Professional Documents
Culture Documents
Kazna I Zločin
Kazna I Zločin
KAZNA i
ZLOIN
Snage kolaboracije
u Srbiji
Milan Radanovi:
KAZNA I ZLOIN:
Snage kolaboracije u Srbiji:
odgovornost za ratne zloine (1941-1944)
i vojni gubici (1944-1945)
IMPRESUM
PUBLIKACIJA
Sadraj
SKRAENICE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Krunoslav Stojakovi:
REVOLUCIONARNO NASILJE
U NARODNOOSLOBODILAKOM RATU
11
Uvod 28
I deo:
Odgovornost JVuO za zloine u Srbiji 1941-1944.
44
184
192
193
200
205
208
208
209
214
218
219
224
230
233
237
249
259
265
273
276
283
286
287
293
313
317
329
370
371
377
390
394
407
420
433
441
472
504
VIII deo:
Aktivnosti i gubici etnikih odmetnika u Srbiji 1945-46.
514
546
Problemi kvantifikacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Licitiranja brojem stradalih stanovnika Srbije
nakon osloboenja 1944-1945. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Komparacija broja stradalih stanovnika Srbije
pre i nakon osloboenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Struktura stradalih u Srbiji nakon osloboenja . . . . . . . . . . . .
IZVORI I LITERATURA
I. ARHIVSKA GRAA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
II. INTERNET IZVORI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
III. OBJAVLJENI ARHIVSKI IZVORI I DNEVNICI . . . . . . . . . . . .
IV. RASPRAVE I LANCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
V. STUDIJE, MONOGRAFIJE,
ZBORNICI RADOVA I MEMOARI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
geografski registar
547
556
580
584
598
599
599
600
604
613
627
SKRAENICE
AJ
Arhiv Jugoslavije
AS
Arhiv Srbije
BIA
Bezbednosno-informativna agencija
etnika arhiva
DK
DKTG
JA
Jugoslovenska armija
JNA
KNOJ
KPJ
MNO
NAW
NDH
NOB
Narodnooslobodilaka borba
NOO
Narodnooslobodilaki odbor
NOP
Narodnooslobodilaki pokret
NOPOJ
Narodnooslobodilaki pokret
osloboenja Jugoslavije
NOR
Narodnooslobodilaki rat
NOVJ
SDK
SDO
SDS
SGS
SKOJ
SSNO
ZK
VA
Vojni arhiv
VBA
Vojnobezbednosna agencija
VKJ
PREDGOVOR
10
REVOLUCIONARNO NASILJE
U NARODNOOSLOBODILAKOM RATU
Uvod
Pozivom na ustanak jugoslavenskih naroda protiv faistike okupaci
je, Komunistika partija Jugoslavije 4. jula 1941. godine nedvosmisleno
prelazi u fazu oruanog sukoba kako s okupatorima, tako i s domaim
kolaboracionistikim reimima. U pozivu se eksplicitno navodi:
RADNICI, SELJACI, GRAANI, OMLADINO JUGOSLAVIJE!
U boj! U boj protiv faistike okupatorske bande koja tei da istrebi ne
samo najvee borce naroda, ve i Slovene na Balkanu, koja tei da podjar
mi itav svet, koja tei da zavede najstraniju vladavinu nad narodima koju
pamti istorija. U boj, jer je sad kucnuo as da zbacimo okupatorski fai
stiki jaram. U boj, jer to je na dug pred sovjetskim narodom koji se bori
i za nau slobodu. U boj, u poslednji boj za unitenje faistike zaraze!1
Ne postoji dvojba o sutinski nasilnom karakteru Narodnooslobodi
lakog rata (u daljnjem NOR), jer je NOR svakako integralni dio sveobu
hvatnog vojnog pohoda izmeu 1941. i 1945. godine. Nakon okupacije
Kraljevine Jugoslavije, snage Osovine su pomou domaih kolaboracioni
stikih aktera uspostavile represivne aparate iji su glavni ciljevi bili suzbi
janje otpora novim vlastima i opskrbljivanje vojnog sistema okupatora
najoiglednije u tzv. Nezavisnoj dravi Hrvatskoj, a potom i na podruju
ue Srbije pod vladavinom Milana Nedia i njegovog represivnog poli
cijskog sistema. Politiki je kontekst Komunistiku partiju svakako prisi
lio na pokretanje oruanog otpora, kako zbog faistike agresije, usposta
vljanja represivnih struktura i pojaano eksploatorskih socioekonomskih
odnosa, tako i iz oportuniteta vlastitog preivljavanja u okolnostima opeg
progona komunistikih aktivista i aktivistkinja. No, nakon trajnih progo
na i faktike zabrane djelovanja Komunistike partije unutar Kraljevine
Jugoslavije, Narodnooslobodilaki pokret (u daljnjem NOP) je najkasnije
sa prvim zasjedanjem Antifaistikog vijea u Bihau krajem 1942. godine
1
Citat iz: Proglas CK KP narodima Jugoslavije od 12. jula 1941. god., u: Vojno-istorijski institut
Jugoslovenske armije (ur.), Zbornik dokumenata i podataka o Narodno-oslobodilakom ratu
jugoslovenskih naroda, Beograd 1947, str. 21. Naglaavanja preuzeta iz originala.
11
12
Analizu izlobe nudi Milan Radanovi, Kua terora u Muzeju revolucije, tekst je dostupan na
web-stranici Peanika http://pescanik.net/kuca-terora-u-muzeju-revolucije/; O sudskoj
odluci u predmetu Dragoljuba Mihailovia vidi npr. Sran Miloevi, Draa Kamuflaa anti
komunistiki totem, tekst je dostupan na web-stranici Peanika http://pescanik.net/drazakamuflaza-antikomunisticki-totem/.
Za detaljnu kritiku metodologije popisa vidi Milan Radanovi, Kako su delati postali rtve
Analiza registra rtava Dravne komisije za tajne grobnice, objavljeno na web-stranici http://
www.fpi.rs/blog/kako-su-dzelati-postali-zrtve-1/.
13
14
O naunoj opravdanosti koritenja naziva srpskohrvatski jezik vidi Snjeana Kordi, Jezik i
nacionalizam, Zagreb 2010.
Citirano po navodima u Claudio Pavone, A Civil War. A History of the Italian Resistance, London/
NewYork 2014, str. 497. S engleskog preveo Krunoslav Stojakovi.
O burnoj raspravi unutar dviju kola na primjeru njemake socioloke scene vidi kao uvod Jrg
Httermann, Dichte Beschreibung oder Ursachenforschung der Gewalt? Anmerkungen zu einer falschen Alternative im Lichte der Problematik funktionaler Erklrungen (Gusto opisivanje
ili istraivanje uzroka nasilja? Napomene o pogrenoj alternativi u svjetlu problematike funk
cionalnih objanjenja), u: Journal fr Konflikt- und Gewaltforschung 2, 2000, sv. 1, str. 54-69. S
njemakog preveo K.S. Jedan od najmarkantnijih predstavnika funkcionalne kole je svakako
Wolfgang Sofsky, Traktat ber die Gewalt (Traktat o nasilju), Frankfurt/Main 1996.
Kao uvod Raphael van Riel, Gedanken zum Gewaltbegriff (Razmiljanja o pojmu nasilja), u:
Universitt Hamburg Research Unit of Wars, Armament and Development. Arbeitspapier Nr.
5 (Univerzitet u Hamburgu Istraivaka jedinica Ratovi, naoruanje i razvoj. Radni papir br.
5), 2005, str. 53-54. S njemakog preveo K.S. Tekst je objavljen na web stranici: https://www.
wiso.uni-hamburg.de/fileadmin/sowi/akuf/Text_2010/Gewalt-Riel-2005.pdf. Zadnji pristup
20.10.2015.
Citat po Darko Suvin, Termini moi danas: politiko-epistemoloki esej, u: Knjievna republika,
god.5, 2007, br.5-6, str. 8.
10
Citat po Pavone, A Civil War, str. xvii. O rtvama Nedievog represivnog aparata vidi etvrto
poglavlje Odgovornost za zloine formacija pod kontrolom kvislinke vlade u Srbiji 1941-1944.
u ovoj knjizi. Pored toga vidi Milovan Pisari, Stradanje Roma u Srbiji za vreme Holokaus ta, Beo
grad 2014; Rena Rdle/Milovan Pisari (ur.), Mesta stradanja i antifaistike borbe u Beogradu
1941-44. Prirunik za itanje grada, Beograd 2013.
15
16
11
Citirano iz Isaac Deutscher, Marxism, Wars and Revolution. Essays from Four Decades, London/
NewYork 1984, str. 256.
12
V.I. Lenjin, Drava i revolucija. Uenje marksizma o dravi i zadaci proletarijata u revoluciji, u:
Lenjin, Izabrana dela u 16 tomova, tom 11, Beograd 1960, str. 195.
13
15
16
Bertolt Brecht, Heilige Johanna der Schlachthfe [Sveta Ivana od klaonica], u: Smtliche Stcke
in einem Band [Svi komadi u jednom tomu], Frankfurt/Main 1989-1997, str. 315. Prijevod preu
zet iz Suvin, Termini moi danas, str. 20.
17
18
17
Pavone, Civil War, str. 514-515. S engleskog preveo K.S. Do slinog zakljuka dolazi i njema
ki historiar Sven Reichardt, Faschistische Kampfbnde. Gewalt und Gemeinschaft im italie
nischen Squdrismus und in der deutschen SA [Faistiki borbeni savezi. Nasilje i zajednica u
italijanskom skvadrizmu i njemakom SA], Kln/Weimar/Wien 2002.
18
Opirnije o sloenosti faistike ideologije Robert O. Paxton, The Anatomy of Fascism, New York
2004; Stanley G. Payne, A History of Fascism, 1914-1945, Wisconsin 1995; Alfred Sohn-Rethel,
Economy and Class Structure of German Fascism, London 1978.
19
20
21
22
23
19
20
24
25
26
28
Narativ o tri rata uveo je ve nekoliko puta citirani italijanski historiar Claudio Pavone. Na pri
mjeru italijanskog pokreta otpora iscrpno i ubjedljivo argumentira u korist takvog narativa, a za
Jugoslaviju je tvrdim poeljan slian pristup. Vidi za detaljnu argumentaciju Pavone, Civil War,
str. 205-493.
29
Vidi Gordana Vlaji, Revolucija i nacije. Evolucija stavova vodstva KPJ i Kominterne 1919-1929.
godine, Zagreb 1978.
21
22
30
Detaljnije Jelena Batini, Women and Yugoslav Partisans. A History of World War II Resistan
ce, New York/Cambridge 2015; Barbara Jancar-Webster, Women and Revolution in Yugoslavia
1941-1945, Denver 1990;
31
Zvanini datumi ustanka naroda Jugoslavije su bili: 4. jul 1941. u Srbiji; 13. jul u Crnoj Gori; 22. jul
1941. u Sloveniji; 27. jul 1941. u Hrvatskoj; 27. jul 1941. u Bosni i Hercegovini; 11. oktobar 1941.
u Makedoniji. O kontroverzi oko ustanka u Hrvatskoj vidi lanak Josipa Jagia, Tko je ustao 27.
jula 1941. i protiv koga?, objavljenom na portalu Bilten. Regionalni portal http://www.bilten.
org/?p=1863. Zadnji pristup 27.10.2015.
Citirano po navodima u dokumentu br. 112 pod nazivom Naredba Vrhovnog komandanta NOP
i DV Jugoslavije druga Tita od 2. septembra 1942. god. o izboru, strukturi i zadacima Narodnoo
slobodilakih odbora, u: Bihaka republika. Druga knjiga: Zbornik dokumenata, Beograd 1965,
str. 197.
23
33
24
Isto, dokument br. 122 pod nazivom Rezolucij[a] o osnivanju Antifaistikog vijea Narodnog
osloboenja Jugoslavije, str. 243.
Citat po navodima kod Latinke Perovi, Dominantna i neeljena elita. Beleke o intelektualnoj i
politikoj eliti u Srbiji, XX i XXI vek, Beograd 2015, str. 244.
35
Arno J. Mayer, The Furies. Violence and Terror in the French and Russian Revolutions,
Princeton/New Jersey 2000, str. 71.
36
25
26
37
Preuzeto iz Enzo Traverso, Im Bann der Gewalt. Der europische Brgerkrieg 1914-1945 [U
prokletstvu nasilja. Evropski graanski rat 1914-1945], Mnchen 2008, str. 160-163.
38
27
Uvod
28
Uvod
Iako je od zavretka Drugog svetskog rata prolo 70 godina, dogaa
ji koji su se odigrali na prostoru Srbije i Jugoslavije 1941-1945, i danas,
jednako kao i pre dve ili tri decenije kada je zapoela revizija istorije Jugo
slavije, izazivaju panju javnosti. To se naroito odnosi na tragine i nedo
voljno rasvetljene epizode rata koje su vezane za ljudske gubitke, ubistva
civila i streljanja zarobljenika. Takvu panju ne izazivaju dogaaji iz Prvog
svetskog rata iako je Srbija 1914-1918. imala nekoliko puta vie vojnih i
civilnih rtava nego tokom Drugog svetskog rata.
Razloge za nejednaku zainteresovanost treba traiti u injenici da
tokom Prvog svetskog rata mnogi delovi Srbije nisu bili poprite ratnog
sukoba (u drugoj etapi rata glavno ratite nalazilo se daleko na jugu) za raz
liku od narednog rata gde su svaki srez i svako naselje bili mesta oruanih
borbi i ideolokog sukoba. Seanje na Drugi svetski rat antagonizovano je
na mikronivou, meu stanovnicima istog sela, ponekad i meu lanovima
iste porodice, u zavisnosti od usmene predaje u porodici i uticaja vladaju
e ideoloke paradigme koju plasiraju mediji i obrazovni sistem, a u ijem
kreiranju vanu ulogu igra akademska istoriografija. Antagonizam seanja
ne jenjava ni danas, naroito kada ga podgreva zvanina politika seanja.
Osim toga, u Prvom svetskom ratu nije zabeleen fenomen vojne i poli
tike kolaboracije i postojanja kolaboracionistikih oruanih snaga i vlasti
kolaboracionista, niti je zabeleen teror domaih formacija nad domaim
stanovnitvom i sunarodnicima. Vano obeleje Drugog svetskog rata na
tlu Srbije i Jugoslavije predstavlja upravo teror nad civilima i zarobljenim
pripadnicima suparnikih pokreta koji su sprovodile oruane snage sasta
vljene od domaeg stanovnitva. Retka su naselja u kojima nisu zabeleeni
primeri terora domaih formacija.
Nakon pobede Vojske Kraljevine Srbije 1918. na tlu Srbije nije bilo
poraene strane. Nakon pobede Jugoslovenske armije 1945. na tlu Srbije i
Jugoslavije mnogi su se identifikovali ili im je pripisivana identifikacija sa
poraenom stranom. Ni u jednoj evropskoj zemlji koju su okupirale sna
ge Osovine nije bilo toliko kolaboracionistikih formacija i milicija kao
u Jugoslaviji. Ni u jednoj zemlji okupirane Evrope kolaboracionisti nisu
ostavili tako krvav trag. Srbija se nije izdvajala iz optejugoslovenskog isku
29
30
Momilo Pavlovi, Zloini oslobodilaca zadatak srpske istoriografije visokog prioriteta, Isto
rija 20. veka, XXVIII, 3/2010, Beograd, 2010, str. 9-23.
31
32
gue zabeleiti sve zloine jer u uslovima koje su diktirali ratno stanje i
nesigurnost pojedinih sela usled aktivnosti odmetnika nakon osloboenja,
oteana mogunost putovanja zbog nepostojanja putne mree, itd., nije
bilo lako doi do svih koji su mogli i eleli da svedoe niti su svi koji su
eleli da svedoe uspevali da dou u priliku da svedoe. Deo grae koji je
nastao aktivnou tih komisija je rasparan u lokalnim arhivima, ustupljen
tuilatvu i drugim organima vlasti, zbog ega u fondovima DK i ZK nisu
sauvani dokumenti o nekim najmasovnijim zloinima snaga kolaboracije
(primera radi, zloini u Vraniu i Drugovcu). Saradnici lokalnih komisija
najee su nastojali da prikupe svedoenja osoba koje su bile neposredni
svedoci zloina, a ponekad je re o osobama koje su igrom sluaja preivele
zloin. Ponekad se suoavamo sa izjavama pripadnika formacija koje su
poinile zloin, a ree i sa izjavama izvrilaca. U velikom broju sluajeva
suoavamo se sa izjavama roaka ili komija rtava. U odabiru svedoan
stava prvenstveno sam koristio svedoenja oevidaca zloina i roaka rta
va koji su imali priliku da se uvere u posledice zloina. Odabrati njihova
svedoenja znai pruiti mogunost svedocima zloina da nakon sedam
decenija ponovo progovore o vlastitom traumatinom iskustvu i stradanju
njima bliskih osoba, ponekad i o vlastitom stradanju. Ponekad su saradnici
ZK i DK uspevali da prikupe originalna dokumenta, a neretko i prepise
dokumenata (iz drugih arhiva) formacija koje su poinile zloin.
Svaka knjiga na temu Drugog svetskog rata u Srbiji koja za glavnu
temu ima istorijat odreenog regiona ili itave teritorije Srbije tokom oku
pacije ili istorijat odreenog pokreta ostaje nedovrena ukoliko autor nije
izvrio istraivanja u fondovima DK i ZK.
Najznaajniji doprinos ove publikacije, kada je re o zloinima JVuO u
Srbiji predstavljaju podaci o zloinima Korpusa gorske garde pod koman
dom Nikole Kalabia. Sticajem okolnosti, u posleratnom razdoblju nisu
publikovane ratne hronike Oplenakog (Topola), Oraakog (Aranelo
vac) i Mladenovakog sreza iako su stanovnici ta tri sreza aktivno uestvo
vali u partizanskom ustanku, a stanovnici pojedinih sela na tom podruju
pomagali partizanske grupe i obnovljene odrede i nakon sloma ustanka,
pa sve do septembra 1944. kada su partizani naneli poraz etnicima u
umadiji. Zbog svega toga pojedina sela su bila izloena teroru Korpusa
gorske garde budui da su tri navedena sreza, uz Kosmajski srez (Sopot),
33
34
iroj, ali i strunoj javnosti, o publikovanju dva spiska rtava zloina JVuO
u Pribojskom srezu, pri emu spisak objavljen 2005. sadri 2.379 imena
ubijenih, meu kojima je 1.058 dece. Konkretnije istraivake rezultate
priloio sam u mikro sluaju posveenom masovnom zloinu koji se dogo
dio u okviru jedne od vojnih operacija JVuO koja se takoe odigrala 1943.
Re je o zloinima u Viegradu, 5-7. oktobra 1943. Priloeno je nekoliko
do sad nepoznatih svedoanstava oevidaca i savremenika zloina i proble
matizovan je pristup savremene revizionistike istoriografije ovom istorij
skom dogaaju.
U pisanju dela knjige koji se odnosi na zloine JVuO korieni su
rezultati itavog niza prethodnih istraivaa. Kada je re o autorima pro
partizanske orijentacije, koji navode nove, nepoznate ili slabije poznate
podatke, treba izdvojiti knjige istoriara Jovana Zlatia i istorijskog publi
ciste Dragoslava Belog Dimitrijevia, a kada je re o autorima proetnike
orijentacije treba izdvojiti drugi tom Istorije ravnogorskog pokreta, istoriara
Koste Nikolia.2
etvrti deo knjige (Odgovornost za zloine formacija pod kontro
lom kvislinke vlade 1941-1944.) najveim delom takoe je nastao na
osnovu do sad nekoriene grae DK i ZK. Budui da ta tema zavreu
je sveobuhvatnu naunu sintezu odnosno zasebnu knjigu, odabrao sam
najkarakteristinije primere zloina ili participacije u zloinima okupatora
snaga pod kontrolom vlad Milana Aimovia i Milana Nedia o kojima
sam pronaao dokumentaciju u grai DK i ZK. Najznaajnija dela doma
e istoriografije na temu zloina formacija pod kontrolom kvislinke vlade
objavljena su u deceniji nakon ruenja socijalizma i fokusirana su na aktiv
nosti kvislinkih snaga u pojedinim regionima. Pre svega treba izdvojiti
monografije istoriara Jovana Zlatia koje su nezaslueno slabo poznate i
vrlo retko citirane od strane savremenih istoriara.3 Pre nekoliko godina
2
, 1941-1944, IV,
J , , 1998; ,
, II, , 1999; . ,
? , ,
2009.
, (1941-1944), II,
, , 1995; ,
(1941-1944), III,
, , 1995. Vredi izdvojiti i knjige istorijskog publiciste Gojka ko
35
36
. , . 1941-1945,
, 2014.
37
38
, 1941-1945, :
, , 2014, . 488.
39
40
. , .
, , 31, , 1997;
, , .
. III, . 1944. 1945. , -, 2004.
41
ne] komisije za tajne grobnice ubijenih posle 12. septembra 1944. dostu
pan na internet stranici komisije.10 U tom delu knjige problematizova
ni su pojedini aspekti metodologije Dravne komisije za tajne grobnice
(DKTG) u formiranju registra, prvenstveno kada je re o uvrtavanju u
registar stranih dravljana i osoba koje su poginule u borbi, kao i proiz
voljnom tumaenju izvora. Poginuli u oruanim sukobima ne mogu biti
proglaeni za rtve politiki ili ideoloki motivisanog terora. Napominjem
da nisam dobio odobrenje za korienje fonda Bezbednosno-informativ
na agencija (BIA) u Arhivu Srbije ime mi je uskraen uvid u dokumenta
Odeljenja za zatitu naroda (OZN-a). U grai BIA pohranjenoj u Arhivu
Srbije znatan deo dokumenata posveen je zloinima JVuO i aktivnosti
ma odmetnika. Svakako da bi delovi knjige posveeni tim temama bili
jo potpuniji da sam dobio na uvid grau BIA. Sreom, vaan deo gra
e BIA (Knjige streljanih i drugi izvori o stradalim protivnicima nove
vlasti) transponovan je u pomenutom elektronskom registru DKTG. U
poslednjem delu knjige osvrnuo sam se na prethodne procene broja rtava
komunistikog terora koje su se odnosile na teritoriju tzv. ue Srbije11 i
na podruja pojedinih optina i gradova i koliko su takve procene u koli
ziji sa rezultatima iz popisa DKTG i nekih novijih istraivanja. U pisanju
ovog dela knjige koristio mi je publikovani magistarski rad istoriara Sra
na Cvetkovia koji predstavlja prvu naunu monografiju i najreferentniju
knjigu na temu politike represije u Srbiji 1944-1953.12 Pri tom sam u
knjizi, naroito u poslednjem delu, esto polemisao sa tvrdnjama, pretpo
stavkama i zakljucima koje iznosi Cvetkovi budui da je njegova knjiga
karakteristina po brojnim faktografskim grekama i nenaunim zakljuci
ma i odsustvu kritike pojedinih izvora.
Na kraju, elim da iskaem zahvalnost onima koji su doprineli da ova
knjiga bude kvalitetnija. Tu mislim na petoricu istoriara mlae generacije,
na recenzente Milivoja Belina, Milovana Pisarija, Gaja Trifkovia i Vla
dana Vuklia, kao i na autora predgovora i urednika izdanja, Krunoslava
Stojakovia. Gaju Trifkoviu dugujem zahvalnost i za ukazivanje na neke
42
10
http://www.otvorenaknjiga.komisija1944.mpravde.gov.rs/
11
Kako bi se izbegla zabuna kod italaca i ponavljanje rogobatnog termina tzv. ua Srbija, u knji
zi koristim termin Srbija kada govorim o podruju Republike Srbije bez pokrajina.
12
Sran Cvetkovi, Izmeu srpa i ekia. Represija u Srbiji 1944-1953, Beograd, 2006.
I deo:
Odgovornost
JVuO za zloine u
Srbiji 1941-1944.
44
45
46
Arhiv Jugoslavije (dalje: AJ), fond Dravna komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa (dalje: DK), oznaka fonda: 110 (dalje: 110), fascikla (dalje: f.) 55, stranica (dalje: s.) 15.
14
Demail Arnautovi, Aktuelni dogaaji. Iz blie i daljnje prolosti, Prijepolje, 2005, str. 117-187.
15
47
48
1941-1945. , (.
. ), , 1977, . 3-396.
, 1941-1944, IV,
J , , 1998, . 517-522.
18
, . ,
, 2002, . 63-224.
Osim za navedenih 1.128 poimenino poznatih lica, koro je priloio i nepotpune podatke za 240
nepoznatih partizana koje su navodno ubili etnici i 30 nepoznatih partizana koje su navodno
uhvatili etnici i predali Nemcima, kao i za pet nepoznatih osoba koje su navodno ubili etniki
odmetnici, ali ovi podaci zahtevaju poimeninu identifikaciju kako bi bili integrisani u ukupan
zbir stradalih.
49
50
19
. 1941-1945. , (.
), , 1970, . 11-280; , .., . 63-181.
20
51
21
52
. , ?
, , 2009, . 173-355.
strane JVuO i, u manjoj meri, legalizovanih etnika, pri emu su 112 bili
civili, a 21 zarobljeni partizani. Meu njima je bilo 17 ena.22
Druga publikacija obuhvata podatke o palim borcima i rtvama terora
okupatora i snaga kolaboracije sa podruja optine Trstenik. U toj publi
kaciji navedeni su poimenini podaci za 201 lice koje su van borbe ubili
pripadnici JVuO i, u manjem broju, legalizovani etnici. Meu njima je
bilo 46 ena i estoro dece.23
Intenzitet terora neretko je bio uslovljen samovoljom lokalnih koman
danata, od zapovednika korpusa i brigada pa do seoskih komandanata.
Vrhovna komanda JVuO bila je nemona da sprei samovolju, ali nije ni
pokazivala spremnost i odlunost da sankcionie oficire komandno odgo
vorne za zloine, koji su najee nareivali masovna ubistva i druge kolek
tivne represalije, a ponekad i sami vrili ubistva.
Represalije JVuO na podruju Srbije naroito su bile intenzivne to
kom tri ratne zime i bile su u korelaciji sa namerama Vrhovne komande da
uniti izolovane partizanske grupe i odrede u Srbiji u uslovima koji su neu
poredivo vie pogodovali antikomunistikim snagama, a koje je prirodno
nametala zima. U tim okolnostima, u uslovima konstantne potere i hajke,
kada je znatno tee bilo preiveti, etnici su dodatno intenzivirali teror
nad stvarnim, potencijalnim i navodnim partizanskim saradnicima. Teror
je neretko pogaao i porodice koje nisu neposredno pomagale partizane,
a imale su bliske roake u partizanskim redovima ili, jednostavno, nisu
skrivale propartizanski sentiment koji je neretko bio rezultat negativne
prakse lokalnih etnika, odnosno terora nad civilima.
Druga ratna godina, sem prvog i poslednjeg meseca, nije bila obele
ena primerima masovnog terora JVuO za razliku od dve naredne godi
ne. Od sredine decembra 1942. do poetka septembra 1944. teror JVuO
nad seoskim stanovnitvom bio je kontinuiran. Represalije su zabeleene u
svim delovima Srbije u kojima je postojala organizacija JVuO, naroito u
seoskim podrujima gde je JVuO drala vlast i osobito u delovima zemlje
gde je saradnja sa SDS bila intenzivnija. Najmasovniji zloini poinjeni su
decembra 1941, februar a i decembra 1943. Masovna ubistva nad bonja
22
23
- 1941-1945. , (. ),
, 1996, . 59-374.
53
54
, , , 1964, . 124.
55
56
25
,
, , 1994, . 39-45.
26
, , , .
1941, , 1987, . 53-67;
, (. .), , 1975, . 501-502.
27
, , , .., . 76-77.
, . 103-109.
29
30
, . , ,
, , 1982, . 220-227.
57
58
31
, , , 1983, . 172.
32
, (1941-1944), III,
, , 1995, . 117-118.
33
Nemaki vojnici su pre 13. novembra 1941. dva puta vrili zloine u Slovcu. Najpre su 21. sep
tembra ubili etvoricu mukaraca, koji nisu uspeli na vreme da pobegnu iz njihovih kua, da bi 2.
oktobra ubili troje metana, od kojih jednu 19-godinju devojku, i dvojicu mukaraca iz sused
nog Ratkovca. U oba navrata su spalili odreen broj kua. (AJ, DK, 110, f. 478, s. 256-296). Sline
zloine nemaka 164. peadijska divizija Vermahta poinila je u svim okolnim selima.
nog zatvora do mesta gde su streljani.34 Budui da predaja oko 365 partiza
na Nemcima, od kojih su Nemci streljali oko 300 u Valjevu tokom 1941,
predstavlja nesumnjiv primer sauestvovanja u stradanju ratnih zarobljeni
ka i najmasovniji primer stradanja partizanskih zarobljenika u Srbiji, revi
zionistika istoriografija je nastojala da relativizuje ili ignorie odgovornost
ravnogorske Vrhovne komande za njihovo stradanje.35
Partizanska strana je 20. novembra odluila da potpie sporazum sa
etnicima o primirju iako je bilo poznato da su nedugo pre toga Mihai
lovievi ravnogorci uz posredstvo Peanevog vojvode ustupili Nemcima
vei broj partizanskih zarobljenika. U selu Radalj, pokraj Loznice, etnici
pod komandom Rajka Markovia (priznavao komandu Drae Mihailovi
a), 17. novembra predali su Nemcima 23 zarobljena partizana. Istog dana
Nemci su u Banji Koviljai streljali 20 partizana, prethodno preuzetih u
Radlju, dok su trojica partizana sprovedena u nemaki logor u apcu.36
Devetnaest boraca Rudarske ete Kopaonikog partizanskog odreda
zarobljeno je od strane etnika 18. novembra u dragaevskom selu Kao
na. Zarobljenici su streljani sutradan u blizini sela Lisa. Petorica partizana
su pobegla sa stratita izbegavi streljanje. U istom navratu streljan je i
jedan borac Moravikog partizanskog odreda. Najodgovorniji za stradanje
zarobljenika bili su zapovednici legalizovanih etnika Miloje Mojsilovi,
komandant Jelikog etnikog odreda (sve do sredine novembra je prizna
vao komandu Drae Mihailovia) i samozvani vojvoda Boidar osovi.37
Krajem novembra, u dragaevskom selu Donji Dubac, etnici su zarobili
24 partizana, mahom pripadnika Kopaonikog i Kraljevakog partizan
skog odreda. Zarobljenici su sprovedeni u etniki zatvor u Lisi gde su bili
podvrgnuti torturi. Tom prilikom ubijene su dve partizanke. Jedan zaro
bljenik je zadran u etnicima dok su ostali (21) predati Nemcima koji su
34
AJ, DK, 110, f. 426, s. 104, Izjava Miloa Uroevia iz Junkovca, Valjevo, 13.2.1945;
, , , .., . 244-266.
35
Uporediti: , , .
, I, : 1941. , -., 2002, . 358. Kosta Nikoli u trotomnoj Istoriji ravnogorskog pokreta ne pominje
predaju oko 365 partizana Nemcima od strane etnika.
36
, ()
1941-1944, , 1973, . 671, 674.
37
. , , , :
, -, 1981, . 275-276.
59
60
38
, .., . 196-198.
39
, 198-200.
40
1941-1944. , (. ), , 1968,
. 181; . , : , ,
2009, . 23-256.
41
43
Zbornik NOR-a, XIV/1, Beograd, 1981, str. 766-767, Izvetaj porunika Predraga Rakovia iz prve
polovine decembra 1942. Drai Mihailoviu o radu za vreme legalizacije od decembra 1941. do
decembra 1942.
61
44
62
1941-1945. , . 3-396.
45
. , .., . 23-256.
46
, , .
. III, . 1944. 1945. , -, 2004, .
346-354.
47
1941-1945. , . 3-396;
. , .., . 23-256.
, . 188.
49
Arhiv Srbije (dalje: AS), fond Zemaljska komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa (dalje: ZK), kutija (dalje: k.) 141, zloin broj (dalje: zl. br.) 16087, Prijava Dostane Krdi
iz Gornje Gorevnice, Ljubi, 22.6.1945.
63
64
50
AS, ZK, k. 141, zl. br. 16087, Izjave Milorada Simovia i arka Nikolia iz Preljine, Ljubi,
16.8.1945.
51
1941-1945. , ,
1968, . 147-152.
AS, ZK, k. 141, zl. br. 16087, Zapisnik o sasluanju Mire Milovanovi iz Prijevora, Ljubi, 20.7.1945.
53
. , .., . 208-215.
65
66
54
55
, . 182-224.
56
57
58
. ,
, -, 1983, . 102-103.
59
60
61
1941-1945. , (.
. ), , 1977, . 204-275.
67
68
62
, 1941-1946.,
1941-1945, , (. ), , 2012, .
69-74.
Prema podacima koji nisu poimenino potvreni, mavanski etnici su krajem 1941. i poetkom
1942. ubili nakon zarobljavanja ili uhvatili i predali Nemcima 84 borca Mavanskog partizanskog
odreda. (AS, ZK, k. 151, zl. br. 8541).
63
. ., . ,
, XXXVIII, 1854, , 4.11.1982, . 18.
. , (. ,
), , 2010.
69
70
, ()
1941-1944, , 1973, . 164-166, 264-266.
