 15. D e klin a cija se m o e
d e fin ira ti kao kut izm eu ge o g ra fsko g i m agn etsko g m e rid ija n a .
M ag n e tski kom pas nije pouzdan je r se m a g n e tsko polje m ije n ja u p ro storu i
v re m e n u . M ag n e tski polovi m ije n ja ju poloaj za 1 0 -4 0 km g o d in je , a u o b zir treba
uzeti i kut d e k lin a cije . O vo o d stu p a n je od tonog sm je ra sje v e r-ju g za m noge
p ra ktin e sv rh e m o e se za n e m a riti.
D ijelovi m ag n e tsk o g ko m p a sa su po stolje, p o klo p a c s v iziro m i po m ino ku ite s
m a g n e tsko m iglom . Na postolju je u crta n o m ilim e ta rsk o ravn a lo za m je re n je na karti
i o d re iv a n je u d alje n o sti. Na kuitu se n a lazi po d jela za m je re n je a zim u ta na
stu p n je v e i tisu ite , kao i o zn a ke stra n a s v ije ta . S je v e r je o zn a en m a lim tro ku to m .
M ag netska igla je na sje ve ru o znaen a flu o re sce n tn o m bojom .
R azliku ju se su hi k o m p a s i kom pas isp un jen te k u in o m . U su hom kom pa su su sta v
m a g n e tske igle lei na iljk u tap ia kojem u je podnoje u v re n o za dno kuita.
K uite kom pa sa s te k u in o m isp u n je n o je m je a v in o m vod e i a lko h o la u o m je ru 2:1,
ili nekom d ru go m pogodnom te k u in o m . U sre d in i kuita nalazi se o kru g li p lo v ak
koji da je cije lo m su sta v u uzgon.
P ra viln o u sm je ra v a n je karte
Za o rije n ta c iju , kartu je potreb no p ra viln o u sm je riti na nain da se sje v e r na karti
poklapa sa sje v e ro m u prirodi. O vaj p o stu p a k naziva se u sje v e ra v a n je karte. Karta
se m o e u sje v e riti na dva naina bez kom pa sa: o d re iv a n je m stra n a sv ije ta pom ou
S u n ca , m je se ca ili zv ije z d a , ili se m o e o rije n tira ti prem a v id ljiv im o b je k tim a u
pro storu . O rije n ta cija karte pom ou kom pasa n a jto nija je m etoda. Rub ko m p a sa se
poravna s rub om karte i onda se za je d n o okreu karta i kom p a s na njoj d o k se
m a g n etska igla ne p o stav i u p ra va c s je v e r-ju g . Ia ko je rub karte za p ra v o m e rid ija n
odreen prem a ge o g ra fsk o m sje v e ru , a m a g n etska igla p o k azu je m a g n e tski sje ve r,
razlika izm e u g e o g ra fsko g i m a g n etsko g sje v e ra (d e klin a cija) je m a la pa se m oe
z a n e m a riti i na ovaj nain u s je v e riti kartu.
A z im u t (Az) je kut izm eu geo grafsko g sje ve ra i o dabranog pravca, a m je ri se na
kom pasu od sje v e ra u pravcu k a za ljk e na sa tu . M oe im a ti sve v rije d n o sti od 0 do
360 stu p n je v a ili od 0 -0 0 do 6 4 -0 0 . K ut su p ro tan a zim u tu na ziva se p ro tu p ra va c,
o b rn u ti a z im u t ili ko n tra a ziim it. O visn o o v rije d n o sti a zim u ta , k o n tra a zim u t je pola
kruga (180) v e i ili m a n ji od a zim u ta . A ko je azim u t m a nji od 180 , onda je
k o n tra a zim u t pola kruga vei (p rim je rice , ako je a zim u t 10 , onda je k o n tra a zim u t
190 ). A k o je a z im u t vei od 180 , onda je k o n tra a zim u t pola kruga m a n ji
(p rim je rice , ako je a z im u t 220 , onda je k o n tra a zim u t 4 0 ). O sim u stu p n je v im a ,
a zim u t se m je ri i u tisu itim a . Puni krug u tisu itim a iznosi 6 4 -00.
32

P re tva ra n je stu p n je v a u tisu ite i ob rnuto

Jedan krug ima 36 0, ili 6 4 -0 0 . D ije lje n je m 64 00 s 360 do b ije se k o e ficije n t 17 ,78 ,
to zn a i da 1 ima 1 7 ,7 8 tisu ita . O b rnuto, d ije lje n je m 360 sa 64 00 dob ije se 0,056 ,
to zn a i da je d a n tis u it im a 0,0 5 6 . Kad se e li izra u n a ti, p rim je rice , koliko
stu p n je va ima 1-00, p o m n o i se 100 s 0 ,0 5 6 i d o b ije 56. O b rn u to , ako se eli
izra u n a ti koliko tisu ita im a 10 0, pom n oi se 100 s 17 ,7 8 i do b ije 1778, odn osno
17-78.
O rije n tir je bilo koji u m je tn i ili prirod ni o b je kt koji je m a rka n ta n . R a zlik u je se od
o ko lin e i sta ti a n je . Po m o g u n o sti uzim a se to u d a lje n iji o bje kt.
O d re iva n je p ravca poznatog azim u ta
Poznata v rije d n o st a zim u ta podesi se na kom pasu koji se podigne u radni poloaj.
C ije lim tije lo m je p o treb no o k re ta ti se sv e d o k se sje v e rn i kraj m a g n e tn e igle ne
sp o ji s o zn a ko m za sje ve r.
O d re iv a n je sta jn e toke
M jesto na kojem se p la n in a r tre n u tn o nalazi (stajna to ka) m oe se o d re d iti na v ie
naina, a n a jp re cizn ije k o rite n je m kom pasa i karte. Kartu je za po etak nuno
u sm je riti prem a sje ve ru . U priro d i se uoi o b je k t koji p o stoji na karti i izm je ri m u se
a zim u t. Vrh kom pasa se prislo ni na to p o g ra fski zn a k tog o b je kta na karti i o kree
kom pa s sv e d o k se sje v e rn i kraj m a g n etn e igle ne po klopi s o zn a ko m za sje v e r. Uz
rub kom pasa povue se linija. S u kla d n o m je rilu karte i poznatoj d a ljin i o dredi se
to ka. Po eljno je stojnu toku o d re iv a ti pom ou v ie v id ljiv ih o b je ka ta koji nisu u
istom pravcu; po m ican je m linije od sv ak o g do b ije se sje cite linija u kojem se n alazi
stajn a to ka.
K reta n je po azim u tu
P la n in a r koji zna o d re d iti a zim u t i stojnu toku m o e se kre ta ti po a zim u tu . Nakon
to se karta u sm je ri prem a sje ve ru o d re d i se sta jn a to ka i na njoj o zn a e kon tro ln e
to ke budueg k re ta n ja . O d red i se a zim u t i du ljin a do s v a k e to k e . Na papiru se
na p ra vi skica plana kreta n ja i to n o svi a zim u ti i u d alje n o sti, pri em u treba vo d iti
rauna o reljefu i pre p re kam a na te re n u . K o riste i kom pas poinje k re ta n je po prvom
a zim u tu uz pom o o rije n tira na te re n u . Po vrem en o je po trebno p ro v je riti k re ta n je na
karti.
O rije n ta cija u priro di
Ponekad je nuno o d re d iti stra n e sv ije ta u prirodi bez kom p a sa , G P S -a i dru gih
sp e c ija liz ira n ih po m agala. U ta k v im slu a je v im a m ogua je o rije n ta cija uz pom o
S u nca, zv ije z d a , m je se ca i prirode.
O rije n ta cija pom ou S unca
Su n ce se u 4 m in u te po m a kn e za 1 stu p a n j, to je 15 stu p n je v a za sa t vrem e n a.
Sto g a se m o e izra u n a ti da je S u n ce u 6 h u ju tro na istoku , u podne na ju g u , a u 18
h na za p ad u . Na ju n o j hem isfe ri je slin o , o sim to je u podne S u n ce na sje ve ru .
Kad S u n ce izla zi prije 6 h, n alazi se neto s je v e rn ije od istoka, ali u 6 h je tono na
istoku. A k o Su n ce izla zi neto k asn ije od 6 h, kao to je slu aj tije ko m zim e , onda je
to neto ju n ije od istoka i u to v rije m e toan istok se na ovaj nain ne m oe
o d re d iti. Z a la z a k Su nca ta k o e r ima slin e sp e cifin o sti. U 9 h u ju tro Su n ce je tono
na ju g o is to k u , a u 15 h tono na ju g o za p a d u . T ije ko m ljeta o vim na ved en im sa tim a
potreb no je d o d ati 1 h zbog ljetnog rau n a n ja v re m e n a .
33

Pra va c ju g a se m o e o d re d iti pom ou Su n ca i an alog nog sata s k a za ljk a m a , je r

zn a m o da se m ala ka za ljk a kree brzin o m od 30 na sat, to je d v o stru k o bre od
kreta n ja S u n ca preko neba. S a t se p o stavi u v o d o ra v a n poloaj i m ala k aza ljka
u sm je ri prem a Suncu ta ko da p re krije svo ju sjenu . P ra va c koji p ro la zi kroz sredinu
kuta izm eu m ale k a za ljk e i bro jke 12 na satu p o kazu je pravac ju g a . T ije ko m ljetnog
rau nanja v re m e n a u H rva tskoj u m je sto bro jke 12 k o risti se brojka 1 za o d re ivan je
ovog kuta.
O rije n ta cija pom ou zvije zd a
T ije ko m v e d re noi m o g u e je o rije n tira n je pom ou zv ije zd a , ali za to je potrebno
odre eno zn a n je iz a stro n o m ije i poloaja sa zv ije a . U pravcu g e o g ra fsko g sje ve ra
n a lazi se u p a d ljivo sja jn a zv ije zd a S je v e rn ja a iz sa zvje a M ala Kola (M ali M ed vje d ).
Na nebu se n a jp rije pronau sa zv ije a V elika Kola i M ala Kola. Izm e u za d n jih dviju
zv ije zd a u V e lik im K o lim a (V e liko m M ed vjed u) potegne se z a m ilje n i p ra va c koji se
pet puta pro d u i i na kraju tog za m ilje n o g pravca e se n a laziti zv ije zd a
S je v e rn ja a . Z im i je S je v e rn ja a prenisko pa se za o rije n tira n je koristi sa zv ije e
O rion. K roz sredinu O rio na za m isli se pra va c i sp u sti prem a ho rizo ntu , a toka u kojoj
se sp aja ovaj pra va c i h o rizo n t je o tp rilik e s m je r ju g a .
O rije n ta cija pom ou M jeseca
Po noi u kojoj se ne vide zv ije zd e ponekad se v id i sa m o M jesec. Prem a obliku
M je se e ve m ije n e m o e se o d re d iti poloaj S u nca, odn osno koliko Su nce o ba sjava
M jesec, i prem a to m e p ra va c sje v e r-ju g . Prem a koliin i sv je tlo sti koja o ba sjava
M jesec ra zlik u ju se njegove m je ne - prva e tv rt, pun M jesec, zadna e tv rt i m ladi
M jesec. Pun M jesec n a la zi se n a su pro t S u n ca ; budui je S u n ce u 18 h na istoku,
pun M jesec je tada na istoku. Prva e tv rt nalazi se 90 lije vo od S u n ca ; oko 18 h je
na ju g u , a oko ponoi je na za p a d u . Z ad n ja e tv rt je 90 desno od Sunca pa oko
ponoi izlazi na istoku, u jutro u 6 h je na ju g u , a zalazi na zap ad u oko podne. M ladi
M jesec je v e i dio noi pod h o rizo n to m pa ne pom ae u o rije n ta ciji.
N esigurni naini o rije n ta cije u prirodi
Kad pri ruci nem a n ik a k v ih in stru m e n ata koji bi pom og li u o d re iv an ju tone pozicije,
kad se ne zna gd je S u n ce tono izlazi i kad nem a M jeseca te noi, m ogu se k o ristiti
sig n a li koje daje priro d a i koji m ogu pom oi u o rije n ta ciji i o d re iv an ju po lo aja.
Pom ou o vih n e sig u rn ih naina o rije n ta cije m ogu se prib lin o o d re d iti stra n e sv ije ta ,
ali na o v a k a v nain o rije n ta c ije tre ba se o sla n ja ti je d in o u kranjo j nudi. S ta b lim a
treba v ie su n e vog sv je tla nego niim sta b ljik a m a pa e u za tv o re n im p o d rujim a ili
u rjen im koritim a koja teku u sm je ru isto k -za p a d , biljke v ie rasti u sm je ru sje ve ra .
Na deb lim a je d n a stra n a m o e biti ze le n ija nego o stale, i ta je obin o u sm jere n a
prem a istoku. Stabla daju v ie grana na istonoj stra n i nego u d ru g im sm je ro v im a .
D rvee im a gu e g o d o ve na sje v e rn o j, hlad n ijoj, stra n i. U gu stoj u m i, kad je
o v je k potp un o o kru e n sta b lim a i ne v id i ni Su n ce na nebu, p o treb no je lei na
ze m lju u sjenu stab la i g led ati prem a gore, pogledom tra iti o sv ije tlje n i dio u m e.
Kad se o v je k ustan e i o kre n e prem a o sv ije tlje n o m dijelu , S u n ce o b a sja v a lea. Ako
je ovo u ju tro , iza lea je istok, a a k o se ovo dogaa kasn o u danu, zap ad je iza lea.
U p ro n a la en ju puta m ogu po m o i potoci i rjeice koje treba s lije d iti nizvodn o sve
d o k se ne naie na v e lik e rije k e , uz koje se obin o n alaze naselja i brodovi.
S je ve rn a stra n a o k o m itih o b je ka ta nije o su n an a pa se tu e e m oe n a la ziti
m a h o vin a i vlag a. Na sje ve rn o j padini e se sn ijeg za d ra v a ti d u e nego na ju n o j.
Po zn a ju i s m je r vje tra , m o e se o d re d iti stra n a sv ije ta . Bura na m oru, prim je rice ,
pue sa s je v e ro isto k a ili istoka , s kopna na m ore.
34

Izg u b ljen u planini

Ljudi se u planini izgube obin o zbog svo je n e o p re zn o sti i loeg p la n ira n ja . Ne nose
karte i kom p a s, ne d re se o zn a en og p lan in arsko g puta na ne p ozn ato m te re n u ,
v je ru ju v ie svom in stin ktu nego k arti i in stru m e n tim a , ne o b ra a ju po zo rn o st na
put, p re vie v je ru ju sp o so b n o stim a sv o jih p rija te lja p laninara i n a sta v lja ju b o ra v a k u
planini iako se v rije m e p o g orava, d o la zi no ili se naglo sm a n ju je v id ljiv o st. Isku san
p la n in a r nikad nee biti potpuno izg ubljen j e r je tije ko m godina nauio da na
p la n in a re n je treba po n ije ti d o v o ljn o hrane, vod e, odjee i o p re m e da m o e p re iv je ti
i n eko liko dana u planini po potrebi.
Kad je o v je k izg u blje n treba sta ti i ra zm isliti, ne s rlja ti na p rije d . T re ba se s je titi kad
je za d n ji put bio to n o po zn at poloaj u planini i p o k u a ti se v ra titi na to m je sto . U
slu aju sm a n je n e v id ljiv o s ti ili noi, bolje je ostati na m je stu i b iv a k ira ti nego
n a sta v lja ti d alje. G ru p e od dva ili v ie plan in ara rijetko se izgube, najee se to
dogaa n e o p re zn im i sa m o u v je re n im p o jedin cim a koji idu p la n in a riti sa m i ili se
o d vo je od grupe.
A ko je o v je k sam kad se izg ubi, treba o p e t ra zm isliti o zad n jo j poznatoj lokaciji,
p o ku ati se o rije n tira ti na karti prem a v id ljiv im o b je k tim a , o zn a iti tre n u tn u lokaciju
hrpicom kam e n ja i p o k u ati o tii na u zv ie n o m je sto o tkud e se m oi a n a lizira ti
teren i o d re d iti pozicija. Prije nego se sp u sti m ra k potreb no je p lan ira ti n o enje u
planini i izrad u bivaka te pronai v od u . T ije ko m dana treba biti na o tv o re n o m , g d je je
o v je k u o ljiv iz zra k a , i uokolo ra zm je stiti odjeu u p ad ljivih boja koju e sp a a v a te lji
uoiti iz z ra k a . A k o je teren p re za h tje va n za v rlu d a n je uo kolo i tra e n je puta,
n a jbo lje je o sta ti na v id ljiv o m m je stu i e ka ti sp a a v a te lje .
10. M eteorologija
Planine m ogu biti n e g o sto lju b iva i o pasna m je sta za loe p rip re m lje n e . O d lasko m u
planine lju d i se izlau n a je k stre m n ijim v re m e n sk im u v je tim a . Pla n in ski v rh o v i
pro izvo d e sv o je v la s tito v rije m e . Iz sata u sat, od je d n o g dijela p lanine do dru gog,
m ogu e je isk u siti d ra m a ti n e p ro m je n e v re m e n sk ih u vjeta. Bez o b zira na to rad i li
se o d o b ro p lanirano j e k sp e d iciji ili nagloj odlu ci da se ode na p la n in a re n je ,
p o zn a v a n je v re m e n sk ih uvjeta na te re n u i v re m e n sk e prog noze v rlo je v an o . V a n o
je in fo rm ira ti se i o v re m e n sk i u vjetim a koji su v la d a li u p lan in sko m po druju i
n e p osred n o prije o d la sk a u planine, da bi se zn a lo kakve u v jete na te re n u m o e m o
o e kiv a ti. U planini je d e fin itivn o g o sp o d a r in fo rm acije - g o sp o d a r situ a cije . P la n in a r
treba biti sv je sta n p ro m je n jiv o g v re m e n a u planini i u v ije k p riliko m prip re m e za turu
treba o e k iv a ti najgore m o gu e u vjete. Isk u stv o , m e u tim , nije je d in i u v je t za
sn a la e n je u p lan in sko m v re m e n u . N uno je i te m e ljn o zn a n je iz m e te o ro lo g ije ,
p o zn a v a n je u o b iaje n ih v re m e n sk ih u vjeta u planinu koju se n a m jera va pohoditi, te
zn a n je kako do b iti i p ro tu m a iti in fo rm acije o v re m e n u .
V rije m e i klim a
V rije m e je tre n u tn o sta n je a tm o sfe re na nekom pro storu . Klim a je p ro sje an
g o d in ji tije k v rem e n a nekog po druja. Z n a n o st koja se bavi p ro u av an je m vrem e n a
naziva se m e te o ro lo g ija , d o k je k lim ato lo g ija zn a n o st o klim i. U osn o vn e
m e te o ro lo k e e le m e n te ubraja se te m p e ra tu ra zra k a i g o rn jih slo je va Z e m lje ,
a tm o sfe rsk i tla k, v je ta r, gu stoa i v la n o s t zra k a , isp a ra va n je , o blaci i oborine,
o p tike i e le k tri n e po jave u a tm o sfe ri, v id ljiv o s t itd. Pre d vi a n je v re m e n a te m e lji se
na pro cje n am a po slje d ica kreta n ja zra n ih m a sa , fro n ti i tla n ih su sta va .
35

