Professional Documents
Culture Documents
Mozart - Renata Dozic
Mozart - Renata Dozic
Mozart - Renata Dozic
Renata Doi
Previe strpljiv i nemaran, ravnoduan i preponosan, a s druge strane, suvie nestrpljiv i nagao, ovek koji se nije povinuo svom vremenu
Leopold Mozart
V kui). Tokom svog razvoja mali Mozart nikada nije iao u kolu, niti je imao drugog uitelja,
sem svog oca. Takoe, kao genije nije bio za ovozemaljski ivot, dugo je u svojoj muzikoj imaginaciji iveo pod ogromnim okriljem svoga oca,
bez vlastite inicijative i akcije, potpuno nesamostalno, to ga je inilo jo nesposobnijim (vladar
Asc Merkur u Vodoliji konjunkcija Sunce (otac)
konjunkcija Saturn, u aplikacionoj opoziciji sa
Neptunom u Lavu).
mljenog srca jer je prevarena), a Mars koji opisuje Bastijena je retrogradan (nosi simboliku XII
kue, on nije iskren, vara je). Kolasa takoe moe
opisati retrogradni Mars (nosi analogiju Neptuna
- maioniar) koji daje savet Bastijeni (retrogradni Mars trigon Venera). Dispozitor retrogradnog
Marsa (Bastijen) koji se nalazi u znaku Raka
- Mesec je u konjunkciji sa Plutonom u Strelcu
(bogata i mona dama koja ivi u dvorcu) kod
koje Bastijen odlazi (retrogradni Mars dispozicijom odlazi u konjunkciju sa Plutonom u Strelcu)
i biva zaveden (trigon Neptun) laskanjem (Neptun) i poklonima (Neptun u Lavu). Kako se Venera (Bastijena) nalazi na 29 (flert) i u trigonu
sa retrogradnim Marsom (ponavljanje), ona mu
vraa, ponaa se isto kao i on. I posle svih ljubavnih problema (Venera na 29) retrogradni Mars
je mukarac koji se vraa, (retrogradna planeta
ukazuje i na vraanje), pa se Bastijen vraa Bastijeni (retrogradni Mars na 00Raka u aplikacionom trigonu sa Venerom na 29Vodolije).
Venera na 29Vodolije... ta rei za Veneru
koja nosi Uran i Neptun? Vodolija pa jo i taj
neptunovski 29... To vas sve obuzme dok sluate
ono to je stvorio Mozart. Muzika koja je toliko
drugaija (Uran) da vas zavodi (Neptun), toliko
posebna (Uran) da opija (Neptun) i tako obuzeti
okeanom emocija oseate sve to nikada pre niste,
Markiza Violanta je preruena Sandrina, batovanka koja radi kod gradonaelnika. Nada se
da e tako preruena pronai svog dragog grofa
Belfiore koji ju je davno, u napadu ljubomore izbo
noem. Grof Belfiore je zaruen sa gradonaelnikovom sestriinom, i ne sumnja da je markiza
iva. Kada se otkrije da je Sandrina ustvari markiza Violanta, to ona u tom trenutku negira i ne
priznaje, nastaje problem, grofa dolaze da hapse
zbog navodnog ubistva. Gradonaelnik saznavi za sve to raskida zaruke izmeu grofa i svoje
sestriine. Sandrina, uplaena za svog dragog,
priznaje da je ona markiza Violanta, kao i da se
navodni zloin nije ni desio. Grof Belfiore je moli
da mu oprosti, zajedno se mire sa prolou i odluuju da se venaju.
Sam naziv ove opere Lana batovanka i inspiraciju za ovo delo mladi Mozart pronalazi u
svojoj Veneri na 29. Markizu Violantu prikazuje Venera, u Veneri ivi Jupiter (ona je markiza)
preruena u lanu bastovanku (Venera na 29 u
VI kui). U svojoj potrebi da bude drugaija, neo-
Literatura:
1. Joef ulhof - Knjiga o operama, Novi Sad: Izdavako preduzee Bratstvo jedinstvo , 1954
2. Alfred Antajn - Mozart: Linosti delo, Beograd - Nolit 1991 (Beograd: Vojna tamparija)
3. Kasper Heveler - Muziki Leksikon: prirunik za ljubitelje muzike Novi Sad: Matica Srpska 1990
4. Roksanda Pejovi - Istorija muzike, Zavod za
udbenikei nastavna sredstva, Beograd 1987
5. Aleksandar Imiragi - Stubovi sudbine:
Udbenik astrologije fiksnih zvezda, Zemun:
Astro.Lab, 2006