67
, 1941-1945,
, 1977, . 187-188.
68
..., . 32-247.
71
72
69
Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 74, Izvetaj partizanskog rukovodstva Okruga pomoravskog, 23. 8. 1941.
70
Isto, str. 157, Izvetaj OK KPJ za Poarevaki okrug PK KPJ za Srbiju, septembar 1941.
71
72
73
, (1941-1944), III,
, , 1995, . 108-110.
75
, . ! ,
, 2, , 1991, . 47.
Urednik Pogleda, Miloslav Samardi, kasnije je prihvatio brojku od navodno 400 ubijenih, koja
je takoe viestruko uveana u odnosu na realnu brojku: Jedan od delata Uike republike,
Vidan Mii iz Poege pokajao se i javno progovorio o svojim zloinima. Po njegovoj proceni,
tada je u Uicu likvidirano oko 400 osoba. Neke sam ubio i maljevima, rekao je. (
, , , 2003, . 133). Vidan Mici nije pouzdan svedok doga
aja u kojima je navodno uestvovao. Tvrdnje o ubijanju maljevima u partizanskom Uicu u
jesen 1941. demantovali su kvislinki izvori.
76
Sran Cvetkovi, Izmeu srpa i ekia. Represija u Srbiji 1944-1953, Beograd, 2006, str. 217.
73
74
77
. , . 135-137.
78
, . ,
, 2002, . 225-234.
79
Videti: , , , .
1941, , 1987, . 244-266. U ovoj
knjizi zabeleeni su poimenini primeri oko 800 lica, uglavnom sa podruja Valjevskog i Uikog
okruga, koji su u jesen 1941. ubijeni od strane pripadnika JVuO ili su ih pripadnici ove formacije
predali Nemcima, nakon ega su zarobljenici izgubili ivot.
80
, .., . 225-234.
, . 225-227.
82
AJ, DK, 110, f. 404, s. 207, Izjava Mihajla Trifunovia, Beograd, 5.7.1946.
83
..., . 293-294.
84
75
76
85
..., . 291.
86
, , .
, I, : 1941. , -.-,
2002, . 361.
87
, , .
, III, . 1944. 1945, -, 2004, . 332-345.
, : ,
, 46, , 2012, . . 53-75.
77
78
89
O primerima korektnog odnosa partizana prema etnicima u poslednja dva meseca 1941, u
vreme najintenzivnijih partizansko-etnikih sukoba: , .
, , , , 1982, .
220-227; , , , 1983, . 172.
90
Milan Borkovi, Kontrarevolucija u Srbiji. Kvislinka uprava 1941-1944. Knjiga prva: 1941-1942,
Beograd, 1979, str. 212-228, 263-272; ,
1941-1944, , 1970, . 41-79; ,
, , , 1999, . 210-223.
92
Savo Skoko, Neke injenice o levim grekama, Hercegovina u NOB, IV, April 1941. juni 1942,
(ur. Sveto Kovaevi), Beograd, 1986, str. 729.
79
80
93
Genocid nad Bonjacima u Drugom svjetskom ratu. Dokumenti, (pr. Smail eki), Sarajevo,
1996, str. 187-194.
Ustae su 1941. ubile najmanje 1.172 poimenice poznata stanovnika Prijedorskog sreza, u
ogromnoj veini srpske nacionalnosti. ( , 1941-1945.
. ,
, , (. ), , 2012, .
. 21).
94
Adnan Jahi, Muslimanske formacije tuzlanskog kraja u Drugom svjetskom ratu, Tuzla, 1995,
str. 94-97.
95
, , . ,
, , (. ), , 2015, . 11-39.
etnici Baja Staniia su 14. januara 1943. opkolili jednu peinu u planini Budou kod Broanca,
nedaleko od Ostroga, i tom prilikom poubijali petoro partizana, meu njima i jednu devojku.
Verovatno je re o poginulima u borbi. Tom prilikom uhvatili su osam partizana i predali ih Itali
janima. (AJ, DK, 110, f. 490, s. 468-475).
96
Ivan Kozlica, Markovia jama. Partizanski zloin u Aranu i Podima 1944, Zagreb, 2014, str. 88101.
98
99
Demali Arnautovi, savremenik navedenih dogaaja, koji je iveo u Pribojskom srezu u vreme
dogaaja koji su obeleeni stradanjem njegovih sunarodnika 1943, tvrdi da februara 1943. na
terenu optine Priboj uopte nije postojala naoruana, organizovana Muslimanska milicija i da
Muslimani u pribojskim selima nisu bili vojno organizovani od decembra 1941. do oktobra 1943.
(Demail Arnautovi, Aktuelni dogaaji: iz blie i dalje prolosti, Prijepolje, 2005, str. 111-112).
81
, :
1941-1945, , 1977, . 311-315.
103 Genocid nad Muslimanima 1941-1945. Zbornik dokumenata i svjedoenja, (pr. Vladimir Dedijer i
Antun Mileti), Sarajevo, 1990.
82
104 Genocid nad Bonjacima u Drugom svjetskom ratu. Dokumenti, (pr. Smail eki), Sarajevo,
1996, str. 605-656.
105 Osim toga, treba napomenuti da postoji mogunost da u obimnoj grai fonda Dravna komisija
za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, u Arhivu Jugoslavije, i fonda Zemaljska
komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, u Arhivu Srbije, moda ne posto
je narativni izvori o masovnom zloinu nad Muslimanima u Pribojskom srezu. U svakom slua
ju, iako sam detaljno pregledao grau DK o zloinima na tlu Srbije i grau ZK, nisam pronaao
uobiajene narativne izvore na temu zloina okupatora i njihovih saradnika (prijave oteenika,
zapisnici o sasluanju svedoka, razni izvetaji), to ne znai da takva graa zaista nije pohra
njena u ta dva fonda ili je, to je verovatnije, pohranjena na nekom drugom mestu. Ukoliko
takvi izvori nisu uopte nastali, odnosno ukoliko dravni organi nisu organizovali sakupljanje
svedoanstava o zloinima JVuO u Pribojskom srezu, to bi bio presedan na teritoriji Srbije. Ipak,
znamo da je 1946. organizovano popisivanje rtava, ali taj posao nije odraen do kraja.
106 AJ, DK, 110, f. 62, s. 77-80.
83
84
107
108
109
, :
, , 2015, . 122-150.
85
112
Hajrudin engi, O genocidu nad Bonjacima (Muslimanima) u zapadnom dijelu Sandaka 1943,
Sarajevo, 1994, str. 206-208.
engi donosi vrlo malo nepoznatih podataka o zloinima JVuO nad Bonjacima (Muslimanima)
u Sandaku. Meutim, i ti podaci su najee nauno neupotrebljivi zbog autorove potrebe da
beletrizuje naraciju kao i zbog nenavoenja izvora. Osim toga, engiev diskurs je izrazito naci
onalistiki.
86
, .., . II/130.
Nikoli u fusnoti navodi: Na putu ka zapadnoj Bosni, crnogorski etnici izvrili su ienje
muslimana u srezu Bijelo Polje kao odgovor na prethodne napade muslimana na srpska sela
decembra 1942. (Nikoli ne navodi primere prethodnih napada Muslimanske milicije, nap. aut.).
Poetkom februara, slina akcija izvrena je i u selima oko Pljevalja, ajnia i Foe: Ukupni
muslimanski gubici cene se do 10.000.
115
,
, V, , 2010, . 551-552.
116 Prema podacima DK iz 1945, na podruju Pribojskog sreza ustae su tokom rata ubile 11, a pri
padnici Muslimanske milicije est civila. (AJ, DK, 110, f. 62, s. 77). Prema podacima iz literature,
87
u pljevaljskoj optini, na teritoriji mesne zajednice Bukovica, bilo je tokom rata 11 civilnih rta
va pravoslavne i 563 rtve muslimanske vere, na teritoriji mesne zajednice Boljanii 33 rtava
pravoslavne i 389 muslimanske vere, pri emu su Muslimani ubili 23 Srba, a na teritoriji mesne
zajednice Meljak, gde je pravoslavno i muslimansko stanovnitvo bilo podjednako brojno, bilo je
12 pravoslavnih civilnih rtava i 486 muslimanskih, pri emu su Muslimani ubili jednog Srbina.
( . 1941-1945, (. ), , 1969, . 219-341).
88
, .., . 314-315.
89
90
Safet Bandovi, Ratne tragedije Muslimana, Novi Pazar, 1993, str. 141-142.
126
91
92
93
, : - , , 2012, . 33-40.
94
95
AJ, DK, 110, f. 365, s. 706, Izjave Radoja Troia, Jovana Velikovia i Dragomira Karamarkovia
iz Medvee, Medvea, 21.3.1945.
U monografiji o palim borcima NOVJ i rtvama terora okupatora i kolaboracionista na teritoriji
optine Trstenik, navodi se pogrean datum ubistva Miloa i Milice Troi, dok ivojin Kovaevi
nije evidentiran.
96
97
sve one koji su makar i jedan dan bili i saraivali sa partizanima. Neki od
ovih odreda vode tako bezumnu akciju da se njihova delatnost moe rav
nati sa radom obinih odmetnika.144
etnici Nikole Kalabia su 31. decembra 1942. i 1. januar a 1943. u
selima Drai i Ravnje zaklali devet lica iz nekoliko sela u okolini Valjeva.
Ista grupacija je odgovorna za klanje devet lica u nekoliko valjevskih sela
izmeu 17. marta i 8. aprila.145 Kalabievi etnici su 20. marta u Mako
vitu pokraj Kosjeria zaklali pet stanovnika okolnih sela.146 U selu Stapar
kod Oseine Kalabievi etnici su u noi 7-8. aprila zaklali petoricu mu
karaca iz porodice Spasojevi. Nou izmeu 7. i 8. aprila upali su u kuu
Stanoja Spasojevia i odmah u samoj kui pred enama i decom zaklali su
Stanoja, njegova dva sina i dva brata. Kada su klali sinove Stanojeve nji
hova je majka pojurila da ih brani. Banditi su joj tada odsekli ruku kojom
je branila decu. Stara ena je od straha ogluvela. Kad su svu kuu posle
pokolja opljakali, zapalili su je, ali su seljaci uspeli da ugase poar. Izvor
napominje da se Stanojeva krivica sastojala u tome to je 1941. bio akti
van partizanski saradnik.147
U Gornjoj Trenjevici pokraj Aranelovca, etnici su u noi 24-25.
marta zaklali troje i pokuali ubistvo jednog metanina.148
U selu Zagrau u podnoju Rudnika, etnici su 4. aprila 1943. uhva
tili osam stanovnika, partizanskih simpatizera. Streljali su troje lanova
porodice Vujice Todorovia (otac, majka, sin), dok su ostale uhapenike
pustili sem jednog mladia koga su zadrali kao taoca jer mu je otac bio u
partizanima.149
Pripadnici 1. dragaevske brigade JVuO, pod komandom Miluti
na Jankovia, u noi 23-24. aprila 1943. ubili su 11 partizanskih sim
144 -, I/21, , 1965, . 431-432.
145 19411945, (. .), , 1995, . 15-149.
146
, .., . 121-122.
98
, .., . 126-127.
152
, , , .., . 322; ,
, . , , 1977, . 343.
153
, , , 1969, . 156-158.
99
AJ, DK, 110, f. 549, s. 161-164, Izvetaji Okrunog naelstva Okruga kragujevakog, Kragujevac,
18.5-5.7.1943.
158 AS, ZK, k. 143, zl. br. 2256, Naelstvo Okruga kragujevakog efu Srpske dravne bezbednosti,
Kragujevac, 1.6.1943; AJ, DK, 110, f. 365, s. 679-689.
100
159 AS, ZK, k. 143, zl. br. 2256, Izjava Dragutina Radovanovia iz Vine, Vina, 17.2.1945.
ivan Lazovi, aktivni kapetan VKJ, tokom 1941-1942. bio je vojvoda etnika Koste Peanca u
Kosmajskom i Groanskom srezu. Uestvovao je u hapenju petoro partizanskih simpatizera
u Zucama kod Beograda, 7. oktobra 1942. Tada su uhapeni Bogosav Petrovi i njegovi sinovi
Milorad i Branislav i suprunici Zagorka i ivko Gavrilovi. ivko je uspeo da pobegne, a ostali
su predati Specijalnoj policiji da bi kasnije bili zatoeni na Banjici. (AS, ZK, k. 140, zl. br. 1412).
U Banjikim knjigama je evidentirano estoro Zuana uhapenih 7. oktobra. (Logor Banjica.
Logorai, I-II, Knjige zatoenika koncentracionog logora Beograd-Banjica (1941-1944), (pr. Evi
ca Mickovi, Milena Radoji), Beograd, 2009, str. II/165). ivan Lazovi i grupa etnika doli su
3. januara 1944. u smederevsko selo Binovac i odveli seljaka ivadina Stojanovia. Stojanovi je
sutradan ubijen u oblinjem Vrbovcu zbog toga to je, iako upozoren da uti, javno priao kako
su ga Lazovievi etnici opljakali oktobra 1943. (AJ, DK, 110, f. 741, s. 638-639). Major Milo
Miloevi, naelnik taba Mlavsko-smederevske grupe korpusa JVuO, uputio je Drai Mihailo
viu krajem marta 1944. izvetaj o radu Smederevskog korpusa u kome se iznose pritube na
postupke komandanta korpusa: Kapetan Lazovi lino sklon je da svakog brzo likvidira, im
mu se uini da mu stoji na putu ili neto smeta. Ubija pojedince po neproverenim dostavama,
bez sasluanja i presude. esto to izvodi javno i bezobzirno i nije nikakvo udo da se narod
gnua svega. Narod toliko tue da pojedincima otpada meso sa tela. (Zbornik NOR-a, XIV/3,
Beograd, 1983, str. 597).
160
161
AJ, DK, 110, f. 549, s. 165-166, Izvetaji Okrunog naelstva Okruga kragujevakog, Kragujevac,
19.7-3.8.1943.
101
, 1941-1946.,
1941-1945, , (. ), , 2012, .
82-83.
163 :
- , , 1946, . 86.
164 1943-1944.
, (. , ), , 2006, . 34-35.
102
165 , . 33.
Slian opis stanja u Belikom srezu izneo je i porunik Vojislav Gruji 5. juna 1943. Videti:
,
1942-1944., , LI, , 2011, . 276.
166 Zbornik NOR-a, XIV/2, Beograd, 1983, str. 869-873.
103
104
, ,
1941-1945. , (. ), , 2012, . 217.
172
, 1941-1944, IV,
J , , 1998, . 239.
173 O , (.
, ), , 2001, . 99.
174 AS, ZK, k. F-17, f. 18; 1941-1944,
(. , ), , 2005, . 256.
105
106
175
, , . , , 1977, . 345.
176
, , , , 1984, . 62-63.
177
. , ?
, , 2009, . 173-202.
Dimitrijevi navodi izjave 19 savremenika i svedoka, uglavnom iz Konatica i Stepojevca, koji
su svedoili o navedenim zloinima. Izjave su zabeleene pred istranim organima 1945-1946.
, .., . 106.
180 AS, ZK, k. 142, zl. br. 1052, Zapisnik o ispitu Milosava Vukovia iz Banje, Banja, 12.2.1945. Vuko
vi navodi imena sedmorice metana ije ubistvo je navodno planirano.
181 AJ, DK, 110, f. 549, s. 599.
107
, .., . 133-135.
185
, .., . IV/231-233.
108
109
110
brigade Korpusa gorske garde su 27. oktobra ubili dvojicu mukaraca koji
su odbili da budu mobilisani u redove JVuO. Ubistvo je izvrio porunik
Martin Ljuji, komandant Jurinog bataljona Oraake brigade.198 Ubi
stvo petoro metana Gorovia, meu kojima je bila jedna ena, izvrili su
7. oktobra etnici 3. bataljona 1. (oplenake) brigade Korpusa gorske gar
de pod komandom Slavka Raevia. Toga dana u selo je dolo 40 etnika
na elu sa Raeviem. Ubistvo petoro metana izvreno je klanjem na putu
prema abaru. Na telima rtava ostavljena je cedulja sa natpisom da niko
ne sme prisustvovati sahrani sem rodbine.199
U titaru, mavanskom selu izmeu Bogatia i apca, u noi 13-14.
oktobra jedna etnika trojka zaklala je trojicu metana.200 U Zagrau kod
Zajeara etnici su sredinom oktobra ubili sedmoro stanovnika, ukljuu
jui jednu enu.201
U ataru sela Saraorci, juno od Smedereva, 19. oktobra zaklana su
petorica mukaraca: dvojica iz Selevca, jedan iz Mihajlovca i dvojica iz
Miloevca (ili Lozovika). Jedan metanin Mihajlovca pobegao je sa mesta
zloina. U sprovoenju rtava uestvovalo je 16 etnika meu kojima je
bio Boidar Lazarevi komandant 6. (moravske) brigade Smederevskog
198
AS, ZK, k. 142, zl. br. 988, 989. Prethodno, 28. avgusta 1943, u Gornjoj atornji zaklana je Milunka
Proki iz Donje atornje. Njene ubice bili su Mihajlo Nikoli iz Blaznave i Milo Damnjanovi iz
Donje Trenjevice, obojica pripadnici Oraake brigade. Nikoli je streljan u Kragujevcu nakon
osloboenja. Mu i svekar Milunke Proki ubijeni su od Nemaca 1941. Marta i juna 1943. etnici
su ubili jo dvoje stanovnika Gornje atornje od kojih jednu enu. (AS, ZK, k. 142, zl. br. 992,
1026, 1081).
111
, . , ,
2015, . 205.
204 AS, ZK, k. 140, zl. br. 15386, Izjava Budimira Ilia iz Velikog Oraja, Velika Plana, 24.4.1945.
Boidar Lazarevi (RKTG-33530) uvrten je u registar DKTG za optinu Smederevo iako su ga
20. februara 1944. ubili njegovi vojnici u zatvoru u Smederevskoj Palanci.
205 Zbornik NOR-a, XIV/3, Beograd, 1983, str. 597.
206 Isto, str. 57-58.
112
113
114
, .., . 140-143.
213
Nikola Rai, n.d., str. 344, 355, 358, 371, 374; , .., . IV/207-222.
214
AS, ZK, k. 153, zl. br. 1565, Zapisnici o sasluanju Velimira Jovanovia, Aranela Damnjanovia,
ike Milutinovia Velikovia i Ljubomira Petrovia iz Debelice, Andrejevac, 24.2.1945; Protokol
sasluanja pritvorenika Koste Gligorijevia, Zajear, 14.3.1945.
Ljubomir Petrovi je posvedoio da je kazao etnikom naredniku Dragi Miceviu: Gospodine
narednie, ova deca treba da se ostave jer bi nam zatrebala. On mi je tada rekao da smo svi mi
iz Debelice komuniste i da e i mene kao takvog ubiti i tada mi je opsovao majku. Pored svedo
enja etvorice bivih etnika iz Debelice, sauvana su svedoenja dvadesetak drugih metana.
Poznata su imena desetorice etnika koji su uestvovali u streljanju. Prema podacima Koman
de SDS Zajear partizani su 18. oktobra 1943. ubili petoricu stanovnika Debelice, ukljuujui
i predsednika seoske optine. (
, II, 1943-1944, (. ), -,
2007, . 228).
115
116
,
, III, , 2006, . 408-409.
117
222 O ofanzivnim akcijama JVuO protiv Nemaca u istonoj Bosni i zapadnoj Srbiji, od sredine sep
tembra do sredine oktobra 1943, videti: , .., I/404-412; ,
1943., - , 1/2011, , 2011, . 194226.
223 Zbornik NOR-a, XII/3, Beograd, 1978, str. 623-624.
118
Edmund Glaise von Horstenau, Zapisi iz NDH, Zagreb, 2013, str. 347.
119
120
121
. , , . 209-210.
122
AJ, DK, k. 577, s. 245, Petnaestodnevni izvetaj Okrunog naelstva Okruga beogradskog,
Ministarstvu unutranjih poslova o optoj situaciji i prilikama u okrugu, Beograd, 31.12.1943.
(prepis); , . , , 1996, .
58-147; . , .., . 211-231.
U izvetaju Okrunog naelstva Okruga beogradskog pominje se precizan broj ubijenih stanov
nika Vrania. U selu Vraniu zaklano je ili poubijano 67 lica od nepoznatih poinilaca. Sumnja se
na etnike D.M. jer su rtve bile pomagai i simpatizeri komunista. U literaturi o zloinu pominju
se poimenini podaci za svih 67 rtava.
123
124
239 AS, ZK, k. 139, zl. br. 418, 1545, 1546, 1548, 1563, 1744, 1746; , .., . 52.
Ubistvo Milivoja Kojia izvrio je iz obesti Ljubomir Filipovi iz Misloina. Filipovi je 1945. osu
en na smrt na Vojnom sudu u Kragujevcu, ali je pomilovan na 20 godina robije. Osloboen je
nakon osam godina. Filipovi je proizvoljno uvrten u registar DKTG za grad Kragujevac (RKTG31424), budui da nije streljan. ( , .., . 44).
240 Logor Banjica. Logorai, I-II, Knjige zatoenika koncentracionog logora Beograd-Banjica (19411944), (pr. Evica Mickovi, Milena Radoji), Beograd, 2009.
125
nije ni pucao pa je usled toga zamalo hteo izgubiti glavu od samog koman
danta Koste.241
Navedeni svedok Duan ori bio je prinudno mobilisan u etnike
oktobra 1943. Meutim, etnici su i njega pokuali da ubiju u noi 20-21.
decembra o emu je Duan 1946. svedoio na suenju Drai Mihailoviu:
Kada su uli bili su svi potpuno krvavi tako da je sukrvica visila po
njihovim bradama. Potom su ga nezvani gosti upitali kada si se poslednji
put sastao sa komunistima, nakon ega su ga vezali. Ja sam onda kazao:
Nemojte me klati kao ivotinju i ako ve hoete da me ubijete vi me
streljajte. Onda sam legao na patos, oni su opalili na mene puke, metak
me je udario u levo oko i izaao na desni obraz. Kad sam se malo osvestio
doterali su mi brata, njega su stojei streljali. Kad je pao mrtav, pao je na
mene. Ja sam se pravio da sam mrtav, a oni su doveli jedno kurjako pseto
koje je poelo da loe njegovu krv. Ja sam se plaio da ako doe do mene
da mi ne nagrdi lice. Tada su oni doveli nau mater da vidi nas dva mrtva
i kad je dola bila je premrla iva od straha gledajui nas dvojicu mrtve,
pa su je zatim oborili i klali je na mojim leima tako da sam bio obliven
njenom krvlju. Doveli su zatim mog sinovca i zaklali i njega.. Zatim su
doveli moju snaju, enu moga brata koji je poginuo u partizanima i nju su
zaklali. U etvrtoj sobi zaklali su dete od etiri godine i odsekli mu glavu i
izboli ga na 18 mesta. Kad su sve poklali onda su poeli da kupe sve nae
stvari iz kue.242
U noi 24-25. decembra, etnike trojke su ule u Valjevo, verovatno
uz dozvolu SDS, i uhapsile sedam komunistikih simpatizera. Jedno lice je
ubijeno u gradu, a ostali su sutradan zaklani u selu Babina Luka.243
etnici Smederevskog korpusa JVuO pod komandom kapetana iva
na Lazovia 27. decembrablokirali su selo Bole, istono od Beograda.
Uhvaeno 11 aktivnih komunista i 15 simpatizera. Lazovi je nepo
sredno zapovedao prilikom blokade Bolea, naredivi klanje 11 navodnih
241 AJ, DK, 110, f. 365, s. 625-631, Zapisnici o sasluanju Duana oria i Riste Ruia, Umka,
15.3.1945; Zapisnik o sasluanju Milorada Sudimca, Umka, 15.1.1945.
Sudimac i Rui su 1945. osueni na smrt. Veselin Kuzmanovi je posle rata iveo kao emigrant
u Australiji. Vratio se u Srbiju poetkom 1990-ih.
242
126
244 -, I/21, , 1965, . 560; Zbornik NOR-a, XIV/3, Beograd, 1983, str. 239,
597; . , .., . 339-349.
245
, , , 1983, . 146-147.
246 Zbornik NOR-a, XIV/3, Beograd, 1983, str. 326, 356-357; . , .., .
136-137.
247
. , .., . 235-238.
127
249
, .., . 927.
128
Nikola Milovanovi, Kroz tajni arhiv UDB-e, I-II, Beograd, 1986, str. I/152-153.
Mikro sluaj:
zloini JVuO u Viegradu 5-7. oktobra 1943.
Masovna ubistva muslimanskog i, manjim delom, hrvatskog stanov
nitva u Viegradu nakon zauzimanja grada od strane JVuO 5. oktobra
1943. predstavljaju najtraginije dogaaje u istoriji tog grada. Ubijen je
velik broj ena, dece i drugih civila. Ubistva su, pored ostalog, vrena na
Sokolovia upriji na Drini. Taj dogaaj nije adekvatno rasvetljen u jugo
slovenskoj i postjugoslovenskim istoriografijama. Propartizanska istori
ografija nije registrovala zloine JVuO u Viegradu oktobra 1943. jer je
preutkivala da su snage Drae Mihailovia zauzele grad od nemakih i
snaga NDH, ime je preutkivana jedna od najznaajnijih pobeda JVuO u
ratu, ali je preutan i jedan od najmasovnijih zloina JVuO nad civilima.
Proetnika istoriografija preutkuje zloine nakon ulaska JVuO u grad.
Snage JVuO sa podruja istone Bosne i zapadne Srbije poetkom
oktobra 1943. zauzele su Viegrad i okolinu, potisnuvi nemake, domo
branske i snage Muslimanske milicije sa tog podruja, nastavivi ofanzivu
ka Rogatici. etnici su u Viegrad uli 5. oktobra. Mihailovieva vojska
postigla je velik uspeh: trajno je izbaeno iz stroja izmeu 200 i 350 pro
tivnikih vojnika dok su etniki gubici bili relativno mali: 23 poginula i
75 ranjenih. Navedeni uspeh podrazumevao je i bogat ratni plen kada je
re o zaplenjenom naoruanju.252 Tog i nekoliko narednih dana u gradu i
pojedinim okolnim selima izvreni su masovni zloini nad muslimanskim
civilima, bez obzira na pol i dob. Muslimani su masovno ubijani, musli
manske ene silovane, njihova domainstva pljakana i unitavana.
Nepoznat je priblian broj ubijenih muslimanskih civila van borbe,
nakon zauzimanja grada od strane JVuO. Prema tvrdnjama jedne musli
manske stanovnice Viegrada, koja je bila oevidac zloina, tada je ubije
no navodno oko 2.000 ljudi. Ista osoba iznela je tvrdnje da su etnici 5.
oktobra ubili na desetine stanovnika u oblinjim selima Crnii, Nezuci i
Osojnica.253 Jedan izvor NDH provenijencije pominje brojku od 1.000
252
, 1943., - , 1/2011,
, 2011, . 211.
253 Genocid nad Bonjacima..., str. 340, 660-667, Zapisnik o sasluanju Fatime Meanovi iz Vie
grada, Sarajevo, 19.2.1947.
129
ubijenih i ranjenih, dok drugi NDH izvor pominje 2.500 ubijenih musli
manskih civila.254 Prema seanjima jedne savremenice srpske nacionalnosti
iz Viegrada koja je boravila u gradu u vreme navedenih dogaaja, u una
krsnoj vatri dve strane, na mostu na Drini poginulo je mnogo ljudi, ena
i djece. Izvor dalje navodi:
Nakon zauzimanja grada etnici su pohvatali preostali narod kako
muslimanski tako i katoliki, odvodili ih na drinski most gdje su ih na svi
rep nain muili, ubijali, a potom bacali u Drinu. Broj rtava koje su tom
prilikom etnici pobili cijeni se na 400.255
Navedeni izvor navodi imena 17 etnika koji su uestvovali u klanju
civila na Sokolovia upriji. Izvor navodi da su pripadnici saveznikih voj
nih misija imali priliku da vide tragove zloina prelazei preko uprije jer
most je sav bio u krvi i pokriven ljeevima, a neki ljeevi koji su baeni bili
u Drinu zaustavili su se bili oko konstrukcije mosta.
Prema seanjima dvojice stanovnika Viegrada srpske nacionalno
sti, rauna se da je na drinskom mostu prilikom povlaenja stradalo oko
1.500 izbjeglica dok je u samome gradu ispred mosta sa desne obale Drine
naeno oko 650 ljeeva. Koliko je ljudi, ena i djece stradalo po kuama
i to je izgorjelo, nemogue je ustanoviti. Od vojnika na drinskom mostu
stradalo je oko 400. Ta dva svedoka, verovatno pripadnici JVuO u to
vreme, navode da su etnici tukli drinski most sa devet tekih i 40 lakih
mitraljeza kao i sa tri teka bacaa. Narod i vojska nagrnuli su na most gdje
su padale ogromne rtve.256
Prema tvrdnjama jednog viegradskog Hrvata, koji je bio oevidac
pokolja, u Viegradu je poetkom oktobra 1943. rtava palo sigurno do
1.000, pri emu se misli na civilne rtve. Svedok navodi da je 5. oktobra
izbegao iz grada i da se vratio nakon tri dana. Vidio sam na samom mostu
254 Zbornik NOR-a, IV/18, Beograd, 1958, str. 480, 553, Izvjetaji upske redarstvene oblasti u Sara
jevu od 8. i 23. oktobra 1943.
Istoriar Zdravko Dizdar, koji je istraivao etnike zloine u Bosni i Hercegovini, nije ostvario
rezultat u proceni realne brojke stradalih Muslimana na podruju Viegrada i Rogatice, oktobra
1943, priklonivi se visokim brojkama (2.500-3.000), ne pominjui izvor NDH provenijencije koji
navodi brojku od 1.000 ubijenih i ranjenih civila u Viegradu i okolini. (Zdravko Dizdar, etniki
zloini u Bosni i Hercegovini 1941-1945, Zagreb, 2002, str. 214).
255 AJ, DK, 110, f. 533, s. 310-311, Zapisnik o sasluanju Vere Andri iz Viegrada, Viegrad,
10.4.1946.
256 AJ, DK, 110, f. 533, s. 313-315, Zapisnik o sasluanju Ivana Krstia i Milivoja Milievia, Viegrad,
6.8.1946.
130
Ibrahim Kljun, Viegrad: hronika genocida nad Bonjacima, Zenica, 1996, str. 115-226.
U knjizi se navode poimenini podaci za 3.027 muslimanskih civila sa podruja optine Viegrad
ubijenih tokom rata. Od tog broja 984 bili su deca, 1.105 ene i 1.922 mukarci. Moe se pretpo
staviti da je veina ubijena od strane etnika.
131
132
261
, .., . I/441.
262
, : ,
, 2011, . 70-71.
133
je bila oevidac zloina, svedoila je da su etnici prva tri dana bez pre
kida ubijali i klali narod. Drugi savremenik potvruje da je pokolj trajao
tri dana nakon ega je objavljeno da se moe svak slobodno kretati.266
Ostaje neistraeno koliko su srbijanski etnici (oko 1.000 boraca Cer
skog i Mavanskog korpusa JVuO, pod komandom Dragoslava Raia),
koji su oktobra 1943. uestvovali u vojnoj operaciji u istonoj Bosni, parti
cipirali u sprovoenju zloina nad muslimanskim civilima, poput njihovih
bosanskih saboraca (Drinski i Romanijski korpus).267 Prema dostupnim
izvorima, borci pod Raievom komandom nisu uestvovali u borbama za
Viegrad ve su se nalazili u Viegradskoj Banji udaljenoj sedam kilometara
od grada. Duan Trbojevi, oficir Pocerske brigade JVuO, tvrdi da su etni
ci pod Raievom komandom uli u Viegrad istog dana kada su ga zauzele
snage JVuO i da su ostali u gradu narednih sedam dana. Nezaboravan je
bio na ulazak u osloboeni Viegrad, koji je jo mirisao na barut, sa uli
cama oblivenim krvlju po kojima su leali mrtvi neprijatelji. Trbojevi
preutkuje da su etnici ubili velik broj civila nakon zauzimanja grada.268
Ostaje nepoznato da li su i u kojoj meri Raievi etnici izvrili zloine u
gradu i okolnim selima, ali na osnovu Trbojevievih tvrdnji znamo da su
bili prisutni u Viegradu u vreme trodnevnog pokolja. Napad na Viegrad
posmatrao je general Miroslav Trifunovi, komandant JVuO za Srbiju.269
U svakom sluaju, oktobra 1943, po drugi put te godine, dogodilo se
da vojna operacija nareena od strane Vrhovne komande JVuO rezultira
masovnim pokoljima nad muslimanskim civilima. U obe vojne operacije
uestvovali su etnici iz Srbije. Vrhovna komanda nije naredila ubijanje
civila u Viegradu, ali nije ni sankcionisala oficire i pojedince koji su bili
odgovorni za masovna ubijanja ena, dece i neboraca. Draa Mihailovi je
16. novembra 1943. u depei Zahariju Ostojiu naveo da je Dragia Vasi
ljevi, komandant Viegradske brigade JVuO direktno nareivao klanje
266 Genocid nad Bonjacima..., str. 340, 660-667, Zapisnik o sasluanju Fatime Meanovi iz Vie
grada, Sarajevo, 19.2.1947; AJ, DK, 110, f. 533, s. 319-320, Zapisnik o sasluanju Ante Ivaia iz
Viegrada, Viegrad, 19.4.1946.