S ile koje o b lik u ju vrije m e

U n a jm ra n ijim re g ijam a d u b o ko u sv e m iru te m p e ra tu ra je blizu a p so lu tn e nule, dok
u re g ijam a bliim Suncu te m p e ra tu ra d o see n e k o liko tisu a C e lz ije v ih stu p n je v a .
Zbog ega je onda klim a na Z e m lji ta ko u m je re n a? O no to razd va ja Z e m lju od
e k stre m n e i n e g o sto lju b iv e klim e sv e m ira je a tm o sfe ra , 1000 km za titn e o vo jn ice
od plinova. Z e m ljin a atm o sfe ra graena je u g lavn o m od du ika i kisik a , a pristu n i su
jo i u g ljik d io ksid , ozon i drugi plinovi. O vi plinovi o d ra va ju nau planetu to plom i
tite nas od dire k tn o g u tje ca ja S u n e va zra e n ja . Bez ove re g u la cije Z e m lja ne bi
m ogla p o d rati iv o t. S u n ce , m e u tim , ini za Z e m lju v ie od pukog o sv je tlja v a n ja .
D ire ktn o ili in d ire ktn o S u n c e da je e n e rg iju sv im iv im biim a i u tje e na v rije m e i
klim u na Z e m lji. B ud ui je Z e m lja sfe rin a , e n e rg ija od su nca ne d o see sva po druja
na Z e m lji je d n a k im in te n zite to m . Povrina Z e m lje oko e kv a to ra o k o m itija je na kut
upada S u n e vih z ra k a , d o k je p o vrin a blie polu p oloenija u odnosu na kut upada
su n e v ih z ra k a . S to g a je z a g rija n o s t povrin e Z e m lje najvea blizu e kv a to ra .
In te n zite t su nevog sv je tla u nekim d ije lo v im a Z e m lje zn a a jn o se ra zlik u je tije ko m
godine je r Z e m lja m ije n ja svo ju o rije n ta ciju u pro storu . S e zo n sk e v a rija c ije u
prim itku su nevog sv je tla nastaju zbog toga to je Z e m lja za 2 3 .5 nagnuta u
odnosu na svo ju os. D o k Z e m lja krui oko S u n ca , m ije n ja se njena o rije n ta cija u
odnosu na S u nce. U zap ad n o j h e m isfe ri je zim a kad se sje v e rn i v rh planete u d alji od
Su nca; tije k o m ovog v re m e n a ju n a hem isfera prim a v ie su n e va sv je tla , to se
m a n ife stira kao ljeto. Kad Z e m lja d o seg n e su pro tnu to ku u o rbiti, se zo n e se obrnu.
O b ziro m da se a tm o sfe ra n a jve im d ije lo m za g rija v a prije la zo m to p lin e s podloge
(kop no ili m o re ), z ra k nad e kv a to ro m biti e to p liji od onog u sje v e rn im ge o g ra fsk im
irin a m a . O vaj m e h a n iza m je o sn o v n i p o k reta stro ja koji se zo ve v rije m e . T ako
na sta je vje ta r. U g rija n i se z ra k nad e kv a to ro m die i p re m je ta prem a u m je re n im
g e o g ra fsk im irin a m a , gd je se hladi i sp u ta. U toj cirk u la ciji p lan e ta rn ih ra zm je ra ,
atm o sfe ra o d ra va sv o ju to p lin sk u ravn o te u . T o p li z ra k koji se uzd ie u tro p im a je
v la a n . Zbo g su n e v a sv je tla isp ara va voda s povrin e Z e m lje , ove m o le ku le vo d e se
uzdiu i p o staju dio zra k a . Na veoj v isin i se m o le ku le vod e hlade i k o n d e n zira ju ,
im e nastaju ob laci i kon an o padaline.
C iklo n a i an ticik lo n a
D odirna ploha dviju zra n ih m asa razliite te m p e ra tu re je u te rm o d in a m ik o m sm islu
pod ruje poviene e n e rg ije . A tm o sfe ra v i a k to p lin sk e e n e rg ije m o e sa m o p re tv o riti
u neki d ru gi o b lik, p rim je rice m e h a n iku ili neku drugu e n e rg iju . K ra jn ji cilj je
po n ititi te m p e ra tu rn u razliku zra n ih m asa i doi u sta n je sa to m a n jo m en e rg ijo m .
T e m p e ra tu rn a ra zlika zra n ih m asa se n a jje d n o sta v n ije sm a n ju je ta ko da ih se
pro m ije a . Tim m ije a n je m to p le i hladne zra n e m ase d o la zi do pada atm o sfe rsk o g
tlaka i to p o d ruje sn ienog tla k a n aziva se cik lo n a . U sje ve rn o j h e m isfe ri cik lo n e se
u pravilu kreu od zap ad a prem a istoku, ali postoje i o d stu p an ja od ovog pravila.
C ik lo n a na svo m putu m o e sta ti i kren u ti un azad prem a za p ad u , to se naziva
re tro g rad n o gibanje. D u g o g o d in jim p ro u avan je m g iba nja cik lo n e uoeno je da
cik lo n e z im i putuju v ie prem a ju g u , lje ti neto v ie prem a sje ve ru i da postoje
o dre eni putovi kojim a se cik lo n e obino g ib a ju . U nekim ze m ljo p isn im irin a m a
c ik lo n e p ro la ze ee, a u dru gim a rjee pa su ta ko n astale prilino pou zdane karte
putanja ciklona u Europi. Dio cik lo n a , d o la ze i najee s A tla n tik a i noen sn a n im
v isin sk im s tru ja n je m , preko V e lik e B rita n ije pu tuje prem a sje ve rn o j Euro pi, d o k dio
pu tuje sta zo m od zap ad nog prem a istonom dijelu S re d o ze m lja . Za H rv a tsk u je
o so b ito z a n im ljiv a G e n o v sk a ciklo n a koja se kree iz G e n o v sk o g za lje v a prem a
sje ve rn o m Ja d ra n u , o tkud se grana uzdu Ja d ra n a prem a ju g o is to k u , preko n izin sk ih
d ije lo va H rva tsk e prem a S rb iji i R u m u n jskoj te preko S lo v e n ije i M a a rske prem a
Poljskoj. Zbo g m o g u n o sti re trog rad n o g giba n ja G e n o v sk a ciklo na m oe kren u ti
za p ad n o m o balo m Ita lije , ili se do lin o m rije k e Po p re b aciti na Jad ran i p u to va ti uzdu
36

njega, ili se p re b a citi preko G o rskog kotara ili Like prem a S la v o n iji i n a sta v iti na
sje ve r. C ik lo n a p ro sje n o tra je 5-7 dana, ali m o e tra ja ti i du lje. R aspad ciklo n e
na sta je kada hladna fro n ta poinje d o stiza ti toplu te hladn i z ra k u dnu po tisku je topli
u v isin u . T im e se stva ra te rm o d in a m ik i sta b iln a situ a cija . Podruja povienog
zran og tla ka izm eu ciklona na zivaju se a n ticik lo n a i u pravilu su te rm o d in a m ik i
stab iln a .
P re d vi a n je vre m e n a u plan in i
P rik u p lja n je in fo rm acija o v re m e n u u planini ne pre staje s poetkom p la n in are n ja ,
u p ravo su p ro tn o . Pro m jen e u v re m e n u koje m ogu u zro k o v a ti ne sre e u planini
rijetko se dogaaju bez u p o zore n ja. Ponekad su ovi zn a ci u p o zo re n ja su p tiln i, a
ponekad v rlo oiti. G la v n i p o k a za te lji na do la zee o luje su pro m je ne u o b la cim a , tlaku
z ra k a , sm je ru v je tra i brzin i v je tra . N iti je d a n od o vih p o k aza te lja nije d o v o lja n sam
za sebe nego ih treba ra zm o triti zaje d n o . A ko se o b la ci poinju sk u p lja ti, sp u ta ti i
za tv a ra ti, hladna fronta je v je ro ja tn a u n u ta r 12-24 h. Pojava o blaka u o b liku lee ili
kape na vrh u planine z n a k su m o g u ih padalin a u n u ta r 2 4 -4 8 h i ja k ih v je tro v a na
vrh u . S p u ta n je tla ka za v ie od 3 hPa p o kazu je da su u sko ro m o gu i ja k i v je tro v i pa
je potreb no p o tra iti zak lo n .
11. Zatita prirode

Ia ko se e sto p o isto vje u je s e ko lo g ijo m , zatita prirod e je slo e n iji pojam .
S im u la c ije p o kazu ju kako vie nije m ogu e n a sta v iti s p ro izv o d n jo m , p o tro n jo m i
sk u p lja n je m sm ea , a da se priroda tra jn o ne o te ti. D a ljn ji rast i razvoj
o v je a n o stv o bi tre b a lo p lan ira ti u skladu s prirod om i n je n im m o g u n o stim a .
O s iro m a iv a n je prirod e zn a i i o siro m a iv a n je ljudi je r veinu tv a ri koje tre b a m o za
iv o t
u zim a m o iz sa m e prirode. O u va n je priro d nih resursa za ge n era cije koje
do laze je o v je k o v e ko n o m ski i e ste ts k i in teres.
C ilje v i i za d a e za tite p riro d e su:
o u v a ti i o b n o v iti postojeu bioloku i k rajo b razn u ra zn o lik o st u stan ju
priro d ne ravn o te e i u skla e n ih odnosa s lju d sk im d je lo va n je m ,
u tv rd iti i pra titi sta n je prirode,
o sig u ra ti su sta v za tite p riro d n ih v rije d n o sti radi njihova tra jn o g a o u v a n ja ,
o sig u ra ti o d riv o k o rite n je priro d n ih dob ara bez bitnog o te iv a n ja dije lo va
prirod e i uz to m a n je n a ru a v an ja ravn o te e n je zin ih sa sta v n ica ,
p rid o n ije ti o u van ju p riro d n o sti tla, o u v a n ju kakvo e , k o liin e i d o stu p n o sti
vod e, m ora, o u van ju a tm o sfe re i p ro izv o d n ji kisik a , te o u van ju k lim e ,
sp rije iti te tn e z a h v a te ljudi i p o re m e aje u prirodi kao po slje d ice
te h n oloko g razvo ja i o b a vlja n ja d je la tn o sti,
o sig u ra ti pravo graana na zd ra v iv o t, o d m o r i razonodu u prirodi.
Z a tita i o u v a n je priro d e te m e lji se na o vim naelim a:
sv a tk o se m ora po n aa ti ta ko da prid o n o si o u van ju b io lo ke i kra jo b ra zn e
ra zn o liko sti, z a titi priro d n ih v rije d n o sti i ou van ju o p e k o risn e uloge prirode,
n e o b n o vljiva prirodna dobra treba k o ris titi racion aln o, a o b n o v ljiv a prirodna
dobra o d rivo ,
u k orite n ju prirod nih dob ara i ureenju p ro stora o b ve zn o je p rim je n jiv a ti
naela, m je re i uvjete za tite prirode,
za tita prirod e obveza je sv a k e fizike i pravn e osobe, te su u tom cilju d u n i
su ra iv a ti radi izb je g a v a n ja i sp rje a v a n ja o pasnih rad n ji i na sta nka teta,
37

u k la n ja n ja i sa n a cije posljedica nastale tete , te o bn ove prirod nih u v je ta koji

su p o stoja li prije na sta nka tete,
ja v n o s t im a pravo na slo b od an pristup in fo rm a cija m a o stan ju prirode, pravo
na pra vo d ob n o o b a v je iv a n je o te ta m a u priro d i i o p o d u ze tim m je ra m a za
njih ovo u k la n ja n je , te pravo na m o g u n o st su d je lo v a n ja u o d lu iv a n ju o
prirodi.
O sim in d iv id u a ln ih m je ra za tite p lan in ske priro d e koji su o p isan i u p o g lavlju Ne

ostavljaj tragove, postoji niz zako n o m re g u liran ih m je ra za tite prirod e kojim a je cilj
o g ra n iiti ljud sku a k tiv n o s t i o te iv a n je podruja o sobite ljepote na nain da ih se
pro g lasi za ti e n im p o d ru jim a . U g roene biljne i iv o tin jsk e v rste m ogu se p ro g lasiti
za ti e n im ili stro g o za ti e n im . Cilj ovih za k o n sk ih m je ra je s t o u v a n je cje lo v ito sti
prirode i n jenih v rije d n o sti. Z a k o n o m se m ogu z a tititi i m in e ra li, sig o vin e i fosili.
Z a tie n a pod ruja u R ep u b lici H rva tsko j su prem a Z a k o n u o za titi prirode
razv rsta n a u d e v e t p ro sto rn ih kate g o rija : stro g i re ze rv a t (2), nacio n a ln i park (8),
posebni re ze rv a t (78), park priro d e (11), re g io n a ln i p a rk (0), sp o m e n ik prirode
(1 0 3 ), zn a a jn i kra jo b ra z (70), pa rk u m a (38), sp o m e n ik pa rko vn e a rh ite k tu re
(135 ).
Podru je rijeka M ure i D rave nalazi se pod p re ven tivn o m za tito m . Neka od
za tie n ih po druja su pod m e u n aro d n o m za tito m (U N E S C O ili R A M S A R po d ruje).
U kupna po vrin a za ti e n ih podruja je 5 1 2 4 ,8 0 k m u to je 9,5% kopnenog podruja
R ep u b like
H rva tske.
N a jstro i o b lik pro storn e za tite je strogi re zerv a t koji je n a m ije n je n isk lju iv o
o u van ju izv o rn e prirode, zn a n stve n o m istra iv a n ju i o b ra zo v a n ju . Za istra iv a n je i
p o sje iv a n je strog og re ze rv a ta u cilju o b ra zo v a n ja potreb no je ish o d iti do p u ten je
tijela d ra vn e u p ra v e koja se bave za tito m prirode. U stro g o m re zerv atu za b ra n je n e
su g o sp o d a rsk e i druge d je la tn o sti. D va stro g a re ze rv a ta koja postoje u R epublici
H rva tsko j su H ajdu ki i R o a n ski ku ko vi na V e le b itu te B ijele i S a m a rs k e stije n e koje
se n alaze u sk lo p u plan in sko g lanca V elika K apela, u nje go vom sre d in je m dijelu ,
ju g o is to n o od M rkoplja. N acion a ln i p a rk je za tie n o p o d ruje n a m ije n jen o
p rv e n stve n o o u v a n ju izv o rn ih p riro d nih v rije d n o sti. Im a zn a n stv e n u , k u ltu rn u ,
o d g o jn o -o b ra zo v n u i re kre a tivn u n am jen u. Tu su d o p u ten e d je la tn o sti koje ne
u g ro a v a ju izv o rn o st prirode, a za b ra n je n a je g o sp o d a rsk a uporaba priro d n ih dobara.
U n a cio n a ln o m parku d o p u ten o je o b a v lja n je u g o stite ljsk ih , tu risti k ih i re kre a cijskih
d je la tn o sti te b a v lje n je p o ljo p riv re d o m , ribo lo vom i o brto m na tra d icio n a la n nain.
O sam n a cio n a ln ih p arko va u R ep ub lici H rva tskoj su: B riju n i, K o rn ati, K rka , M ljet,
Pa kle n ica, Plitvika je z e ra , R isn ja k i S je v e rn i V e le b it. P osebni re zerv a t je pod ruje
osobitog zn a e n ja radi sv o je je d in s tv e n o s ti, rije tk o sti ili re p re ze n ta tiv n o sti, ili je
sta n ite u g ro e n e d iv lje sv o jte , a osobitog je zn a n stve n o g zn a e n ja i nam jen e.
P rim je r posebnog re ze rv a ta u m sk e v e g e ta cije je o to k Lokrum kraj D ub ro vn ika.
Park p riro d e je p ro stra n o priro d n o ili d ije lo m k u ltiv ira n o p o d ruje s e k o lo k im
o b ilje jim a m e u n aro d n e i n a cio nalne v a n o sti, s n aglaenim k ra jo b ra zn im , o d g ojn oo b ra zo v n im , k u ltu rn o -p o v ije sn im i tu risti k o -re k re a c ijs k im v rije d n o stim a . P rim je r su
Pa rk prirode V e le b it i Pa rk prirod e B io kovo . R egionalni p a rk je p ro stra n o priro d no ili
d ije lo m k u ltiv ira n o p o d ruje kopna i/ili m ora s e ko lo k im o b ilje jim a m e u n aro d n e ,
nacio n a ln e ili po drune v a n o sti i k ra jo b ra zn im v rije d n o stim a k a ra k te ristin im za
pod ruje na kojem se nalazi. S p o m e n ik p riro d e je po jedin an i n e izm ije n je n i dio ili
sku p in a d ije lo va iv e ili neive priro d e, koji im a e ko lo k u , zn a n stve n u , e ste tsku ili
o d g o jn o -o b ra zo v n u v rije d n o st. P rim je r sp o m e n ik a prirod e je iz v o r rijeke Kupe s
o ko lico m . Z n a a jn i k rajo b ra z je prirod ni ili k u ltiv ira n i p red jel v e lik e kra jo b ra zn e
v rije d n o sti i biolo ke ra zn o liko sti ili k u ltu rn o -p o v ije sn e v rije d n o sti, ili kra jo b ra z
38

ouvanih je d in s tv e n ih o b ilje ja k a ra k te ristin ih za pojedin o po d ruje, n a m ije n jen

o dm o ru i re kre a ciji ili o so bito v rije d n i krajo b raz utvren su k la d n o o vo m e Z a k o n u .
P rim je r zn a ajn o g k ra jo b ra za su R o v in jski o to ci i p rio b aln o podruje. Park -u m a je
prirod na ili saena u m a , vee k ra jo b ra zn e v rije d n o sti, n a m ije n jen a odm oru i
re kre a ciji, kakva je p a rk-u m a M arjan u S p litu . S p o m e n ik p a rk o vn e a rh itektu re
je u m je tn o o b lik o v a n i p ro sto r (perivo j, b o ta n iki v rt, a rb o re tu m , g ra d ski park,
d rvo red , kao i d ru g i o b lici vrtn o g i parko vno g o b lik o v a n ja ), o d n o sn o p o jedin an o
sta b lo ili sku p in a sta b a la , koji ima e ste tsku , stilsk u , u m je tn iku , k u ltu rn o -p o v ije sn u ,
e ko lo ku ili zn a n stv e n u v rije d n o st.
Pojedina biljna i iv o tin jsk a v rsta ima za titu D rave u k o lik o je ugroen a ili rijetka .
Z a k o n o m je zab ra n je n a sv a k a radnja kojom se za tie n u biljku ili iv o tin ju o m e ta ili
u g roa va u njenom priro d n o m iv o tu i slo b od n o m ra zv o ju . P rim je r za tie n ih biljaka
su: zv o n i , v e lika u m a rica , v ilin a kosa, je tre n k a i k o zo n o ka . N eke od za tie n ih
iv o tin ja su d a d e v n ja k , crv e n d a i poskok.
Ne o stavlja j tra g o ve
Da iza p laninara ne bi o sta li tra jn i i te tn i tra g o vi, p o treb no je s lije d iti ove prin cip e:
planiraj u n ap rije d i prik la d n o se prip rem i
putuj i kam p iraj na iz d rljiv im po vrin am a
p rik la d n o o dlo i otpad
ne uzim aj nita iz planine
u m a n ji u in ak v a tre
potuj plan in ske iv o tin je
budi o b a zriv prem a d ru g im plan in arim a
12. Prva pom o

P la n in are n je je p o ve zan o s po te n cija ln im rizicim a i o p a sn o stim a po zd ra v lje koji
ponekad m ogu u g roziti iv o t. S ta ln e pro m je n e u su ro v im p lan in skim u vjetim a
re zu ltira ju nekim o b je k tiv n im o p a sn o stim a na koje se ne m o e u tje ca ti, ali v e in o m
su nesree u planini nastale zbog su b je k tiv n ih o p a sn o sti koje je iza zva o sam o v je k
zbog neznanja ili n e o p re zn o sti.
N ajei ra zlo zi za p ru a n je prve pom oi u planini su:
p o srta n je preko prep reka i padovi
padovi s v e lik e v isin e tije ko m p lan in are n ja ili penjanja
o zljed e u zro k o v a n e pre d m e tim a koji padaju s v isin e (stabla, grane, kam enja)
o zljed e zbog h ladn o e - p o th la iva n je , ozeb lin e
o zljed e zbog to p lin e - su n a n ica , d e h id ra cija , o p e k lin e od su n ca , o p e k lin e od
v a tre ili kuhala
u ta p a n je i dru ge n esree u zro k o v a n e vod o m u planini koje u klju u ju rijeke,
v o d o p a d e i nagle poplave
u d a r grom a
sra n i u d a r (in farkt) bez pristupa n a pre dn im m o g u n o stim a za o d ra va n je
ivota
a le rg ijsk e re akcije, u k lju u ju i a n a fila k tik i o k, zbog o tro vn ih b iljaka i
iv o tin ja
su sre ti s d iv ljim iv o tin ja m a koji m ogu u zro k o v a ti u g rize i druge o zljed e
a u to m o b ilsk e nesree na putu prem a i od planine
S v a k i p la n in a r treba biti sv je s ta n ovih rizika, p rih v a titi ih kao po te n cija lnu o p a sn o st u
p lan in i, i biti sp re m a n p ru iti prvu pom o.
39

O sn o vn i principi
T e m e ljn a o dredba m e d icin e i prve pom oi je s t N e na k o d i". A ko plan in ari m isle da
u n esree n o m ne m ogu pom oi, bolje je n a zva ti pom o i e k a ti nego nestrunom
pom oi p o g orati z d ra v stv e n u situ a ciju un esree n og . M e utim , v e i m ala, ali korisna
pom o m o e zn a tn o p o b o ljati sta n je u n esree n og . V a n o je ne pa n iariti, sa b ra ti se
i p o ku ati barem do b iti sa v je t te le fo n ski. Z a u s ta v lja n je k rva re n ja iznim no je v a n o i
m oe sp a siti iv o t un esreen om pa je to p o stu p ak koji bi sv a k i p la n in a r trebao zn a ti.
o v je k ima 5 litara krvi i to nee istei u se k u n d i; kad se uoi u n esree n i o soba koja
m u e li pom oi treba sta ti i ra zm isliti kako e pom oi, a da u n esree n o m ne n ako di.
N a jv a n ije je u n esree n om s p a s iti iv o t i o sig u ra ti v ita ln e fu n k cije , a nakon toga
treba rje a v a ti o sta le o zlje d e . A ko u n e sre e n i im a slo m lje n u ruku i k rv a ri, na jp rije
tre ba z a u sta v iti krva ren je , a te k kasn ije p ristu p iti im o b iliza ciji slo m lje n e ruke.
Priliko m ne sre e u plan in i p re p o ru ljivo je po m agati u n esree n o m istim za v o jn im
m a te rija lo m , a li ak i ako p la n in a r nem a prib o r za prvu pom o, tre ba se p o slu iti
sv im e to je do stu p n o da bi pom ogao u n esree n om , bez pre veliko g ra zm ilja n ja o
m o g u im in fe kcija m a . N a jp rije se sp aava goli iv o t, a k a sn ije ra zm ilja o e ste tici.
S p e c ifin o st prve p o m o i u planini
N esree u plan in i o bin o se dogaaju da le ko od gradova sa zd ra v stv e n im
u sta n o v a m a , na n e p ristu p an o m te re n u , s up itn im sig n a lo m za m o b ite l i bez
stru n o g m e d icin sko g kadra u blizini. U ta k v im u vjetim a nuna je im p ro v iza cija .
S v a k i kom ad p la n in a rske o p re m e m o e p o slu iti u po stup ku pru an ja prve po m o i u
planini. O d jea se m o e isk o ristiti za za u sta v lja n je k rv a re n ja , p la n in a rski ta p o v i,
podloga za sp a v a n je i ip k e iz ru ksa ka za im o b iliza ciju , za m k e i v rp ce na ruksaku
m ogu isto po slu iti za im o b iliza ciju . O b je k ti iz o ko lia isto m ogu p o slu iti, p rim je rice
g rane za im o b iliza ciju . U nesreeno g se m oe u top liti ne sa m o o dje om nego i v re o m
za sp a v a n je , a to ro m , b iv a k -sa k o m , a i sta v lja n je m nogu u ru ksa k.
P ristu p u n e sre e n o m
Poetna procjena u n esree n og sa sto ji se od slje de e g:
1. pro cjeni po stoji li kakva o p a sn o st za u n esree n o g , p ro m a trae i p ru a te lje
prve pom oi
2. ako je u n esree n i pri s v ije s ti p re d sta vi seb e i reci u n esree n om da e mu
pom oi, sa zn a j bitne in fo rm a cije od un esreenog
3. potreb no je s p rije iti p aniku, kako kod u n esree n og , tako i m eu
p ro m a traim a
4. p ro vje ri od g ova ra li u n esree n i na v e rb a ln i i bolni podraaj
5. p ro vje ri dine pu tove, i im a ii u d in im p u to vim a stra n ih tije la
6. die li u n esree n i i kakva je k va lite ta d isan ja: pogledaj i slu aj
7. p ro vje ri cirk u la ciju - o p ip ati puls i tra iti im a li v e ih k rva re n ja ; kon tro liraj
k rv a re n je i sp rije i n a sta n a k oka
8. pro cjeni o n e sp o so b lje n o st - je li ozlije en a k ralje n ica
9. po potrebi po zo vi G o rsk u slu b u sp a a v a n ja
O ivlja va n je
K a rd io -p u lm o n a ln a re a n im a cija , o dn osn o sra n o -p lu n o o iv lja v a n je , na ziv je za
k o m b in aciju m a sa e srca i um je tn og d isan ja. R adi se kad u n esree n i ne die i nem a
zn a ko v a uredn e cirk u la c ije . T re n u tn o v a e e sm je rn ice za o iv lja v a n je te m e lje se na
m e u n aro d n o m kon senzu su o re a n im a ciji iz 2 0 0 5 ., gdje se n a g la a va potreba
p o vean ja broja k o m p re sija prsne kosti u odnosu na preth od no va e e sm je rn ice .
Prem a n a jn o vijim p re p o ru ka m a , o m je r k o m p re sija napram a v e n tila c iji (up hivan ju
zra k a u usta) je 3 0 :2 . D akle, d v a p u t se u p u h u je z ra k u usta i nakon toga se rad i 30
40

k o m p re sija na prsnu kost. Isti o m je r v rije d i i za djecu. O iv lja v a n je po in je s 30

k o m p re sija , a nakon to ga se radi u p u h iva n je zra k a .
T e m e ljn o o d ra v a n je iv o ta u o d ra slih treba se te m e ljiti na ovom postup ku :
U n e sre e n i ne o d g o v a ra na podraaj
1
Pozovi pom o
i
O tvo ri din e putove
Ne die ?
i
N azovi 112
Pritisni 30 puta na sre d in ji don ji dio prsne kosti
U p uhn i 2 puta u usta

Pritisn i 30 puta prsnu kost
T ije ko m prvih m in uta srano g za sto ja razina kisika u k rvi o sta je d o v o ljn o v iso ka pa
je u poetku o iv lja v a n ja prio rite t k o m p re sija na srce. Poznato je da s p a a v a te lji
e sto nisu v o ljn i poeti u m je tn o d isan je u s ta -n a -u sta iz niza razlo g a, u k lju u ju i
stra h od z a ra z e i osje aj g a enja prema ta k v o m po stupku . S to g a se n a glaava
nu n o st za p o in ja n ja s ko m p re sijo m prsne kosti.
A g o n ijs k i u zd asi prisu tn i su u 40% rta va sa za sto je m srca , a dog aaju se tije ko m
prvih par m in uta nakon iznen ad no g sranog zasto ja . Laici bi stog a tre b a li poeti s
o iv lja v a n je m a k i ako p rim ije te ta k v e u zd isa je.
V e n tila cija
u sta -n a -n o s je
u in k o v ita
a lte rn a tiv a
v e n tila ciji
u sta -n a -u sta .
P re po ru u je se kad su usta u n esree n og o zb iljn o o zlije en a ili kad se ne m o e postii
d o b a r k o n takt u sta -n a -u sta iz bilo kojeg razlo g a.
O iv lja v a n je je v rlo za m o rn a a k tiv n o s t pa ju je najb o lje raditi u paru. O iv lja v a n je
treba p re k in u ti:
Kad se pojavi sp o n ta n o disan je
Kada stig n e m e d icin sk a ili sp a sila k a ekipa
Kada ni pola sata nakon poetka re a n im a cije nem a zn a ko v a k rv o to k a , a
ne m a te m o g u n o st p o zv a ti lije n ika. D u g o tra jn ije pro vo en je re a n im a cije
o p ra vd an o je u slu a je v im a p o th la en osti un esreen og
Kada je sp a sila c fizik i iscrp lje n i ne m o e v ie u spje n o p ro vod iti
o iv lja v a n je .
S ig u rn o st u n e sre e n o g i p om agaa je p rio rite t tije ko m po kuaja o iv lja v a n ja .
O p isa n i su slu a je v i kada su pom agai im ali n eeljen e po slje d ice nakon pokuaja
o iv lja v a n ja . Prim je rice , osoba koja u p u h u je z ra k u n esree n om m ora d isa ti u b rzan o i
p ro d u b lje n o (h ip e rv e n tila c ija ), to m o e u zro k o v a ti sn ie n je krvnog tla ka i
n e sv je sticu . Z a to je v a n o da se s p a a v a te lji izm je n ju ju . D osad je u m e d icin sko j
lite ra tu ri o p isa n o ne ko liko izo lira n ih slu a je va kad su s p a a v a te lji za ra e n i
tu b e rk u lo zo m
ili te k im
a k u tn im
re sp ira to rn im sin d ro m o m
(S A R S ) tije ko m
o iv lja v a n ja . P rije n o s H lV -a , v iru sa koji u zro k u je A ID S , nije dosad opisan tije ko m
o iv lja v a n ja .
Procjena stanja k ralje n ice
41