267
268
134
135
Mikro sluaj:
pokolj u Kopljaru 25. decembra 1943.
U noi 25. decembra 1943. etnici pod komandom Nikole Kalabi
apoklali su vei broj civila u selu Kopljare, pokraj Aranelovca. Od 22
ubijenih, 19 su bili romske nacionalnosti. Nikola Kalabi je u depei od
29. decembra 1943. obavestio Drau Mihailovia o ovom pokolju:
U Kopljarima uhvaeno na spavanju i poklato 24 aktivna komunista
od kojih su 20 Cigani, koji su priznali da su bili takozvani jarugai, danju
rade svoje poslove kui, a nou u akciji. Sve sam poklao.276
275 NAW, T-313, r. 488, s. 230. (prevod: Gaj Trifkovi).
276 Zbornik NOR-a, XIV/3, Beograd, 1983, str. 213.
136
, , , 2003, . 134-135.
Druga dvojica Kalabievih biografa ignoriu njegovu odgovornost za pokolj u Kopljaru budui
da Radovan Kalabi uopte ne pominje taj zloin dok Kosta Nikoli ne dovodi Kalabia u vezu sa
zloinom, iako Kalabieva komandna odgovornost nije nepoznanica. Uporediti:
, : , , , 1991; ,
.., . III/347-360.
137
, .., . 134-135.
280 Zaklani: Dragutin uri (44), Radojica Miloevi (60), Tihomir Pavkovi (60), Jovan Simi (45),
Zlatija Simi, Jovanova supruga (40), Milovan Simi (3?), Aleksa Simi (36), Radmila Simi, Alek
sina supruga (36), Stevan Simi (55), Milica Simi (35), Milovan Jovanovi (19), Vasa Simi (70),
Vladimir Simi (35), Ljubodrag Jovanovi (40), Anka Jovanovi (16), Radmila Savi (16), Boidar
urii (28), Branka urii (20), Cveta Mati (35), Milutin Gavrilovi (46). Streljani: Branislav
Savi (19), Ljubomir Simi (45). Uporediti: ,
, I-II, , 1987, . II/395.
138
, , , 1983, . 106-110.
283 AS, ZK, k. 142, zl. br. 1686, Ispit svedoka Dragoslava Radivojevia iz Kopljara, Ub, 9.3.1945.
139
140
286 AS, ZK, k. 142, zl. br. 1686, Zapisnik o ispitu svedoka Vojislava uriia iz Kopljara, Aranelovac,
7.2.1945.
141
142
290
O tome najbolje svedoi kazivanje obavetajnog oficira JVuO Nikole Jovanovia o neuspelim
sprovoenjima istrag o etnikim pokoljima u Vraniu i Jagodini. Niko od oficira odgovornih za
te zloine nije sankcionisan niti raalovan zbog komandne odgovornosti. (Mihailo Simi, etnici
izbliza: ispovest Drainog obavetajca (3). Preko Bosne do Bea, Duga, 432, Beograd, 14.9.1990,
str. 95-96). Isto tako, Mihailovi juna 1944. nije smenio niti kaznio ivana Lazovia, komandanta
Smederevskog korpusa, iako je bio obaveten o zloinima u njegovoj zoni odgovornosti. (
, .., . 276). To nikako nisu bili usamnjeni primeri ve opta pojava u okviru JVuO.
291
, 1941-1946.,
1941-1945, , (. ), , 2012, .
85.
143
. , .., . 350-351.
Partizani su u drugoj polovini decembra 1943. (u izvorima se pominju dva datuma: 15-16. ili 19.
decembar) ubili petoro stanovnika Male Ivane meu kojima dve ene. ( -, I/21,
, 1965, . 552; . , ,
, 2011, . 240-245). Meu ubijenima bio je i predsednik seoske optine. Prema Jevti
evim podacima, partizani i organi vlasti nakon osloboenja, ubili su 26 stanovnika Male Ivane.
etnici su 1943-1944. ubili sedmoricu stanovnika Male Ivane. ( . ,
.., . 353).
144
300
AS, ZK, k. F-17, f. 80, Petnaestodnevni izvetaj Okrunog naelstva Okruga uikog Ministarstvu
unutranjih poslova o optoj situaciji, Uice, 1.2.1944; J . ,
1941-1945, , 1986, . 399-400.
301 AS, ZK, k. F-17, f. 91, Petnaestodnevni izvetaj Okrunog naelstva Okruga moravskog Mini
starstvu unutranjih poslova, Jagodina, 16.2.1944; AS, k. 146, zl. br. 2529; AJ, DK, 110, f. 285,
s. 597-599, 720-731; AJ, DK, 110, f. 288, s. 905-908; , ,
, .., . 340-345.
302
, , , 1979, . 266-268.
145
146
309 AJ, DK, 110, f. 443, s. 186, Komanda Gorskog taba br. 86 (Timoki korpus JVuO) komandantu
1. boljevake brigade, 4.3.1944.
310
311
, .., . 276-279.
147
bre mogao. Nisam iza toga nita vie uo, ali verujem da su delati odmah
posle Bose i Natice pristupili klanju baba ive i sluavke.312
Tela rtava su sahranili metani Dobrujevca da ih ne bi psi razvlaili,
ali su ubrzo potom, kako tvrdi Miti, leevi rtava iskopani i baeni u bu
nar od strane etnika. Od etvorice uhapenih mukaraca iz Boljevca troji
ca su ubijena u Jablanici gde se nalazio tab 1. boljevake brigade. Njihova
tela baena su u isti bunar u Dobrujevcu u koji su baena tela etiri ene.313
Iste veeri kada i u Boljevcu, jedna grupa etnika 1. boljevake briga
de izvrila je hapenje 17 metana Krivog Vira. Hapenje je organizovao
lokalni etovoa Ljuba Mati. Uhapenici su sprovedeni u oblinju Jabla
nicu u tab brigade. U Jablanici su zaklana trojica metana Krivog Vira,
dok su etvoro lanova porodice Uroevi (Vueta, njegova supruga Zorka,
sin Radomir i kerka Leposava) sprovedeni u Dobrujevac gde su zaklani
i baeni u isti bunar u koji su baena tela poklanih Boljevana. Uroevii
su ubijeni zbog pomaganja Ivku oloviu koji je sa jo trojicom partizana
poginuo u njihovoj pojati, u sukobu sa etnicima i snagama SDS. Ostali
uhapenici iz Krivog Vira puteni su nakon mesec dana. O tome ko e od
stanovnika Krivog Vira biti ubijen, a ko poteen smrti, prema seanju
preivelih, odluivao je Radomir Petrovi Kent koji je isleivao uhape
nike.314
etnici 1. boljevake brigade 7-8. marta uhapsili su 18 stanovnika
Dobrujevca pokraj Boljevca. Svi smo bili osumnjieni da smo odravali
veze sa dr Ivkom oloviem i sa partizanima, da smo ih hranili i primali na
svoje pojate. Dobrujevani su sprovedeni u privremeni logor u selu Popo
vica u Krajinskom srezu. Od 18 uhapenih, etnici su 22. marta u Lasovu
312 AJ, DK, 110, f. 443, s. 189, 194, Zapisnik o ispitu svedoka Dragoljuba Mitia iz Boljevca, Boljevac,
29.8.1945; Izjave devetorice metana Dobrujevca hapenih 7.3.1944, Dobrujevac, 22.6.1945.
313 AJ, DK, 110, f. 443, s. 216, Zapisnik o sasluanju Vladimira Icia iz Boljevca, Boljevac, 14.8.1945.
314 AJ, DK, 110, f. 443, s. 208-217, Sresko poverenitvo ZK Boljevac Okrunom poverenitvu ZK
Zajear, Boljevac, 27.8.1945; Izjava Videna Markovia iz Krivog Vira, Boljevac, 5.4.1945; Izja
va Luke Smiljkovia iz Krivog Vira, Boljevac, 10.7.1945; Izjave Milije Antia, Milije Davidovia,
Save Velikovia, Velimira Miia, Danila Kokia, Leposave Meki i Radmile Brdarac iz Krivog
Vira, Krivi Vir, 12.7.1945; Zapisnik o sasluanju Vladimira Icia iz Boljevca, Boljevac, 14.8.1945;
Zapisnik o sasluanju Anke Uroevi iz Krivog Vira, Boljevac, 21.8.1945;
, II, 1943-1944, (.
), -, 2007, . 287.
Ljuba Mati je streljan nakon osloboenja. Dva puta je evidentiran u registru DKTG za optinu
Boljevac (RKTG-11370, RKTG-68033).
148
315 AJ, DK, 110, f. 443, s. 189, Sresko poverenitvo ZK Boljevac Okrunom poverenitvu ZK Zaje
ar, Boljevac, 29.8.1945.
316
149
AS, ZK, k. F-17, f. 125, Izvetaj Okrunog naelstva Okruga kragujevakog Ministarstvu unutra
njih poslova, Kragujevac, 5.4.1944.
150
, , .., . 505-506.
328
,
1942-1944., , LI, , 2011, . 275.
151
, .., . 968; ,
1941-1946., . 74-75.
330
, .., . 959-960.
331 Vojni arhiv (dalje: VA), fond etnika arhiva (dalje: A), kutija (dalje: k.) 54, fascikla (dalje: f.) 4,
dokument (dalje: d.) 13; Zbornik NOR-a, XIV/3, Beograd, 1983, str. 518-520.
152
, .., . 258-259.
334
, , , 1967, . 116-121.
335
, .., . 258-261.
153
154
Nemanja Devi iznosi tvrdnju da prema novijim saznanjima general Dragoljub Mihailovi nije
imao pred sobom vernu sliku stanja u Podunavskom srezu pre 29. aprila 1944. Ni detalji o orga
nizovanju operacija protiv partizana, pogotovo ne o pokolju u Drugovcu, izgleda da nisu stizali do
njega. To potvruje i nareenje koje je Mihailovi uputio komandantima Mlavskog i Smederev
skog korpusa JVuO 30. aprila, kada su borbe ve zavrene. Devi na osnovu ponovnog naree
nja Radojloviu od 2. maja dodatno zakljuuje da Mihailovi ni tada, po svemu sudei, nije znao
ta se sve u Podunavlju ve zbilo, a za ta su ga komunisti posle rata teretili kao naredbodavca.
( , .., . 258-261). Prvo Mihailovievo nareenje Radojloviu ne predstavlja
novije saznanje (to se moe rei za drugo nareenje koje nije bilo poznato dok ga Devi
nije objavio) jer je publikovano 1983. Nareenje od 30. aprila svedoi o tome da Mihailovi jo
uvek nije znao da je okonana akcija u smederevskom kraju sa teitem napada na Drugovac.
Meutim, nerealno je pomisliti da Mihailovi nije znao za pokret nekoliko brigada odnosno pre
ko 2.000 boraca JVuO, kao da je takva koncentracija bila uobiajena, pogotovo u Podunavskom
srezu. Uostalom, Svetislav Trifkovi 22. aprila ne bi traio odobrenje Vrhovne komande i sugeri
sao joj angaovanje delova tri korpusa protiv partizanskih uporita u Podunavskom srezu da je
155
156
341
, .., . 262.
342
AJ, DK, 110, f. 479, s. 697, Zapisnici o sasluanju Leposave Stanojevi, Zorice Stankovi i Predra
ga orevia iz Seone, Seone, 31.5.1945.
Pripadnici Kosmajskog partizanskog odreda 6. juna streljali su etiri drainovca (petokolona
a) u Seoni. Verovatno je re o pripadnicima ravnogorske organizacije u selu koji su sumnjieni
za denunciranje partizanskih simpatizera. ( -, I/20, , 1965, . 638).
157
158
, .., . 340.
352
159
, , . 218.
160
Gaji i Vitoka ivanovi. Troje partizana opkoljeno je i ubijeno u Radievoj kui od strane SDS na
osnovu dojave domaina. ( -, I/21, , 1965, . 626). Prethodno su etnici,
krajem decembra 1943, zaklali estoro metana od kojih etiri ene. Partizani su tokom 1944,
do osloboenja, ubili jo 12 metana, od kojih troje partizana, a nakon osloboenja van borbe
ubijeno je jo devet metana. Partizani su 1941-1943. van borbe ubili jo est stanovnika sela.
Od 32 likvidirane osobe est su bile ene. Meu onima koje su ubili partizani bio je i Dobrivoje
Gaji, predsednik seoske optine, za koga Milosav Samardi tvrdi da je Nemcima dao spisak od
10 Roma iz sela koje je okupator streljao maja 1943. ( ,
, , 2003, . 137-140). Ovo je najvei broj stanovnika jednog sela u umadiji ili sever
nom delu Srbije koji su van borbe ubijeni od strane partizana. Samardi iznosi umanjen broj
stanovnika Malog Poarevca ubijenih od strane JVuO kada tvrdi da su etnici ubili 19 metana.
etnici su 1943-1944. van borbe ubili 27 poimenice poznatih stanovnika tog sela. ( .
, .., . 353-355).
361 AJ, DK, 110, f. 478, s. 339-359, Zapisnici o sasluanju Bogdana uria, Milosava Tanasia, Milu
tina Tomia, Milana Todorovia i Miloa Joksimovia iz Batalaga, Ub, 10-17.4.1945; Zapisnik o
sasluanju Dragia Jelia iz Zukava, Ub, 2.4.1945; Zapisnik o sasluanju Vladisava uria iz
Zukava, Ub, 27.4.1945.
Svih sedam svedoka bili su zatoeni u Novacima, batinani tokom isleivanja i potom puteni.
U grai DK sauvana su svedoenja desetak roaka ubijenih stanovnika Batalaga i Zukava koji
nisu hapeni, ali su bili oevici hapenja njihovih ukuana, pri emu navode imena etnika koji
su vrili hapenja. Imena 16 streljanih navedena su u sledeim publikacijama:
, , , 1974, . 217-218; ,
1941-1946., 1941-1945,
, (. ), , 2012, . 83-84.
161
362 AJ, DK, 110, f. 478, s. 348, Prijava Radojke Zarubac iz Batalaga, Ub, 9.4.1945.
363 AJ, DK, 110, f. 478, s. 360, Prijava Kosane Gaji iz Batalaga, Ub, 10.4.1945.
364
, 1941-1944, IV,
, , 1998, . 364-365, 495.
162
etniki preki sud u selu Grivska, pokraj Arilja, 9-10. jula 1944. osu
dio je na smrt 10 stanovnika ariljskih sela i etiri zarobljena partizana 2.
proleterske brigade. Zarobljeni partizani mueni su pre likvidacije.366
etnici pod komandom Svete Bogievia i Dragutina Bojovia, izvri
li su 11. jula blokadu propartizanskog sela Kovaevac pokraj Mladenovca
i poveli estoricu metana na pogubljenje u susedno Jagnjilo. Jedan od
uhvaenih je uspeo da pobegne dok su ostali ubijeni.367
Sredinom jula u selu Sala etnici Timokog korpusa zaklali su sedam
mukaraca sa podruja Zajeara, od kojih su trojica bili itelji Rgotine.368
Dragoslav Rai, komandant 4. grupe jurinih korpusa JVuO, prili
kom borbi te formacije i lokalnih etnika protiv snaga NOVJ u Toplici,
10. jula 1944, primetivi naklonjenost lokalnog stanovnitva partizanima
(poto je oblast Toplice dobrim delom komunizirana) naredio je da na
kon planiranog poraza partizana na Jastrepcu:
[Kada] nae trupe krenu preko Toplice za ienje oblasti Jablanice
onda e se izvriti raiavanje u Toplici na sledei nain: a) Sve jedinice
dobie sreene elaborate po optinama i selima ko su komunistiki sarad
nici i pomagai... b) Po elaboratima sa svim licima koja su u njima postu
pie sve trupe na isti nain, tj. im se ulazi u jedno selo ono se blokira i sva
lica iz elaborata hapse, izvode pred stroj i streljaju. Za sva lica koja u par
tizanskim redovima imaju lanove svojih porodica primenjivae se kazna
rekviriranja imovine... Kad bude gotova akcija i u oblasti Jablanice, nae
trupe e po povratku izvriti mobilizaciju svog mukog ivlja u Toplici od
18 do 35 godina starosti.369
Sauvan je jedan takav elaborat, za teritoriju koju je obuhvatala 1.
toplika brigada JVuO (podruje optine Blace i deo optine Prokuplje).
Spisak obuhvata oko 400 imena iz 27 naselja, pri emu se za 280 lica suge
rie da ih treba likvidirati.370
U Velikoj Motanici, etnici Posavske i Lipovike brigade Avalskog
korpusa JVuO 24. jula zaklali su etvoro stanovnika Umke. Njihovi lee
366
. , .., . 387-388.
369
370 .
, , 1945, . 223-230.
163
164
, .., . 289.
376 Nemaka obavetajna sluba, Zbornik dokumenata, VIII, Beograd, 1956, str. 929-934;
, , , 1991, . 382-388.
377
, , , , 1991, .
99.
378
165
166
, . , , 1984, . 427.
, , , 1979, . 161-162;
, .., . 311.
Prema podacima DK iz 1945, etnici su 1943-1944. van borbe ubili 24 stanovnika Selevca, pri
emu su zaklali etvoro. Batinali su 62, a privremeno su liili slobode 155 metana. (AJ, DK,
110, f. 55, s. 87-162).
167
168
169
170
171
Mikro sluaj:
blokada Kovaevca 27. avgusta 1944.
Krajem avgusta 1944. zabeleeno je stradanje metana propartizan
skog sela Kovaevac pokraj Mladenovca. Zloin u Kovaevcu zavreuje
detaljniji opis jer nije navoen u literaturi. Zloine nad stanovnitvom
Kovaevca izvrili su etnici 3. (mladenovake) brigade Korpusa gorske
403
172
173
404 AS, ZK, k. 140, zl. br. 15861, Izjava Darinke Ivanovi, Kovaevac, 21.8.1945.
405 AS, ZK, k. 140, zl. br. 15861, Izjava Ruice oki, Kovaevac, 21.8.1945.
406 AS, ZK, k. 140, zl. br. 15861, Zapisnik o zloinima u Kovaevcu, Mladenovac, 21.8.1945.
174
Mikro sluaj:
masakr u Bonjanu 2. oktobra 1944.
Istovremeno sa pozivom na amnestiju i brojnim primerima korektnog
odnosa partizana prema zarobljenim etnicima uoi i nakon avgustovske
amnestije, zabeleeni su primeri likvidacije zarobljenih partizana od stra
ne snaga JVuO. Najmasovnija likvidacija zabeleena je poetkom oktobra
1944. u okolini Paraina. Ubijeno je 55 zarobljenih boraca 24. srpske bri
gade koji su pre likvidacije bili izloeni brutalnom muenju. Ono to taj
zloin izdvaja meu brojnim ratnim zloinima koje su poinile domae
formacije na tlu Srbije jeste okrutnost prema zarobljenim mladiima koji
su stupili u vojsku nekoliko dana ili nedelja pre zarobljavanja pri emu
veina zarobljenih partizana nije bila ideoloki formirana, a odreen broj
likvidiranih zarobljenika do nedavno je participirao u JVuO, odnosno u
formaciji koja je bila vinovnik njihovog stradanja. Iako je re o jednom od
najmasovnijih zloina koje su etnike snage poinile u Srbiji, masakr u
Bonjanu je malo poznat istorijski dogaaj. Uprkos tome to masakriranje
zarobljenih boraca 24. srpske brigade nije nepoznata injenica u domaoj
istoriografiji, taj istorijski dogaaj nije adekvatno rasvetljen. Deo odgovor
nosti za to to je masakr u Bonjanu gotovo nepoznata istorijska injenica
snosi propartizanska istoriografija koja je povrno obradila taj zloin ili ga
je jednostavno preutala usled svojevrsne navike da preutkuje neke od
407 AS, ZK, k. 140, zl. br. 15861; AJ, DK, 110, f. 492, s. 334-338.
408 AJ, DK, 110, f. 55, s. 466-744.
409
, .., . III/360.
175
Primera radi, zloin nad zarobljenim borcima 24. srpske brigade neadekvatno je obraen u
monografiji o razvoju partizanskog pokreta u Pomoravlju: datum i lokacija zloina su netani ili
neprecizni, a podaci o zloinu i komandnoj odgovornosti su fragmentarni i konfuzni. Uporediti:
, , ,
1941-1945, , 1961, . 356-357. U toj publikaciji navedeno je sve
doenje Radoslava Janjiijevia iz Bonjana, koji je video zarobljene partizane, a kasnije i njiho
ve ekshumirane leeve. Njegovo svedoenje kompatibilno je sa neobjavljenim svedoenjima iz
grae ZK. Jedna od retkih brigada NOVJ sa podruja Srbije o kojoj nije publikovana monografija
jeste upravo 24. srpska brigada. Osim toga, u monografiji o 45. srpskoj diviziji, u ijem sastavu
je bila brigada, ne pominju se stvarni gubici brigade poetkom oktobra 1944. Pominju se nepot
puni gubici 30. oktobra: U tim borbama etnici su uspeli da zarobe 10 boraca. Ne pominje se
sudbina zarobljenika. Osim toga, u monografiji se ne pominju ni gubici brigade u borbama 2-3.
oktobra kod Vitoevca i Smilovca. Uporediti: . , 45. ,
, 1992, . 26-27.
411 O , (.
, ), , 2001, . 148.
Jedan od malobrojnih sauvanih dokumenata Ivankovakog korpusa JVuO iz tog razdoblja, na
ijoj teritoriji se odigralo zarobljavanje boraca 24. srpske brigade, indirektno potvruje da je
namera etnikih tabova bila da se zarobi to vei broj partizana: Naredite vaem komandan
tu gradske strae da odmah odredi straare koji e prokrstariti kroz varo i saoptiti graanstvu
da nijedno nepoznato lice ne prima u svoju kuu. U isto vreme neka gradska straa povede
rauna ako primeti neko strano lice-partizana da ga odmah sprovede u Dobrievo. Ovo je u vezi
sa razbijenom partizanskom grupom u okolini Paraina koja se po saznanju, razbijena i bez
oruja, golih i bosih ljudi, razbeala u raznim pravcima pa i u pravcu uprije. (VA, A, k. 60, f. 5,
d. 34, Nareenje komande mesta uprija predstojniku policije u upriji, 1.10.1944).
412 VA, fond Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije (dalje: NOVJ), k. 1338, f. 3, d. 1.
176
413 VA, NOVJ, k. 1329, f. 2/I, d. 11, Bojna relacija 45. srpske divizije za borbe voene od 3. septembra
do 12. oktobra 1944:
1944, (. ), , 2010, . 36.
177
178
, , , 1956, . 458-459.
416 AS, ZK, k. 146, zl. br. 16657, Zapisnik o sasluanju Draginje Pavlovi iz Bonjana, Parain,
7.5.1945; Zapisnik o sasluanju Mladena ivkovia iz Bonjana, Parain, 9.10.1945; Zapisnik o
sasluanju Gradibora Tasia iz Bonjana, Parain, 10.10.1945; Izjava Milke Marjanovi iz Ravne
Reke, uprija, 18.6.1945; Izjava ure Tatomira iz Ravne Reke (bez mesta i datuma); Zapisnik
o sasluanju Andreje Radovanovia iz Davidovca, Parain, 20.8.1945; Zapisnik o sasluanju
Vidojka ivanovia iz Davidovca, Parain, 20.8.1945; Izvetaj Sreskog poverenitva ZK Parain
Okrunom poverenitvu ZK Jagodina, Parain, 1.11.1945; AS, ZK, k. 146, zl. br. 10721, Izjava
Milena Neia iz Glavice, Parain, 25.8.1945.
417 AS, ZK, k. 146, zl. br. 16657, Izjava Dragoljuba Rajia iz Smilovca Sreskom poverenitvu ZK za
Raanjski srez, Smilovac, 28.4.1945.
179
180
, , , .., . 355-356.
425 VA, NOVJ, k. 1329, f. 2/I. d. 6, Operacijski dnevnik 45. srpske divizije; . ,
.., . 26.
181
426 VA, NOVJ, k. 1338, f. 3, d. 1, Operacijski dnevnik 24. srpske brigade; VA, NOVJ, k. 1329, f. 2/I, d. 6,
Operacijski dnevnik 45. srpske divizije.
427 AS, ZK, k. 146, zl. br. 16657, Izjava Leposave Panti iz Skorice Sreskom poverenitvu ZK za
Raanjski srez, Skorica, 11.5.1945.
182
183
II deo:
Amnestije
pripadnika JVuO
1944-1945.
184
Branko Petranovi, Srbija u Drugom svetskom ratu 1939-1945, Beograd, 1992, str. 538, 657.
185
430
431
, ,
- , III, 9, , 26.11.1944, . 2.
432 . ., 15. , 20 .
- , II, 6, , 12.1.1945, . 1.
433
186
, . 4.000 , ,
, 2, , 1991, . 53.
187
188
, ,
- , III, 9, , 26.11.1944, .
2; , II, 1, ,
1.1.1945, . 6.
189
, ., . II/308-311.
446 VA, A, k. 102, f. 5, d. 14; Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985, str. 422.
190
191
III deo:
Odnos partizana
prema zarobljenim
pripadnicima JVuO
u Srbiji 1944.
192
193
194
sigurnog uspeha, stavljati pred preki vojni sud. Sve one koji u borbi napu
ste svoja mesta, streljati na licu mesta.453
General Miroslav Trifunovi, komandant JVuO na podruju Srbi
je, naredio je 15. avgusta 1944. etnikim komandantima da najotrije
kanjavanju dezertere:
Sve one vojnike koji dopuste da ih uhvate partizani i posle isti dou,
da se odmah streljaju zbog predaje. Ako bi takve partizani zadrali u svo
jim redovima nareujem da im se kue popale, a imovina uzapti uzme.
Svakog ko bi pobegao iz borbe odmah streljati bez obzira na in.454 Tri
funovi je 23. avgusta ponovio nareenje: Sve begunce kada ih uhvatite
streljajte bez milosti. To e uiniti da [beanje] prestane, a i na dranje u
borbi e uticati.455
Kapetan Marko Muzikravi, komandant 1. umadijskog korpusa
JVuO, u zapovesti komandantima i ravnogorskim odborima pod njego
vim nadletvom (22. septembar 1944) istie sledee:
Bie stavljen pod preki sud svaki vojnik i svako lice koje nedozvo
ljeno napusti svoju jedinicu ma i za najkrae vreme, a tako isto i onaj ko
kukavice i begunce titi i pomae... Porodicama vojnika saoptiti da ne
oekuju nikakva pratanja ako im vojnik pobegne iz borbe, jer takav u ime
Otadbine mora biti osuen na smrt.456
Kapetan Muzikravi je 27. septembra u zapovesti taba 1. umadij
skog korpusa JVuO ponovio: Ubijati na licu mesta kukavice i begun
ce.457 Kapetan Petar Lazarevi, komandant Levake brigade JVuO, u
nareenju od 28. septembra istie: Begunce sa poloaja, kao sabotere i
izdajnike takoe u kanjavati smru.458 Kapetan Neko Nedi, koman
dant Valjevskog korpusa JVuO je 29. septembra ovlastio komandanta
bataljona da sve vojnike koji pokuaju bekstvo strelja na licu mesta bez
prethodnog stavljanja pred preki vojni sud.459 Neimenovani komandant
453 VA, A, k. 79, f. 2, d. 4.
454
195
. , .., . 368.
196
197
198
199
200
201
202
, .., . II/329-330.
203
, , , 2011, . 261.
Marinkovi navodi da je u borbi u iljegovcu poginulo oko 30 etnika, dok je zarobljeno 156.
Prema izvetaju Okrunog naelstva Okruga kruevakog (6. decembar 1943) etnici su imali
gubitke od 20 poginulih u borbi i 140 zarobljenih dok su partizani imali 10 mrtvih i 15 ranjenih.
U izvetaju se navodi da su partizani streljali trojicu mukaraca, verovatno etnikih simpatize
ra iz Velikog iljegovca, Peanice i uria. Ostaje nepoznato da li su ova trojica uvrtena u 16
streljanih koje pominje partizanski izvor. (AS, ZK, k. F-17, f. 42).
204
205
, .., . 97.
, .., . 124.
206
,
1941-1945, , 1979, . 467.
207
208
209
210
507
, .., . II/243.
508
, .., . 192-193.
509
, .., . II/253; ,
, , 1979, . 150-151.
etnici Korpusa gorske garde JVuO, nakon pretrpljenog poraza u borbi protiv partizana, 26.
avgusta 1944, posle muenja streljali su 11 stanovnika Selevca, koje su optuili da su partizan
ski saradnici. ( , .., . II/293; , .., .
161-162, , .., . 311).
, .., . 194-195.
211
212
Navodim nekoliko primera iz trstenikog i kruevakog kraja. Duan Jakovljevi iz Lozne pokraj
Trstenika prinudno je mobilisan 9. oktobra 1944. i poginuo je ve 13. oktobra. Njegov komija
Milo Nedeljkovi istie: Bio sam prisutan kada je etovoa Rajko Jovanovi izdao nareenje
da se nasilno Duan mobilie, a ako nee da ide na teren da se odmah ubije. Duan se kolebao
i nije hteo da ide u etnike ve je hteo tad da ode u partizane, ali nije smeo jer bi mu Rajko ubio
celu porodicu. (AS, ZK, k. 144, zl. br. 483). Milan Lazi, komandant bataljona 2. rasinske brigade
tokom maja 1944. zlostavljao je lanove nekoliko porodica u selu Trubarevu pokraj Kruevca
kako bi ucenio njihove odbegle lanove da stupe u etnike. Seljak Nikola Pavlovi svedoio je
1945. kako je Lazi uhapsio njegovu enu Radunku i terao je dva dana sa sobom kao taoca dok
mu se ja nisam javio na njegovu mobilizaciju. U istom selu Lazi je tukao Staniju Grai kako bi
prokazala mua Stanislava koji je pobegao iz etnika. Takoe, uhvatio je staricu Milojku Stano
jevi i drao je kao taoca tri dana kako bi ucenio njenog unuka da se odazove na mobilizaciju. U
istom selu je tukao i opljakao brani par Vitomira i Jevdokiju Joci kako bi primorao njihovog
sina Tihomira da se vrati u etnike. (AS, ZK, k. 144, zl. br. 1232, 1233).
, .., . II/256.
517
, .., . 223.
518 , . 218.
U izvetaju OK KPJ Aranelovac (1. jul 1944), navodi se da je u borbi u Darosavi poginulo 18 i
zarobljeno 26 etnika. ( -, I/20, , 1965, . 654-655).
519
, .., . 352-354.
213
, .., . II/263-264.
522
, .., . 366.
, .., . 237.
525 . , (.
.), --, 1995, . 22.
214
528
215
531
, , . , (.
), , 1988, . 157.
216
, (), ,
1982, . 165.
217
Novopazarski okrug
U relaciji taba 4. proleterske (sandake) brigade (10. jul 1944) o
borbama sa etnicima oko Nove Varoi, 4-6. jula 1944, navodi se da su
u borbama etnici imali 18 mrtvih, est zarobljenih, od kojih su se tri
dobrovoljno javila u nau vojsku, a ostali su puteni.540
U izvetaju taba 4. sandake brigade tabu 37. sandake divizije
NOVJ (2. avgust 1944), o borbama sa etnicima u selu Kratovo, pokraj
Priboja, navodi se da su etnici imali osam zarobljenih, od kojih je jedan
strijeljan, a ostali su [prihvaeni] u naim bataljonima.541 U izvetaju ta
ba 37. sandake divizije (5. avgust 1944), navodi se da su jedinice divizije
od 26. jula do 5. avgusta 1944. zarobile 26 pripadnika JVuO i Musliman
ske milicije. Neprijateljske zarobljene vojnike (etnike i milicajce), poto
su silom bili mobilisani, uvrstili smo u redove nae vojske.542
218
Borbe na Kopaoniku
Borbe izmeu NOVJ i JVuO na Kopaoniku, poetkom avgusta 1944,
predstavljaju trajnu prekretnicu u odmeravanju snaga izmeu ove dve for
macije. Nakon partizanske pobede na Kopaoniku etnici nisu partizani
ma naneli nijedan poraz koji bi se mogao meriti sa etnikim porazom
543
Pero Kneevi, Sa operativnom grupom divizija u Srbiju, Druga krajika brigada. Ratna sjea
nja, (ur. Sneana Tmui), Beograd, 1988, str. 710.
219
etnici su tokom Bitke za Srbiju partizanima naneli samo jedan relevantan poraz. Re je o neu
spehu snaga 2. proleterske divizije 21. septembra 1944. u borbama kod Kruevca. Meutim, u
ovim borbama nije uestvovala glavnina operativnih partizanskih jedinica (1. proleterski i 12.
proleterski korpus) koje su tada nastupale ka Beogradu ve samo etiri bataljona 2. proleterske
divizije, na sporednom pravcu nastupanja partizanskih snaga. O borbama kod Kruevca bie
vie rei u nastavku.