K ra lje n ica se sa sto ji od k ra lje a k a , p rste n a stih ko stiju , n a sla g a n ih je d a n na drugi,

koji poredani u nizu ine k ra lje n ik i kanal. U tom kanalu se n alazi k ra lje n ik a
m o d in a, sn op iv a n ih v la k a n a i stan ica pom ou kojih se in fo rm a cije s p eriferije
prenose u m o za k i o brnu to . Prijelom kra lje k a m oe d o v e sti do u tisk iv a n ja kotan ih
ulom aka u k ra lje n ik u m o din u i o te e n ja ivan o g tk iv a . P o slje d ice o v ise o m je stu
o zlje d e i u k lju u ju g u b ita k o sjeta i o d u ze to st m iia ispod razin e o zlje d e . K ra lje n ik a
m odina m o e se o te titi tije ko m nesree, ili kasn ije tije ko m po m ican ja i noenja
ozlije en og .
Na ozljed u k ra lje n ice treba p o su m n ja ti kad se u n esree n i ali na bol u leim a ili
vratu , kad je o zljed a popraena g u b itko m sv ije sti, pri sv ak o j teoj o zlje d i g la v e i kod
v ie stru k ih o zljed a.
Z n a k o v i o zljed e k ra lje n i k e m o dine su:
sla b o st ili o d u ze to st udova (treba pitati un esreen og m oe li m ica ti ru kam a,
nogam a i prstim a)
d je lo m in i ili po tp un i g u b ita k o sjeta (treba iza zva ti neki pod raaj na koi
un esree n og , kao to je do d ir, tip a n je ili blagi ud arac, i pitati osjea li to)
trn ci ili o sjeaj v ru in e u ud o vim a. Ponekad u n esree n i ima osje aj da je
p re sje e n na pola".
A ko se su m n ja u ozljed u k ra lje n ice , s un esree n im treba p o stup ati kao i kad se zna
da ta o zlje d a postoji. D ok se eka e kipa za tra n sp o rt, un esreen og treba o sta v iti na
m je stu i po lo aju u kojem je zatee n . Pri su m n ji na o zljed u v ra tn e k ra lje n ice
p a ljiv o tre b a p o d u p rije ti glavu da se sp rije i njeno p o m icanje. U n e sre e n o m treba
rei da se ne pom ie i ne o sta v lja ti ga sa m o g a . Priliko m p reno en ja osobe za koju se
su m n ja da im a o zlije en u kralje n icu nuno je da to n a p ra vi to v ie osoba kako bi
p o kreti k ra lje n ic e bili to m a nji. N osai m o raju u skla d iti sv o je po krete i un esreen og
p o m icati kao cje lin u , bez sa vija n ja trup a. Jedna osoba treba p rid ra v a ti glavu.
U n e sre e n i se tra n sp o rtira na to ravnijo j podlozi.
P o ziv u p o m o
H rva tska gorska sluba sp a a v a n ja (H G S S ) m oe se p o zv ati na te le fo n 112 ili je d a n
od brojeva H G S S -a . A ko ne postoje u v je ti za te le fo n sku k o m u n ik a ciju na m jestu
n esree potreb no je poslati nekoga da p re n e se ta kvu o b a v ije st. O sn o v n i pod atci o
u n esree n om koje treba predati su: tko, to, gd je, kad a, kako i k a k va je situ a cija na
m je stu n esree i sta n je u n esreen og .
A k o nije po treb n o o iv lja v a n je

Kad se u tvrd i da u n esree n o m nije p o treb no u m je tn o d isa n je i m a saa srca ,
un esreen og je potreb no dobro p re g led ati i p o tra iti zn a k o v e krva ren ja i o zljed a.
U n e sre e n i se p o stav lja u ud o ba n poloaj p rik la d a n za p ru a n je prve pom oi izvan
m je sta o p a sn o sti, u sk lo n itu u kojem e biti uto p ljen ako je h ladn o, ili biti u hladu
ako je vru e . Z a u s ta v lja se k rva re n je i sta v lja zavoj na rane. Po potrebi se oba vlja
im o b iliza cija i daju lije ko v i pro tiv bolova.
O pi preg led une sre e n o g
O sim ako nije nu no za potreb e p ru an ja prve pom oi, un esreen og ne treba sk id a ti
(kacig e, cip ele, o djea) v e sa m o ra sko p a ti odjeu i ra zv e za ti v e zice na cip elam a
radi u d o bno sti. C ije lo tije lo od g la v e prem a sto p a lim a tre b a p re g le d a ti i o p ip ati, i pri
tom tra iti z n a k o v e k rva re n ja , o te klin e i d e form a cije. C ije lo to v rije m e un esreen og
treba o h ra b riv a ti i sp rije iti paniku.
Z a u sta v lja n je krvaren ja
42

K rva re n je je istje ca n je krvi iz k rvn ih ila. Prem a m je stu , k rv a re n je m o e biti v a n jsk o

(v id ljiv o na koi) ili u n u ta rn je (nije v id ljiv o ; k rv se n a kuplja u u n u ta rn jim o rg a n im a ,
tk iv im a i u p ljin a m a ). Prem a oteenoj krvn oj ili k rv a re n je m o e biti a rte rijsk o ,
v e n sk o i k ap ilarn o. Za a rte rijsk o k rva re n je tip ia n je izla za k krvi iz rane u m la zu i krv
je s v ije tlo c rv e n e boje. V e n sko k rva re n je nije pu lsira ju e i krv iz ven a je
ta m n o crv e n a . K a p ila rn o k rva re n je je o bin o sk ro m n o je r na sta je zbog o zljed e m a lih
k rvn ih ila; p re sta je sp o n ta n o . U planini se ne treba za m a ra ti p ro cjeno m boje krvi,
ve sv a k o k rva re n je to hitn ije p o k u a ti za u sta v iti.
e tiri su m e to d e za u sta v lja n ja k rva re n ja : p ritisa k na v e lik u arte riju koja d o vo d i krv u
pod ruje koje krva ri, p ritisa k na ranu koja krva ri, k o m p re siv n i zavo j i po d ve ziv an je
uda.
P ritisa k na a rte riju : K rv a re n je na g la v i i ud o vim a m o e se z a u sta v iti p ritisk o m na
a rte riju koja krv d o vo di u o zlije en o podruje. Za taj su p o stu p ak potreb ni v je tin a i
to no p o zn a v a n je m je sta koje treba pritisn u ti. M jesto p ritisk a u v ije k se n alazi izm eu
srca i rane. U po stup ku za u sta v lja n ja k rva re n ja a rte rija se prstim a p ritisn e na kost u
podlozi. N ikad se ne sm iju istod o bno p ritisn u ti obje v ra tn e a rte rije .
P ritisa k na ranu: Rana koja k rva ri pritisn e se sn an o ste riln o m gazo m ili bilo k akvim
d ru g im m a te rija lo m ako ste riln i za v o jn i m a te rija l nije do stu p an . A ko je rana na ruci
ili nozi, u isto v rije m e se taj ud podie u p o vie n i poloaj i ta k o dri za cije lo v rije m e
p ritisk a n ja rane d o k ne pre stan e krva ren je .
K o m p re siv n i za v o j: Na ranu se sta v i ste riln a gaza, iznad nje p a k ira n je zavo ja tono
iznad m je sta k rva re n ja i nakon toga se k ru n im za v o je m v rsto ste e po d ru je rane,
iznad kojeg se v e e vor. K o m p re siv n i zavoj ne sm ije se previe ste g n u ti j e r postoji
o p a sn o st da po tp un o pre kin e p ro to k krvi prem a dije lu tije la niem od za v o ja . Nakon
p o sta v lja n ja ko m p re siv n o g za v o ja nuno je p ro v je riti puls i boju koe tije la ispod
za v o ja . O vaj zavo j ne sm ije se sta v lja ti u po d ruju v rata .
P o d v e ziv an je uda: P rim je n ju je se u izn im n im slu a je vim a je r m oe potpuno o d sje i
cirk u la ciju d ije la tije la ispod o zlje d e i u zro k o v a ti o d u m ira n je tk iv a i a m p u ta ciju .
P rim je n ju je se za a m p u ta c ijsk e o zljed e , ako se ne o e ku je pon ovno sp a ja n je
odvo jeno g uda, kod ja k o g na g n je e n ja i d ro b lje n ja dijela tije la kad je njegov g u b ita k
n e izb je a n i ako je k rv a re n je to lik o ja k o da ga se n ika kv im dru gim po stup cim a ne
m oe za u sta v iti. Za p o v e ziva n je uda n a jb o lje je k o ristiti e la stin e vrp ce , ali u nudi
e p o slu iti bilo kakva im p ro v izira n a v rp ca . B olje je k o ristiti vrp ce iro k e barem 5 cm
j e r se ta n je vrpce m ogu u sje i u tk iv o . Povez se za te e pom ou tap ia do k
k rva re n je ne p re stan e . Z a b ilje i se sa t p o sta v lja n ja poveza. A k o je povez o p ra vd an o i
p ra viln o p o sta v lje n , sm ije se sk in u ti te k u m e d icin sk o j u stan ovi. Zbog o p a sn o sti
p o ve zan ih s d u g o tra jn im pre kido m cirk u la cije u p o ve zan o m dijelu tije la , un esreen og
treba to prije p re v e sti u m e d icin sku ustan ovu .
Na ranu koja krva ri ne sm iju se s ta v lja ti n ika kv i praci, m a sti ni lije ko vi. O vakvu
ranu tre b a sa m o p re k riti ste riln im za v o jn im m a te rija lo m .
Z n a k o v i u n u ta rn jeg k rva re n ja su u b rza n o d isa n je , hladna i v la n a koa te slab i
ub rzan puls. O vakvo g bo lesn ika treba polei, po d ign uti m u noge u poloaj
a u to tra n sfu zije , hitno ga tra n sp o rtira ti u m e d icin sk u ustan ovu i tije ko m tra n sp o rta
treba biti sp re m a n na o iv lja v a n je po potrebi.
A m p u ta cija
A m p u ta cija je o tk id a n je dijela tije la , najee prstiju i ud ova. Kod a m p u ta cije p o stoji
o p a sn o st od k rva re n ja , o ka i in fe kcije .
Prva pom o kod am p u tacije :
Z a u s ta v iti k rva re n je
Ranu p re kriti ste riln o m gazo m ili za v o je m

Z avo j fik sira ti
43

A m p u tira n i dio sta v iti u PVC v reicu , za tv o riti i sta v iti u drugu v reicu u
kojoj je led ili hladna voda
to prije tra n sp o rtira ti u m e d icin sk u ustan ovu .
Prijelo m kosti
Prijelom ili fra ktu ra je ozljed a koja prekida tije k kosti. N a je e na sta je k ra tk o tra jn im
d je lo va n je m sn a n e v a n js k e sile.
Prem a u zro ku , prije lo m m oe biti sp o n ta n ili tra u m a tsk i. S p o n ta n i prijelo m n astaje
zbog povean e lo m ljiv o sti ko stiju u zro k o v a n e ra zliitim b o le stim a. T ra u m a tsk i
prije lo m n a sta je d je lo va n je m sn a n e m e h a n ik e sile na zd ra v u k o st i to je v rsta
prije lo m a kakva se m o e o e kiv a ti u planini.
Prem a odnosu prije lo m a i m ekog tk iv a ra zlik u je m o o tv o re n i i za tvo re n i prije lo m .
O tvo re n i prije lo m je o zljed a kod koje je p re k in u t tije k koe ili slu zn ice iznad kosti
zbog p o m icanja ulom aka kosti. Z a tv o re n i prije lo m je onaj kod kojeg je cje lo v ito st
koe o u van a.
Zn ako vi p rije lo m a su:
- d e fo rm a cija dijela tije la
- p o rem eaj p o k re tljiv o sti - m o e p o stoja ti a b n o rm a ln a p o k re tljiv o st slo m lje n o g
dijela ili o g ra n ie n a p o k re tljiv o st, odn osno n e p o kre tn o st, zbog bolova
- bol na m je stu prije lo m a
- o te klin a na m je stu prijelom a
- krvn i podljev
- izo sta n a k osjeta ili trn ci u podruju prijelo m a
- p ritisk o m na k o st u je se stru g a n je (kre p ita cija )
Na prijelom treba po su m n ja ti nakon tra u m e kad je za h va e n i dio tije la bolan,
nep om ian , oteen. Kod m alog d jeteta se po sum nja na slo m lje n u kost kad d ijete
o zlije e n i dio tije la ne koristi n e ko liko sati nakon in cidenta ili ako ja k o i du go plae
kad se d o d irn e o zlije e n i dio. T e k o je ra zlik o v a ti iae nje od p rije lo m a kosti na prvi
pogled, m e u tim oba su stan ja hitni slu a je v i i prva pom o je ista kod oba.
P ro m atran je m u n esree n og u tvr u ju se v a n js k e pro m je n e , p ipa n jem se u tvr u je
bo ln ost i p o k re tljiv o st. Izm je re se oba e k stre m ite ta u sv rh u u tvr iv a n ja eve n tu a ln o g
sk ra e n ja ko stiju . U rad i se k o m p le ta n pregled bo lesn ika radi u tvr iv a n ja e ve n tu a ln ih
d ru g ih
ozljed a.
to se ne sm ije raditi pri su m n ji na prijelom kosti:
NE po m icati un esreen og d o k se potpun o ne u v rsti, im o b ilizira , o zlije e n i dio

tijela
NE po m icati un esreen og sa slo m lje n im k u ko m , zd je lico m ili n a tkolje n icom

ako nije prije ko potrebno. A ko ga treba p o m a k n u ti, najb o lje je v u i ga za
odjeu gornjeg dijela tije la , a ne dizati.
NE p o k u a v a ti isp ra v iti slo m lje n u ko st ili zg lo b ili p ro m ije n iti njih ov poloaj
osim ako cirk u la c ija izg led a ugroen a
NE p o m icati bo le sn ika kod kojeg se su m n ja na o zljed u k ra lje n ice
NE p o k u a v a ti n a m je ta ti kralje n icu ako se su m n ja na njenu o zljed u

o NE te stira ti fu n kciju o zlije e n ih d ije lo va tije la
NE sk id a ti cip ele ako je slo m lje n a noga
NE sm ije se d a ti bo lesn iku nita na usta

Prva p o m o za prijelo m kosti:
U k o liko je slo m lje n a kost o zlije d ila kou, ne sm ije se d isa ti na ranu ili je dirati.
Ranu treba p re k riti ste riln o m g a zo m ili kom p re so m prije im o b iliza cije .
U v rstiti (im o b ilizira ti) dio tije la u poloaju u kojem se nalazi.
N akon im o b iliza cije je p o treb no pro v je riti cirk u la ciju . Pritisn e se koa na dijelu
tije la ispod im o b iliza cije . O na se n a jp rije za b ije li, a nakon d v ije se k u n d e se
treba v ra titi boja.
44

A ko je koa ispod ud lag e hladna i plava, p o ja v lju ju se trn ci ili bo ckan je ili
nem a pulsa na a rte rija m a , potreb no je p o p u stiti stisak .
Potrebne su m je re za sp rje a v a n je oka: b o le sn ik treba leati na ravnoj
podlozi, po d ign utih nogu (ako nisu ozlije en e) i treba ga p o kriti o dje om ili
po k riv a e m . A k o se su m n ja na ozljed u glave , vra ta ili k ra lje n ice bo le sn ik se
ne sm ije pom icati.
Im o b iliza cija
Im o b iliza cija je sta v lja n je dijela tije la u n e p o k re ta n poloaj. Radi se u svrhu
sm a n je n je dod atn og o te e n ja tk iv a , u b la a v a n je boli i o la k a v a n je tra n sp o rta .
K o risti se kod p rije lo m a, iae n ja , v e lik ih o p e k lin a , v e lik ih o tv o re n ih ran a, ugriza
zm ija i o zeb lin a. Z a im o b iliza ciju se m ogu ra zliiti v rsti p re d m e ti. S v a k i tv rd i
pre d m e t je potreb no o m o tati n a jp rije za v o je m , v ato m ili kom ad om odjee kako ne bi
n astale d o d atn e o zljed e . U dlaga se o b lik u je prem a zd ra vo j stra n i tije la. Prije
p o sta v lja n ja u d lag e ne skid aju se odjea i obua da se ne iza ziva ju bolovi i po m a k
u lo m a ka. O zlije e n i dio tije la ne isp ra v lja se nego se im o b ilizira u zatee n o m
po lo aju . Potrebn o je im o b iliz ira ti dva su sje d n a zg lob a. Kod o tv o re n ih prije lo m a prije
im o b iliza c ije treba s ta b iliz ira ti kotan e u lom ke i p re k riti ih ste riln im za v o jn im
m a te rija lo m . U dlaga se treba v rsto ste g n u ti, a li ne to lik o v rsto da o zlijed i ile i
ivce. M oe se s ta v iti led da se sm a n ji bol i o te klin a.
U ga n u e i ia e n je
U g anu e je ozljed a m e kih tkiva oko zglob a koje na sta je izv rta n je m zg lo b a, a
iae n je je p o m a k k osti iz zglob a. Prva pom o za uganue i iae n je j e ista kao i za
prijelo m kosti.
Strana tije la u rani

U tije lo se m ogu za b iti razliita stra n a tije la iz prirode. O sim ako su v rlo sitn a i na
sam oj p o vrin i koe, stra n a tije la ne sm iju se u p ati iz rane. Potrebno je za u sta v iti
k rv a re n je oko stra n o g tije la , o zlije e n i dio tije la z a v iti, im o b ilizira ti i un esreen og
tra n sp o rtira ti iz planine.
P o rem ea ji zd ra vlja zb o g vru in e
V ru in a m o e u zro k o v a ti to p lin sk e g reve, to p lin sk u isc rp lje n o st i to p lin sk i udar.
Prva pom o:
S m je ta n je un esree n og u hlad
N adoknad a izg u b lje n e te k u in e i soli
Po potrebi tra n sp o rt i o iv lja v a n je .
Kod p re g rija v a n ja , v rlo je je d n o sta v n o i korisn o o h la d iti glavu u n esree n o g a hladnom
v od o m ili e iro m . Ia k o e ir pokriva sve g a 3-4% p o vrin e tije la , koa glave
zn a a jn o od re u je o sje aj ud obnosti.
O p e k lin e
e ste su
fa kto ro m ,
za titu od
od sunca
u p la n in a rstv u . T reba ih sp rije iti k o rite n je m za titn e krem e s v iso k im
za titn e m a sti za usne i svije tlo g e ira iro kog oboda. O va sre d stv a za
sunca p o treb no je k o ristiti i kad je oblano .
Debi d racija
S im p to m i su e, suha usta, suha koa, g la v o b o lja , b e zv o ljn o st i um or. Za
sp rje a v a n je d e h id ra cije nuno je piti d o v o ljn o te ku in e. Prva pom o sa sto ji se u
na d o kn a d i te k u in e i po po treb i e v a k u a ciji iz planine.
45

uljevi
u lje v i su po tko n i m je h u ri isp un jen i te k u in o m koji nastaju zbog tre n ja . u lje v i se
m ogu sp rije it ta ko da se sta n e im se o sje ti u lja n je . Tada treba sk in u ti cip elu i
s ta v iti fla ste r preko u lja . P ro b ija n je u lja nije p re p o ru ljiv o zbog m ogu e in fe kcije .
P o th la iva n je
Zbog v e lik e n a d m o rsk e v isin e i v je tra u p lan in am a postoji v e lik a v je ro ja tn o s t od
p o th la iva n ja , o so b ito ako p la n in a r nije do b ro isp la n ira o svoj b o ra va k u planini.
O sobe koje su o zlije e n e na bilo koji nain im aju v e lik u m o g u n o st p o th la iva n ja je r
se ne m ogu kre ta ti ili su te k o p o kretn e , a izlo e n e v a n js k o m o ko liu .
Po th la e n o st ili h ip o te rm ija n astaje kad je sp o so b n o st o rg a n izm a da regulira tje le sn u
te m p e ra tu ru
nadvla da n a
niskom
te m p e ra tu ro m
o ko lia.
N orm alna
tje le sn a
te m p e ra tu ra je izm eu 36 i 37 C.
T je lesn a te m p e ra tu ra od 3 2 -3 5 C je blaga h ip o te rm ija , a k a ra k te rizira je d rh ta n je i
ja k o sjeaj hladnoe. Kad je tje le sn a te m p e ra tu ra m anja od 3 2 C g o v o rim o o ja k o j
h ip o te rm iji kod koje po stoje sm e tn je p ro su iv a n ja , sm e te n o st, kom a, p re sta n a k
d rh ta n ja , porem eaj ritm a i zasto j rada srca (28C ).
Prva pom o kod p o th la iva n ja sa sto ji se od sm je ta n ja u za g rija n u pro sto riju ili
sk lo n ite gdje se pro vod i postup no u to p lja v a n je . U n e sre e n o m se daju to p lin i napitci
(n ik a ko ne alko h o l). Po potrebi provodi se o iv lja v a n je . Priliko m e v a k u a cije
un esreen og nu no je s p rije iti d a ljn je po th la iva n je i sto g a un esree n og treba
dobro utop liti.
O ze b lin e
O ze b lin e su lokalna o te e n ja koe i potkonog tk iv a koja nastaju uslijed niskih
te m p e ra tu ra . M ogu biti p o v rin sk e ili du bo ke, i m ogu u zro k o v a ti a m p u ta ciju
s m rz n u tih d ije lo v a tk iv a . N astaju nakon dueg izlaganja e kstre m n o j h ladn o i, koja je
obin o ispod nule.
im b e n ici koji p o sp jeu ju n a sta n a k o ze b lin a su: d e h id ra cija , isc rp lje n o st, loa
tje le sn a k o n d icija , n e p rikla d n a o dje a, v e lik a v lag a, hladan v je ta r, im o b iliza cija ,
o zlje d e - o so b ito p rije lo m i k o stiju , v e lika n a d m orska v isin a , p reth od ne ozeb lin e,
o g ra n ie n je c irk u la c ije zbog o p re m e - p o jasa, u skih cip ela, sa ta , p rste n ja, bolesti
c irk u la c ije kao to su eerna bolest, k o n zu m a cija alko h o la , droga i puenje.
N a je e su za h va e n i pe rifern i i izlo e n i d ije lo v i tije la : nos, uke , prsti, ruke i
stop alo . S im p to m i blagih sm rzo tin a su trn ci u za h va e n o m d ije lu tije la , sv rb e i
g u b ita k fin e m o to rike . S im p to m i te k ih sm rzo tin a su sm a n je n a p o k re tljiv o st, m je h u ri
i o te klin e . N elijeen a sm rzo tin a u zro k u je o d u m ira n je tk iv a .
Prva pom o kod ozeb lin a je im o b iliza cija i sm je ta n je u toplu p ro sto riju . Potrebn o je
sk in u ti odjeu koja ste e i nakit. U n e sre e n o m se d a je to p li n a p itak. Po stupn o se
provodi u to p lja v a n je o zeb lo g dijela tije la u v o d i poetne te m p e ra tu re 1 0 -15 C.
T e m p e ra tu ra vode postup no se poveava sv a k ih 5 m in uta za 5 C, do m a ksim a ln e
te m p e ra tu re od 40 C. A ko nem a uvjeta za po stupno za g rija v a n je u toploj vo d i, onda
dio tije la s o ze b lin a m a treba s ta v iti u pazunu ja m u ili prepone pom agaa, ali sam o
10 m in. A k o se o sje t v ra ti u o zeb le d ije lo v e , un esree n i m o e n a sta v iti hodati. A k o se
o sje t ne v ra ti, treba un esreen og sm je s titi u n a jb lie sk lo n ite i po traiti pom o
sp a a v a te lja i m e d icin sk e ekipe. Na v e liko j nadm orsko j v isin i se daje k isik u k o lik o je
d o stu p an . A ko se pro vod i z a g rija v a n je nogu, u n esree n i ne sm ije hodati nakon tog
po stupka i nuan je tra n sp o rt od stra n e po m agaa ili sp a a v a te lja . Po stupak
z a g rija v a n ja ozeb lin a m o e u zro k o v a ti v e lik e m je h u re na koi, koji se ne sm iju pucati
ni o te iv a ti.
N ije d o zv o lje n o trlja n je sm rzn u to g dijela tije la sn ije g o m ili ru kam a, ili izla g a n je
izravn o m izvoru to p lin e j e r ta k a v p o stu p ak redo vito u zro k u je jo v ea o te e n ja i
46

stv a ra po vo ljn e u v je te za in fe kciju . Preporua se za v rije m e g rija n ja dati

un esree n om lije ko v e protiv bolova je r je u g rija v a n je o zeb lin a v rlo bolno.
Za o zeb lin e se nikako ne sm ije:
u g rija v a ti sm rzn u te d ije lo v e tije la ako ih ne m o ete o d ra v a ti to p lim . Ponovno
sm rza v a n je m o e pro u zro iti jo vea o te e n ja.
za u g rija v a n je sm rzo tin a ne sm iju se k o ristiti d ire k tn i su h i izvori to p lin e (kao s t o j e
v a tra , rad ijato r, g rija lic a , te rm o fo r, fen). D ire ktn a to plin a m o e u zro k o v a ti o te e n je
tkiva.
trlja ti ili m a sira ti sm rz n u te d ije lo v e tije la .
o tv a ra ti m je h u re na sm rzn u tim d ije lo v im a tije la
0 u n esree n i NE SM IJE p u iti ili piti alko ho ln a pia za v rije m e procesa o p o ravka j e r i
je d n o i dru go m o e u tje ca ti na cirk u la ciju .
S n je n o slje p ilo
S n je n o s lje p ilo je bolan p o rem eaj koji na sta je nakon izlaganja n ezatieno g oka
u ltra lju b i a stim su n a n im zra k a m a koje se re fle ktira ju od sn ije g a , leda ili, rjee,
m ora ili pije ska . V e lik i rizik od sn je n o g slje p ila v lad a u po larnim p ro sto rim a i na
v e lik im n a d m o rsk im v isin a m a je r se sv a k ih 300 m n a d m o rsk e v isin e in te n zite t
u ltra lju b i a stih zra k a poveava za 4% . S n je n o slje p ilo m o e biti p rim ije e n o te k
n e ko liko sa ti nakon izla g a n ja , i zbog toga je v rlo o pasno - je r o soba koja boravi na
suncu bez naoala ne p rim ije ti o dm ah prob lem i ne za titi se prikla dn o. S im p to m i
u k lju u ju c rv e n ilo oka, su ze n je , bol, o sjeaj po stojanja strano g tije la u o im a i
o te klin u kapka. Ponekad se oko potpuno za tv o ri, a u te k im slu a je v im a m oe
na sta ti tra ja n g u b ita k vid a . Z a sp re a v a n je sn je n o g slje p ila i za titu oiju od
u ltra lju b ia sto g z ra e n ja pre p oru u je se k o rite n je naoala koje prenose 5-10%
v id lijv e s v je tlo s ti i a p so rb ira ju g o to vo sve u ltra lju b ia ste zra k e . N a oa le bi na sn ijegu
1 ledu tre b a le im ati titn ik e sa stra n e kako bi se to v ie izb je g lo izla g a n je oiju
su n e vu sv je tlu . S u n a n e naoale treba nositi i kad je o bla n o j e r u ltra lju b ia ste
z ra k e pro d iru kro z oblake.
Prva pom o za sn je n o slje p ilo u k lju u je s k la n ja n je sa su nca, sta v lja n je hladnih
obloga na oko, u k a p a v a n je u m je tn ih kapi i o la k a v a n je boli a n a lg e ticim a . D aljn ja
o te e n ja m ogu se sp rije iti u k la n ja n je m k o n ta k tn ih lea, izb je g a v a n je m trlja n ja
oiju , izb je g a v a n je m sv je tla ili n o en jem su n a n ih naoala dok se sv i sim p to m i ne
povuku.
U ta plja n je
U to p lje n ika je nuno to prije izvu i iz vode, po p o tre b i p ro vesti proces o iv lja v a n ja ,
sk in u ti m o kru o dje u , u to p liti un esreen og i to prije ga tra n sp o rtira ti u m e d icin sku
ustan ovu .
U d a r gro m a
P o stu p a k s u n e sre e n im : U podruju gdje i d alje po stoji o p a sn o st od g rm lja v in e ,
e va k u a cija se treba o d g od iti. rtvu treba u tom slu aju to prije sk lo n iti na za tie n o
m je sto . S p a a v a te lji u he liko p te ru u slu aju g rm lja v in e m ogu biti u v e liko j o p a sn o sti.
Na m je stu nesree tre b a za p o e ti o iv lja v a n je u ko liko u n esree n i ne die i ne radi
mu srce. T ije ko m e v a k u a c ije posebnu p o zo rn o st treba o b ra titi za titi kra lje n ice .
N eke po slje d ice m ogu se ja v iti i ne ko liko sa ti nakon udara gro m a i stoga bi svi
u n esree n i tre b a li biti tra n sp o rtira n i u m e d icin sk u u stan ovu na pro m a tran je , a k i
ako su naoko u do b rom stan ju .
N ije istina da je o p a sn o d o d irn u ti osobu koju je ud ario grom , da grom nikad ne
udara d v a p u t u isto m je sto , da grom u v ije k udara u n a jvii o b je k t u o k o lici, da grom
ne m o e u d a riti iz ved rog neba, da grom ne m o e u d a riti ako ne pada kia, da su na
47

kraju olu je m u n je o p a sn ije

odije la i gu m e na kotaim a
po stoji o p a sn o st od ud ara
o dm ah p ristu p iti i poeti jo j
nego na poetku, da su g u m e n i potp lati cip ela, gum ena

a u to m o b ila dobra za tita od udara gro m a i da u kui ne
grom a. To su sv e m itovi. rtv i udara g ro m a m o e se
p o m a g a ti bez o p a sn o sti.
V isin sk a b o le st
V isin ska bo lest je n a ziv za sku p sim p to m a koji se ja v lja ju pri boravku na viso ko j
na d m orsko j razin i. O b ino se ja v lja iznad 30 0 0 m, e sto pri brzom usponu koji ne
d o zv o lja v a tije lu prilag od bu . U v e in i slu a je va radi se o blagom po re m e aju koji
u k lju u je g la v o b o lju , g u b ita k a p e tita i m u ninu i ne za h tije v a lije n iku in te rv e n ciju .
Zbog u e sta lo sti blagog pore m e aja m n og i sm a tra ju kako je g la v o b o lja na v isin i
"n o rm a ln a ". R ijetko na p re d u je u te i o b lik, m o d a n i i pluni edem , koji m o e biti
sm rto n o sa n , o so bito a k o se ne prep ozn a. N a jb o lji nain sp rje a va n ja v isin sk e bolesti
je s t s p o r uspon pri em u se o sta vlja d o vo ljn o v rem e n a za a k lim a tiza ciju . Lije e n je
v isin sk e b o lesti po d ra zu m ije v a p re sta n a k daljn je g uspona te sila z a k , o so b ito ako
sim p to m i ne pro laze ili se p o g o ravaju . K isik i lije ko v i slu e kao po m o pri sila sk u .
U g riz o tro vn ih zm ija
U H rva tsko j od o tro vn ih zm ija n a lazim o po sko k i riovku.
P revencija: a k i u p o d rujim a s v e lik o m g u sto o m zm ija o tro vn ica p re ven tivn e
m je re m ogu sm a n jiti riz ik od ug riza zm ije . Prije o d la ska u planinu potreb no je
p riku p iti to vie in fo rm acija o lo kaln im z m ija m a , u k lju u ju i fo to g ra fije u boji koje
e p o slu iti u sv rh u p re p o zn a v a n ja o tro vn ih zm ija . P re ve n tiv n o p o n aa n je u k lju u je
no e n je p rikla d n e odjee, kao to su duge v re a ste hlae, v iso k e izm e i g le n ja e
(ga m a e ) i de b ele a ra p e tije ko m p la n in a re n ja . V re a sta o sje a stva ra pre p re ku koja
m oe sm a n jiti pe n etra ciju u slu aju zm ijsko g ug riza. Priliko m hodanja u planini
potreb no je do b ro p o g ledati o k o li prije sa g in ja n ja i sje d a n ja na tlo. P la n in a rsk im
ta p o v im a treba se isp ita ti te e prohodno pod ruje kroz koje treba proi, gdje nije
v id ljiv o tlo. Priliko m pre la ska panja ili debla po trebno je p o g ledati drugu stra n u prije
p re la ska. T re b a izb je g a v a ti s ta v lja ti ruke u podruja gdje se zm ije m ogu sk riv a ti, kao
to su viso ka tra va , po vrin a ispod kam ena ili deb la, stabla i kam eni procjepi.
R u kavice daju d o d atn u za titu ru kam a. O p rez je potreb an i u v e rtik a ln im p o v rin am a
tije k o m p e n janja u stije n i, i u vod i, p rim je rice tije k o m kan jo n in g a . A ko se ugleda
zm ija , ne sm ije jo j se p rila ziti, ili je p o k u a v a ti h va tati i ubiti. M nogi u g rizi nastanu
zbog toga to rtv e po kuaju ub iti zm iju . A ko se zm ija ub ije, ne treba je d ira ti je r
ned avno ubijena zm ija ima refle ksn i m e h a n iza m ug riza neko v rije m e nakon sm rti pa
su se u g rizi do g a a li i u rta va koje su d ra le u ruci o tk in u te g lave od o tro vn e zm ije .
O sim toga, o tro v o sta je a k tiv a n u m rtv im zm ija m a dugo v rem e n a i m o e u zro k o v a ti
tro v a n je a k i ako se o v je k o grebe ili o zlije d i na zm ijs k e zu b e tije k o m p ro m a tran ja
m rtv e zm ije . Po noi j e po trebno k o ristiti ba te rijsk u kam pu tije k o m hodanja i nikad
se u planini ne sm ije hodati bosih nogu. N ije p re p o ru ljivo sp a v a ti na o tv o re n o m
tije ko m to plih m je se ci tam o gd je su zm ije este, isto kao to nije p re p o ru ljivo
sm je stiti vreu za sp a v a n je kraj kam e n ja , ulaza u p ilju ili hrpe sm ea. Potrebn o je
p a ljiv o p o g ledati v re u za sp av an je, cip ele, ru k sa k i drugu oprem u prije korite n ja,
ako su bili o sta v lje n i bez nadzora neko v rije m e .
Prva pom o: u n esreen og a je potrebno sm iriti, o zlije e n i dio tije la im o b ilizira ti i
o rg a n izira ti tra n sp o rt iz planine. S v a k a osoba koju ug rize zm ija tre b a se o d v e sti u
na jbliu bolnicu na p ro m a tra n je , i ta m o ostati na pro m a tran ju od n a jm a n je 24 h, ak
i ako se ne po jave nika kvi zn a a jn i sim p to m i.
R azg ovo rom s u n e sre e n im i o p isiva n je m zm ije m oda se u sta n o v i da se uope ne
radi o o tro vn o j zm iji. Z a potreb e id e n tifika cije zm ije m o e se e ve n tu a ln o n a p ra viti
d ig ita ln a fo to grafija k o rite n je m zu m a . Treba izb je g a v a ti p rib lia v a n je z m iji je r je
njen e fe k tiv n i d o m e t sko ka o tp rilik e polovica d u ljin e njenog tije la . O statci m rtve
48

zm ije , ako ih j e nu no u ze ti za id e n tifika ciju , tre ba ju se d ira ti pom ou g rane ili