547 O vojnoj saradnji etnika i Vermahta u prolee i leto 1944: Gaj Trifkovi, The Key to the Balkans:
The Batlle for Serbia 1944., The Journal for Slavic Military Studies, XXVIII, 3/2015, London, 2015,
str. 524-555. U Felberovom raportu fon Vajhsu (13. maj 1944), navodi se da etnici uvjeravaju
da su prekinuli sve neprijateljske aktivnosti prema Nijemcima, te da su spremni boriti se protiv
komunista do konane pobjede. Operacije vode, sa etnike strane Neko Nedi (naelnik taba
4. grupe jurinih korpusa, nap. aut.), a sa njemake major Vejel. Iz razgovora voenih na bojnom
polju se vidi da su voe poput Kalabia i Rakovia voljni saraivati sa Nijemcima. [etniko] ljud
stvo esto ima prijateljski pristup, samo rijetko se vide neprijateljska lica. (NAW, T-501, r. 256, s.
723).
220
221
Pero Kneevi, Bitka na Kopaoniku, Druga krajika brigada. Ratna sjeanja, (ur. Sneana Tmu
i), Beograd, 1988, str. 740.
etnici su upali u selo Brzee, u kojem se upravo bila smjestila brigadna bolnica i intendantura.
Zarobili su dio tekih i nepokretnih ranjenika i nekoliko bolniarki i sve su ih poubijali na zvijerski
nain. (Isto, str. 736).
555
, , , 1968, . 318-320.
222
223
Ibarski basen
Dolaskom jedinica Operativne grupe divizija NOVJ na podruje Ibra
i Kopaonika, poetkom avgusta 1944, zapoeo je masovan prelazak boraca
2. kosovskog korpusa JVuO u redove obnovljenog Ibarskog NOP odreda.
U operacijskom dnevniku 2. proleterske divizije (6. avgust 1944) navodi
se sledee: Sa naim snagama stupio je u vezu komandant etnike Ibar
ske brigade p.porunik Aleksandar Nedeljkovi. Isti je izrazio elju da sa
561 -, I/9, , 1954, . 179.
562 Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985, str. 116-117.
563
224
, , . ,
, 1981, . 389.
svojim ljudstvom ima elju da stupi u nau vojsku. Radi toga jedan bata
ljon 2. proleterske brigade ostao sa njim da odri zbor u cilju prikupljanja
ljudstva za nau vojsku.564 Prema seanju savremenika, Nedeljkovi se sa
tabom 2. proleterske divizije susreo u selu Stanulovie, pri emu se u
njegovoj pratnji nalazilo 10-15 ljudi, nakon ega je Nedeljkovi dobio
zadatak da poe po okolnim selima i sakupi dobrovoljce.565 Vredi napo
menuti da je 2. proleterska brigada narednih dana,na podruju Kopaonika
i upe, vodila otre borbe protiv Nedeljkovievih dojueranjih saboraca,
to dovoljno sugerie da su etniki prebezi nainili jasan otklon u odnosu
na stranu kojoj su donedavno pripadali.
Rukovodstvo Ibarskog partizanskog odreda se sredinom avgusta, u
tabu Operativne grupe divizija, sastalo sa njenim komandantom Pekom
Dapeviem. Peko Dapevi se interesovao za sastav komande odreda.
Smatrao je da ga treba izmeniti. Potrebno je i proiriti odred, pre svega sa
ljudstvom Ace Nedeljkovia, a onda i onim iz Kolainske brigade [JVuO].
Naredbom Peke Dapevia (16. avgust 1944), imenovan je novi tab ovog
partizanskog odreda. Aleksandar Nedeljkovi je imenovan za naelnika
taba odreda. Odred je brojao dva bataljona, pri emu je drugi bataljon
u najveoj meri bio sastavljen od ljudstva pod dotadanjom Nedeljkovie
vom komandom.566
Prelazak boraca 2. kosovskog korpusa u redove Ibarskog NOP odreda
nastavljen je i krajem avgusta. Rukovodstvo Ibarskog NOP odreda, prema
seanju savremenika, sastalo se 23-24. avgusta sa grupom etnika Kolain
ske brigade JVuO, ukljuujui i neke rukovodioce brigade, radi prikljue
nja Ibarskom NOP odredu. Propartizanski izvor navodi sledee: Dobar
broj Kolainaca (stanovnici okoline Zubinog Potoka, nap. aut.), a naroito
mlaih, spremnih da bar u poslednjim mesecima borbe za osloboenje
zemlje okrenu puke protiv okupatora, bio je okupljen oko Milije Cvet
nia; stariji su se drali Todora Dobria. Todor se, pak, drao neodreeno:
i hteo je s partizanima i nije hteo... Ipak su nekako doli do kompromisa:
Todor Dobri e biti savetnik u tabu odreda. Deo stanovnika Ibarskog
Kolaina bio je zabrinut zbog potencijalne bezbednosne ugroenosti kola
564 -, I/9, , 1954, . 487.
565 , - 1941-1944, , 1977, . 491492.
566 -, I/19, , 1969, . 608-609.
225
. , . , . ,
1944. ,
- 1944. ,
26-27. 1986. , (.
), --, 1990, . 387-391.
226
227
228
, 1941-1944-1946,
, 2001, . 64-65.
578
, J 1944.
, -
1944. ,
26-27. 1986. , (. ), -, 1990, . 372.
579
, , , 1991, . 242.
229
580
230
, .., . 152.
586
587
231
232
, , , 1991, . 100.
Zajearski okrug
U izvetaju taba 25. srpske divizije (21. avgust 1944), navodi se pri
mer prelaska etnika u partizane u okolini Bora. Mi smo ve dosad, tj. za
pet dana i to u putu, imali 20 novih dobrovoljaca ne raunajui tu 30 zaro
bljenih etnika koji su ostali kod nas dobrovoljno.595 Prema podacima iz
operacijskog dnevnika Glavnog taba NOV i PO Srbije, snagama 25. srp
ske divizije u okolini Soko Banje, 23. avgusta predala su se 53 etnika.596
U zapovesti taba 25. srpske divizije tabovima 16, 18. i 19. srpske
brigade (8. septembar 1944), za dejstva na podruju izmeu Bora i Nego
tina, konstatuje se i nareuje sledee: Prema izvesnim znacima etnike
bande demoralisane su posle pojave Crvene armije u naoj zemlji, i iroke
mase, pa i zlikovci, pokolebani su. Treba upoznavati sve borce da u sluaju
borbe sa njima ne upotrebljavaju pretnje i psovke ve ih prikladnim parola
ma pozivati na predaju, napominjui im situaciju u kojoj se sad nalaze.597
Sudei prema sauvanim izvorima, ova sugestija oigledno je imala
pozitivnog efekta u narednim danima. Prema izvetaju taba 25. srpske
divizije Glavnom tabu NOV i PO Srbije (12. septembar 1944), nakon
6. septembra zabeleen je priliv bivih etnika Krajinskog korpusa JVuO u
redove NOVJ. Piletiev Krajinski korpus takoe ne postoji. Pileti ga je
sam raspustio posle neuspeha u pregovorima sa Crvenom armijom... Velik
deo etnika iz ovog korpusa priao je na nau stranu, a jedna grupa od oko
593 -, I/13, , 1957, . 438.
594 -, I/11, , 1955, . 361.
595 -, I/11, , 1955, . 15.
596 , . 432.
597 , . 365.
233
60 obrazovala je, kako su sami oni proglasili, partizanski odred i trae vezu
s nama.598
O masovnom dezertiranju etnika Krajinskog korpusa JVuO svedoe
i podaci iz izvetaja taba 14. korpusa Glavnom tabu NOV i PO Srbije
(1. oktobar 1944) u kome se navodi da se snagama 18. srpske brigade, 10.
septembra, u selima tubik i Plavna, pokraj Negotina predalo 40 bivih
etnika sa orujem. U istom dokumentu navodi se sutradan predalo jo
50 bivih etnika Drae Mihailovia sa orujem.599
Jedinice 25. srpske divizije NOVJ, 9. septembra 1944, napale su u
selu Gornjanu, kod Bora, etnike Knjaevakog korpusa JVuO. Tom pri
likom zarobljeno je 10 etnika i dva kurira sa ezama. Samo neto docnije
etniki korpus je razbijen. Zarobljeno je 15 etnika koji su prili jedinica
ma NOVJ. Istog dana 16. brigada 25. divizije NOVJ zarobila je 16 etnika
sa orujem. Takoe, istog dana, u selu Plavna, izmeu Bora i Negotina,
predalo se 40 pripadnika JVuO.600
Prilikom borbi za osloboenje Donjeg Milanovca, snagama 19. srp
ske brigade, 12-13. septembra 1944, predalo se 67 etnika. Takoe, na
podruju Donjeg Milanovca, 22. septembra 1944, jedinicama ove brigade
predale su se dve grupe etnika, ukupne jaine od 120 boraca.601
Pripadnici 20. srpske brigade, koji su poetkom septembra 1944. stu
pili pod komandu 45. srpske divizije NOVJ, u noi 12-13. septembra
napali su etnike u Krivom Viru, pokraj Boljevca, koji su kao nemaki
saveznici uvali komunikaciju izmeu Boljevca i Paraina. Ubijeno je 19
etnika, meu kojima dva porunika i tri podoficira. Zarobljeno ih je 28,
od kojih dva podoficira... Brigada je imala tri poginula i etiri lake ranjena
borca... Sa zarobljenim etnicima, meu kojima je bilo najvie mobilisanih
seljaka iz sela oko [desne obale] Velike Morave, odmah posle borbe odran
je politiki zbor... Desetak od njih dobrovoljno su pristupili u nae jedi
598 Istona Srbija u ratu i revoluciji 1944-1945. Zbornik dokumenata, I-II, (pr. Milan Borkovi), Zaje
ar, 1981, str. II/190.
599 -, I/13, , 1957, . 20.
234
600
601
, , , 1986, . 31-32.
Istoriar Dragoljub Mireti je o ovom dogaaju svedoio kao oevidac, budui da je kao borac i
omladinski rukovodilac 2. bataljona 20. srpske brigade bio uesnik navedenog dogaaja. Mire
ti nije naveo dalju sudbinu etnikih boraca koji nisu pristupili brigadi, ali je logino pretpostaviti
da su puteni kuama, imajui u vidu brojne sline primere iz partizanske prakse kada je re o
odnosu prema zarobljenim etnicima u istom razdoblju.
603 , . 32-33.
Ovo potvruje izvetaj taba 45. srpske divizije tabu 14. korpusa NOVJ (12. novembar 1944),
u kom se navodi da su jedinice divizije 13-14. septembra 1944. na podruju Ranja zarobile
32 etnika i oslobodile 76 omladinaca prisilno mobilisanih, koji su dobrovoljno stupili u nae
redove. ( -, I/15, , 1957, . 22). Videti takoe: VA, NOVJ, k. 1329, f. 2/I,
d. 6, Operacijski dnevnik 45. srpske divizije; VA, NOVJ, k. 1335, f. 2, d. 56, Operacijski dnevnik 20.
srpske brigade.
604 VA, NOVJ, k. 1070, f. 5, d. 1, Operacijski dnevnik 7. srpske brigade NOVJ; ,
, .., . 226.
605
. , , , 1989, . 19.
606 -, I/12, , 1956, . 139; Istona Srbija u ratu i revoluciji 1944-1945. Zbor
nik dokumenata, I-II, (pr. Milan Borkovi), Zajear, 1981, str. II/203.
235
236
, .
, , 1979, . 482.
612
, .., . 234-236.
237
238
, : , , ,
, , 1996, . 475.
618 Savo O. Triki, Trea krajika proleterska brigada, Beograd, 1987, str. 307.
619 -, I/12, , 1956, . 428.
620 Milan Antoni, Borbe u Srbiji do Beogradske operacije, str. 373.
239
Jovo Popovi, Prva lika proleterska brigada Marko Orekovi, Beograd, 1988, str. 427.
622
623 Milan Antoni i Milosav Boji pominju sastanak tabova 1. i 6. proleterske divizije, u noi 8-9.
septembra, na Jelovoj gori, na kome su neki oficiri predlagali da se partizanske snage povu
ku, usled etnike nadmoi u broju boraca i poetnim uspesima, ali je odlueno da se krene u
odluan protivnapad. Na elu partizanskog kontranapada, 9. septembra, uestvovali su tabovi
brigad.
240
Uporediti: . , .
, -, 1998, . 219-222; ,
..., . II/155; , ,
. , III, . 1944. 1945,
-, 2004, . 113-131; ,
..., IV/654-668.
Treba napomenuti da ni u jednoj od navedenih knjiga nema pomena potede velikog broja zarobljnih etnika u borbama na Jelovoj gori i irem podruju Poege, Kosjeria i Mionice, u prvoj
polovini septembra 1944, to je nedopustiv propust.
241
242
627
, ,
, (. ), , 1984, . 680.
628
Pero Kneevi, 7. bataljon ininjerijski, Trea krajika brigada. Zbornik sjeanja, III, (ur. Ljubi
a urguz i dr.) Beograd, 1985, str. 360.
629
243
631 Milan ijan, Borbe 3. brigade u Srbiji, esta proleterska divizija, (ur. Dragan Grubor i dr.), Zagreb, 1964, str. 387.
632 , , . 684-685.
633 -, I/11, , 1955, . 402.
634 Savo O. Triki, n.d., str. 313.
635
244
, ,
. , (. .), , 1991, . 263-264.
, , , 2010, . 37.
245
246
247
649 , . 541-542.
650
Dragia Radovi, Iz mog vojevanja, Druga lika proleterska brigada. Zbornik sjeanja, (ur. Raj
ko arenac), Beograd, 1988, str. 379.
248
Osloboenje Valjeva
Jedinice 1. proleterske i 6. like proleterske divizije oslobodile su vei
deo Valjeva, 15. septembra 1944. Ostatak grada, odnosno deo grada koji
gravitira ka kasarni na Kruiku, gde su se utvrdili nemaki vojnici, oslo
boen je 18. septembra, posle povlaenja nemakih snaga. U nemakoj
odbrani Valjeva bile su angaovane snage SDK, SDS i JVuO.
Zahvaljujui pretampavanju knjig nezaslueno uticajnog emigrant
skog pisca Borivoja Karapandia653 i pisanju antikomunistike tampe,
naroito poetkom poslednje decenije prolog veka, u delu domae javno
sti opstaje stereotip o velikom broju streljanih stanovnika Valjeva, nepo
sredno nakon osloboenja varoi. Karapandi je u njegovoj najpoznatijoj
knjizi (koja je od 1993. do 2014. u Srbiji pretampana pet puta, od ega
etiri puta u Valjevu) izneo tvrdnju da se rauna da je svaki deseti stanov
nik Valjeva bio likvidiran nakon osloboenja i da je u gradu od strane par
tizana ubijeno ak 2.000 stanovnika.654 Ipak, Karapandia su nadmaili
kragujevaki Pogledi, na ijim stranicama je izneta tvrdnja da je u Valjevu
nakon osloboenja ubijeno 4.000 ljudi.655
652
653 Borivoje Karapandi je kao lan JNP Zbor bio referent Odeljenja dravne propagande za Okrug
valjevski, 1942-1944. Bio je jedan od organizatora ljotievskog pokreta u Valjevu i meu dobro
voljcima 1. puka SDK. Bio je tesno povezan sa Gestapoom. esto puta oblaio je se u dobrovo
ljako odelo i za sve vreme okupacije nosio je oruje. Karapandi je tokom okupacije odrao
vei broj javnih govora u naseljima kolubarskog region
a u kojima je agitovao u korist nemakog
okupatora i kvislinkog reima. Ovi govori su podrazumevali i antisemitsku retoriku. Opirnije:
AJ, DK, 110, f. 94, s. 302-346 (Dosije Borivoja Karapandia).
654
655
, : 4.000 , ,
, 2, , 1991, . 50-53.
Treba napomenuti da je ovaj politiki magazin tokom 1991. predstavljao najtiranije periodino
glasilo u Srbiji sa brojem tampanih primeraka koji je iznosio ak do 200.000.
249
250
251
664
ore J. Orlovi, Druga lika proleterska brigade, Beograd, 1983, str. 545-676.
252
. , . 1941-1945,
, 2014, . 493.
. , , , 1954, . 65.
253
. , ..., . 222.
672 , ,
, (. ), , 1977, . 569.
673 Duan Tei, Napad na Valjevo, Trea krajika proleterska brigada. Zbornik sjeanja, I-II, (ur.
Ivan Dina Gligorijevi), Beograd, 1969, str. II/405-409.
254
255
676
Dragia Radovi, Iz mog vojevanja, Druga lika proleterska brigada. Zbornik sjeanja, (ur. Raj
ko arenac), Beograd, 1988, str. 378-379.
677 Petar Drai, Iz borbe za Valjevo, Druga lika proleterska brigada. Zbornik sjeanja, (ur. Rajko
arenac), Beograd, 1988, str. 376-377.
256
, -
1944. 1942-1944.,
, 39, , 2005, . 132-164.
257
nas upuuje na zakljuak da ova lica nisu streljana. Ovo je dodatna potvr
da kazivanja partizanskih veterana, uesnika borbi za osloboenje grada, o
potedi pripadnika JVuO zarobljenih u Valjevu.
Prethodno su citirana dva svedoenja koja sugeriu da je u bolnici
zarobljen mnogo vei broj pripadnika JVuO (navodno ak izmeu 200
i 300). Ukoliko su ovi navodi validni, moe se pretpostaviti da je u bole
snikom protokolu registrovan tek deo etnika koji su se pokuali sakriti u
bolnici, o emu je bilo rei u svedoenju Petra Draia.
Naveu jedan primer odnosa prema ranjenim etnicima od strane
pripadnika SDK, u valjevskoj bolnici, nekoliko meseci pre osloboenja
grada. Krajem maja 1944, Valjevski korpus [JVuO] je vodio veu bor
bu sa partizanskim snagama u okolini Valjeva. Posle borbe, ranjeni borci
smeteni su u gradsku bolnicu, to je za dobrovoljce (pripadnici SDK, nap.
aut.) bila odlina prilika za osvetu. Ranjenici su maltretirani i odvoeni
iz bolnice u logor. Tu igru smrti prekinuli su Nemci: opkolili su bolnicu i
naredili dobrovoljcima da se povuku u svoje kasarne.681
Napominjemo da je korektan postupak partizanskih vlasti prema
zarobljenim etnikim ranjenicima, zabeleen upravo u gradu u kome su
nemaki vojnici 27. novembra 1941. streljali najmanje 261 zarobljenog
partizana koje etnici Drae Mihailovia uz posredstvo tzv. vladinih etni
ka ustupili nemakom okupatoru.682
Nakon osloboenja Valjeva jedinicama 1. proleterskog korpusa NOVJ
pristupio je velik broj dobrovoljaca iz grada i okoline. Prema seanju bora
ca 3. krajike proleterske brigade u brigadu je stupilo 240 novih boraca.
Pored omladinaca pristizali su i stariji ljudi, ak i borci sa Solunskog fron
ta, meu kojima i dva narednika srpske vojske iz sela Bogovaa.683 tab
1. proleterskog korpusa izvestio je 21. septembra da su od ulaska u Srbiju
neke jedinice porasle za 60-80%, a 23. septembra da je do tada u jedini
ce korpusa iz Valjeva i okoline stupilo 1.200 novih boraca.684 Navedene
brojke podrazumevaju dobrovoljce u redovima NOVJ. Prema podacima
iz literature, nakon osloboenja Valjeva samo iz fabrike Vistad javilo se
681
, .., . II/236-237.
682
, , , .
1941, , 1987, . 244-266.
258
685
686
, ,
, (. ), , 1984, . 695-696.
687 . , , .
, (. ), , 1978, . 187.
688
259
, , .., . III/133-134.
Autori korektno pominju prelazak u redove NOVJ komandanta i boraca Omladinske brigade
1. ravnogorskog korpusa JVuO, nekoliko dana nakon osloboenja grada (ova jedinica se u
momentu osloboenja varoi nalazila u selu Grabovica).
690 , . III/124.
691 , . III/126.
260
261
Milorad Gonin, Druga krajika narodnooslobodilaka udarna brigada, Beograd, 1984, str. 293294.
695
262
, , .
, III, . 1944. 1945. , -, 2004, .
134.
700
. ,
,
- 1944. ,
26-27. 1986. , (.
), --, 1990, . 402.
263
, . , ,
, , 1982, . 367.
702
, , , 1996, . 218-219.
703
, , , (.
, ), I-IV, , 1998, . IV/341.
264
Osloboenje Aranelovca
Nakon osloboenja Valjeva i Gornjeg Milanovca, naredno masov
no zarobljavanje i poteda pripadnika JVuO usledila je prilikom borbi za
osloboenje Aranelovca. Za razliku od etnika stacioniranih u Gornjem
Milanovcu, etnici u Aranelovcu, odnosno delovi Korpusa gorske garde,
zajedno sa snagama SDS, pruili su oruani otpor, bez namere da se pre
daju. Ipak, i pored injenice da je zarobljavanje u Aranelovcu usledilo tek
nakon to su opkoljeni etnici shvatili da im predstoji unitenje ukoliko
se ne predaju, kao i pored injenice da su partizanske snage imale gubit
ke u borbi, veina zarobljenika je preivela dogaaje nakon osloboenja
grada.706 Ove injenice su potisnute iz kolektivnog pamenja i ignorisa
ne je od strane onih koji pretenduju da budu kreatori politike seanja na
Drugi svetski rat u Srbiji. Nasuprot navedenim injenicama, predstavnici
705
, , , , 1989, .
148-149.
706
U delu javnosti opstaje stereotipizirana predstava o masovnom pokolju nevinih etnika i graa
na Aranelovca, u danima nakon osloboenja grada. Toj predstavi, izmeu ostalih, doprineo je
Milo Ain Kosta, oficir 3. (mladenovake) brigade Korpusa gorske garde JVuO, uesnik borbi u
gradu i potonji emigrant, koji je izneo tvrdnju da su ukupni gubici etnika u Aranelovcu, pogi
nuih, ranjenih, zarobljenih, onih koji su se odmah predali i nestalih navodno iznosili 1.700, to je
viestruko uveliana brojka. Ain, takoe neutemeljeno, navodi da su Krajinici poklali etni
ke ranjenike nakon osloboenja grada, to je nedokazana tvrdnja. Ain nije bio oevidac doga
aja nakon osloboenja varoi i imao je interesa da kriminalizuje pobedniku stranu. (
, , XV, 1944, ,
1991, str. 3168).
265
266
707
708
, .., . 292.
Svakako da je broj poginulih i zarobljenih etnika u ovoj borbi bio manji. U izvetaju Okrunog
komiteta KPJ za Kragujevac (20. septembar 1944) navodi se da je etnika kolona brojala 700
boraca i da je ukupno poginulo i zarobljeno 60 etnika. (, . 301). Prethodnog dana, 13.
septembra, u borbi izmeu partizana i delova Smederevskog korpusa JVuO, kod Selevca, parti
zani su razbili etnike. Oko 60 mobilisanih pripadnika JVuO partizani su zarobili i svima su im,
710 -, I/12, , 1956, . 256, 492; Milutin Moraa, n.d., str. 273.
Prema seanju boraca 1. krajike brigade, osloboeni zatoenici iz etnikog zatvora odavali su
ovakvu sliku: Tijela su im bila potpuno crna od etnikih batina. Bio je to jeziv prizor za sve nas.
(urijana oki, Protiv etnika na Kopaoniku i u Aranelovcu, Prva krajika udarna proleter
ska brigada. Sjeanja boraca, (ur. Ivan Matovi), II, Prijedor, 1982, str. 320).
267
garde, bez navoenja broja etnika (u gradu su bili prisutni i borci 3. (mla
denovake) brigade, nap. aut.), i oko 200 Nemaca:
U toku borbe Nemci su odstupili i to: jedna grupa u pravcu Mlade
novca, druga grupa u pravcu sela Banje. Kako se moe zakljuiti iz izve
taja, kapetan Hadi je uspeo da odstupi iz grada prema Topoli sa grupom
Nemaca. Kapetan [Tihomir] Mihailovi [je] sa svojim odredom i jednom
grupom Nemaca ostao u Aranelovcu gde vodi ogorenu borbu. Veza je
prekinuta u 15 asova i dalji se podaci ne znaju... U 14 asova Nemci i
odeljenje strae (SDS, nap. aut.) koji su se povlaili iz Aranelovca, opko
ljeni su od komunista u selu Banji, gde su vodili ogorenu borbu i kada im
je stiglo pojaanje iz Topole uspeli su da dou do Topole bez gubitaka. U
izvetaju se navodi da je odred kapetana Hadia 19. septembra izgubio
20 straara koje poginulih koje nestalih, dok je odred kapetana Mihailo
via izgubio nekoliko straara.711
Uee nemakih snaga u borbi u Aranelovcu i sadejstvo sa etnicima
potvruju i nemaki izvori. Dnevnik nemake Komande Jugoistoka za 20.
septembar 1944. belei da su partizani nakon borbi sa naim trupama i
etnicima zauzeli Aranelovac.712
Prema seanju boraca 4. krajike brigade, pripadnici JVuO su od stra
ne partizana, pre zauzimanja zgrada u kojima su se utvrdli etnici, pozvani
na predaju, to su opkoljeni etnici prividno prihvatili, ali su otvorili vatru
na partizanske pregovarae. Oigledno je da su pripadnici JVuO i SDS
oekivali prodor dodatnih nemakih snaga u grad.713
Izvetaj taba 5. krajike divizije (21. septembar 1944) navodi da se
tokom borbi za osloboenje Aranelovca, 19. septembra, u zgradi hotela
umadija nalazilo oko 230 etnika. Nae jedinice izvrile su juri na
zgradu i osvojile je. Tom prilikom veina bradonja izginula je. etnici nisu
711 AS, ZK, zl. br. 12831, Izvetaj Komande SDS Okruga kragujevakog naelniku Okruga kragu
jevakog, Kragujevac, 20.9.1944. (prepis).
Kapetan Tihomir Mihailovi, komandant gradske SDS iz Aranelovca, i njegovi straari, novembra 1943. uhapsili su 20 partizanskih simpatizera iz Aranelovca i okoline koje su nemaki vojnici javno obesili u Aranelovcu 26. novembra 1943. Tela obeenih visila su tri dana u gradu. (AJ,
DK, 110, f. 411, s. 105-180).
268
712
NAW, T-311, r. 193, s. 810; Gaj Trifkovi, The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944., The
Journal for Slavic Military Studies, XXVIII, 3/2015, London, 2015, str. 554.
713
. , .., . 386-387.
269
270
720
Milinko Raki, Komandant je oslobodio etnike, Prva krajika udarna proleterska brigada. Sje
anja boraca, (ur. Ivan Matovi), II, Prijedor, 1982, str. 366-367.
721 Gojko Liina, Dnevni juri na grad, Prva krajika udarna proleterska brigada. Sjeanja boraca,
(ur. Ivan Matovi), II, Prijedor, 1982, str. 358-359.
722 -, I/12, , 1956, . 262.
723 Milutin Moraa, Na borbenom putu od akora do Beograda, etvrta krajika narodnooslobodi
laka udarna brigada. Zbornik sjeanja, II, (ur Stojan Kesi), Beograd, 1984, str. 416.
271
272
725
, ..., . 15-38.
Prema Solarievim tvrdnjama, Nikola Kalabi je 3. septembra 1944. ustupio 400 etnika sna
gama SDS. Zanimljivo je da su se ovi etnici nesmetano pokrenuli prema Beogradu, gde su (u
kasarnama na Banjici) stupili u redove SDS, najpre jedna grupa od 400 boraca, da bi istog dana
nova grupa od 400 pouzdanijih zamenila prethodnu grupu. Ovaj podatak ujedno predstavlja
primer odnosa JVuO i nemakog okupatora jer mar dve grupe od po 400 etnika nikako nije
mogao ostati neprimeen od strane Nemaca, niti su Nemci bili skloni da poveruju da je stanov
nitvo odjednom pohrlilo u redove SDS. (, . 17).
726
, , , 1979, . 379.
Bogdan Panteli (RKTG-26596) i Gospava Panteli (RKTG-26615), evidentirani su u registru
DKTG za optinu Aranelovac.
727
. , , , 2011, . 240245.
Autor navodi devet imena graana Aranelovca (sedmorice trgovaca, jednog mlinara i jednog
kafedije) za koje tvrdi da su ubijeni od strane partizana 29. juna 1944, bez navoenja izvora.
Ukoliko je ovaj podatak validan, re je o najmasovnijem ubistvu civila koje su partizani sproveli
u umadiji, u jednom danu, od poetka rata do septembra 1944.
728
, , , 2002, . 90-91.
729
273
. , ?
, , 2009, . 334-335.
Milan Bulatovi (RKTG-89214), evidentiran je u registru DKTG na osnovu grae ZK, to znai da
je tereen za ratne zloine. Prema Dimitrijevievim istraivanjima, Bulatovi je lino ubio neko
liko stanovnika Ripnja.
731 , .335-336.
732 AJ, DK, 110, f. 365, s. 651-655; , .., . 92-93.
274
. , ... . 381.
734
AJ, DK, 110, f. 491, s. 187-188, Izjave Boidara Jankovia i Dragomira Savkovia iz Begaljice,
Grocka, 21.2.1947.
735
80 , , I, 21, , 16.9.1945,
. 7.
736
275
Kruevaki okrug
Na osnovu sauvanih izvora mogue je zakljuiti da je od kraja avgusta
velik broj pripadnika JVuO, zarobljenih na podruju Kruevca i Trstenika,
puten ili premobilisan nakon zarobljavanja, iako su jedinice 2. proleter
ske divizije NOVJ, koje su vodile borbu za osloboenje ovog kraja, ima
le nimalo zanemarljive gubitke. Ovo je svakako bila posledica pozitivne
prakse NOVJ prema zarobljenicima, u kontekstu avgustovske amnestije,
kao i posledica saznanja pripadnika JVuO, pogotovo nevoljno mobilisa
nih, o korektnom postupanju partizana prema etnicima koji su se predali,
a koji nisu bili odgovorni za sprovoenje terora.
U seanjima boraca 1. krajike brigade opisan je napad na etnike u
Rosuljama u neposrednoj blizini Kruevca, u noi 22-23. avgusta 1944.
U toj akciji zarobili smo 42 pripadnika etnikih jedinica, veinom mobi
lisanih seljaka... Dobar deo zarobljenih etnika ostao je sa nama, u bataljo
nu, a ostale smo pustili kuama.738
Prema izvetaju taba 4. (crnogorske) proleterske brigade (11. sep
tembar 1944), o borbama protiv etnika i Nemaca na podruju Kruevca,
ukljuujui i neuspeo pokuaj zauzimanja grada, brigada je tokom pret
hodne noi zarobila 24 etnika i jednog nemakog vojnika. Njemca i dva
etnika poslali smo tabu, a ostale zarobljenike koji su bili veinom silom
mobilisani etnici, ili smo putali kuama ili smo jedan manji broj zadrali
737
, . , ,
1986, . 254-257.
738 arko Samardi, Lom u selu Rosulje, Prva krajika udarna proleterska brigada. Sjeanja
boraca, I, (ur. Gojko Banovi), Prijedor, 1981, str. I/350-351.
276
u naim jedinicama. U toj borbi brigada je imala etiri poginula i est tee
ranjenih boraca.739
U prvoj polovini septembra brojno stanje 3. srpske brigade NOVJ,
koja je operisala na podruju juno od Kruevca, znatno je uveano prili
vom dobrovoljaca. U brigadu je 9. septembra stupilo 230, a 14. septembra
103 novih boraca. Na istom podruju uskoro je formirana 6. srpska bri
gada iju glavninu su takoe inili novopridoli borci (u momentu formi
ranja brigada je brojala 750 boraca). Veina novih boraca te dve brigade
poticali su sa podruja Rasine. Mnogi od njih prethodno su bili nevoljno
mobilisani u etnike. U redove 3. srpske brigade poetkom septembra stu
pilo je osam pripadnika SDK iz Kruevca, to nije bila uobiajena poja
va.740
U nareenju taba 2. proleterske divizije (18. septembar 1944), pod
ijom komandom su se nalazile partizanske snage na tom podruju, navo
di se da se izmeu Trstenika i Kruevca, na levoj obali Zapadne Mora
ve, nalazi oko 3.000 oruanih i toliko isto nenaoruanih etnika (obe
ove brojke su uveliane), i nareuje se prelazak reke i napad na neprija
telja. U cilju razbijanja ove demoralisane etnike bande i omoguava
nja potenim, nasilno mobilisanim seljacima da se oslobode mobilizacije i
demobiliu, 4. proleterska brigada, bez jednog bataljona, i jedan bataljon
3. srpske brigade e forsirati Moravu...741 Prelazak snaga 2. proleterske
divizije na levu obalu Zapadne Morave izvren je u cilju presecanja komu
nikacije Kraljevo - Kruevac, pribiavanja Kruevcu (u pokuaju opkolja
vanja grada) i ugroavanja i potencijalnog presecanja komunikacije Kralje
vo - Kragujevac, budui da su Nemci koristili dve navedene komunikacije
za izvlaenje delova Armijske grupe E prema severu Srbije i Beogradu.
Takoe, dolina Zapadne Morave izmeu Kraljeva i Kruevca bila je vana
zbog povezivanja nemakih snaga iz zapadne Srbije sa snagama u regionu
Nia. Suprotstavljanje snaga JVuO na levoj obali Zapadne Morave snaga
ma NOVJ koje su forsirale reku odigralo je vanu ulogu u odbrani nema
kih pozicija u tom delu Srbije. U navedenom razdoblju etnike i nemake
, , , 1991, . 237-241.