p la n in a rskih tap o va i p o h ra n iti u v rsto m sp re m n ik u , kao to je plan in arska
n a p rtrn ja a. Za kon tro lu bolova p re p o ru ljivo j e d a ti a ce ta m in o fe n (P a ra ce ta m o l), a
ne d ru ge v rste an alg e tik a kao to su pro tu -u p a ln i a n a lg e tici tipa A sp irin /A n d o l j e r oni
m ogu p o sp je iti k rva re n je .
to se ne sm ije raditi kod ug riza zm ije: N im alo ne pom ae za re ziv a n je m je sta
ug riza, isisa v a n je , p rim je n a to p lin e , sta v lja n je obloga od leda, hlaenje, sta v lja n je
bilo k a k vih krem a , a lko h o la ili stim u la n a ta . D apae, o vi po stupci m ogu p o g orati
sta n je u n esree n og . P o d v e ziv a n je uda koji je u g rizla zm ija nikad nije d o k a za n o kao
b lag otvo ran p o stu p ak i tre b a lo bi se izb je g a v a ti da ne bi dolo do prekida cirk u la cije i
o d u m ira n ja tkiva ispod poveza.
Pro tu o tro v (se ru m ) za lije e n je zm ijsk o g ugriza tre b a ju p rim je n jiv a ti sa m o
zd ra v s tv e n i d je la tn ici. O vaj se ru m je sku p , treba ga d ra ti na h ladn o m e u posebnom
sp re m n ik u , treba ga u trcati u ven u , a m oe iza zv a ti fa taln u a le rg ijsk u reakciju.
Sto g a njim e ne tre b a ju ru k o v a ti n e stru n e osobe koje nem aju svu potrebnu oprem u i
lije ko v e za rje a v a n je e v e n tu a ln e a le rg ijsk e re a k cije na pro tu otro v.
U bodi kukaca
U bodi pele, str lje n a , ose i k o m arca m ogu biti ne sa m o bolni nego i pro u zro iti
a le rg ijsk e re akcije. Kod a le rg in ih o soba, reakcija na ubod m oe iza zv a ti i sm rt
u n u ta r n e k o liko m in uta.
Prva po m o sa sto ji se od s ta v lja n ja hladn ih obloga na m je sto uboda. Kod uboda u
u sta, treba u usta s ta v iti kocku leda. U k o liko se z a m ije ti o te an o d isan je, v e lik e
o te klin e i kone pro m je n e na u n esree n o m potreb no je o rg a n izira ti hitan tra n sp o rt u
m e d icin sku ustan ovu .
U g riz crne u d o vice
Prva pom o: to prije un esreen og treba tra n sp o rtira ti u m e d icin sk u u stan o vu , a po
m o g u n o sti sa so b om pon ijeti pauka radi id e n tifika cije . U k o liko je p auk pobjegao, ne
treba ga tra iti da ne do lo do novih u g riza un esreen og i pom agaa. Postoji
p ro tu o tro v koji se p rim je n ju je sa m o u m e d icin sk o j u sta n o v i zbog m o g u n o sti
iza ziva n ja
a le rg ijsk e
reakcije.
In te n zite t re a k cije o v isi o ivotn o j dobi i zd ra v stv e n o m stan ju , te o m je stu ug riza.
Mala djeca i stare o sobe, te sra n i bole sn ici im aju v e i riz ik od razvo ja k o m p lik a cija .
O bino
se
u n e sre e n i
u
po tp u n o sti
o p o ravi
u n u ta r
2
do
5
dana.
S m rtn o st izno si m a nje od 5% , a s m rt nastupa u g lav n o m kod n e lije e n ih ug riza kao
posljed ica g u e n ja kojem su pre th od ili g re v i m iia.
Krpelj i m ogua zaraza
N una je preven cija - u pod ru jim a gdje im a krpelja treba p la n in a riti u v iso k im
g o jze rica m a , du g im hlaam a i ru k a v im a , i tije lo dobro p re g led ati nakon za v re tk a
p la n in are n ja . P re p o ru ljiv o je prije o dlaska u u m u n a b a viti re p e le n te (sredstva koja
odb ijaju kom arce i d o n e k le krp e lje ) koja e ih d ra ti na p risto jn o j u d alje n o sti.
R ep e le n ti se nanose na odjeu. V a n o je po po v ratk u iz u m e dobro pre g led ati cijelo
tije lo , u k lju u ju i i v la s ite , kako bism o one krpelje koji se nisu a rili u kou o tk lo n ili
tu ira n je m , a one za riv e n e uoili i pravod ob no u k lo n ili s tije la . O v e m je re m ogu biti
d o v o ljn e za sa m o za titu j e r krpelju treba n e ko liko sa ti da se u g n ije zd i u kou. T e k
nakon to je d o vo ljn o dugo za riv e n u kou (n a jm a n je 2 sata) postoji o p a sn o st za ra ze
za o vje ka.
A ko se na koi nae krpelj za riv e n u kou , treba ga to prije iupati naglim
p o kreto m , n a jbo lje pinceto m , kojom e se o b u h v a titi krpelj to blie glavi, odn osno
to blie koi. S u p ro tn o p o p ularno m m ilje n ju , krpelja se ne sm ije za lije v a ti uljem
49

niti paliti j e r o b ra m b e n a re a k cija krpelja m o e biti da se jo du blje za k o p a u kou i

po tko n o tkivo .
O sobe kojim a se krpelj za rio u kou tre b a ju m je sto uboda n a d zira ti u razd o blju od
m je se c dana. A ko u tom v re m e n u uoe n aved en e pro m je ne na m je stu uboda,
tre b a ju se ja v iti svo m lije n iku .
P o m o o so b am a koje je zatrp ala lavina
o vje k u kojeg zatrp a lavin a treba to prije p o ku ati pom oi. Pritom sv e o d lu ke treba
d o n ije ti nakon pro cjene po stoji li i d alje o p a sn o st od la vin e koja bi m ogla un esreiti
osobe koje e le pom oi i sp a a v a te lje . Treba o d v a g n u ti m o g u n o st d ru g e lavine,
sta n je sn ijeg a, to p o g ra fske i m e te o ro lo k e im b e n ik e . A ko se pro cjeni da nem a
o p a sn o sti od jo je d n e lavin e, u la vin sk o p o d ruje treba to prije d o zv a ti
sp a a v a te lje i p o tra n e pse. to je vie osoba za k o p a n o u lavin i, potrebno je v ie
sp a a v a te lja . U slu aju kratkog razd o blja b o ravka u lavini (do 35 m in ), a p so lu tn i je
p rio rite t brzo isk a p a n je u n esree n og . A ko je zatrp a n a osoba u k ritin o m sta n ju , to je
v je ro ja tn o ta ko zbog m a n jka kisika ili m e h a n ik ih ozljed a.
Priliko m iska p a n ja treba paziti da se ne u n iti zran i dep koji se zna fo rm ira ti ispred
usta i nosa. Sto g a se iska p a n je ne radi o ko m ito nego d ija g o n a ln o , sa stra n e u sm je ru
za trp a n e osobe. Treba a p so lu tn o izb je g a v a ti nep otreb no pom ican je trupa i glavnih
zg lob o va u n esree n og tije ko m iska p a n ja.
A ko je u n e sre e n i pri s v ije sti ili pospan: treba pro m ije n iti m o kru odjeu bez
n e p otre b n ih po m ican ja (odjeu treba izre za ti rad ije nego s k id a ti), dati un esree n om
da pije tople i zasla en e na pitke ako m oe gu ta ti, i to prije e va k u ira ti.
A ko u n esree n i ne die , treba poeti u m je tn o disan je. A k o je u n e sre e n i bio potpuno
za k o p a n (glava i tru p ), un esree n og tre ba e v a k u ira ti u m e d icin sk u ustan ovu i tam o
d ra ti barem 24 h na pro m a tran ju zbog m ogu ih kasn ih k o m p lik a cija . A ko je
un esree n i due od 35 m in za trp a n la vin o m , treba o e kiv a ti da e biti pothla en.
Sto g a isk a p a n je treba biti brzo, ali i vrlo p a ljivo. A ko je za k o p a n o v ie ljudi, p rio rite t
im a o d ra v a n je v ita ln ih fu n k cija ako su p risu tn e , u odnosu na o iv lja v a n je
u n esree n ih bez v ita ln ih fu n kcija.
P re p o ru e n i sad ra j ko m p leta prve pom oi
S a d ra j kom ple ta prve pom oi treba o v isiti o razin i zn a n ja p lan in ara . Za prvu pom o
se tre ba k o ris titi sa m o ono to se zna k o ristiti. P re p o ru ljivo je da kom ple te prve
pom oi bude to m a n ji i la ki je r a k o je te a k i v e lik p lan in ar e lako doi u isk u e n je
da ga ne nosi. N adalje, u kom pletu prve pom oi bi bilo dobro nositi p re d m e te koje
nije lako im p ro v iz ira ti, kao to su k a re .
U ko m p le tu prve pom oi planinara tre b a li bi se n a la ziti barem ovi pred m eti:
2 x ste riln a gaza 5 x 5 cm
2 x e la stin i zavoj
4 x zavoj (ra zli ite v eliin e )
a s tro -fo lija
10 x fla ste ri
tro k u ta sta m a ram a
zv id a ljk a
ne ko liko pari ru k av ica za je d n o k ra tn u uporabu
ta b le te protiv bolova
A stro -fo lija je te rm a ln i p o k riv a za hitne situ a cije . N a liku je na ta n ku a lu m in ijsku
fo liju. Slo e n a im a d im e n zije o tp rilik e 10 x10 cm , a kad se razm o ta onda je obino
v e lik a 2 2 0 x 1 4 0 cm . S je d n e stra n e je zla tn e , a s dru ge sre b rn e boje. A stro -fo lija je
vrlo lagan, je ftin i v ie n a m je n sk i proizvod koji sv a k i p la n in a r treba im ati. Lako stan e
u dep i u kacig u. M oe se k o ristiti kao te rm a ln a podloga ispod v re e za sp a v a n je , ili
u nju u m ota ti tije lo u slu a ju nu de za sp a v a n je u planini. B udui je sja jn a , m o e se
50

k o ristiti za sla n je sig n a la u nudi. U prvoj pom oi se k o risti za g rija n je un esreen og ,

kojeg isto v re m e n o uva od v la g e i p rlja vtin e tije ko m tra n sp o rta ili e ka n ja pom oi.
T ije lo un esreen og se z a v ija u a s tro -fo liju , izu ze v lica. A stro -fo lija sam a po seb i ne
g rije niti hladi, ali ima m o g u n o st o d b ijan ja in fracrven ih , to p lin sk ih zra k a . Jedna
stra n a a s tro -fo lije je zla tn a , a dru ga sre b rn a. Kad je hladno, o v je k se um ata ta k o da
sre b rn a stra n a bude prem a tije lu . Na taj nain e srebrn a stra n a to plinu o vje ka
v ra a ti nazad prem a tije lu (i uspu t titi od v je tra , p rlja v tin e i kie). Za za titu od
p re g rija v a n ja o v je k se um ata u a stro -fo liju ta k o da sre b rn a stra n a bude prem a v an i,
a zla tn a prem a tije lu .
13. Spaavanje u planini

G o rsko sp a a v a n je
G o rsk o sp a a v a n je je niz radnji i postup aka za sp a a v a n je lju d skog iv o ta , zd ra v lja i
im o vin e u slo e n o m pristupu u n esree n o m i p ru a n je prve m e d icin sk e pom oi u
planini i na dru gim neu rb an im i te k o p ristu p a n im po d ru jim a . Z a h tje v n o st i
u d a lje n o st plan in sko g te re n a u kojim a se tre b a ju o d v ija ti a k cije sp a a v a n ja potakla
je razvoj brojne o prem e i te h n ika sp a a v a n ja . esto se k o riste h e lik o p te ri za brzu
e va k u a ciju u n e sre e n ih , a po tra ni psi se koriste u tra g a n ju za un esree n im a i
n e stalim a u planini. G o rsk i sp a a v a te lji m ogu biti plaeni pro fe sion alci ili e d u ciran i
v o lo n te ri. Plaeni p ro fe sio n alci ee se v ia ju na m je stim a gd je su v e lik e potrebe za
sp a a v a n je m , p rim je rice u pop u la rn im a lp sk im n a se ljim a , s k ija litim a i n a cio n a ln im
p a rko vim a . Ponegdje v o lo n te ri i p ro fe sio n a ln i s p a a v a te lji su ra u ju u a k cija m a
sp a a v a n ja . P rim je rice , plaeni pro fe sion aln i tim u h e liko p te ru m o e su ra iv a ti s
v o lo n te rim a na tlu. G o rsk o sp a a v a n je m o e biti besplatno, ili se n a p la u je . U nekim
p o d ru jim a , p rim je rice u v ica rs k o j, a k cije sp a a v a n ja vrlo su sk u p e i plaa ih
un esreen i.
H rvatska go rska slu b a sp a a va n ja
H rva tska go rska slu b a sp a a v a n ja (H G S S ) o sn o van a je 1950. godine kao interna
slu ba H rva tsko g p lan in arsko g sa ve za . D anas je H G S S ja v n a slu b a iji je rad
reg u liran Z a k o n o m o z a titi i sp a a v a n ju te Z a k o n o m o H rva tskoj gorskoj slu b i
sp a a v a n ja . H G S S po m ae svim gra a n im a , i lanica je m e u n aro d n e ud rug e go rskih
sp a sila k ih slu b i IK A R - C IS A . H G S S je ne profitna o rg a n iza cija koja za p o lja v a
neko licin u o soba, a v ein a njenih lano va su v o lo n te ri koji za sp a a v a n je ne prim aju
plau. H G S S i njeni la n o v i ne n aplauje sp a a v a n je i stog a su a k cije sp a a v a n ja za
sve u n esree n e be spla tn e . la n o v i H G S S -a m ogu po stati p lan in ari u lan je n i u je d n u
od p la n in a rskih udruga H rvatskog p lan in arsko g sa v e za , koji su se ista k li sv o jim
p la n in a rskim sp o so b n o stim a . U stro jb e n e je d in ic e H G S S -a su sta n ice , koje djeluju
iro m H rv a tsk e. K a n d id a ti za sp a a v a te lje p rim aju se u stan icu u statu su prid ruenog
lana, nakon ega se k o lu ju na te a je v im a H G S S -a i polau ispit za sp a a v a te lja .
O b a v ije st o ne sre i u p lan in i ili dru gom tek o p ristu p an o m teren u gd je je
po treb na p o m o H rvatske g o rsk e slu b e sp a a va n ja m oe se predati:
Preko Je d in stv e n o g o p e ra tiv n o -k o m u n ik a cijs k o g centra te l.: 112
Preko p o zivn ih telefo na sta n ica G o rsk e slu b e sp a a v a n ja
Na o b a v je ta jn im to k a m a H G S S -a ; to su o bin o o p skrb lje n i p la n in a rski do m o vi
vid n o o zn a en i n atp iso m i zn a k o m H G S S -a
Putem policije, te l.: 92
Preko stanica hitne m e d icin sk e pom oi tel.: 94
Bilo kojem p rip ad n iku G o rsk e slu b e sp a a v a n ja
51

O b a v ije st o nesrei treba sa d ra v a ti slije d e e podatke:

Tko ja v lja (im e, p rezim e, te le fo n ), kako bi se radi do d atn ih in fo rm acija m oglo
stu p iti u vezu s njim
O d akle ja v lja i kako je sa zn a o za nesreu (kao o e v id a c ili p o sre d n ik),
M jesto ne sre e (p re ciza n opis)
Tko je u n e sre e n i (p re zim e , im e, dob, ad resa)
to se do g od ilo (u zro k i v rste o zljed a)
S t o j e dosad p o d u ze to (vrsta pru en e prve pom oi, tk o je sv e o b a vije te n )
V re m e n sk e p rilike na m je stu nesree
K akav je p rila zn i put do m je sta nesree
Po ziv za p o m o
Po ziv za pom o p la n in a r u p uu je kad je u nevolji. Sve p la n in a rske o rg a n iza cije u
slu a ju poziva u pom o ko riste m e u n aro d n e zn a ko v e za pom o. Poziv za pom o
treba o visn o o s itu a c iji u p u titi v id n im ili zv u n im sig n a lo m 6 puta u m in u ti, p riekati
je d n u m in u tu , potom o p e t 6 puta dati zn a k, opet saeka i ta ko d alje, d o k ne dob ije
odg ovo r. S p a a v a te lji o d g o v a ra ju ta ko da alju natrag sig n a l 3 puta u m in uti.
Poziv za pom o, ovisn o od situ a c iji u kojoj se un esree n i nalazi, m oe biti v id n i ili
zv u n i. V id ljiv i zn a ko vi su p rim je rice m a h a n je d ije lo m odjee, ili nekim dru gim
p re d m e tom . V id ljiv o s t se poveava u ko liko je p re d m e t povezan za p la n in a rski tap ili
cepin i ako se k o risti d ru g a ija boja od o ko lin e , npr. m a h a n je ta m n im p re d m e tom
u ko liko je pozadin a sv ije tla (sn ije g , bijela stije n a ), a sv ije tlim pre d m e tom u k o lik o je
pozadina ta m n a (tra v n a te p o vrin e, u m a ). D a le k o v id a n zn a k je odsjaj ogle d ala .
Nou se ko riste sv je tlo sn i zn a kovi koji se daju eonom la m p o m , sv je tiljk o m ,
za p a lje n im pa piro m , d rve to m ili su hom tra v o m . Kao zvu n i zn a ko vi m ogu se
k o ristiti: g las, zv i d u k , z v i d a ljk a , itd ., u k o lik o ne postoji o p a sn o st od po kretan ja
lavine. Priliko m vee u d a lje n o sti, u slabo p reg led no m te re n u i u te k o p ristu p an im
m je stim a , pre p oru u je se pored v id ljiv ih k o ris titi i zv u n e zn a ko v e . U n e sre e n i treba
bez p re stan ka p o n a v lja ti poziv za pom o i tim e o m o g u iti sp a a v a te ljim a da lake
pronau put do m je sta nesree. S p a a v a te lji tre ba ju ne p re stan o o d g o v a ra ti na
uo ene sig n a le . Z lo u p o ra b a poziva za pom o nije do zvo lje n a.
M eu n aro d n i znaci za po ziv h elikop tera
U k o liko pri sp a a v a n ju un esreen og pom ae h e lik o p te r, pilota je potrebno
u s m je ra v a ti sa ze m lje i po m a ga ti m u pri m a n e vrira n ju . O soba na ze m lji koja daje
zn a ko v e pilotu treba sta ja ti izvan m je sta sle ta n ja , leim a o kre n u ta v je tru . Za
p rista ja n je h e liko p te ra po treb an je ravan te re n v e liin e 15 x 25 m e ta ra . M jesto
sle ta n ja ne sm ije biti na strm in i ili u u d u b ljen ju . Z a sig n a lizira nje potreb ne pom oi
k o riste se je d n o s ta v n i m e u n aro dn o p rih vae n i zn a k o v i. A ko je potrebna pom o,
obje ruke se raire i podignu v iso k o u z ra k ta k o da in e s tije lo m o b lik slo va Y (za
engl. Y E S ). A k o pom o nije po tre b n a, lijeva ruka je koso u zd ig n u ta , a desna koso
sp u ten a ta ko da o v je k ini slo vo N (za engl. NO ). Isp a ljiv a n je crven e sv je tle e
rakete ta k o e r je z n a k za poziv u pom o.
P otrani psi
Po tran i (sp a sila k i) psi su posebno tre n ira n i kako bi pom og li ljud im a u hitnim i
krizn im situ a c ija m a . Psi im aju njuh i do 1 0 .0 0 0 puta ja i od lju d sk o g , d o b a r slu h i
perifern i v id , to ih in i iznim no v an im a u potrazi za ljud im a u e kstre m n im
situ a cija m a . S u ra d n ja o vje ka i psa u to m je slu a ju od n e p ro cje n jiv e v a n o sti.
Po tran i psi im aju v o d ie koji m o raju o vlad a ti m nogim v a n im zn a n jim a , kao to su
o p a sn o sti u ru e v in a m a , o p a sn o sti u g o ra m a, o rije n ta cija i to p o g ra fija , o sn o vn e
te h n ike a lp in izm a i sp e leo lo g ie, prva pom o za ljude i prva pom o za pse. Potran i
psi se tre n ira ju da tra e n e p okre tn e ili te k o po kretn e ljude. Kad nae ovakvog
52

o vje ka, p o tra n i pas se ui da ga o b ilje i la ja n je m . V o d i je u v ije k blizu potranog

psa i u t e psa kako laje, i doi brzo do un esree n og . Po tra n i psi im aju posebna
o b ilje ja , kao to su o p rsn ice sa zn a ko m kria, i posebne m e d a ljo n e na o g rlica m a .
Od potrano g psa ne treba bje ati, i ne tre ba se bojati njihova lavea j e r o n i sam o
u p o zo ra va ju v o d ia . Po tran e pse u H rva tsko j tre n ira ju H rva tska go rska slu ba
sp a a v a n ja (H G S S ), H rva tska udruga za obu ku po tra n ih pasa (HUO PP) i K lub za
obuku slu b e n ih i sp o rtsk ih pasa (K O S S P ) Z a g re b .
S a m o -sp a a va n je
U p la n in a rstv u se treba zn a ti sn ai i u situ a cija m a kada p la n in a r ne m o e rau nati na
tuu pom o. T e le fo n sk i poziv m o b ite lo m nije sa m o -sp a a v a n je . To je poziv u pom o.
D o k netko doe u po m o , u n e sre e n i o v je k tre ba po kuati p o d uzeti sv e to se m o e
da se o laka situ a cija . Jedn aka pravila i nain ra zm ilja n ja tre ba p rim ije n iti priliko m
pada tije ko m p e n janja u stije n i ili pada u le d enjaku pu kotinu. B rojne te h n ike
sp a a v a n ja p re d vi aju v e lik u grupu ljudi koja im a m n o tvo o p re m e na rasp o la g an ju ,
i m n o tvo stra te k i sm je te n ih stab ala za izradu sid rita . U stv a rn o sti je v je ro ja tn o
da se grupa sa sto ji od sve g a dva o vje ka koja im aju sa m o osnovnu o p re m u , a veina
te o p re m e m o e biti na ned ostup no m m je stu za je d n o sa rtv o m . T e h n ike za sa m o sp a a v a n je tre b a ju se u v je b a v a ti; te k o ih je nauiti sa m o ita n je m i g led an je m
ilu stra cija . S to g a sv a tk o tko se izla e riziku od sa m o sta ln o g plan in are n ja ili
p la n in are n ja s je d n im ili dvo jico m dru gih planinara, u o p a sn im u v je tim a , treba
p reth od no izv je b a ti te h n ik e sa m o -sp a a v a n ja . O ve te h n ike za h tije v a ju p o zn avan je
principa
kreta n ja
u
za h tje v n im
u v je tim a
u stije n i,
sn ijeg u
i ledu.
14. Planinarska organizacija

T em elj o rg a n izira n o g p la n in a rstv a su p la n in a rske udruge. S v a k a ze m lja koja im a
p lan in are , im a i p la n in a rske ud ru g e, a prvo p la n in a rsko d ru tv o na sv ije tu je
b rita n sk i A lp in e C lu b, o sn o v an 1857. N ajvei broj p la n in a rskih udruga n a la zi se u
a lp sk im z e m lja m a , na b rita n sk im o to cim a i u S je ve rn o j A m e rici. V e lik e p la n in a rske
udrug e e sto fin a n c ijsk i podupiru plan in ske e ksp e d icije , a veina klub ova o b ja v lju je
p la n in a rsku lite ra tu ru .
P lan in a rsk a o rg a n iza cija u H rvatskoj
O rg a n izira n o p la n in a re n je u H rva tskoj poinje 1874. kada je u Z a g re b u o sn o van o
H rv a tsk o p la n in (a r)sk o d ru tv o (HPD). H rva ti su d e v e ti narod sv ije ta koji su o sn o v ali
svo ju nacionalnu plan in arsku udrugu.
H rvatski p la n in a rsk i sa v ez (H P S) na n acio nalno j razin i o ku p lja p lan in arske
udruge u H rv a tsk o j, v o d i brigu o p la n in a rskim o b je ktim a i pu to vim a u h rvatskim
p lan in am a, izd aje a so p is H rv a tsk i p la n in a r i stru n u plan in arsku lite ra tu ru ,
o rg a n izira stru n e k o le i te a je v e . H PS o b je d in ju je rad niza d je la tn o sti u svo jo j
dom en i: p la n in a rstv o , a lp in iza m , sp o rtsk o pe n ja n je , sp e le o lo g iju , m a rk a ciste i
v o d ie . U o kviru S a ve za kao lanica d je lu je H rva tska go rska slu b a sp a a v a n ja koja
prua pom o i sp a a v a un esree n e u p lan in am a i na drugim n e p ristu p an im
te re n im a . H rv a tsk i p la n in a rski sa v e z je n a cio n a ln i p o rtsk i sa v e z p lan in arske
d je la tn o sti u R ep ub lici H rva tsko j u koji se u d ru u ju p la n in a rske udruge, radi
o stv a riv a n je i u n ap re iva n ja za je d n ik ih cilje v a , in teresa i d je la tn o sti. Kao n acio nalni
p la n in a rski sa ve z, H PS je ud ruen u m e un aro dn u fed era ciju p la n in a rskih sa ve za
(U IA A ) te H rva tski o lim p ijsk i o d b o r (HO O).
53

Prem a sta tu tu H P S -a , p la n in a rsk a ud ruga u R epublici H rva tskoj je d o b ro v o ljn a,

sa m o sta ln a , in tere sn a i izv a n stra n a k a o rg a n iza cija p la n in a ra , lju b ite lja planina,
p lan in ske prirod e, te priro d n ih i p o v ijesn ih zn a m e n ito sti u p la n in am a. Pla n in arska
udruga sv o jim radom i d je lo va n je m m enu la n o vim a njegu je i razv ija p lan in arske
v je tin e i p la n in a rsku re kre a ciju , po tiui lju b av prem a uva n ju ljepota p lan in ske
priro d e, prem a o vje k u i prem a sv o jo j d o m o v in i R ep ub lici H rv a tsk o j. la n stvo se
u d ru u je u p la n in a rsk im d ru tv im a i klu b o v im a , njih ovim p o d ru n ica m a , se k cija m a ,
o d sje cim a ,
u sta n ica m a ,
u u p a n ijsk im
p la n in a rskim
sa v e zim a ,
g ra d skim
p la n in a rskim sa ve zim a i u H rva tsk o m p lan in arsko m sa ve zu . Pla n in arsk e ud rug e o b lik
su slo b od no g u d ru iv a n ja gra n a n a .
Z n a k H PS-a je s tiliz ira n i o b ris planine K le k sa zn a ko m ru n o listo v o g cv ije ta , u o k vire n
vrp co m v e za n o m ispod c v ije ta . G o rn ji dio v rp ce s n atp iso m H rv a tsk i p la n in a rski
sa ve z je crv e n e boje, a don ji dio vrp ce je plave boje, i u njem u su upisana slo va HPD
i 1874. godina (godina o sn iva n ja prvog h rv a tsk o g p lan in arsko g d ru tv a ).
C ilje ve i d jela tn o sti HPS o stv a ru je ta ko da:
razv ija o rg a n izira n e o b lik e p la n in a rstv a i stva ra uvjete za ra zv ita k ukup ne
p la n in a rske d je la tn o sti u R ep ub lici H rva tsko j,
po kree i o rg a n izira d je la tn o sti na z a titi i un ap ren en ju p lan in ske priro d e i
o v je k o v e o ko lin e , te na o u v a n ju k u ltu rn o -p o v ije sn ih sp o m e n ik a u
p lan in am a,
razvija tje le sn e a k tiv n o sti koje se o rg a n izira n o izvode rad i u n ap ren iva n ja
z d ra v lja i re kre a cije ,
o rg a n izira sa m o sta ln o ili preko p la n in a rskih udruga izle te , pohode, tu re ,
su sre te , sle to v e , e ksp e d icije , p lan in arska n a tje can ja i d ru ge p lan in arske
d ru tv e n e ak cije ,
o rg a n izira izg ra d n ju , o b ilje a v a n je , u v a n je i o d ra v a n je p la n in a rskih
putova i o b ila zn ica,
- ja a m a te rija ln u o sn o vu i im ovinu p la n in a rstv a , vo d i brigu o g ra d n ji,
o d ra va n ju i u v a n ju p la n in a rskih d o m o v a, kua i sk lo n ita , te u n jim a , uz
p o vlastice , o m o g u u je sm je ta j sv o jim la n o vim a i la n o vim a in oze m n ih
p la n in a rskih sa ve za s kojim a im a po tp isa n e u g o vo re o re cip ro cite tu ,
o m o g u u je sv o jim la n o vim a nabavu stru n e i p la n in a rske lite ra tu re ,
p la n in a rskih z e m ljo v id a , priru nika i vod ia,
pro m ie p la n in a rstv o kod m la d e i i g ra n a n a , te o rg a n izira i provodi
o d g o jn o -o b ra zo v n i i k u ltu rn i rad m eu p la n in a rim a ,
n jegu je p lan in arsku etiku , ra zv ija o v je k o lju b lje , ne se b in o st, isp ravan
odn os prem a priro d i i sm isa o za njeno o u v an je ,
stva ra u v je te za ra zv ita k zd ra vo g , sn an o g i plem en itog la n stva ,
o rg a n izira o sp o so b lja v a n je svog la n stva za p o jaane napore pri
u k la n ja n ju p o sljed ica e le m e n ta rn ih nepogoda, nesrea, ratnih o p a sn o sti i
d ru g ih sli n ih sta n ja ,
o rg a n izira stru n o o sp o so b lja v a n je svoga la n stva kroz p la n in a rske ko le,
se m in a re , te a je v e i d ru ge ob like o b ra zo v a n ja ,
su ra n u je sa zn a n s tv e n im in stitu cija m a i d ru g im u d rug am a na razvitku
p la n in a rstv a i nje go vom d ru tv e n o m v re d n o v a n ju ,
u sm je ra va ra zv ita k stru n ih (sp e c ija listik ih ) d je la tn o sti (a lp in iza m ,
sp e le o lo g ija , sp o rtsk o pen janje, v o d ii, p la n in a rsko sk ija n je , za tita
p la n in sk e priro d e, m a rk a cisti),
kao p o rtsk a udruga oba vlja i p o rtsk u d je la tn o st u sm islu o d re d b i Z ako n a
o portu i o sta lim pro ved be n im p ro p isim a do n esen im na te m e lju
54

naveden og Z a k o n a , to se posebno o dn osi na n a tje ca te ljsk e p o rto v e

o rg a n izira n e u H PS,
radi p ro m id b e i o stv a re n ja n a jviih d o stig n u a u n a tje ca te ljsk im
p o rto v im a , H PS u s tro ja va na cio n a ln e p o rtsk e e kip e (re p re zen tacije )
kojim a u p ra v lja ju d ire k to ri re p re ze n ta cija ,
u sm je ra va i u skla n u je rad p la n in a rskih udruga,
do n osi sm je rn ice , p ro g ra m e i planove rada i razv itk a p la n in a rske udruge,
su d je lu je u provedbi nacio nalno g p ro g ram a p o rta,
su d je lu je u plan ira n ju i p ro ved b i g o d in jih pro g ram a ja v n ih potreba u
p ortu,
su d je lu je
u plan ira n ju
i p ro ved b i g o d in je g
pro g ram a
provedbe
nacionalnog program a p o rta,
o b a vlja i d ru g e poslove po trebne za ra zv ita k p lan in arske udruge.
lanico m H PS m o e p o stati o sno vna p la n in a rska ud ruga, u p a n ijsk i i g ra d ski

p la n in a rski sa ve z, H rv a tsk a g o rska slu b a sp a a v a n ja i njene sta n ice , te stan ice
v o d ik e slu b e i u d rug e g o rsk ih vod ia ako su pravn e osobe. O sn o vn a p la n in a rsk a
ud ruga je p la n in a rsko d ru tv o (klu b ), koje stje e sv o js tv o p ravn e oso be u p iso m u
re g ista r kod nadlenog tije la d ra v n e uprave. la n o vi o sn o vn e p la n in a rske udruge
m ogu biti sa m o fizi k e osobe. la n S k u p tin e i o sta lih tije la o sn o vn e p la n in a rske
udruga o sn o v an e radi o b a vlja n ja p o rtsk e d je la tn o sti su d je lo v a n ja u p o rtsk o m
na tje can ju ne m o e biti osoba iz lanka 27. st. 3. Z a k o n a o p o rtu . O sno vn e
p la n in a rske udruge m ogu sv o je la n stvo i rad o rg a n izira ti kroz p o d ru n ice , se k cije ,
o d sje k e i o g ra n k e na pod ruju R ep u b like H rva tske.
T ije la H PS-a su: S k u p tin a , G la vn i odb or, Iz v r n i odbor, N a d zo rn i o d b o r i Sud asti.
Sva ova tije la im aju p re d sje d n ik a , d o p re d sje d n ika i la n o ve . S k u p tin a H PS -a je
n a jvie tije lo . O d rav a se n a jm an je je d n o m u e tiri g o d ine, a sv a k a re g istriran a
lanica H PS u S k u p tin u d e le g ira po je d n o g p re d sta vn ika . G la v n i o d b o r H PS-a je
tije lo S k u p tin e i njoj o d g o v a ra za svoj rad. S a sta je se n a jm an je je d n o m g o d in je .
Izv rn i o d b o r H PS-a je izv rn o -o p e ra tiv n o tije lo , a bira ga ili p o tvr u je S k u p tin a .
R azliite p la n in a rske d je la tn o sti u H PS o b a v lja ju se kroz rad stru n ih i o rg a n iza cijsk ih
k o m isija .
K o m isije H PS-a su u stro jb en e je d in ic e kroz koje se o b a vlja ju ra zliite p lan in arske
d je la tn o sti u H PS-u . S tru n e k o m isije H PS-a su za: k o lo v a n je kad ro va, a lp in iza m ,
p o rtsk o p e n janje, sp e le o lo g iju , p la n in a rske putove, za titu priro d e, vod ie ,
p la n in a rsko sk ija n je .
O rg a n iza c ijsk e k o m isije po stoje za: g o sp o d a rstv o , pro m id bu i izd avaku d je la tn o st,
p rizn a n ja , p o v ije st p la n in a rstv a , sta tu ta rn u , k a d ro v sk u i n o rm a tiv n u d je la tn o st. O sim
naved en ih , G la v n i o d b o r H PS-a po potrebi m o e o sn iv a ti i dru ge ko m isije .
S p e c ija liz ira n e slu b e H PS-a su H rva tska go rska slu ba sp a a v a n ja (H G S S ) i
V o d ika slu ba (V S H PS). la n o v i o sn o vn ih p la n in a rskih ud rug a, o sp o so b lje n i za
sp e c ija lizira n e stru n e slu b e , tu d je la tn o st o stv a ru ju u d ru iv a n je m u S ta n ice
o rg a n izira n e na te rito rija ln o m principu (g ra d o v i ili u p an ije).
Program k o lo v a n ja u H PS-u u k lju u je niz o pih i sp e cija lizira n ih ko la i u s a v ra va n ja
u koje se m ogu u k lju iti la n o vi p la n in a rskih udruga:
1.
O sn o vn o k o lo va n je :
Opa p la n in a rska kola.
ko la za p la n in a rski p o m lad ak
55