277
, .., . 249.
278
, , , 1975, . 451.
750 O , (.
, ), , 2001, . 148.
279
, .., . 249-250.
, ,
. , (. ), , 1986, . 842.
754 1944. . ,
, (. ), , 1997, . 2.
755
280
, .., . 503-631.
, .., . 247.
, 1944.,
, 2, , 2007, . 89.
281
282
abaki okrug
U nareenju taba 12. (vojvoanskog) udarnog korpusa NOVJ (28.
septembar 1944), ije jedinice su delovale na podruju severozapadne
Srbije, govori se o postupcima pojedinih jedinica korpusa prema zaroblje
nicima koji je liberalniji od uputa iz nareenja marala Tita od 15. septem
bra. Meutim, po tom nareenju jo uvek se ne postupa. Naime, zaro
bljenici, koji izjave da ele stupiti u nau vojsku, uvrtavaju se gotovo bez
ikakvog prethodnog sasluanja. To je vrlo pogreno, kako zbog toga to se
na taj nain omoguava vercovanje neprijatelja u nae jedinice, tako i zbog
toga to se stvaraju mogunosti za razorni neprijateljski rad meu naim
borcima. Zatim, ima sluajeva putanja na slobodu onih koje treba, prema
nareenju druga Tita, da budu svrstani u zarobljeniki logor. Zatim se u
nareenju istie: tab korpusa organizovae zarobljeniki logor u koji tre
ba slati sve one zarobljenike koji nee dobrovoljno da preu naoj vojsci, a
koji ne dolaze u obzir za stavljanje pred vojni sud.761
U izvetaju taba 11. krajike divizije (28. septembar 1944) o borba
ma na podruju Pocerine, navodi se da zarobljeni etnici uglavnom ele
da ostanu u redovima NOVJ.762
U izvetaju taba 16. vojvoanske divizije (1. oktobar 1944), navode
se podaci o prilikama u osloboenom delu Mave:
Stanje u Bogatiu, kao i u svim okolnim selima: uslovi za mobilizaci
ju postoje i to na dobrovoljnoj bazi. Vidi se po tome to narod iz okolnih
sela, gdje naa vojska jo nije stigla, dolazi stalno i pozivaju [nas] prikazuju
i da nas narod sa oduevljenjem eka. etnici kao neka jaa grupa uopte
ne postoje na cijelom sektoru Mave. Oni su potpuno razbijeni i u velikom
broju vraaju se kuama, ak i takvi zlikovci za koje se zna da su inili zloi
ne, izdavali nae drugove, pa ak i sami strijeljali. Smatramo da nije zgodno
jo sve ove hapsiti, uslijed toga to je narod jo zaplaen i ne smije za sve
da d tane podatke. Mi emo hapsiti zaista takve koje emo moi javno
strijeljati pred narodom, kao na pr. Veselina Rosia iz Badovinaca, koji je
izdao i ubio mogue 100 ljudi. etnike grupice jo vre zloine po nekim
283
selima, kao na pr. prije dvije noi ubili su u Banovom Polju jednog naeg
ovjeka, kao i neke u Glucima.763
O odnosu jedinica pod komandom taba 12. (vojvoanskog) udarnog
korpusa NOVJ prema zarobljenim etnicima svedoi i podatak o zaroblja
vanju oko 30 etnika u selu Tekeri, smetenom izmeu Loznice i apca,
zarobljenih poetkom oktobra od strane boraca obnovljenog Mavanskog
partizanskog odreda:
U Tekeriu i okolini bila je povea grupa etnika u kojoj i poznati
etniki zlikovci eda i Stanoje Kurjakovi. Dve ete Mavanskog odreda
su otile u Tekeri, gde im se predalo oko 30 etnika. Ti etnici imali su
oruja i municije za ceo bataljon, a predali su se bez borbe, ak i dvojica
Kurjakovia, koji su upueni vojnom sudu, osueni na smrt zbog zloina
koje su poinili i streljani.764
U registru DKTG evidentirano je 16 stanovnika Tekeria. Od ovog
broja za 12 lica se navodi da su nestala (10 pripadnika JVuO i dva pri
padnika SDS), iz ega se moe zakljuiti da je re o pripadnicima JVuO
i SUK koji su nastradali na nepoznat nain u Bosni, krajem 1944. ili u
prvoj polovini 1945, odnosno nakon odstupanja Cerskog korpusa JVuO
sa ovog podruja. Kada je re o ostala etiri lica, jedno lice je zavedeno na
osnovu grae ZK, to znai da je sumnjieno za ratne zloine, dok je jedno
lice osueno na smrt zbog ubistva. Braa Kurjakovi nisu evidentirana u
registru. Ovi podaci navode nas na zakljuak da u tom selu, koje je bilo
istaknuto etniko uporite tokom rata, nije bilo nasilja, ili makar ne nasi
lja sa smrtnim ishodom, nad pripadnicima JVuO koji su se predali snaga
ma Mavanskog partizanskog odreda, a koji nisu skrivili tue stradanje.
Tokom Drugog svetskog rata ivot je izgubilo 12 stanovnika Tekeria
koji su bili borci NOVJ/JA, najverovatnije veina nakon osloboenja Srbi
284
, ()
1941-1944, , 1973, . 1077.
je.765 Prema podacima DK, etnici su streljali dva stanovnika Tekeria, dok
su 20 stanovnika podvrgli batinanju.766
765
, , 2, ,
1965, . 218.
285
IV deo:
Odgovornost za
zloine formacija
pod kontrolom
kvislinke vlade u
Srbiji 1941-1944.
286
. , . 1941-1945,
, 2014, . 561-562.
287
288
769
Uporediti: , 1942-1944,
, 1981.
770
289
290
291
292
, (1941-1944), II,
, , 1995, . 376-378.
Primera radi, pripadnici SDS su 20. avgusta 1942. uhapsili 17 stanovnika propartizanskog sela
Kamenica pokraj Nia. Uhapenici su batinani i internirani u zatvor u Niu, odakle su pojedini
streljani, neki puteni, a neki predati nemakom lageru. (AJ, DK, 110, f. 531, s. 497).
Zlati je u broj osoba koje su uhapsili andarmi i SDS, a streljali ih Nemci, uvrstio i civile i zaro
bljene partizane koje su liili slobode i predali Nemcima pripadnici SDO krajem 1941. i poet
kom 1942, to je metodoloki diskutabilno budui da SDO umnogome predstavljaju formacijsku
preteu SDK, iako je jedan broj pripadnika SDO kasnije integrisan u okvir SDS.
781
, (1941-1944), III,
, , 1995, . 305-306.
782 , ( ) -
, 1941, , (.
), , 1985, . 86.
293
294
785
786
, 1941. , , 1998, .
202.
, , , 47,
, 2013, . 39-81.
295
296
297
298
. , 1941-1943,
, 1978, . 106-119.
299
804
, , ,
, , 2011, . 10.
Autori pominju da je Anelkovi bio komandant 11. SDO i da je taj odred 27. novembra 1941.
kod Joanice naneo teak poraz Ozrenskom partizanskom odredu, navode gubitke partizana
ukljuujui zarobljavanje 11 boraca, ali preutkuju dalju sudbinu zarobljenika kao to preut
kuju Anelkovievu kljunu ulogu u hvatanju i isporuivanju Nemcima 32 romska stanovnika
Joanice.
300
AJ, DK, 110, f. 478, s. 599-607, Zapisnik o sasluanju Milana Stamatovia, Uice, 8.10.1945; Zapi
snik o sasluanju Mie okovia, Uice, 10.10.1945; Zapisnik o sasluanju Dragoljuba Kostia,
Uice, 24.11.1945.
808 Zbornik NOR-a, XII/1, Beograd, 1973, str. 762-763; , .., . 52-53.
809
, .., . 56-57.
810
,
1941-1944, , 1986, . 217-219.
811 Zbornik NOR-a, I/1, Beograd, 1949, str. 74, Operacijski dnevnik 704. peadijske divizije Vermah
ta, 1.10. 31.12.1941.
812 AS, ZK, k. 145, zl. br. 1658, Izjava Milorada Mitrovia iz Krivae, Golubac, 12.4.1945.
301
, .., . II/212-213.
302
816
Krsta Milosavljevi, Tamo gde je Slobodite, Novi Sad, 1969, str. 102, 111.
817 Podaci DK iz 1945. navode da je u Modrici uhapeno 23 stanovnika od kojih je 18 streljano. (AJ,
DK, 110, f. 286, s. 266).
818 AJ, DK, 110, f. 286, s. 66.
819 -, I/20, , 1965, . 383.
303
304
305
Pripadnici SDK su 10. aprila 1943. uhapsili oko 200 stanovnika pro
partizanskog sela Ranilovi pokraj Aranelovca. Najvei broj uhapenika
je ubrzo puten, a manji deo je predat Nemcima. Okupator je 3. maja u
Kragujevcu streljao 22 stanovnika Ranilovia (13 Roma i devet Srba), pret
hodno uhapenih od strane SDK.827
Pripadnici SDK su maja 1943. ubili batinama Vasilija Spasojevia,
partizanskog saradnika iz Venana kod Lazarevca. Istog dana kada mi je
mu ubijen isti dobrovoljci uhvatili su mi kerke Staniju (16) i Branku
(13) te su ih toliko tukli batinama i kundaili da je Stanija od dobijenih
batina letos tj. 1944. umrla, a Branka jo i danas lei.828
Pripadnici 4. bataljona SDK pod komandom Henriha Lautnera su
u prvoj polovini juna 1943. uhapsili 20 stanovnika Raanskog, Uikog,
Poekog i Ariljskog sreza koji su predati Nemcima nakon ega ih je oku
pator 15. juna streljao u Uicu. Polovina streljanih bili su saradnici JVuO,
a ostali su bili partizanski simpatizeri.829
Pripadnici SDK su 21. jula 1943. u selu Gugalj pokraj Poege streljali
etiri stanovnika Guglja i dva stanovnika Loreta. Svi ubijeni bili su civili, a
meu njima bile su dve ene.830
Pripadnici SDK streljali su sedam stanovnika Velike Drenove, pokraj
Trstenika, 27. jula 1943. Meu ubijenima bile su etiri ene, dva enska
deteta i jedan starac. Sutradan su pripadnici iste formacije streljali etiri
starija mukarca u oblinjem selu Bogdanje. etiri dana nakon tog zloina,
1. avgusta, pripadnici SDK streljali su 10 stanovnika susednog sela Medve
a. Meu ubijenima bilo je petoro dece, tri mukarca i dve ene. Moe se
pretpostaviti da je veina ubijenih stanovnika Medvee bila romske naci
onalnosti.831 Prema podacima DK, pripadnici SDK su u Velikoj Drenovi
izvrili hapenje 140 lica oba pola i svih uzrasta, pretukli 20 mukaraca i
spalili etiri kue.832 Iako u izvoru nije naveden datum kada su izvrene
831 - 1941-1945. , (. ),
, 1996, . 96-97, 142-143, 243-245.
832 AJ, DK, 110, f. 58, s. 854-855.
306
, .., . II/184-185.
Bojan Dimitrijevi pominje zasedu i ubistvo 20 ljotievaca, kod Bogdanja, 28. jula 1943, kao i
ubistvo dvojice ljotievaca 31. jula, ali ne pominje ubistva civila u Velikoj Drenovi, Bogdanju i
Medvei, 27-28. jula i 1. avgusta 1943. od strane pripadnika SDK. (Uporediti: .
, .., . 294-295).
307
308
309
310
842
, , , 1973, . 82-86.
piro Lagator je bio komandant 1. bataljona 4. vojvoanske brigade (smenjen je sa dunosti
nakon stradanja bataljonskih boraca u Ravnju). Radei na tekstu monografije dobio je na uvid
sudski materijal sa suenja Stanoju Stankoviu. Taj materijal, uee u dogaajima i svedoenja
saboraca, omoguili su mu da detaljno rekonstruie dogaaje od 27. februara 1944. Uporediti:
-, I/8, , 1956, . 113-115.
Stanoje Stankovi (RKTG-18294), evidentiran je u registru DKTG za optinu abac (umesto za opti
nu Sremska Mitrovica), pri emu se u njegovom kartonu, u rubrici kvalifikacija, navodi da je bio
komandant mesta u okviru JVuO. Stankovi je, ipak, prvenstveno bio pripadnik lokalne kvislinke
administracije, koji se tokom 1944. stavio u slubu JVuO. Osuen je na smrt i streljan u apcu 1946.
Stankovi je jedini stanovnik Ravnja evidentiran u registru DKTG budui da je spisak nepotpun.
Tokom rata etnici su liili ivota devet stanovnika Ravnja. ( ,
1941-1946., 1941-1945,
, (. ), , 2012, . 67-90). Prema podacima DK, etnici
su u Ravnju podvrgli batinanju 25 mukaraca i dve ene. (AJ, DK, 110, f. 64, s. 350-351).
843
Uporediti tekst navedenog izvetaja kapetana Tufegdia: Zbornik NOR-a, XIV/3, Beograd, 1983,
str. 433; , .., II/433.
845 AS, ZK, k. 151, zl. br. 13596; -, I/21, , 1965, . 611.
Poznata su imena 17 graniara SGS iz stanice u Badovincima koji su uestvovali u hapenju i paljenju
kua uhapenika.
846
, .., . 906-907.
311
312
Mikro sluaj:
zloini SDK nad stanovnitvom
sela Lipe 1944.
Lipe su selo u kome su pripadnici SDK izvrili najbrojnije zloine, u
odnosu na druga seoska naselja u Srbiji. Zloine nad stanovnitvom tog
sela izvrili su pripadnici 4. puka SDK, pod komandom kapetana Vuka
Vlahovia. Prema podacima DK iz 1945, na podruju Podunavskog sreza
(Smederevo), kome je teritorijalno pripadalo selo Lipe, pripadnici SDK
streljali su 52 stanovnika, dok su jednu osobu obesili, a jedna osoba je
umrla od posledica torture. Pripadnici SDK su na podruju Podunavskog
sreza podvrgli zatvorskoj torturi ili javnom batinanju 165 mukaraca, 25
ena i 10 staraca.853
Prema podacima kvislinke vlade, u Lipama 16. januara 1944. voe
na je borba izmeu dobrovoljaca 4. puka [SDK] i partizana. U borbi je
poginuo jedan dobrovoljaki podnarednik, a tri dobrovoljca su ranjena.
Poginulo je sedam partizana. Partizani su razbijeni i razbeali su se na sve
strane.854 Prema podacima iz elaborata Sreskog poverenitva ZK za Srez
podunavski (1. mart 1945) pripadnici SDK su 16. januara spalili 15 par
852 Poznat mi je samo jedan primer putanja na slobodu zarobljenih partizana, u vrlo kasnom raz
doblju oruanih sukoba na tlu Srbije poetkom oktobra 1944. Navodno je veina od 19 parti
zana zarobljenih od strane SDS/SUK dobrovoljno ostala na uredovima formacije koja ih je zaro
bila, ako je verovati pristrasnom izvorniku: , .., . 458-459. Ovaj primer,
ukoliko je istinit, izmeu ostalog, posledica je prethodnih primera korektnog odnosa partizana
prema zarobljenim pripadnicima SDS i JVuO.
853 AJ, DK, 110, f. 55, s. 538-664.
854 -, I/21, , 1965, . 591.
313
314
, : , , 1984, . 257280; -, I/21, , 1965, . 683; AS, ZK, k. 139, zl. br. 352; Logor Banjica.
Logorai, I-II, Knjige zatoenika koncentracionog logora Beograd-Banjica (1941-1944), (pr. Evi
ca Mickovi, Milena Radoji), Beograd, 2009, str. II/462-464, 572, 589-590.
857 AS, ZK, k. 139, zl. br. 352; Logor Banjica. Logorai, str. II/619-620.
858
, .., . 470-471.
315
, .., . 257-280.
861 Pripadnici SDK su avgusta 1943. ubili jednog stanovnika, januara 1944. pet, a od 28. maja do
3. oktobra 1944. ubili su 14 metana i sproveli nebrojano pljaki imovine mirnog stanovnitva
(otprilike oko 300 domova opljakanih). (AJ, DK, 110, f. 489, s. 165-171). Prema drugom izvoru,
od strane SDK decembra 1943. ubijen je jedan seljak iz Lipa u oblinjem Kuliu, a januara 1944.
ubijena su trojica, a ne petorica metana. Jedan metanin je uhapen kao stanovnik Smedere
va, gde se bio preselio, i streljan je od SDK u Radincu. (AS, ZK, k. 139, zl. br. 352).
862 AJ, DK, 110, f. 55, s. 538-664.
863
316
Mikro studija:
zloini SDS nad stanovnitvom leskovakog
kraja 1944.
U junim delovima Srbije pripadnici SDS su tokom 1944. intenzivi
rali teror nad stanovnitvom koje je bilo naklonjeno partizanima. Vinov
nici terora bili su pripadnici 2. gvozdenog puka SDS pod komandom
pukovnika Radovana Kusovca i pripadnici okrunog odreda SDS iz Le
skovca pod komandom majora Aleksandra Stikia. Okolnosti nastanka i
struktura 2. gvozdenog puka nisu dovoljno poznati. Ta jedinica formirana
je poetkom 1944. i popunjena je ljudstvom sa podruja Prokupakog
sreza. Moe se pretpostaviti da je brojala 200-300 ljudi. Puk je imao zada
tak da vri obezbeivanje eleznike pruge Beograd-Solun u Leskovakom
polju, od Doljevca do Leskovca, u cilju spreavanja partizana da vre diver
zije. Na osnovu tog zadatka pripadnici 2. gvozdenog puka izvrili su upade
u vei broj sela izmeu Leskovca i Doljevca koja su pomagala partizane.
Pored toga, ta jedinica je vrila upade u sela izmeu Bojnika i Leskovca i
sela u okolini Vuja, koja su takoe bila naklonjena partizanima. Prilikom
tih akcija snagama 2. gvozdenog puka neposredno su komandovali major
Aleksandar Stiki i kapetan Mihajlo Zotovi. Svaki upad u neko selo pod
razumevao je zloine nad nenaoruanim metanima. Kapetan Zotovi je
prednjaio u zloinima, neposredno uestvujui u ubijanju.865
864 AJ, DK, 110, f. 220, s. 362-375; AJ, DK, 110, f. 443, s. 496-512.
865 Mihajlo Zotovi je bio kapetan VKJ u penziji koji se tokom okupacije stavio u slubu kvislinke
vlade. Prema podacima Ministarstva unutranjih poslova Nedieve vlade, partizani su u noi
30-31. oktobra upali u selo urovac pokraj Prokuplja i zapalili Zotovievu kuu. Ovo je bila
317
318
866
Uporediti: ,
1941-1944, , 1986, . 217-219; ,
1941-1945, , 1991, .
230-250; , , ,
1941-1944, , 1994, . 148-162: . ,
1941-1945, , 1995, . 376-380. Primera radi, Raki ne pominje teror
2. gvozdenog puka SDS nad stanovnitvom Stuble, Miroevca, Gorine, abljana, Strojkovca i
Guberevca.
867
. , .., . 418.
319
320
, , , , , ,
, , 1941-1945, , 1969, . 57, 173.
874
, ..., . 232.
875 AS, ZK, k. 165, zl. br. 17171, Zapisnik o sasluanju Stojana Dimitrijevia iz Stuble, Stubla,
8.6.1945.
876
, , II,
(1941-1944), , 1995, . 307-311.
877 AS, ZK, k. 165, zl. br. 16677, Zapisnik o zloinu nad stanovnicima Dupljana, Dupljane, 12.8.1945.
321
322
, .., . 48.
882 AS, ZK, k. 165, zl. br. 16677, Spisak interniriranih, tuenih i oteranih u zatvor graana sela Stubla.
323
324
, .., . 99-101.
325
326
, ..., . 249-251.
, ..., . 256.
894 AS, ZK, k. 165, zl. br. 16677, Zapisnik o blokadi sela ukljenika, ukljenik, 14.3.1945.
895 AS, ZK, k. 152, zl. br. 17136, Izjave Save Dragutinovia i Tome Jankovia, Leskovac, 22.9.1945.
327
896 AS, DK, k. 165, zl. br. 16677, Zapisnik o hapenju u Guberevcu, Leskovac, 11.6.1945.
897 AS, DK, k. 165, zl. br. 16677, Izjava Jovanke Nikoli iz Kutlea, Kutle, 16.5.1945.
898
328
, , , 1991, . 104-105.
Aleksandar Dini, Prvi talas ratnog i revolucionarnog terora u nikom kraju (avgust-oktobar
1944), Hereticus, 1-2/2011, Beograd, 2011, str. 103.
329
330
. , . , -
, , 1982, . 235-236.
U Aleksincu je uhapeno 34, u Kravlju 12, u Bobovitu 22, u Moravcu 28, u Mozgovu 30, u Ljup
tenu 55, u Katunu ak 90 metana, itd.
906
, (1941-1944), I,
809 () 1. ()
, , 1994, . 45-48.
. , . , .., . 272.
Publikovana su imena 28 stanovnika Aleksinca koji su u ovim okolnostima uhapeni od strane
kvislinkih organa i zatim logorizovani. (, . 351). Uporediti: ,
, , II, 48, , 25.5.1945, . 3.
331
910
, . , .
, (. ), , 1988, . 177.
911 , II,
1943-1944, (. ), -, 2007, . 309.
912 AJ, DK, 110, f. 443, s. 167-170.
332
913
, . -
, , 1985, . 105; , , ..,
. 207-208.
Kapetan Milenko Banjac, komandant odreda SDS u Boljevcu, izvrio je hapenje 10 stanovnika
sela Lasovo, izmeu Boljevca i Zajeara, 12. maja 1943. Uhapenici su predati Nemcima. Sed
morica uhapenika su streljani 30. juna 1943. u Zajearu od strane okupatorskih vojnika. (AJ,
DK, 110, f. 527, s. 9-15). Pripadnici SDS su 5. novembra 1942, u arbanovcu (koji je tada pripadao
Boljevakom srezu) streljali 10 talaca koji su bili stanovnici naselja na podruju Zajearskog,
Boljevakog i Borskog sreza. (AJ, DK, 110, f. 443, s. 254-277). Pripadnici kvislinke andarmerije
(potonja SDS) iz Boljevca, pod komandom Milenka Banjca, krajem oktobra 1941. izvrili su hap
enje 19 romskih mukaraca iz Boljevca. Oko 20 andarma iz Boljevca i 7-8 nemakih vojnika,
16. novembra 1941. uhapsili su 66 poimenice poznatih Roma iz Lukova. andarmi iz Boljevca
krajem oktobra uhapsili su osam Roma iz Velakonja. Istovremeno, u drugim selima Boljeva
kog sreza hapenja Roma sproveli su etnici Koste Peanca. Svi uhapenici predati su Nemci
ma koji su ih izolovali kao taoce u logoru u Zajearu do kraja decembra kada su puteni. (AS,
ZK, k. 153, zl. br. 17060). Pripadnici SDS iz Boljevca su uestvovali u hapenju 21 partizanskog
saradnika iz Boljevca i est okolnih sela poetkom oktobra 1942. Veinu uhapenika je uhapsila
nemaka feldandarmerija, uz pomo predstavnika lokalnih vlasti, ali postoje podaci da je SDS
takoe hapsila tom prilikom. Od 21 uhapenika desetorica su streljana kao banjiki logorai
17. decembra 1943, desetorica su internirana u nemaki logor u Solunu, gde su dvojica smrtno
stradala, a jedan je puten iz Banjikog logora. (AJ, DK, 110, f. 533, s. 45-62).
Milenko Banjac (RKTG-89344) evidentiran je u registru DKTG za optinu Boljevac, na osnovu
grae ZK, to je metodoloki nedosledno jer je stradao mesec dana pre 12. septembra 1944.
333
, : 1941-1945,
, 2008, . 319.
334
, , 12. 1944,
, 2012, . 69.
okruga Zajearskog kao osobe koje su samo radile svoj posao (drale strau
i vrile inspekciju), to je neprihvatljivo.
Istog dana kada su partizani zauzeli Boljevac, u blizini oblinjih sel
Osni i Duboane, borci 7. srpske brigade zarobili su 26 etnika od kojih
je 11 prilo nama, a ostali su puteni kui.917
Ve je pomenuto da su jedinice 23. srpske divizije (7, 9. i 14. srpska
brigada) na podruju istone Srbije, od 21. juna do 31. jula 1944, zarobile
787 etnika, od ega je veina putena kuama, dok je oko 200 zaroblje
nika iskazalo elju da se prikljui partizanima, to je bilo omogueno svim
zarobljenicima osim poznatih zlikovaca.918 Takva praksa je nastavljena i
tokom avgusta i septembra 1944.
Nakon konanog osloboenja sreza Boljevac, prema podacima
DKTG, do kraja 1944, krivicom komunistike strane, stradalo je 59 sta
novnika Boljevca i okolnih sela (ukljuujui i pet stanovnika Lasova koje
je posle rata pripojeno optini Zajear), pri emu je najvei broj stradalih
zabeleen u sledeim naseljima: Krivi Vir (14), Sumrakovac (14), Bolje
vac (7). Veina, odnosno njih 49, ubijeni su 16-18. novembra, od strane
lokalne OZN-e.919 Veina ubijenih kvalifikovani su kao kolaboranti. Dalja
istraivanja utvrdie koliko je meu njima bilo osoba koje su vlastitim
postupcima skrivile tue stradanje (ubistva, hapenja i denunciranja). Lica
sa teritorije sreza, stradala 1945. i tokom narednih godina, u velikoj veini
ne mogu se smatrati rtvama revolucionarnog terora, budui da je prete
no re o osobama koje su skrivile tue stradanje ili pripadnicima oruanih
formacija stradalim u borbi (uglavnom je re o etnikim odmetnicima ili
o etnicima poginulim u Bosni).
Podaci DKTG o broju streljanih u Boljevcu novembra 1944. deman
tuju prethodne procene Srana Cvetkovia o broju streljanih u Boljevcu u
navedenom razdoblju. Do polovine novembra u Boljevcu i okolini likvi
917 -, I/12, , 1956, . 139; Istona Srbija u ratu i revoluciji 1944-1945. Zbor
nik dokumenata, I-II, (pr. Milan Borkovi), Zajear, 1981, str. II/203.
918
, (), ,
1982, . 165.
919
, , .., . 189-203.
335
dirano je oko 150 ljudi... Samo dva dana pre davanja amnestije za politike
krivce u Boljevcu je pogubljeno 127 osoba.920
Prema podacima DK iz 1945, pripadnici JVuO van borbe neposred
no su ubili 112 stanovnika naselja u sastavu dananje optine Boljevac (od
toga 18 ena), dok su od posledica prebijanja od strane etnika umrli jedan
mukarac i jedna ena. Od 112 ubijenih, 98 je likvidirano klanjem. etni
ci su u Boljevcu i okolnim selima tukli 145 osoba, ukljuujui batinanje 25
ena.921 Podaci o ukupnom broju stanovnika Boljevakog sreza uhapenih
od strane SDS, predatih Nemcima i ubijenih od strane okupatora, nisu
obraeni od strane DK.
336
, , , 1991, . 150-151;
, , , 1995, . 123-124.
923
924
337
338
, 26.8.1944. 6.8.1945. ,
, 2005, . 9-17.
930
Sran Cvetkovi (Dravna komisija za tajne grobnice), Izvetaj o terenskom istraivanju na teri
toriji optina Pirot, Vlasotince i Leskovac, 20-22. oktobra 2010.
http://www.komisija1944.mpravde.gov.rs/cr/articles/aktivnosti/izvestaj-s-terenskog-istrazi
vanja-vranje-pirot-leskovac.html
339
340
933
934
, .., . 147.
341
, , , 2013, . 180194.
937 , . 180-184.
342
,
1941-1945, , 1979, . 480-481; , 22. ,
, 1972, . 110.
939
.., , , X, 31,
, 4.2.1945, . 7.
940
,
1941-1944, , 1986, . 107.
343
344
, , , , , ,
, , 1941-1945, , 1969, . 65-92;
, 1903-1945, ,
1979, . 187-196.
Podunavlje
Prema seanjima savremenika, u selu Vuak pokraj Smedereva 13.
septembra 1944. partizanima se predala grupa pripadnika SDS. Predaja
je bila rezultat odziva na amnestiju, to nam ukazuje da je pripadnicima
SDS, poput pripadnika JVuO, ukoliko bi se predali, ostavljana mogunost
da preu na stranu NOVJ ili da odu kuama nakon odlaganja oruja i
obeanja da vie nee pristupati nekoj neprijateljskoj formaciji. Dragolju
bu Lukiu Pavlu, sekretaru Sreskog poverenitva KPJ, predao se kapetan
Stevan orevi sa oko 20 pripadnika SDS. Svi su imali engleske puke i
943
, .., . 173-185.
345
, . , , 1984, . 196.
Nemanja Devi tvrdi da se u Vuaku partizanima predao komandir SDS u Smederevu, kapetan
Stevan orevi sa oko 50 svojih vojnika. ( ,
. , , 2015, . 326).
945 Prema podacima DK iz 1945, Milan uri je avgusta 1943. lino ubio 62-godinjeg Milana Pan
tia iz Drugovca. rtva je zaklana i potom ustreljena u glavu. (AJ, DK, 110, f. 531, s. 257-261).
946 -, I/21, , 1965, . 261.
947
346
, .
, , 1979, . 465-468.
Mava
U izvetaju taba 16. vojvoanske divizije (1. oktobar 1944), navodi
se da se snagama 2. vojvoanske brigade 16. vojvoanske divizije, u blizi
ni apca, prijavilo nekoliko dobrovoljaca koji su pobjegli iz opsjednutog
apca, pri emu se misli na pripadnike SDK. U dva naredna izvetaja ta
ba 16. vojvoanske divizije (3. i 4. oktobar 1944) navodi se da je snagama
2. vojvoanske brigade do 3. oktobra iz apca prebeglo 25-30 dobrovolja
ca, kao i da je jedinicama iste brigade 3. oktobra prebeglo iz apca oko 10
dobrovoljaca sa orujem.950 Iz navedenog moemo zakljuiti da je poet
kom oktobra 1944. oko 40 pripadnika 1. puka SDK prebeglo iz apca u
redove partizana. Mogue je pretpostaviti da se meu prebezima nalazio
odreen ili, moda, pretean broj prisilno mobilisanih mladia.
Radivoje Kovaevi, oficir Majevikog partizanskog odreda, ostavio je
nejasno svedoenje o razoruavanju veeg broja pripadnika SGS u selima
Crna Bara i drugom, neimenovanom, mestu u Mavi. (SGS je bila kvislin
948 -, I/21, , 1965, . 338-339.
Prema nemakim izvorima s kraja 1942, broj pripadnika SDS u okrugu Poarevac iznosio je
29 oficira i 729 straara. ( . , .., . 303).
949
, .... 15-38.
Istoriar Neboja Stambolija, pozivajui se na tvrdnje Milenka Solaria, konstatuje da se pri
padnici SDS iz Poarevca nisu integrisali u okvir SUK i dodaje: Neki manji delovi su se pri
kljuili lokalnim ravnogorskim odredima, a mnogi su stradali u masovnim streljanjima nakon
osloboenja Poarevca. ( ,
1944-1945., - , 2/2014, , 2014, . 72). Konstatacija u
navedenom citatu ignorie injenicu da su poimenini podaci o streljanim pripadnicima SDS u
Poarevcu, nakon osloboenja grada, 13 puta manji od brojnog stanja SDS na podruju Poere
vakog sreza 1942, niti podrazumeva navedeni primer potede 20 zarobljenih pripadnika SDS,
septembra 1944.
347
348
zanskog odreda u selu Zminjak, pokraj apca, oktobra 1944, uoi oslobo
enja grada, zarobili grupu od nekoliko desetina pripadnika SDS iz Lozni
ce, koji su nakon kraeg boravka u Tamnavi pokuali da se preko Mave
dokopaju Bosne. Zarobljeni andarmi, pod komandom kapetana Ljubie
Savia, predali su se partizanima, nakon pregovora:
Oko 20 [andarma], za koje smo znali ko su i kakvi su, zadrali smo
u odredu. Drugima smo dali objave da se jave OZN-i u Loznici. Ovi su
svi poslati na front... O Ljubii se dosta znalo i bilo dosta podataka o nje
govom neprijateljskom radu, pa ga povedemo do Pocerskog Dobria sa
sobom, a odatle poaljemo u Valjevo.953
Prema partizanskim izvorima (1. septembar 1944), u apcu se kra
jem avgusta i poetkom septembra nalazilo oko 90 pripadnika SDS, dok
se na podruju od apca do Prova, na desnoj obali Save nalazilo oko 120
graniara SDS, odnosno pripadnika SGS.954 U registru DKTG za optinu
abac evidentirano je 14 pripadnika SDS, stradalih nakon 12. septembra
1944, dok je u registru za optinu Vladimirci evidentirano etiri pripadni
ka ove formacije. Iako je najverovatnije re o nepotpunim podacima, nave
dene brojke stradalih pripadnika ove formacije navodi nas na zakljuak
da je veina pripadnika SDS sa podruja apca preivela dogaaje nakon
osloboenja Mave, Pocerine i apca. Ovu pretpostavku potvruje tvrdnja
majora SDS Milenka Solaria da pripadnici SDS sa podruja apca nisu
integrisani u okvir SUK, to znai da su najveim delom ostali u mati
nom podruju.955 Moe se pretpostaviti da se jedan broj pripadnika SDS iz
apca i Mave povukao u Bosnu, zajedno sa etnicima, ili u Srem, zajedno
sa ljotievcima.