2.
3.
4.
S p e c ija lis tik o k o lo v a n je (ko la ili te aj):

A lp in istik a ko la,
S p e le o lo k a kola,
Za vo d ie d ru tv e n ih izleta,
Ljetn i teaj za v o d ie prip rav n ik e ,
Z im s k i te aj za v o d ie p rip ravnike,
V iso k o g o rsk i teaj za p lan in arske vod ie,
Za o rg a n iza to re o rije n ta cije .
S tru n o u s a v ra va n je :
Led e n jaki te aj,
S e m in a r za p o sta v lja e sta za ,
S e m in a r za crta e k arata,
S e m in a r za za titu p la n in sk e prirode,
Z im sk a kola vod ia,
Ljetni teaj H G S S -a ,
Z im s k i teaj H G S S -a ,
Teaj sp e le o -sp a a v a n ja H G S S -a
Teaj za m arka ciste.
k o lo v a n je nastavnog kadra (in stru k to ra H PS):
S e m in a r za in stru k to re H PS-a (K in e zio lo k i
S v e u ilita u Z a g re b u ).
fa ku lte t
la n stvo u o sn o vn o j p lan in a rsko j ud ru zi o stv a ru je se d o b ro v o ljn im p ristu p o m ,

p rih v a a n je m kod eksa p la n in a rske e tik e, pra vila i S ta tu ta ud rug e. la n stv o u
p lan in arsko j u d ru zi d o k a zu je se p la n in a rsko m iska zn ico m i po tvrdo m o plaenoj
la n a rin i za te ku u go d inu . O sn o vn e p la n in a rske udrug e m ogu o sn iv a ti o d sje k e ,
se k c ije i k o m isije u k o jim a d je lu ju la n o vi udruge prem a v la s titim sk lo n o stim a .
Prava lana p la n in a rske udruge su:
a k tiv n o su d je lo v a n je u radu ud rug e
su d je lo v a n je u d o n o en ju o d lu ka , pravo da bira i bude biran u tijela
u d rug e i H PS-a
d o b iv a n je in fo rm acija o radu u d rug e
stje ca n je prizn an ja i nagrada za svoj rad
k o rite n je po vlastica lana p la n in a rske ud rug e, kao to su popusti
na noenja u p la n in a rskim o b je k tim a , popusti na cije ne u odre e n im
trg o v in a m a , itd.
O b ve ze lana p la n in a rske ud rug e su:
b a v lje n je p la n in a rsko m d je la tn o u
p rid ra v a n je p ra vilim a koje p ro p isu je S ta tu t u d rug e i H PS -a te
kod eks p la n in a rske etike
izv ra v a n je o dluka u p rav n ih tije la i p re u ze tih obveza
u v a n je i po d izan je ugleda i in teresa p la n in a rske udruge
u v a n je im o vin e p la n in a rske udrug e
redo vito plaanje la n a rin e
la n stv o u p la n in a rsko j u d ru zi prestaje: d o b ro v o ljn im istu p a n je m
ne p laa n je m la n a rin e , isk lju e n je m iz udruge prem a o d lu ci Su da a sti.
iz
ud ruge,
P rizn anja H PS-a d o d je lu ju se za p o stign ute usp je h e i re zu lta te u radu te za do p rin o s

u razvo ju p la n in a rske u d rug e la n o vim a p la n in a rskih ud rug a, p la n in a rskim ud rugam a
i d ru g im o rg a n iza cija m a i p o je d in cim a . Na prijedlog p la n in a rskih ud ru g a, ko m isija ,
Izvrn o g odbora i pre d sjed n ik a H PS-a d o d je lju je se je d n o od o vih zn a ko v a prizn an ja :
56

B ro nani z n a k H PS, S re b rn i zn a k HPS, Z la tn i zn a k H PS, Plaketa H PS, Povelja

poasnog lana H PS.
P rizn anja se d o d je lju ju po P ra viln iku o d o d je li p rizn an ja koji d o n o si G la vn i o d b o r
H PS-a. Sva p rizn an ja , o sim Povelje poasnog lana H PS, d o d je lju je Izv rn i o d b o r na
prijedlog K o m isije za p rizn an ja . Izu ze tn o , Izv rn i o d b o r m oe d o d ije liti p rizn an je
p o je din cim a i o rg a n iza c ija m a za izv a n re d n e i posebne za slu g e u
razvo ju p lan in arstv a i bez prijedlog a K o m isije . O d o d ije lje n im p rizn a n jim a izd aje se
p ism e n o u v je re n je . H PS v o d i e vid e n ciju o d o d ije lje n im p rizn a n jim a . Z n a k p rizn an ja
H PS je reljefna podloga koja p re d sta vlja k raku stije n u s ug ran en im n atp iso m H PS i
ru n o listo m , te bojam a koje o zn a a v a ju stu p a n j p rizn an ja .
Plaketa H PS-a je u v e a n i zn a k H PS-a p rivre n na o d g o va ra ju o j p od lozi, s
n atp iso m i im enom prim ate lja. O d luku o do d je li Povelje poasnog lana H PS do n osi
S k u p tin a .
K o d e ks p la n in a rsk e etike
P la n in arska etika je sk u p v e u sta lje n ih o dn osa, o biaja i p o n aa nja m eu
plan n arim a koji izraa va tra jn e e tik e v rije d n o sti. S v a k i p la n in a r koji je lan
p la n in a rske o rg a n iza c ije ima obvezu po ovo m kod eksu se ra v n a ti i po n aati. P la n in ar
im a obvezu u v ije k biti p rim je r dru g im a u d je lo va n ju i p o n aa nju, im e se o b lik u je i
o p le m e n ju je ugled i lik planinara.
Z a tita priro d e : u v a n je p lan in ske priro d e d ru tv e n i je in teres i obveza svako g
p lan in ara . S v a k i se p la n in a r treba brin u ti za o u v a n je p riro d nih v rije d n o sti i ljepota,
flo re i faune, a naroito za tie n ih v rsta , p la n in sk ih izvora i vo d a, i istog zra k a . Nije
d o zv o lje n o o te iv a ti g rm lje i drvee, lo m iti g ra n je i stab la, brati cv ije e , o te iv a ti
k o rije n je b ilja ka, u zn e m ira v a t iv o tin je i n jih ova sta n ita . V a tra se sm ije lo iti sam o
na odre e n im m je stim a u cilju sp re a v a n ja poara. O tpatci se tre b a ju o d n ije ti iz
planine. Ne sm iju se n a m jern o o d ra n ja ti kam e n ja i stije n e.
H um anizam : T re b a ju se n je g o v ati dobri lju d sk i odnosi, p rija te ljstv o i p la n in a rski
e n tu zija za m . T akva atm o sfe ra treba se tra jn o o d ra va ti, o so b ito u na jte im u vjetim a
kad je po trebna pom o dru go m p lan in aru , d iscip lin a , h ra b ro st i po rtv o vn o st.
P o m o d ru g o m e u p lan in i: N e isku sn im p lan in arim a treba p ru iti sa v je t i u k a za ti
im na uoene gre k e i pro p uste u pogledu kreta n ja u planini, o d m a ra n ja , o b la e n ja,
o rije n ta cije , o p a sn o sti i p o n aa nja u slu aju nesree. Potrebn o je pru iti pom o
u m o rn im , u g ro e n im i p o v rije e n im p la n in a rim a . Pom o u n e sre e n im a treba biti brza
i e fik a sn a - to nije briga sa m o g o rsk e slu b e sp a a v a n ja , kojoj ip ak tre ba neko
v rije m e da doe do un esree n og . Pom o o vje ku u n evo lji treba biti nesebina i
srd an a.
P rim anje pom oi u planini: P la n in ar bi se tre b a o dobro p rip re m iti za o d la za k u
planinu i izb je g a v a ti su b je k tiv n e o p a sn o sti. T ije ko m nesree p la n in a r treba pom oi
sam sebi u ko liko je u m o g u n o sti i po m o i dru g im a da mu pom ognu. Pla n in ar
kojem u je pruena pom o du an je za h v a liti se sp a a v a te lju .
P o zd ra vlja n je u plan ini: M lai p o zd ra v lja ju sta rije , m u k a rci ene. O ni koji se
penju p o zd ra v lja ju p la n in a re koji sila ze i na taj nain im odaju poast. Nije pristo jn o
ne u z v ra titi pozd rav.
P o m o sla b ijim a : U planini grupa treba o sta ti hom ogena i im ati o b zira prem a
sv o jim n a jsla b ijim la n o vim a . Priliko m prelaza preko opa sn ih m je sta sp re tn iji i ja i
tre b a ju u stu p iti bolje m je sto sla b ijim a . T ije ko m za je d n ik ih akcija i sp a a v a n ja ja i i
m lai se tre b a ju v ie tru d iti. T ije ko m o d m o ra i noenja sla b ijim a i s ta rijim a se ustupa
bolje m je sto i sm je ta j, p rim je rice na d o n jem krevetu ako se u sp a v a o n ici n alaze
k reve ti na kat. Pri kreta n ju u kolon i n a jsla b iji p la n in a r tre ba hod ati iza vod ia i
o d re d iti te m p o sku p in e . lan sk u p in e nikada se ne o sta vlja sam u planini.
57

P la n in a rsk i putovi i sta ze: O b ilje e n i (m a rk ira n i) p la n in a rski putovi o m o g u u ju

sig u rn o kreta n je po planini. Stoga ih p lan in ari tre b a ju u v a ti i su d je lo v a ti u n jih ovo m
o d ra va n ju .
P o tiva n je p la n in a rsk e o rg a n iza cije: P la n in a r treba p o zn avati prava i o b ve ze
koje sa sob om nosi la n stvo u p lan in arsko j ud ru zi. O b ve ze se tre b a ju blag ovre m e n o
izv ra v a ti, a prava i po g od no sti k o ris titi u sk la d u s o vim ko d e kso m . P la n in ari trebaju
p ro m ica ti i tititi ugled p la n in a rske o rg a n iza cije te p ro m ica ti ko d e ks po n aanja u
planini.
D iscip lin sk e m jere: Za uin jen e p re k ra je planinari tre b a ju o d g o v a ra ti pred
d isc ip lin s k im tije lim a u p la n in a rskim u d ru g am a , kao to su p rim je rice S u d o v i asti.
Ova tije la utvru ju e ve n tu a ln u o d g o v o rn o st planinara u m o gu im p re k ra jim a .
P lan in a rski objekti: P la n in a rsk e kue, d o m o vi i sk lo n ita slu e za predah, o d m o r i
p re n o ite p la n in a rim a . R a zlik u ju se po stu p n ju ud o bn o sti pa p la n in a r treba
u n ap rijed im ati in fo rm a cije o p la n in a rsko m o bje ktu u kojem n a m je ra va pro vesti
v rije m e i n o iti, da bi se p rikla d n o prip re m io . S v o je za h tje v e p la n in a ri tre b a ju
p rilag o d iti u v je tim a u p la n in a rsko m o b je ktu i biti u lju d n i prem a dru gim g o stim a i
o soblju koje radi ili d e u ra u p la n in a rsko m o b je ktu . u v a n je in ve n ta ra i p laninarsko g
o bjekta od o te e n ja te o d ra v a n je istoe u p lan in arsko m o b jektu obveza je svakog
p lan in ara . P la n in ari za v rije m e boravka u p la n in a rsko m o b jektu tre b a ju p o tiv a ti
kuni red i pravila po n aanja.
Priredila: Dr. Livia Pulja
58

Opca Planinarska Skola 2015 - Prirucnik

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Opca Planinarska Skola 2015 - Prirucnik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PLANINARSKI KLUB SPLIT

Opa planinarska kola

P o v ijest m e u n a ro d n o g plan in a rstva

Opa planinarska kola

v rh na sv ije tu K2 (861 1 m ) popela su dva lana ta lija n sk e e k sp e d icije 1954.; iste

Opa planinarska kola

Opa planinarska kola

Opa planinarska kola

tre b a o p o stup no p o v e a v a ti broj dana koji m o e ugodno pro vesti u planini. O v a k a v

Opa planinarska kola

K o n tro lira n je m ase ru k sak a

Opa planinarska kola

je zn a ti v re m e n sk u prognozu. U plan in am a je k a ra k te ristin o p ro m je n jiv o v rije m e i

Opa planinarska kola

Opa planinarska kola

b ijeli to a le tn i p a p ir bez m irisa

3. Osnovna planinarska oprem a

Opa planinarska kola

Opa planinarska kola

ku p n ja sv ih slo je va o d je e od laganih s p e c ija lizira n ih m a te rija la , od donjeg rublja do

Opa planinarska kola

stra n e ispegla na te m p e ra tu ri prem a u p u ta m a da se pojaa im p re g n a cija . U prodaji,

Opa planinarska kola

B a lzam za usne titi usne od isu iv a n ja i o te e n ja u zro k o v a n ih su n ce m . Za u sn e se

Opa planinarska kola

vo ro vi: U p la n in a rstv u o vo ro vi slu e za n a v e ziv a n je na ue i razn e dru ge svrh e .

O sm ica , v o d i k i, krin i vor: izra u je se na kraju ueta ili na sre d in i; m oe se

S lika . O sm ica (vod iki) v o r

Opa planinarska kola

K rin i vo r, a m b u la n tn i: M oe p o slu iti za p ro d u e n je u e ta , pri tom m ora biti

La a rski, m o rn a rsk i, v rzin , b iev v o r (engl. clo ve hitch): za o sig u ra v a n je ,

Opa planinarska kola

P o lu la a rsk i v o r (e n g l. M unter hitch, h a lf clo ve h itch ) je je d n o sta v a n v o r koji

P ru sik o v vo r: O vaj je v o r dobio im e po sv o m n avod no m izu m ite lju , a u strijsk o m

M odificirani p ru sik o v vo r radi se ta ko da se izvue je d n a nit u sm je ru

Opa planinarska kola

B a h m a n o v v o r (engl. Bachm an kn ot): K o risti se za istu sv rh u kao i Pru sik o v

P la n in a re n je je fiziki izn im n o za h tje v n a a k tiv n o s t i stoga se v a n o s t pra viln e

Opa planinarska kola

to p ljiv e ta b le te v ita m in a C ili nekog dru go prip rav k a s o ku so m . Na le d e n ja cim a se

Opa planinarska kola

6. Kretanje i boravak u planini

Opa planinarska kola

Opa planinarska kola

Opa planinarska kola

o b je k tiv n e o p a sn o sti. U k o lik o se p ro la zi kroz opasnu zo n u , kao to je pod ruje gdje

Opa planinarska kola

K retanje u stije n i, sn ijeg u i ledu

Opa planinarska kola

p la n in a rske cip ele ne bi m o g le o m o g u iti. I\la e kstre m n o za h tje v n im ledenim

Opa planinarska kola

U pisna knjiga: G la vn a jo j je sv rh a osobna sig u rn o st p lan in ara , kako bi se u slu aju

Opa planinarska kola

potreb no je iz ra d iti sk lo n i te (b iva k) u priro d i k o riste i prirod ne re su rse - sn ije g , led,

Opa planinarska kola

Opa planinarska koia

Opa planinarska kola

Opa planinarska kola

P re tva ra n je stu p n je v a u tisu ite i ob rnuto

Opa planinarska kola

Pra va c ju g a se m o e o d re d iti pom ou Su n ca i an alog nog sata s k a za ljk a m a , je r

Opa planinarska kola

Izg u b ljen u planini

Opa planinarska kola