Posleratna vlast je u apcu likvidirala preko stotinu stanovnika Pocer
skog (abac), Mavanskog (Bogati) i Posavotamnavskog sreza (Vladimir
ci). Meu ubijenima najvei broj inili su stanovnici apca. Meu njima se
svakako nalazio odreen broj osoba koje nisu imale odgovornost za strada
nje drugih ljudi i koje su ubijene zbog bliskosti sa kvislinkim reimom pri
emu treba istai da nisu zasluile stradanje. Za odreen broj stanovnika
apca koji su ubijeni nakon osloboenja postoje podaci da su uestvova
953
, 1944.,
, 19, , 1985, . 220-229.
, .... 20.
349
956
957
350
AJ, DK, 110, f. 386, s. 550, Izjave Dimitrija orevia, Mihajla Dojinovia, Nikole Stefanovia,
Stevana Joviia i Ljubomira Petrovia iz apca, abac, 6.2.1945; Stanoje Filipovi, Logori u ap
cu, Novi Sad, 1967, str. 88-89.
Dimitrije orevi je bio direktor gimnazije u penziji, Mihajlo Dojinovi uitelj, Nikola Stefanovi
magistar farmacije, Stevan Jovii inovnik gradskog poglavarstva, Ljubomir Petrovi advokat.
Jovica Trkulja, Rehabilitacija Pavla Kurtovia, Hereticus, 1-2/2011, Beograd, 2011, str. 276280; , , .., . 38-42.
U reenju o rehabilitaciji relativizuju se podaci koji su optuujui po Kurtovia. U Saoptenju
Podrunog vea vojnog suda Korpusa vojne oblasti za zapadnu Srbiju od 24. decembra 1944.
istie se da je Pavle Kurtovi lien ivota zato jer je 1941. pod svojim punim potpisom pod
neo prijavu protiv osam graana apca Gestapou, nazivajui ih komunistima. Svi ti graani su
potom uhapeni i proganjani od Gestapoa. Posle toga jo nekoliko puta je odlazio u Gestapo i
optuivao okupatoru simpatizere i saradnike N.O. borbe. Ovo je utvreno priznanjem optueno
ga. ( , I, 5, , 26.12.1944, . 2).
Sudija Okrunog suda u apcu, Gojko Lazarev, doneo je nekoliko skandaloznih sudskih presuda
koje su rehabilitovale oigledne saradnike okupatora. Rehabilitacija Dragoljuba Dragutinovia
(26. februar 2008), zamenika stareine JNP Zbor za abaki okrug i okrunog prosvetara te
organizacije, svakako je najneprihvatljivija. Dragutinovi je bio lan komisije koja je u aba
kom logoru kategorisala zatoenike, optuujui pristalice partizana. Umro je 1946. u Italiji kao
emigrant. O odgovornosti Dragoljuba Dragutinovia, videti: Stanoje Filipovi, n.d., str. 89;
, , :
, (3), , XXXVIII, 1851, , 14.10.1982, . 15.
uprija
Prema seanjima uesnika i savremenika, u upriji 16. oktobra 1944,
tri dana nakon to je Crvena armija oslobodila grad, grupa aktivista NOP-a
je razoruala gradsku posadu SDS. Aktivisti NOP-a su od andarmerijskog
kapetana uzeli spisak andarma i razoruali ih. Neki su nam i sami pri
li. Nismo ih hapsili, ve pustili. Prethodnog dana, tokom interregnuma,
jedan andarm je ubio jednog graanina.963 U registru stradalih za optinu
958 , , :
, (4), , XXXVIII, 1852, , 21.10.1982, . 20.
959 , , :
, (3), , XXXVIII, 1851, , 14.10.1982, . 15.
960 , , :
, (6), , XXXVIII, 1854, , 4.11.1982, . 16; ,
, : ,
(8), , XXXVIII, 1856, , 18.11.1982, . 14.
961
962 , , :
, (6), , XXXVIII, 1854, , 4.11.1982, . 16.
963
, , . , , 1977,
. 364.
351
352
Opirnije o ulozi snaga SDS u odbrani nemakih pozicija u Beogradu i zarobljavanju pripadni
ka ove formacije prilikom borbi za osloboenje grada: Milan Radanovi, Osloboenje: Beograd,
oktobar 1944, Beograd, 2014, str. 376-398.
970
, ,
- , III, 9, , 26.11.1944, . 2.
353
354
973
, , 1944. (18)
, , XXIX, 293, , 24.10.1964, . 13.
974
ovog dogaaja ili je samo nauo da se ovaj dogaaj dogodio. Navedeni pri
mer vie puta je reprodukovan u medijima od strane Cvetkovia i u meu
vremenu je postao jedan od paradigmatinih primera zloina oslobodilaca u
Beogradu (ak se od strane jedne antikomunistike grupe pojavila inicija
tiva da spomenik rtvama komunistikog terora u Beogradu bude posta
vljen na ulazu u Kalemegdan, oigledno aludirajui na mesto likvidacije
pripadnika SDS). Pri svemu tome pokualo se ukazati na skandaloznost
injenice da leevi ubijenih bez suenja lee tik pored najprometnijeg
etalita u Beogradu, to samo naglaava neprihvatljivost viedecenijskog
prikrivanja komunistikih zloina.
U dokumentaciji DK u Arhivu Jugoslavije sauvan je dokument koji
moda baca drugaije svetlo na navedeni dogaaj. Re je o svedoenju
Beograanina ivojina Dimitrijevia (24. april 1945), koji je, svedoei
o zloinima nemake vojske u Beogradu 18. oktobra 1944, izjavio: Na
ulazu u Kalimegdan iz Knez Mihajlove ulice sam isto tako video leeve
poginulih Beograana. Tu je bilo pobijeno 18 ljudi. Od ovih 15 njih bilo
je u uniformi SDS, dok su trojica bili civili. Dimitrijevi je pomenuo da
je istog dana video i druge leeve graana na ploniku ulica koje gravitiraju
ka Kalemegdanu, pri emu je takoe re o rtvama terora okupatora.975
Budui da se u ovom svedoenju pominje ista lokacija streljanja, kao i to
da se pominju stradali pripadnici policije, odnosno SDS, postoji prilina
verovatnoa da su pripadnici saobraajne policije (koji su takoe bili deo
SDS) streljani na Kalemegdanu navodno od strane partizana, zapravo ubi
jeni policajci o kojima je svedoio ivojin Dimitrijevi.
Nareenjem taba 1. armijske grupe NOVJ (16. oktobar 1944), ta
bovima svih partizanskih jedinica sugerisano je sledee: Likvidaciju svih
ratnih zloinaca vriti van grada i pravilno zakopavati u jame.976 Upitno
je ta je podrazumevano pod terminom ratni zloinci (mogue je pret
postaviti da se ovaj termin odnosio na sve ili deo saradnika okupatora), ali
je indikativno da je u nareenju naznaeno da se streljanja ovih lica imaju
vriti van grada, to nije nevano u sagledavanju navodnog streljanja pri
padnika SDS na Kalemegdanu nakon osloboenja.
975 AJ, DK, 101, f. 381, s. 322, Zapisnik o sasluanju svedoka ivojina Dimitrijevia, krojaa iz Beo
grada izvren na dan 24. aprila 1945. godine u II rejonskom poverenitvu Zemaljske komisije
Srbije za utvrivanje ratnih zloina okupatora i njihovih pomagaa u Beogradu.
976 VA, NOVJ, k. 712B, f. 12, d. 33.
355
977
356
357
358
Pogledati istoimeni lanak iz 2012. kao notorni primer ove mistifikacije: http://avijacija.com
/?p=303
984
359
360
vazduhoplovne divizije [JA] krajem rata bilo oko 220 oficira i 460 podofi
cira, preteno iz bive jugoslovenske vojske.987
Kosovska Mitrovica
Pripadnici 12. srpske brigade NOVJ zarobili su 21. novembra 1944,
na ulazu u Kosovsku Mitrovicu, jedan vod SDS. Razoruana su dva via
i tri nia Nedieva oficira i ceo vod nedievaca. Nedievci su odmah izja
vili da pristupaju 2. bataljonu 12. brigade.988 Navedeni podatak zasnovan
je na svedoenju veterana 12. srpske brigade. Nepoznata je dalja sudbina
petorice oficira SDS, dok je za ostatak voda mogue pretpostaviti da su
premobilisani u redove NOVJ. Nepoznat je razlog koji je onemoguio da
se navedeni vod prikljui glavnini snaga SUK, odnosno zbog ega je zao
stao na podruju Kosova.
, , , 1991, . 188.
361
362
363
364
365
366
, , , 1956, . 450.
Martinovi navodi da je major SDS Bogojevi, 15. septembra [1944.] pokupio svoje gradske
straare i policiju iji je bio komandir, i predao njih 135 partizanima u selu Mali blizu Nia.
Straari su tamo bez sasluanja streljani od strane partizana. Ove tvrdnje zahtevaju potvrdu u
primarnim izvorima kako bi bile prihvaene kao istorijska injenica.
992
Prema seanjima boraca 1. proleterske brigade, prilikom borbi za osloboenje Uba jedinicama
1. proleterske divizije suprotstavili su se jedan nemaki bataljon 5. policijskog puka i dve etni
ke brigade. Prema ovim svedoenjima, etnici su u Ubu ispred sebe postavili velik broj dece
kao zatitni zid. Borbe su voene od 30. septembra do 2. oktobra 1944. U ovim borbama jedi
nice NOVJ zarobile su na stotine etnika. (Bogdan Zeli Boo, Prva proleterska: elna kolona
367
NOB-a, Beograd, 2011, str. 802-803). Izvor ne pominje dalju sudbinu zarobljenika, ali mogue
je pretpostaviti da su oni sprovedeni u zarobljenike logore gde su boravili do novembarske
amnestije, nakon ega je deo mobilisan. Zarobljeni oficiri i podoficiri su najverovatnije streljani.
Meutim, i ovi podaci zahtevaju potvrdu u primarnim izvorima.
993
368
369
V deo:
Gubici JVuO
(iz Srbije) i
SUK u Bosni
od jeseni 1944.
do sredine 1945.
370
994
O zajednikim borbama nemake vojske i etnika protiv snaga NOVJ, u Sandaku, prilikom
evakuacije i proboja prema Podrinju, krajem oktobra i poetkom novembra 1944: NAW, T-311,
r. 194, s. 650; arko Vidovi, Trea proleterska sandaka brigada, Beograd, 1972, str. 334-338. O
sadejstvu jedinica SUK sa nemakim snagama u zauzimanju Sjenice: VA, A, k. 102, f. 5, d. 10;
Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985, str. 357-359.
371
372
373
374
375
376
377
378
379
380
381
382
bra, nakon tri pokuaja, zauzele udruene snage nemake vojske, SUK,
Muslimanske milicije, Sjenike brigade 2. mileevskog korpusa JVuO i
jedne manje jedinice crnogorskih etnika.1028 Ve sutradan, u Sjenicu sti
u Kalabieve jedinice iz Ivanjice.1029 Tokom boravka u toj varoici, snage
JVuO bile su bombardovane od strane saveznike avijacije (7. novembar
1944), to je mnoge prisilno mobilisane etnike motivisalo da dezertira
ju. U izvetaju taba 45. srpske divizije (9. decembar 1944), navodi se
da je prilikom bombardovanja Sjenice od strane saveznika poginulo oko
200 etnika. U izvetaju se govori o stanju u etnikim kolonama koje su
odstupale preko Sandaka: Njihov moral srozao se do krajnosti. Idu bez
volje i svaki mobilisani gleda da ugrabi pogodan trenutak pa da umakne.
Oficiri i stari etnici budno paze i stalno dre pod prismotrom mobilisa
ne seljake. Ukoliko uhvate nekog begunca odmah ga na licu mesta stre
ljaju.1030 Navedena brojka poginulih etnika prilikom bombardovanja
Sjenice verovatno je uveliana i moda se odnosi na ukupne nemake i
etnike gubitke u ovim okolnostima.1031 Prema seanju Radomira Milo
evia, oficira Avalskog korpusa, u bombardovanoj etnikoj vojnoj bolnici
u Sjenici, bilo je pedesetak mrtvih i ko zna koliko ranjenih.1032 Mogu
1028 VA, A, k. 102, f. 5, d. 10; Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985, str. 357-359.
1029 VA, A, k. 102, f. 5, d. 26.
1030 -, I/15, , 1957, . 393.
1031 Anonimni intedant Avalskog korpusa JVuO zabeleio je u dnevnikom zapisu za 7. novembar
1944: U Sjenici ima i masa Nemaca koji se u organizovanim kolonama povlae iz Grke. (VA,
A, k. 54, f. 6, d. 8). U slinom razdoblju saveznici su bombardovali i Novi Pazar i neka okolna
sela (od 6. do 9. novembra 1944), iz istog razloga (koncentracija nemakih snaga). U bombardo
vanju tog grada, prema poimeninim podacima, poginulo je preko 177 metana, dok je u okol
nim selima poginuo 41 stanovnik. Istog dana kada je bombardovana Sjenica (7. novembar), u
Novom Pazaru je od bombardovanja poginulo preko 100 stanovnika. U ovom periodu od bom
bardovanja je poginulo nekoliko stotina pripadnika nemake vojske, italijanskih zarobljenika i
pripadnika kvislinkih jedinica koje su se zatekle u Novom Pazaru. ( ,
,
, 1994, . 63).
1032 , , , 1996, . 80.
U dnevnikom zapisu anonimnog intendanta Avalskog korpusa, koji je preiveo bombardovanje
Sjenice, navodi se opis najstranije slike u ivotu svedoka. Unakaeni leevi naih vojnika
i metana na sve strane. Teko mi je gledati, ali traim svoje prijatelje. Nailazim na mnoge.
Svedok ne navodi broj stradalih. (VA, A, k. 54, f. 6, d. 8). U dnevnikom zapisu oficira za vezu
Avalskog korpusa, Miia, za 8. novembar 1944, stoji: Nalazimo se u Brnjici. Posle straho
ta koje smo preiveli kod jueranjeg bombardovanja u Sjenici, ovaj boravak nam pada kao
melem na ranu... Stanovnici sela u kom se nalazimo su Srbi, ali vrlo nepristupani i divlji. (VA,
A, k. 54, f. 6, d. 5).
383
384
385
386
387
388
broji oko 500 ljudi... 3. divizija broji oko 600 ljudi.1049 Ovi podaci mogu
se smatrati prilino pouzdanim budui da tab 14. korpusa NOVJ/JA nije
imao motiv da umanjuje broj pripadnika SUK.
Prema izvetaju Glavnog taba NOV i PO Srbije (31. decembar
1944), jedinice SUK-a, prilikom proboja kroz Sandak, u jesen 1944, bro
jale su oko 2.000 boraca.1050 Ovaj izvor vie treba posmatrati u kontekstu
novonastale situacije (veliki gubici SUK u drugoj polovini decembra) nego
u kontekstu odstupanja SUK kroz Sandak, kada je broj pripadnika te for
macije nesumnjivo bio vei od 2.000.
Milenko Solari navodi da su snage SUK, novembra 1944, brojale
oko 4.800 boraca, meutim ovo je nerealna brojka jer bi ona podrazume
vala da je do kraja godine iz SUK dezertiralo preko 2.500 boraca, to nije
prihvatljivo.
Prilikom boravka u Sandaku, srbijanski etnici su najvee gubitke u
sukobu sa partizanima imali u noi 18-19. novembra u Pljevljima. Poet
kom novembra Nemci su ponovo zauzeli Pljevlja nakon ega je u gradu
smeten velik broj srbijanskih etnika. Prema partizanskim izvorima, uoi
napada 3. (sandake) proleterske brigade na etnike, u gradu je boravilo
oko 6.000 etnika. Zahvaljujui iznenadnom napadu na grad (partizani
su u varo ubacili vei broj boraca kamufliranih u seljake), iako deseto
rostruko malobrojnije, snage 3. sandake brigade nanele su protivniku
velike gubitke. U izvetaju taba brigade (20. novembar 1944) navodi se
da su etnici imali gubitke od 150 poginulih i 200 ranjenih.1051 Iako je
navedeni broj poginulih etnika verovatno uvelian, moe se pretpostaviti
da su etnici imali ozbiljne gubitke (verovatno stotinjak poginulih), budu
i da antikomunistiki izvori pominju etniku katastrofu u Pljevljima.
Meu poginulima bio je i Nikola Gordi, komandant 2. trestenike bri
gade JVuO.1052 injenica da su Nemci ustupili Pljevlja etnicima i da je
1049 Zbornik NOR-a, IV/32, Beograd, 1968, str. 113.
1050 -, I/15, , 1957, . 606.
1051 VA, NOVJ, k. 1253, f. 6, d. 26.
1052 , .., . 376; , -
1941-1945, , 1998, . 104.
Nikola Gordi je dva puta evidentiran u registru DKTG (RKTG-70917; RKTG-100591). U prvom
kartonu navedeno je da je Gordi streljan 1944. na nepoznatoj lokaciji, dok je u drugom karto
nu navedeno da je streljan po osloboenju, takoe na nepoznatoj lokaciji, pri emu se sarad
389
Mikro sluaj:
streljanje zarobljenih pripadnika JVuO
u Popovima 16. decembra 1944.
Prvi ozbiljniji gubici etnika iz Srbije na podruju istone Bosne u
jesen 1944. zabeleeni su pre evakuacije glavnine preostalih snaga JVuO
iz Srbije prema Goradu, odnosno pre novembra 1944. Prema izvetaju
taba 3. sandake brigade tabu 37. divizije NOVJ (9. oktobar 1944),
prilikom napada na kompoziciju voza, u blizini Viegrada, u kojoj su se
jednim delom nalazili srbijanski etnici (1. mileevski korpus i Drinski
korpus pod ijom komandom je bila Pribojska brigada), protivniku su
naneti gubici od 265 poginulih.1054 Navedeni broj poginulih etnika mo
da je uvelian, meutim etniki izvori takoe potvruju veliku pometnju
nici DKTG oba puta pozivaju na grau ZK. Ovo navodimo kao jo jednan primer proizvoljnog
tumaenja izvora od strane saradnika DKTG.
1053 VA, A, k. 54, f. 6, d. 1.
1054 -, I/13, , 1957, . 221, 528.
390
391
odnosno lokalni etnici koji su bili koncentrisani u nekoliko seoskih naselja. etnici koji su bili
koncentrisani u Velikoj Obarskoj i u umariima, razbijeni su i vei njihov dio povlai se u brda, a
izvjestan dio njih razbjeao se svojim kuama to su veinom novomobilisani. Pojedinci dolaze
i predaju se. Raspoloenje naroda u ovim krajevima prema naoj vojsci je dobro, i svesrdno nam
pomae. (Zbornik NOR-a, IV/31, Beograd, 1969, str. 311).
1060 Zbornik NOR-a, IV/31, Beograd, 1968, str. 747-748.
392
393
394
395
396
397
398
399
400
401
402
403
404
405
406
407
408
409
teljskih vojnika ili na svaka dva metra po jedan. Takvu koncentraciju snaga
za obezbijeenje saobraaja Nijemci nikada i nigdje nisu sproveli u toku
Drugog svjetskog rata.1102
Nemaki okupator je i dalje nastavio da snabdeva municijom Mihai
lovieve snage. Primera radi, Gojko Borota, Mihailoviev oficir za vezu sa
nemakom komandom u Sarajevu, u depei od 16. januara istie da Nem
ci predlau jedno mesto sa kojeg bi mogli da primamo materijal. Tako
su Kalabia snabdeli preko Maglaja. Kalabi primio prilino materijala i
municije, samo lekova u teini 100 kg.1103
S druge strane, etnika Vrhovna komanda, odnosno Draa Mihai
lovi, nastojala je da iskoristi prisustvo jakih nemakih snaga u severnoj
Bosni kako bi izbegla jae sukobe sa snagama 2. armije JA i kako bi se
pozicionirala za nastupajue razdoblje.
Cenei da su glavne snage JA zauzete na Sremskom frontu, priobal
nom pojasu i oko Sarajeva, i budui da se nalazio na podruju okruenom
jakim nemakim snagama, Mihailovi se nadao da e u severnom delu
Bosne ojaati svoje pozicije i ostvariti vrlo ambiciozne, ali nerealne plano
ve. Raunao je da se sa 6.000 do 8.000 domaih etnika i pridolicama iz
drugih podruja za due vreme moe odrati na teritoriji Majevice, Treba
ve i Ozrena, odakle se, verovao je, moe prodreti u Srbiju. Sve je zavisilo
od dranja nemakih trupa. U momentu kada one ponu povlaenje iz
Sarajeva, Bijeljine, Brkog i drugih mesta, bio je znak da se i etnike for
macije povlae...1104
Ovakvo stajalite Mihailovi je zauzimao i krajem marta 1945. Dokle
god se okupator bavi na terenu Bosne, dotle komunisti ne mogu sve svoje
snage skoncentrisati samo prema nama.1105
Prisustvo snaga srbijanskih i crnogorskih etnika na podruju Trebave
i Ozrena, sem uloge u spreavanju partizanskih snaga da ugoze komuni
1102 Drago Karasijevi, Peti udarni korpus NOVJ, Beograd, 1985, str. 302.
Autor je u ovaj proraun uvrstio i ustako-domobranske snage juno od Sarajeva, kao i neto
vei broj etnikih snaga od realnog broja, tako da je broj nemakih snaga i njihovih ustakih i
etnikih saveznika, za obezbeivanje komunikacije od Sarajeva do Bosanskog Broda i njenih
prilaza, iznosio oko 500 vojnika po dunom kilometru.
1103 Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985, str. 733.
1104 Branko Latas, Unitenje etnike kontrarevolucije..., str. 110-111.
1105 Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985, str. 868.
410
411
412
413
730 boraca, kojih sada ima, odvojen je Valjevski korpus od 350 ljudi.1116
Podaci o raspoloivim snagama Valjevskog korpusa JVuO su uveani u
izvetaju. Valjevski korpus JVuO je u danima koje prethode Komarevie
vom izvetaju trpeo gubitke u borbama sa snagama JA, ukljuujui snage
23. srpske divizije JA. Ova formacija je nominalno bila korpus, a stvarno je
imala snagu nepotpunog bataljona. Neko Nedi, komandant Valjevskog
korpusa, u depei od 13. februara obavestio je Vrhovnu komandu: Poveo
sam u borbu 260 vojnika, a sada imam 170 vojnika, to znai da mi je izba
eno iz stroja 30%. Isti oficir je 19. februara obavestio Vrhovnu komandu
da ima zapovednitvo nad 140 boraca.1117 Ve 25. februar a jedan etni
ki izvetaj govori da je Neko brojao svega 70 boraca.1118 Veliko smanje
nje boraca u stroju Valjevskog korpusa, ne odnosi se samo na poginule, ve
i na ranjene borce i obolele od tifusa. Navedeni podaci vrlo ilustrativno
svedoe o smanjivanju snaga srbijanskih jedinica JVuO, poetkom 1945.
U borbama protiv etnika na Trebavi i u bosanskoj Posavini, ginuli
su i borci srbijanskih jedinica JA. Tako na primer, 6. februar a, pokraj sela
abari (danas: Pelagievo) poginulo je 10 boraca 7. srpske brigade 23.
srpske divizije. Poginuli borci bili su rodom iz okoline Poarevca, Zajeara
i Jagodine.1119 Prema Operacijskom dnevniku 7. srpske brigade, tokom
februara i marta 1945. brigada je u sukobu sa etnicima i ustaama imala
gubitke od 71 poginulih, 333 ranjenih, 8 nestalih i zarobljenih boraca.
Istovremeno, neprijateljski gubici iznosili su 260 poginulih etnika i 116
poginulih ustaa, 520 ranjenih etnika i 245 ranjenih ustaa, te 35 zaro
bljenih etnika.1120
Prema podacima iz izvetaja tabova i operacijskih dnevnika brigada
45. srpske divizije NOVJ (20, 23. i 24. srpska brigada), u periodu od 22.
januara do 10. februara, u borbama protiv lokalnih, crnogorskih i srbi
janskih etnika na Ozrenu snage divizije su postigle sledee rezultate: 269
poginulih i preko 380 ranjenih etnika, dok su jedinice 45. srpske divizije
414
415
416
417
418
419
420
421
422
423
424
425
426
nakon sukoba sa ustaama, spalili dva hrvatska sela. U dva sela ostala je
samo jedna nespaljena kua.1154
U dnevniku kapetana Marka Iliia, intendanta Komande Vojvodine
JVuO, navodi se da su etnici Valjevskog korpusa u borbi 13. aprila kod
Dervente uhvatili odreen broj ustaa. Razoruali su ih i pustili kua
ma.1155 Ovo se svakako ne bi desilo da su ustae izvrile ubistvo veeg bro
ja zarobljenih etnika. Ovaj izvor ne pominje vee gubitke etnika u borbi
kod Dervente. Neimenovani Nikoliev izvor pod odsecanjem navodno
3.000 etnika (ovaj broj je viestruko uvelian) i navodnim stradanjem
2.500 ranjenih i bolesnih (ovaj podatak je neprihvatljiv jer je u koliziji sa
istorijskim izvorima), oigledno je mislio na odsecanje dela srednje kolone
JVuO, koja je napadom ustaa bila onemoguena da pree reku Ukrinu,
severno od Dervente, i da nastavi put kojim je pola glavnina snaga. U
odseenoj koloni nalazili su se bolnica i komora. Prema beleci Milovana
Popovia, svetenika Avalskog korpusa JVuO i oevica (beleka je nastala
25. jula 1945), prilikom odsecanja kolone etnicima su naneti izvesni
gubici. Dakle, ni pomena o velikim gubicima, pogotovo ne o gubicima
od 2.500 ljudi. Meutim, treeg dana po tome sluaju sa planine Mota
jice doe major Neko Nedi i celu odseenu grupu nesmetano provede
na planinu Motajicu u sastav borbenih jedinica.1156 Dnevnik Cerskog
korpusa pominje borbe sa ustaama 13-14. aprila, pri emu navodi dvo
jicu poginulih boraca korpusa, izginulih u selu Vinska, prilikom mara
ka selu Kostre, prvog dana borbi. Za 14. april dnevnik navodi: I danas
smo proveli pod borbom. rtava nije bilo.1157 Dnevnik anonimnog inten
danta Avalskog korpusa najvaniji je izvor koji demantuje mistifikaciju o
smrtnom stradanju 2.500 etnika. Autor dnevnika bio je deo kolone koja
je odseena kod Dervente. Izvor navodi da je bilo odseeno oko 1.000
ljudi, to demantuje podatak o odsecanju 3.000 ljudi. Izvor ne pominje
etnike gubitke kod Dervente to je dodatna potvrda da su realni gubici
bili minimalni. Meu onima koji su bili odseeni, znatan broj, verovatno
nadpolovina veina, nisu bili ranjenici i bolesnici. Ovaj izvor potvruje
1154 VA, A, k. 54, f. 6, d. 8.
1155 VA, A, k. 54, f. 7, d. 2.
1156 . , .., . 430.
1157 VA, A, k. 78, f. 5, d. 48.
427
428
1161 Marko Ilini, intendant Komande Vojvodine JVuO, u dnevnikom zapisu za 18. april 1945. navo
di: Svi smo mislili da emo ii za Sloveniju, gde se nalazi naih 35.000 ljudi, radi zajednike
koncentracije. (VA, A, k. 54, f. 7, d. 2). Ovo potvruje i Nikola Kordi, ifrant Vrhovne komande,
koji navodi da su borci tek nakon naputanja podruja Motajice doznali da etnike kolone nee
krenuti ka Sloveniji. (Nikola Kordi, Kroz rat sa Draom, Beograd, 1998, str. 117).
429
put, ljudstvo je umorno, mnogo je tifusara, nego emo ostati ovde i otii u
Srbiju. Izabrao je najdui i najtei pravac.1162
Mihailovi je doneo odluku da njegove snage preu preko planin
skih masiva centralne Bosne ka masivima na razmeu jugoistone Bosne i
severne Hercegovine, kako bi se dokopale gornjeg Podrinja i prele na de
snu obalu Drine kod sela Brod, juno od Foe, budui da je bilo nemogue
da u prolee preu nabujalu Drinu u srednjem ili donjem toku. Drugi raz
log zbog koga je Mihailovi odabrao najdui i najtei pravac uzrokovan
je time to je oigledno pretpostavio da je na planinskom i besputnom
podruju, kojim je zaputio njegovu vojsku, manja koncentracija snaga JA,
to je bila realna pretpostavka da Mihailovi nije precenio sopstvene snage
koje su bile iznemogle od napornog mara i gladi (mnogi i od bolesti), pri
emu je njihovo kretanje ometano konstantnim napadima snaga JA. Sem
toga, smanjene Mihailovieve snage bile su lako naoruane i bez naroitih
rezervi municije.
tab 53. srednjobosanske divizije JA primio je 19. aprila depeu u
kojoj se navodi da se Mihailovieve snage, u jaini 7.000, nalaze na pod
ruju izmeu sel Noiko i Drugovii, nedaleko od desne obale Vrbasa.
U depei se navodi da su partizani toga dana vodili borbu sa etnicima
u Noikom, usled ega je poginulo 80 i ranjen 31 etnik.1163 Borbe su
nastavljene i sutradan, 20. aprila, na podruju upe, kako se istie u izve
taju taba 19. krajike brigade tabu 53. divizije JA. Prema tom izvoru,
partizani su etnicima toga dana naneli gubitke od 50 poginulih i 27 ranje
nih boraca.1164 Pritisak na etnike na podruju upe ostvaren je u sklopu
napora snaga 5. korpusa JA da oslobode oblinju Banja Luku koju su jo
uvek drale pod kontrolom ustako-domobranske snage.
Jedinice pod komandom Drae Mihailovia narednih dana su se
povukle na podruje Borja, istono od Kotor Varoi (ustaka posada u tom
gradu je odolevala partizanskom pritisku do 25. aprila). Mihailovieve sna
ge su praene i napadane od strane jedinica 53. srednjobosanske divizije.
Prvobitna Mihailovieva namera, prema nekim tumaenjima, zasnovanim
na izjavama zarobljenih etnikih oficira, podrazumevala je probijanje do
1162 .
, , 1945, . 219.
1163 VA, NOVJ, k. 462B, f. 2, d. 13.
1164 Zbornik NOR-a, IV/34, Beograd, 1974, str. 755.
430
431
432
433
434
435
etnici. Prema tim izvorima, etnici su u Fojnici 4. maja 1945. zapalili 188
kua, 48 duana, 368 ekonomskih zgrada (tale i pomone prostorije) i
jednu damiju. Ubijena su petorica mukaraca u okolnim selima, dok su
dvojica mukaraca iz Fojnice umrla od posledica opekotina. etnici su u
Fojnici i okolnim selima izvrili silovanje nad 23 ene i djevojke. U seli
ma Fojnikog sreza opljakano je na stotine grla stoke. Navode se nazivi 38
naselja u kojima su etnici opljakali i unitili svu hranu, odjeu, obuu
i druge predmete. Svi svedoci i oteenici navode da su etnici pljakali
sve to su mogli poneti.1182 Nekoliko mukaraca su bili primorani da slue
etnicima kao vodii, pri emu je jedan od prinudnih putovoa ubijen na
Bjelanici. Jedan od vodia, Ivo Gudelj, ovako je opisao etnike: Oni su
poderani, prljavi, neoiani, neobrijani, discipline meu njima nema, a ni
drugarstva. Hrana im je to to upljakaju, hranu kuha svaki sebi tako da
nemaju zajedniki kazan ni zajedniku ishranu.1183
Ako je spaljivanje dva sela severno od Dervente, koja su bila usta
ka uporita, pravdano ustakim prisustvom, za spaljivanje Fojnice takvo
opravdanje bilo bi neprihvatljivo, budui da je Fojnica bila slobodna, uz
manje prekide, od jula 1943. Postupci Mihailovievih snaga u tom gradiu
bili su opomena za potencijalno ponaanje etnikih snaga u mestima kroz
koja su, ili pored kojih su, etnici nameravali da prou.
Snage 1. bataljona 17. majevike brigade nastavile su borbu protiv et
nika na podruju Fojnice, 4-5. maja, kada su protivniku nanele gubitke od
88 mrtvih i ranjenih (bez napomene koliko je mrtvih, a koliko ranjenih)
i 8 zarobljenih boraca. Ta jedinica je u borbama kod Fojnice, 3-5. maja,
imala gubitke od 12 poginulih, 11 ranjenih, dva nestala i jednog zaroblje
nog borca. Ostali bataljoni brigade stupili su u borbu protiv etnika 7.
maja, kod Bradine.1184
Snage 19. krajike brigade 53. srednjobosanske divizije, pristigle iz
pravca Gornjeg Vakufa, uspele su da zauzmu Fojnicu 4. maja i da potisnu
Raievu kolonu prema Kreevu. etnike snage su 5-6. maja pokuale
da zauzmu Kreevo, ali su ih u tome spreile snage 18. srednjobosanske
brigade 53. srednjobosanske divizije, pristigle prethodnog dana iz Viteza,
1182 AJ, DK, 110, f. 365, s. 142-146.
1183 AJ, DK, 110, f. 365, s. 140.
1184 VA, NOVJ, k. 1259, f. 3, d. 31.
436
437
438
439
440
441
442
1201 , 1945.,
- , 2/2011, , 2011, . 71-83.
443
444
445
446
447
448
449
450
451
452
453
454
455
456
cijskog dnevnika brigada je u ova dva dana izbacila iz stroja 467 mrtvih i
ranjenih i 204 zarobljenih. Prema podacima iz bojne relacije 18. hrvatske
brigade za 12-13. maj (31. maj 1945), brigada je etnicima u ova dva
dana, na podruju Zelengore i Sutjeske, nanela gubitke od 389 mrtvih i
165 zarobljenih,1229 to ini razliku (viak) od 117 u odnosu na podatke iz
operacijskog dnevnika za ista dva dana. Stoga od broja od 1.802 etnika
koje je evidentirao Terzi, a koje je navodno izbacila iz stroja 18. hrvatska
brigada, 9-18. maja, sem navedenih 400 verovatno treba izostaviti i dodat
nih 117 etnikih gubitaka.
U operacijskom izvetaju taba 17. majevike brigade tabu 38. isto
nobosanske divizije (16. maj 1945) navodi se da su snage brigade 8-11.
maja, u borbama od Bradine do puta Ulog - Kalinovik, odnosno na pod
ruju Bjelanice i Visoice i juno od Kalinovika, etnicima naneli gubitke
od 177 poginulih i 98 zarobljenih boraca, uz vlastite gubitke od 10 pogi
nulih, 34 ranjena i etiri nestala borca. Brigada je uvee 11. maja upuena
za Kalinovik da bi sutradan bila rasporeena na podruju Miljevine poto
se jedna etnika grupacija prebacila preko ceste Kalinovik - Foa kod Jele
a. Brigada je odmah izvrila pokret prema selu Miljevini. Toga dana (12.
maj) brigada nije nanosila gubitke protivniku. Sutradan su snage brigade
kod Miljevine zarobile 52 etnika. Tokom 14-15. maja, snage brigade na
podruju izmeu rijeke Bistrice, Zakmura i Ljubine, prilikom pretre
sanja terena navodno su ubile 201 i zarobile 596 etnika.1230 U narednih
pet dana, zakljuno sa 19. majem, kako se navodi u drugom operacijskom
izvetaju (pisanom 31. maja 1945), snage brigade su u dolini reke Bistrice
i okolini Miljevine u borbi ubile 33 i zarobile 154 etnika.1231 Navedeni
etniki gubici, od 14. do 19. maja, odnose se na gubitke etnika koji su
uspeli da se probiju severno od Zelengore, iz obrua snaga JA i KNOJ. U
oba operacijska izvetaja ne pominje se streljanje zarobljenika.
U operacijskom izvetaju taba 19. krajike brigade tabu 53. sred
njobosanske divizije (26. maj 1945), navodi se da su jedinice ove brigade
9-15. maja protivniku nanele gubitke od 1.019 mrtvih (poginulih), 1.097
ranjenih i 469 zarobljenih, bez navoenja da li su ranjeni etnici uspeli da
1229 VA, NOVJ, k. 1259, f. 6, d. 13.
1230 VA, NOVJ, k. 1259, f. 3, d. 31.
1231 VA, NOVJ, k. 1259, f. 3, d. 33.
457
458
kolone i nanela joj gubitke od 189 poginulih i 167 ranjenih boraca, ako
je verovati dokumentima taba brigade. Ove brojke ulaze u ukupan pro
raun naveden u operacijskom izvetaju od 26. maja 1945.1233 Brigada je
15. maja povuena na odmor na Ilidu. Prema podacima iz Dnevnika
Cerskog korpusa, Dragoslav Rai je 15. maja sa tabnom etom napu
stio glavninu boraca. Pre nestanka nije vojnicima nita rekao i ne zna se
od tada nita za njega. Ostatak snaga pod Raievom komandom raspao
se na manje grupe koje su se, ako nisu bile unitavane i hvatane, manjim
delom prebacile na podruje Osata i Srebrenice, u nameri da se dokopaju
Drine i Srbije, a neto veim delom, ukljuujui ne samo bosanske ve i
srbijanske etnike, nastojale su da se preko Bira dokopaju Majevice i pri
sajedine odmetnikim grupama koju je organizovao Radivoje Kerovi.1234
U gonjenju Raieve kolone uestvovali su i delovi 21. tuzlanske bri
gade. Brigada je 12. maja, u blizini Miljevine izbacila iz stroja oko 250
etnika, pri emu je nepoznato koliko je od ovog broja poginulih, a koli
ko zarobljenih. Sutradan, 13. maja, brigada je u Blizini Mazlina ubila i
zarobila oko 150 etnika. Oigledno je da se ovi podaci preklapaju sa
podacima iz izvetaja 19. krajike brigade, budui da je re o borbi na
istom podruju. Narednog dana je brigada nastavila poteru za Raievom
kolonom, odnosno za onim delom Raievih etnika koji su preli komu
nikaciju Gorade - Sarajevo kod Prae. Borci 21. tuzlanske brigade su 14.
maja sustigli jednu veu grupu Raievih etnika kod Prae i izbacili iz
stroja oko 30 etnika. Narednog dana, 15. maja, Raievi etnici odmakli
su daleko, ak do planine Devetaka, izmeu Rogatice i epe. Toga dana
brigada nije nanela gubitke protivniku, ali je 16. maja na severnim padi
nama Devetaka navodno zarobila oko 150 etnika.1235 Dakle, prema ovim
podacima, brigada je 12-16. maja izbacila iz stroja oko 580 etnika. Ovi
podaci su verovatno dvostruko uveani i svakako da se preklapaju sa rezul
tatima drugih jedinica.
Ve sam napomeno da iz Terzievog prorauna (5.927 poginulih,
ranjenih i zarobljenih etnika) treba izostaviti 517 navodnih etnikih
gubitaka od strane 18. hrvatske brigade. Iz Terzievog prorauna treba
1233 Mladen Vukosavljevi, Drago Karasijevi, n.d., str. 186.
1234 VA, A, k. 78, f. 5, d. 48.
1235 Esad Tihi, Borbeni put 21. istonobosanske (tuzlanske) brigade, str. 126-127.
459
460
461
462
463
gade protiv etnika maja 1945, navodi da je samo u Fou dovedeno oko
600 [zarobljenih] etnika, a neki su se i sami predavali, preplivavi Drinu
kraj same Foe.1246 Drulovi ne navodi ta se dogodilo sa zarobljenicima.
Drugi izvori, o kojima e biti rei u nastavku, navode da su etnici koji
su bili zarobljavani na irem podruju Kalinovika i Foe transportovani u
Sarajevo, gde je oformljen zarobljeniki logor.
Nakon slamanja etnike glavnine na Sutjesci, u borbu je ubaena i
10. crnogorska udarna brigada sa zadatkom da hvata razbijene etnike
grupe na Sutjesci i Zelengori. Prema podacima iz literature, brigada je od
15. do 23. maja ubila u borbi 192 i zarobila 22 etnika.1247 U sadejstvu
sa jedinicama 10. crnogorske brigade u borbama na Sutjesci i Zelengori,
od 15. maja, uestvovao je i 1. bataljon 1. crnogorske brigade Narodne
odbrane (KNOJ). Prema izvetaju taba bataljona, ova jedinica je etni
cima nanela gubitke od 108 etnika poginulih u borbi (davali otpor),
meu kojima su bili pukovnik Vojislav Paloevi i potpukovnici Dragomir
Pavlovi (verovatno je u pitanju pukovnik Dragoslav Pavlovi) i Momilo
Mojsilovi. U izvetaju se navode imena tri oficira koji su sprovedeni u
Niki i predati OZN-i.1248 Nema sumnje da se rezultati 1. bataljona 1.
crnogorske brigade Narodne odbrane preklapaju sa rezultatima 10. crno
gorske brigade, budui da veterani 10. brigade navode da je njihova jedini
ca zasluna za likvidaciju pukovnika Paloevia.
Navedeni izvori nam ne omoguavaju da govorimo o brojkama stre
ljanih zarobljenika. Ipak, ovi izvori ne potvruju teze revizionista koje
podrazumevaju da je veina od navodno oko 9.300 stradalih etnika, maja
1945. streljana nakon zarobljavanja. Smatram da ni veina od realnog
broja pripadnika glavne etnike kolone, koja je brojala 3.000-3.500 bora
ca i koja je opkoljena i razbijena 12-15. maja takoe nije streljana na
kon zarobljavanja, ve je poginula. Najverovatnije da broj streljanih iznosi
1246 , ,
. , II, (. ),
, 1970, . 339.
Broj zarobljenih etnika je bio veoma veliki, tako da ih nismo ni brojali, ve posle razoruavanja
sprovodili smo ih u Fou, gde je bio oformljen logor. ( , ,
. , III, , 1987, . 357).
1247 , , 10. , (. ), , 1984, . 263-266.
1248 VA, NOVJ, k. 223, f. 1, d. 23.
464
465
1253 arko Simi, O nekim borbama i ivotu boraca 1. i 4. bataljona, 18. hrvatska istonobosanska
narodnooslobodilaka udarna brigada, (ur. Devad Pai), Tuzla, 1988, str. 446-447.
1254 Ljubomir Anti, Borbe oko Sarajeva i Kalinovika, 21. tuzlanska istonobosanska narodnooslo
bodilaka udarna brigada, (ur. Stanoje Nikoli), Tuzla, 1988, str. 292.
466
467
opkoljene i da su, kao takve, bile nesposobne za vei vojni otpor partizan
skim snagama.1257
Broju poginulih boraca JA u borbama kod Kalinovika i Foe, maja
1945, trebe pridodati i gubitke 17. majevike brigade 38. istonobosanske
divizije, budui da podaci o njihovoj pogibiji nisu uvrteni u rad Milana
Terzia. Prema poimeninom spisku stradalih boraca 17. majevike briga
de, ova jedinica je u prvoj polovini maja 1945. imala 38 poginulih boraca
u borbama protiv etnika, od borbi u itovu pokraj Fojnice, preko borbi
u okolini Bradine, do borbi u okolini Kalinovika i Foe. Od 38 poginulih
boraca, 22 borca su bili rodom iz Srbije (uglavnom sa prostora zapadne
Srbije i Kosova). U borbi kod itova, 3. maja 1945, poginulo je 10 bora
ca.1258 U ovim borbama brigada je imala 67 ranjenih boraca.1259
Isto tako, ukupnom broju gubitaka snaga JA u borbama protiv glav
nine snaga pod komandom Drae Mihailovia, maja 1945, treba dodati
i gubitke 21. tuzlanske brigade 38. istonobosanske divizije. Realan broj
poginulih boraca ove jedinice, maja 1945, iznosi preko 100, a poznato je
samo 18 imena. Broj ranjenih ostaje nepoznat. Od ovih 18 boraca devet
je poginulo na podruju Kalinovika, uglavnom 10. maja. Od 18 poznatih
identiteta poginulih boraca, polovina su bili Srbijanci.1260 Veina poginu
lih boraca ove brigade poginuli su na podruju Fojnice, o emu je bilo rei
u prethodnom poglavlju. Ova jedinica je boravila na podruju Kalinovika
do 15. maja i nije uestvovala u poterama, zarobljavanju i streljanju zaro
bljenih etnika ili njihovom sprovoenju u Sarajevo, u drugoj polovini
maja, jer je od 17. maja sa snagama 17. majevike i 18. hrvatske istonobo
sanske brigade bila angaovana na podruju Sokoca, u hvatanju etnikih
i ustakih odmetnikih grupa.1261
Deo etnika zarobljenih maja 1945. nije streljan nakon zarobljava
nja. Na tu injenicu u domaoj istoriografiji prvi je ukazao Milan Terzi u
navedenom radu. Po nareenju marala Tita, 3. jula 1945, iz zarobljeni
468
469
470
1268 VA, JNA, Korpus narodne odbrane Jugoslavije (dalje: KNOJ), inv. br. 4763-1-1.
1269 , ..., . 77.
1270 VA, JNA, SSNO, k. 49, f. 2, d. 46, Izvetaj komande Glavnog taba Srbije o obilasku i stanju jedi
nica za osiguranje prostorije na Drini i zapadnom delu Srbije od etnikih bandi, 6.6.1945.
1271 , .
, , 48, , 2014, . 82.
471
VI deo:
Gubici crnogorskih
etnika
u Bosni
i Sloveniji 1945.
472
473
474
475
476
477
478
479
480
481
482
483
484
485
486
nekim izvorima taj broj je bio, ipak, prilino manji i iznosio je oko 800
tifusara i ranjenika, koji su po prijemu injekcija i lekarske pomoi upu
eni u Slavoniju na oporavak. Ovo ljudstvo je bilo spaeno i, po kaziva
nju, vodila se o njima prilina nega.1315 Iako je navedeni broj od 2.700
nesumnjivo vei od realnog, on na posredan nain sugerie da su snage
pod uriievom komandom brojano bile znatno oslabljene. Prethod
no sam naveo tvrdnju Drae Mihailovia da uriieve snage broje 7.000
crnogorskih i 1.000 hercegovakih etnika, to je uveana procena. Nakon
prebacivanja ranjenika i bolesnika u Staru Gradiku, na podruju Mota
jice, boravilo je oko 5.000-6.000 etnika pod uriievom komandom.
Snage pod komandom Pavla uriia, ojaane lokalnim etnicima sa
podruja Motajice (dva bataljona Motajike brigade JVuO, ukupno oko
200 boraca), prebacile su se na levu obalu Vrbasa u vremenu od 31. marta
do 2. aprila 1944, bez ometanja od strane ustaa, koji su se nalazili u seli
ma uz cestu Banja Luka - Bosanska Gradika. Prema podacima taba 39.
srednjobosanske divizije (3. april 1944), ove snage brojale su 4.000-5.000
etnika.1316 Uoi prebacivanja na levu obalu Vrbasa, 31. marta kod sela
Noiko, snage pod uriievom komandom su, kako navodi partizanski
izvor, pretrpele poraz u borbi protiv snaga 19. krajike brigade JA, kada je
poginulo 130 crnogorskih i domaih etnika, a 10 zarobljeno.1317
urii je nainio greku to u proboj prema Bosanskoj Dubici nije
krenuo odmah nakon prebacivanja poslednjih delova preko Vrbasa ili, ma
kar sutradan. Zahvaljujui tome ustaama su ostavljena dva dana da locira
ju etnike snage, dovedu pojaanja i pripreme se za napad.1318
Nakon prebacivanja preko Vrbasa, prema partizanskim izvorima, et
nici su se razmestili u selima Razboj, Laminci, Lili, Kukulje i Kosjerovo.
Pljakali su hranu, stoku i vrili prisilnu mobilizaciju. Pokret crnogorskih i
1315 , , -
, 8, , 1961, . 88.
1316 VA, NOVJ, k. 462B, f. 2. d. 14/57.
U radiogramu taba 15. krajike brigade 39. srednjobosanske divizije tabu 5. (bosanskog) kor
pusa JA (4. april 1945) navodi se da snage crnogorskih i hercegovakih etnika, koje su se pre
bacile u Lijeve polje, broje 3.500-4.000 boraca. Ovaj podatak je nesumnjivo umanjen u odnosu
na realnu brojku. (VA, NOVJ, k. 462A, f. 4, d. 4/72).
1317 VA, NOVJ, k. 462B, f. 1, d. 2/40, tab 53. srednjobosanske divizije tabu 5. (bosanskog) udar
nog korpusa JA, 2. april 1945.
1318 , .., . 102-103.
487
488
489
490
491
svega 240 etnika... Zarobljeni [su] ena i dijete uriia i jo dvije ene
nekih pukovnika.1333
Podatke o zarobljavanju velikog broja uriievih etnika potvruje
i izvetaj taba 19. krajike brigade tabu 53. divizije (26. april 1944), u
kom se navodi da je u borbi 7. aprila zarobljeno 266 etnika, dok ih se 10
predalo.1334
Ostatak etnikih snaga je nastavio proboj ka jugu, desnom obalom
Vrbasa, da bi se u noi 10-11. aprila prebacio na levu obalu reke, juno
od Banja Luke, s namerom da se probije prema Grmeu. U meuvre
menu, uriievu kolonu napustilo je oko 200 etnika pod komandom
Vuka Kalaitovia, ukljuujui deo hercegovakih etnika, koji su se potom
privremeno prikljuili glavnini JVuO, odnosno srbijanskim etnicima.1335
ta se dogodilo sa crnogorskim etnicima koji su se predali partizani
ma ili su zarobljeni nakon prelaska iz Lijeve polja u sela na desnoj obali
Vrbasa? Navedenih 240 etnika koji su se predali 7-9. aprila bili su ivi
12. aprila, o emu svedoi depea taba 53. divizije tabu 5. Korpusa JA:
Miljenja smo da zarobljene etnike, kao i erkeze, koji su se predali, uvr
stimo u nae jedinice.1336 Prethodnog dana (11. aprila) partizanima se na
istom podruju predala satnija od 160 erkeza, odnosno bivih sovjet
skih vojnika u nemakoj slubi. Nisam naiao na podatke koji bi potvr
dili premobilizaciju zarobljenih uriievih etnika u redove jedinica 53.
srednjobosanske divizije NOVJ, stoga ne znam da li su zarobljenici postali
partizani, ili su sprovedeni u neki zarobljeniki logor, ili su (makar delom)
streljani.1337 Ipak, navedena depea svedoi o spremnosti da se zarobljeni
cima potedi ivot i omogui stupanje u redove partizana. Izvesno je da su
lanovi porodice Pavla uriia preiveli navedene okolnosti.
Ostatak malobrojnih uriievih snaga, verovatno 100-200 boraca,
prema mojoj raunici, prihvatio je predlog ustakih delegata, koji su ih
1333 VA, NOVJ, k. 462B, f.1, d. 2/29.
1334 Zbornik NOR-a, IV/34, Beograd, 1974, str. 751.
1335 . , , . 79.
1336 VA, NOVJ, k. 462B, f.1, d. 2/22.
1337 tab 53. srednjobosanske divizije je 21. aprila 1945. uputio 17 zarobljenih etnika mobilizacij
skom odseku 5. (bosanskog) korpusa JA, za izolaciju u zarobljenikom logoru i, verovatnu,
potonju mobilizaciju. (VA, NOVJ, k. 1419, f. 3, d. 25). Prema tvrdnjama proetnike publicistike,
partizani su u okolini Banja Luke streljali najmanje 37 zarobljenih etnika. (
..., str. 468-469).
492
493
494
495
496
497
498
499
500
501
1359 , .., . 483; etnici u Crnoj Gori 1941-1945. Saradnja sa okupatorom, zloini,
rtve. Izbor dokumenata, (pr. Vlado Markovi), Podgorica, 1998, str. 210-217.
Zanimljivo je da je nemaka komanda mesta Danilovgrad uputila Jovoviu molbu sledeeg sadraja:
Gospodin potpukovnik Friling moli vas da na svaki nain prekinete sa daljim streljanjem.
( I, , 1945, . 177).
1360 , .., . 287.
1361 1941-1945, , 2001.
502
503
VII deo:
Streljanje pripadnika
SDK u Sloveniji
maja 1945.
504
505
506
507
Zatim, 2. puk je brojao 1.200 boraca, pri emu se navodi samo ova okvir
na brojka, bez podataka o jaini bataljona (taniji podaci nedostaju). Za
3. puk se navodi da je sastavljen od tri bataljona. Svaki bataljon ima po tri
lake ete i jednu teku. Brojno stanje ete do 80 ljudi. Dakle, na osnovu
ovih podataka moe se zakljuiti da je 3. puk brojao manje od 960 boraca.
Trei bataljon je prema poslednjim podacima otiao preko Dol. Jelenja i
krljeva u Bakar u susret etama etnika popa ujia. Za 4. puk se navodi
da broji 620 boraca, uz precizne podatke za brojno stanje svakog bataljona.
Bataljoni [4. puka] su bili u borbama sa NOV vrlo proreeni. Gonjeni
su bili od Smedereva do Beograda i docnije od Zemuna do Vukovara.
Artiljerijski divizion brojao je 50 ljotievaca, 35 nedievaca i oko 100
novomobilisanih i devet oficira i podoficira. Manje jedinice (tabna eta,
eta za vezu, lina pratnja generala Koste Muickog, andarmerijski vod)
brojale su zajedno 260 boraca.1372 U izvetaju nisu navedene snage znatno
proreenog 5. puka, koji je pristigao u Sloveniju kasnije od glavnine SDK,
probijajui se kroz Bosnu uz nemake snage. Dakle, jaina jedinica SDK
stacioniranih u Julijskoj krajini i Istri, poetkom februara 1945, prema
tom dokumentu, iznosila je oko 3.675, ne raunajui nepoznat broj bora
ca 5. puka, pri emu se moe pretpostaviti da je preostalo ljudstvo znatno
proreenog 5. puka bilo jaine jedne do dve ete. Ovi podaci uklapaju se u
nemake izvore koji navode da je oslabljeni SDK poetkom oktobra 1944.
brojao oko 4.000 boraca.
Na osnovu navedenih podataka moemo zakljuiti da je februara
1945. brojno stanje 2, 3. i 4. puka iznosilo oko 2.780 boraca.
Prema izvetaju istog obavetajnog odseka, od 31. marta 1945, jaina
1. puka iznosila je 1.200 boraca, 2. puka ak 1.800 boraca, dok jaina 3,
4. i 5. puka nije naznaena.1373 Ovaj izvor nije upotrebljiv zbog svoje nedo
reenosti. Ostaje nepoznato kako je 1. puk sa 450 porastao na 1.200, a 2.
puk sa 1.200 narastao na 1.800 boraca, odnosno, u kojoj meri se navodni
porast u ljudstvu odnosio na popunu od strane pripadnika SUK (maksi
malno 1.000-1.500 boraca), a koliko je bio rezultat priliva dobrovoljaca
iz nemakih koncentracionih i radnih logora (Broj dobrovoljaca koji
se regrutuje, pod uticajem lane propagande, iz nemakih logora, raste iz
1372 AJ, DK, 110, f. 580, s. 193-195.
1373 AJ, DK, 110, f. 580, s. 197-200.
508
dana u dan, kako se navodi u izvetaju od 31. marta). Sem toga, nepo
znato je koliko je drugi izvetaj uopte pouzdan. Ne postoje podaci koji bi
potvrdili masovan priliv otputenih zarobljenika u redove SDK. Ukoliko
su 1. i 2. puk narasli na 1.350 boraca, na osnovu priliva boraca SUK, moe
se pretpostaviti da u ostala tri puka SDK nisu rasporeivani bivi pripad
nici SUK, to je nerazumljivo. Ovo je jo jedan razlog zbog kojeg drugi
dokument treba koristiti s oprezom.
Domaa istoriografija nije rasvetlila pitanje preformacije SUK na
kon dolaska u Julijsku krajinu, marta 1945, budui da su dostupni izvori
koji bi rasvetlili ovo pitanje vrlo oskudni. Nepoznato je u kojoj meri su se
pripadnici ove formacije svrstali u redove SDK, a koliko ih je svrstano u
etnike jedinice, iako postoji slaganje da je veina prela u redove SDK.
oko Slijepevi navodi pismo grupe oficira SDS upueno Dimitriju Ljo
tiu 21. februar 1945. u kome se istie: Za prelaz u SDK prijavilo se 83
oficira i oko 600 podoficira i vojnika.1374 Borivoje Karapandi navodi da
je ukupno re o 1.500 bivih pripadnika SUK, ali imajui u vidu nepou
zdanost brojnih Karapandievih navoda, naroito kada je re o brojkama,
ovaj navod ne moemo uzeti u obzir bez veih rezervi.1375 Bojan Dimitri
jevi, pozivajui se na izvore dobrovoljake provenijencije, navodi da su u
Julijsku krajinu, u redove SDK pristigle dve grupe bivih pripadnika SDK
u kojima je bilo vie stotina oficira i vojnika. Kosta Nikoli, bez poziva
nja na izvore, navodi da se snagama SDK u Julijskoj krajini prikljuilo oko
1.600 pripadnika SUK.1376 Neboja Stambolija takoe navodi podatke o
dolasku dve grupe pripadnika SUK u Slovenako primorje (najpre je oti
lo 600 straara i 83 oficira, a nakon toga grupa od 420 bivih pripadnika
SDS), da bi potom konstatovao: Ukupno je oko 1.500 straara stiglo u
Primorsku.1377 Iz svega navedenog mogue je zakljuiti da je u Julijsku
krajinu pristiglo 1.100-1.500 pripadnika SDK, pri emu je realna brojka
blia prvoj cifri, kao i to da je najvei deo pristiglih stupio u redove SKD,
to navodi na zakljuak da je SDK pojaana sa oko 1.000 boraca. Meu
1374 oko Slijepevi, Jugoslavija uoi i za vreme Drugog svetskog rata, Minhen, 1978, str. 319.
1375 . , ..., . 530.
1376 Kosta Nikoli, Obraun Titova reima s jugoslovenskim monarhistikim protukomunistikim
snagama na kraju Drugog svjetskog rata, asopis za suvremenu povijest, 3/2012, Zagreb,
2012, str. 632.
1377 , 1944-1945., . 84-85.
509
510
uriievih snaga kroz Bosnu bio neizvodljiv), nisu bile pridodate tapske
i pozadinske ete. Ukoliko pretpostavimo da je prosena jaina ete iznosi
la oko 80 boraca, dolazimo do zakljuka da sa glavninom snaga navedena
tri puka nije upueno oko 480 boraca.
Prema svedoenju Dragoslava Despotovia, borca SDK, nakon to
je britanska vojska predala pripadnike SDK snagama JA, iz privremenog
zarobljenikog logora u Jesenicama pobegao je vei broj ljotievaca:
U jednom trenutku Marisav Petrovi apnu iza sebe da ponesu dalje
kratko saoptenje: na njegov znak da se svi razbee. Tako je i bilo. Na dati
znak nasta opte beanje nije pobegao samo ko nije hteo. Sprovodnici su
bili zbunjeni. Nisu opalili nijedan metak. Kad se sve zavrilo, prikupili su
kolonu i krenuli dalje.1382
Pomen opteg beanja kao da podrazumeva beg nekoliko ili vie
desetina pojedinaca. Izvori ljotievske emigracije izneli su tvrdnju da su
jugoslovenske vlasti nakon ustupanja zarobljenih pripadnika SDK od stra
ne Britanaca potedele dobrovoljce najniih godita, odnosno one koji su
imali ispod 20 godina. Ovi izvori navode da je re o 50-70 poteenih, to
moemo smatrati donjom brojkom. Dakle, na osnovu ova dva podatka
mogue je zakljuiti da je streljanje izbeglo najmanje izmeu 100 i 150
isporuenih dobrovoljaca.
Na osnovu navedenih pretpostavki i tvrdnji, moemo zakljuiti da je
broj pripadnika 2, 3. i 4. puka SDK koji nisu likvidirani od strane JA,
iznosio najmanje oko 630.
Istoriar Bojan Dimitrijevi, pozivajui se na navode preivelih pri
padnika SDK, izneo je tvrdnju da su Britanci maja 1945. jugoslovenskim
vlastima isporuili preko 2.400 srpskih dobrovoljaca.1383
Na osnovu svega navedenog moemo zakljuiti da su pripadnici JA
streljali izmeu 2.100 i 2.300 pripadnika SDK krajem maja 1945. Narav
no, ova pretpostavka podrazumeva dodatna razmatranja i podlona je revi
ziji.
Preiveli pripadnici SDK, kao politiki emigranti, podigli su u Koev
skom rogu, poetkom poslednje decenije prolog veka, spomen obeleje
1382 , : , ,
1992, . 71.
1383 . , .., . 544.
511
512
513
VIII deo:
Aktivnosti i gubici
etnikih odmetnika
u Srbiji 1945-1946.
514
VIII deo:
Aktivnosti i gubici etnikih odmetnika u
Srbiji 1945-1946.
Na osnovu sauvanih izvora etnike provenijencije, moe se zakljuiti
da je Vrhovna komanda JVuO uestvovala u organizovanju prebacivanja
diverzanata u Srbiju, od novembra 1944. Re je o pripadnicima diverzant
sko-teroristikih grupa regrutovanih iz redova JVuO, ali i iz redova kvislin
kog korpusa, pri emu su diverzanti kvislinke provenijencije obuavani
i naoruani od strane Nemaca, to je Vrhovnoj komandi JVuO i Drai
Mihailoviu bilo poznato.1385
Podaci o ubacivanju diverzantsko-teroristikih grupa iz redova JVuO
u Srbiju, krajem 1944, prilino su oskudni budui da su takvi primeri bili
rei nego poetkom 1945, kada dobijaju organizovanu formu koja pod
razumeva aktivnu saradnju sa nemakom vojskom u prebacivanju grupa
preko Drine. Prve etnike grupe koje su iz Bosne ubacivane u Srbiju bile
su malobrojne i nisu prole prethodnu diverzantsku obuku.
Draa Mihailovi je 4. decembra 1944, u selu Srednje, pokraj Saraje
va, gde je bila privremeno smetena Vrhovna komanda, formirao Koman
du kraljevskih komandosa. U predlogu o obrazovanju ove komande,
Mihailovi je, izmeu ostalog, naveo:
Cilj organizacije treba da bude sledei: a) da se ne dozvoli stabilizacija
u korist partizana... b) da se narod psiholoki pripremi za sledee izbore
koje saveznici nagovetavaju. S obzirom na ovakav cilj, organizacija otpo
1385 Draa Mihailovi je 1. decembra 1944. uputio pismo Gojku Boroti, komandantu Komande Sara
jeva u kome ga obavetava o ubacivanju diverzantsko-teroristikih grupa u Srbiju i ulozi Vrhov
ne komande JVuO u tome. Borota je bio etniki oficir za vezu sa nemakim snagama u Sara
jevu. Be. (Boidar Bearevi, ef 4. (antikomunistikog) odeljenja Specijalne policije, nap. aut.)
sa njegovim ljudstvom moe biti primljen i prebaen u Srbiju. Veoma je vano da niko ne zna za
njihovo ubacivanje u Srbiju, pa ak ni dolazak kod nas. Na svet suvie mnogo pria i ja dobro
krijem jo odavde sve one koje ubacujem. Zato emo prihvat Be.[arevia] sa njegovim ljudima
organizovati tako da niko ovde ne zna za njih. Zanimljiv je nastavak pisma, gde Mihailovi kae:
Prebacite tamo da stalno oklevaju i kao uvek se zadocni. O tome vam mogu samo usmeno
govoriti. Ova opaska odnosi se na Nemce i na nezadovoljstvo Vrhovne komande JVuO u dina
mici isporuke oruja i municije od strane okupatora. (Zbornik NOR-a, XIV/4, Beograd, 1985, str.
441-442).
515
516
517
518
519
520
521
1401 , :
, , 1, , 1954, . 109-117.
1402 ,
- 1945., , , 28, ,
2013, . 149.
1403 , , , 1991, . 453.
522
523
524
525
526
527
u delu Srbije koji je potpadao pod teritoriju 1. armije JA, ubili 10 vojni
ka JA/KNOJ, 19 civila i jednog milicionera. U selu Ravni, pokraj Brusa,
odmetnici su 8. novembra izvrili dvostruko ubistvo.1425
Pripadnici odmetnikih grupa koje su bile pod prethodnom koman
dom Nikole Kalabia i Marka Kotarca, u noi 10-11. novembra ubili su
po jednog odbornika u valjevskim selima: Blizonje, Kozlii i Koteica.
Iste noi pokuano je ubistvo predsednika izborne komisije u selu Sedlari,
pokraj Valjeva, ali on je uspeo da se odbrani orujem.1426 Iste veeri ubi
jen je predsednik izborne komisije u Oseini.1427 Prethodno, 8. novembra,
odmetnika grupa Marka Kotarca u selu Grabovac ubila je Nenada Ristia
koji je naen mrtav bez glave.1428 Ova ubistva imala su za cilj zastrai
vanje stanovnitva pred izbore za Ustavotvornu skuptinu koji su odrani
11. novembra 1945. Zastraivanje stanovnitva imalo je efekta naroito
u srezu Podgorskom (Valjevska Kamenica), zbog ega je na izbore izaao
manji broj biraa:
Po svim selima sreza lepljene su plakate sa sadrinom kojom se preti
ubistvima i klanjem, organizovane su bande koje su pretile narodu ko god
izie na izbore bie zaklan, ene oiane, kue spaljene. U Druetiu je
parola bila Pre podne na glasanje, posle podne na klanje, navodi se u
jednom partijskom izvetaju.1429
Porunik ivorad Mii, koga je Kalabi krajem 1945. postavio za
komandanta nepostojeeg Valjevskog korpusa, svedoio je u istrazi da je
od Kalabia dobio nareenje da uoi izbora u svakom selu ubiju po jed
nog, a u optinama dva-tri oveka.1430
Demonstrativni napad na Kosjeri, koji je izvela odmetnika gru
pa pod prethodnom komandom Filipa Ajdaia, izveden u noi 10-11.
novembra, takoe treba posmatrati u kontekstu izbora. Iste veeri poi
1425 VA, JNA, SSNO, k. 12, f. 2, d. 4.
1426 VA, VBA, k. 2, sv. 1, d. 174-177.
1427 VA, JNA, SSNO, k. 12, f. 1, d. 7.
1428 , .
, , 48, , 2014, . 87.
1429 , , 1941-1945,
19411945. 18. 1995. , (. ), , 1996, . 272.
1430 , ..., . 92.
528
529
530
531
532
nika sela Gledi, pokraj Kraljeva, to predstavlja najvei broj ubijenih sta
novnika jednog sela na tlu Srbije za iju smrt snose odgovornost etniki
odmetnici.1445
Pripadnici Narodne milicije na elu sa glavnim oficirom valjevske
OZN-e Draganom uriem 7. decembra 1945. opkolili su grupu valjev
skih odmetnika u Raevom Selu kod Valjeva. Jedan odmetnik je pogi
nuo, drugi je izvrio samoubistvo, a ostali su uspeli da pobegnu. U znak
odmazde za pogibiju jednog milicionera, Dragan uri je naredio strelja
nje jednog jataka i paljenje kue porodice Davidovi na ijem imanju su se
skrivali odmetnici. lanovi porodice su represirani.1446
U selu Korenita, pokraj Loznice, borci 3. srpske brigade KNOJ i pri
padnici Narodne milicije, uhvatili su 21. decembra Georgija Bojia Di
du, odbeglog igumana manastira Tronoa i prethodnog komandanta
Jadarske brigade JVuO.1447 Njegovim hvatanjem nanet je presudan udarac
ostacima etnike organizacije u Podrinju.
O stanju u odmetnikim redovima na tlu Jugoslavije, tokom zime
1945-1946, svedoi jedan dokument vojne provenijencije:
U zimskom periodu su hladnoe, teki uslovi kretanja i aktivnost
naih poternih jedinica stvorili teku situaciju za odmetnike. Veliki broj
rukovodilaca, osobito etnika, likvidiran je, a mnoge su se grupe predale i
rasprile. To je uveliko uticalo na moral etnika, ije su grupe stalno opada
le i prilazile pojedinanom skrivanju ili se predavale... Dok je kod etnika,
koji su izgubili glavni deo rukovodeeg kadra, stalno slabila kako jaina
grupa tako i njihova aktivnost, dotle se kod ustaa, koji su preistili svoje
redove, pojaao rad na povezivanju i organizovanju... Kroz celu [1945.]
godinu broj etnika je stalno opadao dok su ustae odrale svoje snage.
533
Krajem novembra 1945. bilo je etnika 3.493, a ustaa 1.332. Krajem jula
[1946.] etnika je ostalo 1.443, a ustaa 1.109.1448
Broj od 3.493 etnika, novembra 1945, preteno se odnosio na bosan
ske etnike, dok je broj srbijanskih etnika krajem novembra 1945. iznosio
manje od 900, da bi u naredna tri meseca bio znatno smanjen.
Tokom 1946. zabeleeno je neutralisanje nekoliko etnikih grupa.
Ujedno su zabeleeni novi primeri zloina odmetnika.
Vojnici 2. bataljona 5. srpske brigade KNOJ 25. januara 1946. otkrili
su dva bunkera na Jastrepcu, u kojima se skrivala grupa od 17 odmet
nika pod vostvom Mileta Vidojevia, nekadanjeg glavnog crnotrojkaa
(koljaa) Rasinske brigade JVuO. Ubijeno je pet odmetnika, dok je jedan
zarobljen. Poginuli odmetnici su bili stanovnici jastrebakih sela Dvorane,
Lovci i Poljaci.1449 Vidojevieva odmetnika grupa je 21. septembra 1945.
poinila dvostruko ubistvo u selu Bukovica, juno od Kruevca: ubili su
jednu 18-godinju skojevku i predsednika mesnog Narodnooslobodila
kog odbora (MNO).1450 Naredno dvostruko ubistvo poinili su poet
kom oktobra, ubivi dvojicu seljaka u blizini sela Lovci. Mile Vidojevi
je 4. novembra ubio dvojicu kurira 5. bataljona 4. srpske brigade KNOJ.
U tom ubistvu uestvovali su i pojedini odmetnici poginuli 25. janua
ra 1946. Naredno ubistvo poinili su u selu Belasica, 17. februara 1946,
gde su ubili predsednika MNO.1451 Vidojevievi etnici su 2. juna 1946.
poinili trostruko ubistvo u selu Zdravinje, ubivi dvojicu mladia iz sela
koji su kao vojnici bili na odsustvu, kao i jednog odbornika MNO. Poi
nioci tog ubistva su sutradan ubijeni u Velikom iljegovcu, ali su u borbi
uspeli da ubiju jednog milicionera.1452 Naredni zloin Vidojevieve grupe
1448 VA, JNA, SSNO, k. 46, f. 3, d. 1, Pregled o odmetnicima, o njihovom stanju, kretanju, hvatanju i
likvidiranju od osloboenja do 31. jula 1946. (9.10.1946).
1449 VA, VBA, k. 2, sv. 2, d. 7.
1450 , .
. (6) , , XX, 799, ,
16.6.1964, . 8.
1451 , .
. (7) , , XX, 800,
, 26.6.1964, . 8.
1452 , .
. (9) , , XX, 802, ,
17.7.1964, . 8.
534
dogodio se 19. avgusta, kada su ubili trojicu komunista iz sela Suica, dok
je etvrti kasnije umro od posledica ranjavanja.1453 Tokom 1946. Vido
jevieva grupa je trpela gubitke da bi se krajem godine sastojala samo od
Vidojevia i jednog njegovog pratioca. Vidojevi je 27. marta 1947. izvrio
samoubistvo nakon to je opkoljen.
U noi 30-31. januara 1946, u selu Vasiljevcu, pokraj Kurumlije,
odmetnici Boe Markovia su zaklali skojevku Stanu Ostoji i njenu maj
ku.1454 U blizini sela Brani, pokraj Gornjeg Milanovca, snage 6. bataljona
4. srpske brigade KNOJ sukobile su se 3. marta 1946. sa odmetnikom
grupom pod vostvom Svetolika Popovia Purnje. U borbi je poginuo je
dan knojevac. Popovieva grupa, koja je brojala 12 odmetnika, uspela je
da pobegne, ali je sutradan glavnina opkoljena, nakon ega su se predala
osmorica odmetnika. Popovi je poginuo istog dana kod sela Savinac. Jed
na odmetnika grupa je 10. jula 1946. ubila jednog seljaka u Petripolju i
jednog seljaka u ukojevcu, pokraj Kraljeva.1455 Krajem 1946. eliminisana
je odmetnika grupa koja se pojavila na planini Cer, preavi tokom godine
iz Bosne. Voa ove grupe bio je Vojislav Tufegdi, nekadanji komandant
Pocerske brigade JVuO, u odmetnitvu zamenik Dragoslava Raia, nefor
malnog zapovednika odmetnikih skupina.
Nou, 4. novembra, 2. bataljon 2. [srpske] brigade [KNOJ] na elu
sa komandantom doli su kod sela Bela Reka preobueni u etnika odela.
Tu je po ugovoru dola banda Voje Tufegdia. Posle bratimljenja (jer su
verovali da su to etnici), nai su otvorili vatru. Ubijeno je osam etnika,
na elu sa Tufegdiem. Poslednji bandit, ranjen, ubio nam je komandan
ta 2. bataljna Duana Blagojevia i ranio jo jednog oficira koji je kasnije
podlegao ranama, kao i dva naa borca.1456
Ranjeni oficir koji je podlegao ranama zvao se Moma Sekuli, oba
vetajni oficir 1. pontonirske brigade JA. Od osmorice ubijenih etnika,
petorica su bili iz Bosne, a trojica iz Srbije.1457
1453 , .
. (10) , , XX, 803,
, 24.7.1964, . 8.
1454 VA, VBA, k. 2, sv. 2, d. 66.
1455 VA, VBA, k. 2, sv. 3, d. 14.
1456 VA, JNA, KNOJ, inv. br. 4763, 1-2-1.
1457 VA, VBA, k. 2, sv. 3, d. 144.
535
od osloboenja
14.834
- 9.032
do XII 1945
od XII 1945 do
5.802
922 3.687
III 1946.
od III do VIII
3.107 1.545 1.650
1946.
svega
14.834 2.537 14.369
poginulo
oficira
poginulo
vojnika
poginulo
(ubijeno) gra
ana
ostalo
uniteno u
toku perioda
pojavilo se u
toku perioda
registrovano
odmetnika
5.802
101
126
3.107
75
47
3.002
27
206
179
3.002
43
383
352
536
537
1464 , 1944-1945.,
- , , (. ),
, 1989, . 410, 412.
1465 , . ,
, 2002, . 171-181.
538
539
540
541
542
543
1485 U registru za optinu Rekovac takoe je navedeno 14 ubijenih i osam nestalih pripadnika JVuO,
pri emu je mogue pretpostaviti da je meu njima nemali broj onih koji su poginuli u Bosni
1945. Osim toga, u registru su navedena dva etnika Koste Peanca, dva pripadnika SDS i jedan
pripadnik SDK. Troje evidentiranih lica uvrteno je na osnovu grae ZK, to podrazumeva da su
tereeni za ratne zloine. Ukupno je navedeno 43 imena pripadnika oruanih formacija, dok se
za jedno lice navodi da je osueno na smrt od strane vojnog suda kao kolaborant, a za est lica
se u izvornom materijalu istie da su kao narodni neprijatelji osueni na smrt od strane vojnih
sudova 1945-1946. (bez navoenja formacijske pripadnosti) zbog ega je mogue pretpostaviti
da su ova lica bila etniki jataci, iako nije nemogue da su neki od njih bili uhvaeni etniki
odmetnici.
544
545
IX deo:
Mitovi i brojke:
prilog kvantifikaciji
stradalih u Srbiji
nakon osloboenja
546
547
1487 Na putu ka istini. Imenik stradalih stanovnika AP Vojvodine 1941-1948, Zbornik radova, (ur. Dra
goljub ivkovi), Novi Sad, 2008.
1488 Uporediti: . , .
1941-1945, , 2014.
548
549
550
551
lica ubijena van borbe, ime se uveava broj onih koji su u okviru revizio
nistikog narativa okarakterisani kao rtve komunizma.
Saradnici DKTG nisu uopte uzeli u obzir injenicu da je velik broj
lica sa podruja Srbije (mahom pripadnici JvuO) poginuo u borbi nakon
12. septembra 1944, iako im je na osnovu uvida u izvornu grau poznata
ta injenica. Iz navedenog zakljuujemo da su saradnici DKTG odluili
da grubo ignoriu ovu injenicu iz njima poznatih motiva. Naa pretpo
stavka je da su na taj nain eleli da viktimiziraju poginule pripadnike
JVuO. Uvrtavanjem poginulih pripadnika JVuO i etnikih odmetnika u
registar, odnosno preutkivanjem njivove pogibije, uveava se broj rtava
komunistikog terora. U registru je evidentirano nekoliko hiljada pripadni
ka JVuO i etnikih odmetnika koji su poginuli u borbi.
Veina stradalih etnika, evidentiranih u registru DKTG nije strelja
na nakon zarobljavanja kako podrazumeva nametnuti istorijski stereotip,
ali i klasifikacija stradalih u okviru registra DKTG. Najvei broj pripad
nika JVuO, koji su streljani na tlu Srbije nakon osloboenja, odgovoran
je za represalije tokom rata, zbog ega je kanjen smru, to je u redovima
pobednike strane podrazumevano kao pravedna osveta.
Najvei broj etnika koji su boravili u redovima JVuO Srbiji tokom
1944. zarobljen je od strane partizana ili je jednostavno dobrovoljno pri
ao partizanima nakon samoinicijativnog dezertiranja iz etnikih redova.
Oni koji su zarobljeni delom su dobrovoljno prili partizanima, delom
su streljani zbog odgovornosti za stradanje civila i zarobljenih partizana,
a najveim delom su puteni kuama ili amnestirani nakon privremenog
boravka u zarobljenitvu.
Metodologija DKTG koriena pri formiranju registra ignorie nave
dene injenice: u okviru registra DKTG, u kartonima stradalih, u rubrici
nain stradanja, ne postoji opcija poginuo u borbi. Umesto toga, za sve
etnike poginule (ili umrle od bolesti) nakon 12. septembra 1944, uklju
ujui najvee gubitke u ljudstvu, aprila i maja 1945. u Bosni, navodi
se da su nestali, ili ak, likvidirani, streljani, itd, ak i onda kada
je pouzdano utvreno da su poginuli ili umrli od bolesti. Na taj nain
poginuli etnici se viktimiziraju i neosnovano svrstavaju u rtve komu
nistikog terora. Re je o nesumnjivoj manipulaciji istorijskim injenica
ma i rtvama rata, kao i o proizvoljnom tumaenju istorijskih izvora, to
552
553
Vojvodina i Zemun
Srbija
Kosovo
nepoznato
ukupno
broj stradalih
38.658
15.219
1.870
400
56.147
%
68,85
27,59
3,39
0,07
Tabela 2: Pregled broja lica koja su izgubila ivot krivicom partizana i organa
jugoslovenskih vlasti nakon 12. septembra 1944. u Srbiji, po regioni
ma, prema podacima iz registra DKTG.
554
nisu ratne rtve Republike Hrvatske ve rtve Republike Srbije ili kao to
stradali Srbi i Jevreji iz Bake ubijeni u maarskim logorima na tlu dana
nje Maarske nisu ratne rtve Maarske ve ratne rtve Republike Srbi
je.1496 Primera radi, u registru DKTG evidentirano je 626 folksdojera iz
Baranje (90 iz Popovca, 85 iz eminca, 78 iz Darde, itd.) i najmanje 112
ustaa i folksdojera iz istone Slavonije.1497
Isto tako, u registar je uvrten trocifren broj lica koja su stradala pre
12. septembra 1944. ili nisu uopte stradala u navedenim okolnostima
(umrla su prirodnom smru decenijama nakon osloboenja).
Prema podacima iz registra DKTG, u skladu sa mojom analizom iz
2014, broj stradalih pripadnika JVuO iz Srbije nakon 12. septembra 1944.
iznosi 7.467, raunajui preko 200 duplih imena i imena lica koja su stra
dala pre tog datuma (to ini blizu polovine ili 49,07% ukupno evidenti
ranih stradalih lica na tlu ue Srbije). Ovaj broj nije konaan i u meuvre
menu je dopunjen sa 100-200 imena. Meutim, ak ako uzmemo u obzir
da je broj stradalih pripadnika JVuO, nakon navedenog datuma, vei za
nekoliko hiljada dolazimo do zakljuka da je veina pripadnika JVuO u
Srbiji preivela rat. Naime, nemaki vojni izvori su krajem avgusta 1944.
procenili broj etnika Drae Mihailovia u Srbiji na oko 25.000.1498 Taj
broj je privremeno povean za desetak hiljada, poetkom septembra 1944.
kada je izvrena prinudna mobilizacija na podrujima gde su etnici drali
vlast, ali brojno stanje od oko 35.000 prepolovilo se do sredine oktobra
i nastavilo je da opada u narednim sedmicama, do konanog naputanja
1496 U registru za Novi Sad (ukupno: 1.330) evidentirano je 38 ustaa iz Slavonije, 11 dravljana
Maarske, dva dravljana Nemake, ali i odreen broj stanovnika drugih optina u Vojvodini: 28
stanovnika Sremskih Mihaljevaca u optini Peinci i 10 stanovnika Temerina u istoimenoj opti
ni za koju postoji zaseban registar. U registru za Beograd (ukupno: 1.852) navedena su imena
52 lica koja nisu imala stalno prebivalite na teritoriji Republike Srbije, pri emu veina njih naj
verovatnije nikad nije boravila u Beogradu, to ini deo od oko 400 spornih upisa u registru za
grad Beograd. U registru za Ni (ukupno: 333) navedena su imena devet dravljana Bugarske i
sedam dravljana Nemake. U registru za Pirot (ukupno: 132) navedeno je 11 dravljana Bugar
ske.
1497 Uporediti: Vladimir Geiger, rtvoslov Nijemaca hrvatske Baranje: Drugi svjetski rat i porae,
Scrinia Slavonica, 11, Osijek, 2011, str. 259-354.
1498 NAW, T-311, r. 195, s. 983.
Izvor navodi podatke o brojnosti snaga JVuO po regionima: severozapadna Srbija (2.500), cen
tralna Srbija (12.500), severoistona Srbija (5.500), jugozapadna Srbija (3.000), jugoistona Srbi
ja (1.500).
555
Srbije od strane glavnine snaga JVuO, o emu je bilo rei u petom delu
knjige.
556
ba. Dakle, nisu svi stradali u dogaajima nakon osloboenja bili (nevine)
rtve.1499
Naravno, uvek treba isticati injenicu da je meu stradalima bio velik
broj ljudi koji nisu zasluili da budu ubijeni ili represirani.
Licitiranje brojem rtava komunistikog terora u Srbiji, predmet je
ideoloki i politiki motivisanih manipulacija preko dve decenije. Vie
struko uveane, neretko fabulozne, brojke stradalih protivnika nove vlasti
nakon osloboenja (naroito kada je re o broju stradalih u centralnoj
Srbiji, Beogradu i Bakoj), poetkom 1990-ih, u prvim godinama poli
tikog pluralizma u Srbiji, najpre su kolportirane od strane desniarske i
nacionalistike tampe.
Najkarakteristiniji primer ovakvih fabulacija, nezaobilazan kada je u
pitanju geneza istorijskog stereotipa o kanjavanju Srbije zbog naklonosti
prema etnicima, predstavljaju izdanja kragujevakog lista Pogledi, jednog
od najtiranijih politikih magazina u Srbiji poetkom 1990-ih. Urednik
ovih novina, Miloslav Samardi, u uvodniku specijalnog izdanja Pogle
da iz 1991. pominje fabuloznih 150.000 neznanih grobova pobijenih
protivnika nove vlasti, na tlu Republike Srbije. Samardi napominje da
se ova priblino tana brojka navodno odnosi na deo, nadamo se vei,
srpskih rtava palih u Srbiji tokom 1944-1945., istiui da iako su na
meti komunista pre svega bili Srbi, tada su stradali i drugi narodi, najvie
vojvoanski Nemci i Maari.1500 U specijalnom izdanju Pogleda pominje
se preko 12.000 streljanih u Niu, preko 8.000 u Zajearu, preko 6.500 u
Kruevcu, 4.000 u Valjevu, 3.000 u Uicu, preko 2.500 u Jagodini, 2.000
u apcu, itd. Navedene brojke demantuju poimenini popisi stradalih na
podruju Srbije juno od Save i Dunava iz registra DKTG. Ipak, jedan deo
javnosti u Srbiji bio je spreman da prihvati ove propagandistike navode.
1499 O dilemama istorijske viktimologije, vid., Igor Graovac, Dilema viktimologije: rtve i/ili stradal
nici?, Dijalog povjesniara/istoriara, 5, Herceg Novi, 2-4. oujka/marta 2001, (pr. Hans-Georg
Fleck, Igor Graovac), Zagreb, 2002, str. 429-443; Igor Graovac, Dragan Cvetkovi, Ljudski gubici
Hrvatske 1941-1945. godine. Pitanja, primjeri, rezultati, Zagreb, 2005, str. 25-50; Igor Graovac,
Pitanje poslijeratnih rtava i stradalnika u Hrvatskoj poslije Drugoga svjetskog rata, Bleiburg i
Krini put 1945, Zbornik radova sa znanstvenog skupa, Zagreb 12. travnja 2006, (ur. Juraj Hre
njak i dr.), Zagreb, 2007, str. 74-78.
1500 , . ,
, , 2/1991, , 1991, . 2.
557
558
559
1944. do 1946. verovatno nikada nee biti utvren, ali da brojni podaci
pokazuju da je u to vreme bez suenja likvidirano izmeu 60.000 i 80.000
ljudi.1505
Ove procene razlikuju se od umerenije procene koju je Cvetkovi
objavio 2006: rtve terora po osloboenju Srbije tokom 1944-1945 zaista
ne bi mogle biti puno manje od 60.000.1506 Ipak, ostaje nejasno da li je
Cvetkovi mislio iskljuivo na 1944-1945. godinu, ili na itavo posleratno
razdoblje, ukljuujui i nekoliko narednih godina, s obzirom da 19441945. na teritoriji Republike Srbije, nije stradalo blizu 60.000 ljudi (zna
ajan broj stradalih Nemaca umro je u radnim logorima 1946-1947).
Istoriar Momilo Pavlovi je naredne godine (2010) u jednom dnev
nom listu istupio sa takoe neopreznom pretpostavkom:
Ne govorimo o brojevima, plaei se upravo da nas ne demantuje
stvarnost. Gotovo sa sigurnou moemo tvrditi da je donja granica pobi
jenih u Srbiji, ne raunajui Vojvodinu jer je tu bilo kolektivnih odmazda
prema Nemcima, oko 30.000 ljudi.1507
Ova pogrena pretpostavka tim vie zauuje jer je izreena krajem
2010. kada je moglo postati jasno da takva numerika pretpostavka nije
utemeljena u rezultatima popisa koji je 2009. zapoela DKTG.
Sran Cvetkovi je 2012, u jednoj naunoj monografiji, izneo korek
ciju ranijih pretpostavki o broju stradalih u Srbiji juno od Save i Dunava.
Broj rtava u uoj Srbiji ne bi mogao biti mnogo manji od 25.000-30.000
(oko 35% svih [stradalih na teritoriji Republike Srbije]), raunajui tu i
nekoliko hiljada Albanaca na Kosovu. U istoj knjizi Cvetkovi navodi
da ukupan broj rtava razliitog oblika terora posle osloboenja Srbije
tokom 1944-1945. ne bi mogao prei mnogo 70.000 (u Beogradu vero
vatno preko 5.000), a u celoj Jugoslaviji oko 180.000 lica (oko 80.000 se
procenjuje prema slovenakoj Dravnoj komisiji, samo u Sloveniji, ma
hom ratnih zarobljenika).1508 Ova korekcija i dalje podrazumeva procenu
1505 M. Ili, Slobodan Homen o suoavanju Srbije sa prolou. Obeleavanje i popis tajnih grobnica
poinje u septembru, Blic, 4473, Beograd, 26.7.2009, str. 17.
1506 Sran Cvetkovi, Izmeu srpa i ekia. Represija u Srbiji 1944-1953, Beograd, 2006, str. 239.
1507 Zoran Pani, Istraga Dravne komisije u Pirotu. Trista ljudi streljano u naselju Barje, Blic,
22.10.2010. http://www.blic.rs/Vesti/Srbija/213179/Trista-ljudi-streljano-u-naselju-Barje
1508 , , 12. 1944,
, 2012, . 39-40.
560
1509 , . 40.
561
562
563
564
565
566
kazne osueno je 406 lica (52,9%), pri emu je 68 osoba (9%) osueno
ispod jedne godine zatvora.1521 Realno je pretpostaviti da su mnogi osu
enici osueni na manje vremenske kazne amnestirani nakon avgustovske
amnestije 1945, kao to je realno pretpostaviti da su neki osuenici osue
ni na due vremenske kazne pomilovani nakon isteka dela kazne.
Broj od 767 nije konaan broj lica koja s prola kroz zatvore u Uicu,
budui da nije poznat broj pritvorenika zatvora OZN-e, ali moe se pret
postaviti da je broj onih koji su bili pritvoreni u zatvoru OZN-e prilino
manji budui da je vojni sud bio nadlean za najbrojnije kategroije kriva
ca (saradnici okupatora, poinioci najteih krivinih dela: ubistva, plja
ke, potkazivanja, jataci etnikih odmetnika, dezerteri). Takoe, podaci
DKTG upuuju nas na zakljuak da je veina od 142 evidentirana lica u
registru DKTG za optinu Uice stradala van grada Uica u periodu od
osloboenja grada do zavretka Drugog svetskog rata, ak ako zanemari
mo duplikate, proizvoljne i sporne upise (preko 25%). Sve ovo dodatno
opovrgava tezu o nekoliko stotina ubijenih lica u Uicu nakon osloboenja
grada.
Zapravo, grad i optina Uice imali su manje stradalih nakon oslobo
enja (osobe ubijene od komunista) nego veina optina u okviru Uikog
okruga (u granicama iz 1945). Primera radi, Poega, Bajina Bata i Ivanji
ca, ili susedna optina Luani, koja teritorijalno nije ulazila u okvir okruga,
imali su prilino vei broj stradalih od Uica, iako treba napomenuti da
je preko polovine stradalih osoba, koji su bili stanovnici ove etiri opti
ne, poginulo u borbi 1944-1945. (re je o pripadncima JVuO i etnikim
odmetnicima). I pored ovih injenica, likvidacije saradnika okupatora na
kon osloboenja Uica poprimile su paradigmatinu konotaciju kada je
re o interpretacijama zloina oslobodilaca u Srbiji.
U registru DKTG za optinu Uice navedena su 142 imena, od toga
135 ubijenih i 17 nestalih. Taj registar, uz registar za grad Beograd, pred
stavlja teritorijalni registar sa procentualno najvie spornih upisa u odnosu
na druge spiskove stradalih stanovnika optina i gradova sa podruja Srbi
je, kada je re o licima koja su izgubila ivot nakon 12. septembra 1944,
kao protivnici pobednike strane u ratu. U registru je navedano pet duplih
1521 , -
1945. , , , 18,
, 2009, . 175-236.
567
568
569
570
571
http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2011&mm=02&dd=20&nav_cate
gory=12&nav_id=494032
1533 . , .
, , LVI, 2777, , 2.11.2000, . 5.
Tekst govori o prvom crkvenom pomenu u znak seanja na 36 graana apca koji su ubijeni
1944, nedugo nakon osloboenja grada. Upotreba termina genocid u naslovu lanka, potpuno
je neprimerena. Zanimljivo je da je tekst potpisao novinar koji je 1982. u Glasu Podrinja pisao
negativno o pojedinim licima koja su streljana u apcu nakon osloboenja.
1534 , . , ,
, 2/1991, , 1991, . 80-81.
1535 . , , , LVI, , 16.6.2009, . 10-11.
572
573
574
,
, , LIII,
,
6.12.2006, . 10.
1546 Sran Cvetkovi, rtve komunistikog revolucionarnog terora u Srbiji posle 12. septembra
1944. Istraivanje Dravne komisije za tajne grobnice, Hereticus, 1-2/2011, Beograd, 2011, str.
20.
1547 , , , 8.10.2014. http://www.
novosti.rs/vesti/beograd.74.html:513659-Mracne-tacke-glavnog-grada
575
576
1549 Slian primer metodoloke konfuzije i nedoslednosti i proizvoljnog tumaenja izvora zabeleen
je u okviru istraivakog projekta koji je imao za cilj da popie stanovnike Rijeke italijanske naci
onalnosti koji su stradali u Drugom svetskom ratu. Videti: Vinko epi ikin, Nacionalnost ili
dravljanstvo. Kritiki osvrt na knjigu rtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939-1947),
Rijeka, 2010.
577
578
579
580
581
582
583
1563 , . 125.
1564 , . 122.
584
585
Nemci
Srbi
Maari
Albanci
Hrvati
ostali i nepoznati
ukupno
broj stradalih
27.367
14.567
6.112
1.360
953
5.013
55.372
%
49,42
26,30
11,03
2,45
1,72
9,05
sporni upisi
oko 1.300
600-700
oko 300
oko 20
50-100
2.270-2.420
587
588
1571 Sran Cvetkovi, Pregled uhapenih i streljanih lica od OZN-e na teritoriji Vojvodine do 20. juna
1945., Istorija 20. veka, 1/2011, Beograd, 2011, str. 189-200.
1572 , ?,
20. . ,
, 2223. 2003, (. ), , 2005, . 231-238.
1573 , . 235.
1574 Zoran Janjetovi, Nemci u Vojvodini, Beograd, 2009, str. 356.
589
590
591
592
1578 Zbornik NOR-a, II/13, Beograd, 1982, str. 178; Partizanska i komunistika represija i zloini u
Hrvatskoj 1944-1946. Dokumenti, (pr. Zdravko Dizdar i dr.), Slavonski Brod, 2005, str. 38.
1579 Zbornik NOR-a, II/2, Beograd, 1954, str. 411-420.
593
594
JVuO
SDS
SDK
etnici K. Peanca
Srpski Gestapo i saradnici
Gestapoa
broj evidentiranih pripadnika
srpskih kvislinkih i kolabo
racionistikih vojno-policij
skih snaga
broj stradalih u uoj Srbiji
(ukljuujui sporne upise)
% u odnosu na uku
broj pripadnika pan broj evidentira
nih u uoj Srbiji
7.467
49,07
1.042
6,84
256 + 143
2,62
117
0,76
121
0,79
9.146
60,11
15.219
100
595
596
597
IZVORI
I
LITERATURA
598
I. ARHIVSKA GRAA
Vojni arhiv (Beograd):
Fond Narodnooslobodilaka vojska Jugoslavije
Fond Jugoslovenska vojska u otadbini (etnika arhiva)
Fond Jugoslovenska narodna armija
Fond Vojnobezbednosna agencija
599
III.
OBJAVLJENI ARHIVSKI IZVORI I DNEVNICI
Boji, Milosav, Zapisi o mojoj eti, Beograd, 1969.
Dokumenti centralnih organa KPJ: NOR i revolucija (1941-1945), 20,
(25. septembar - 1. novembar 1944), (pr. Milovan Delebdi), Beograd,
1987.
, I, , 1945.
Genocid nad Muslimanima 1941-1945. Zbornik dokumenata i svjedoe
nja, (pr. Vladimir Dedijer i Antun Mileti), Sarajevo, 1990.
Genocid nad Bonjacima u Drugom svjetskom ratu. Dokumenti, (pr.
Smail eki), Sarajevo, 1996.
1941-1945,
(. ), II, (1944), , 1981.
:
-
, , 1946.
O , (.
, ), , 2001.
1941-1944,
(. , ), , 2005.
1941-1944, I-II, (. ),
-, 2007.
1944, (. ), , 2010.
1943-1944. , (. , ),
, 2006.
Kriegstagebuch des Oberkommandos der Wehrmacht (Wehr
machtsfhrungstab), III/2, 1. Januar 1943. - 31. Dezember 1943, (ur.
Percy Schramm), Augsburg, 2005.
600
601
602
603
604
, ,
1941-1945., 20. , 1/2003,
, 2003.
, ,
, 20. , 1/2005, , 2005.
, ,
1944., , 2, , 2007.
Cvetkovi, Sran, rtve komunistikog revolucionarnog terora u Srbiji
posle 12. septembra 1944. Istraivanje Dravne komisije za tajne grob
nice, Hereticus, 1-2/2011, Beograd, 2011.
Cvetkovi, Sran, Pregled uhapenih i streljanih lica od OZN-e na teri
toriji Vojvodine do 20. juna 1945., Istorija 20. veka, 1/2011, Beograd,
2011.
, ,
1944-1945., - ,
, (. ), , 1989.
, ,
? 1944-1945.,
, LXIX, 42, , 3.11.2000.
, ,
- 1945., ,
, 28, , 2013.
, , : ,
, 46, , 2012.
, , .
,
, 31, , 1997.
, , ,
, LIII, , 6.12.2006.
Dini, Aleksandar, Prvi talas ratnog i revolucionarnog terora u ni
kom kraju (avgust-oktobar 1944), Hereticus, 1-2/2011, Beograd, 2011.
Drai, Petar, Iz borbe za Valjevo, Druga lika proleterska brigada.
Zbornik sjeanja, (ur. Rajko arenac), Beograd, 1988.
605
, ,
, .
, II, (. ), , 1970.
, ; ,
1944., , 11,
, 2013.
okovi, Ljubo, U funkciji jedinice OZN-e, Beogradski bataljon Prve
proleterske brigade (ur. Duan Maleti), Beograd, 1981.
, , ,
. , (.
), , 1986.
Geiger, Vladimir, Partizanska i komunistika represija i zloini u Lici
1945., Hereticus, asopis za preispitivanje prolosti, IX, 1-2/2011, Beo
grad, 2011.
Geiger, Vladimir, rtvoslov Nijemaca hrvatske Baranje: Drugi svjetski
rat i porae, Scrinia Slavonica, 11, Osijek, 2011.
Graovac, Igor, Dilema viktimologije: rtve i/ili stradalnici?, Dijalog
povjesniara/istoriara, 5, Herceg Novi, 2-4. oujka/marta 2001, (pr.
Hans-Georg Fleck, Igor Graovac), Zagreb, 2002.
Graovac, Igor, Pitanje poslijeratnih rtava i stradalnika u Hrvatskoj
poslije Drugoga svjetskog rata, Bleiburg i Krini put 1945, Zbornik
radova sa znanstvenog skupa, Zagreb 12. travnja 2006, (ur. Juraj Hre
njak i dr.), Zagreb, 2007.
Grbi, Milan, Tankosi, Milan, Borbe za osloboenje Aranelovca,
etvrta krajika narodnooslobodilaka udarna brigada. Zbornik sjeanja,
II, (ur Stojan Kesi), Beograd, 1984.
, , 1942-1953.,
1941-1945. ,
(. ), , 2012.
Ilijaevi, Nikola, Osloboenje Gornjeg Milanovca, susret sa crvenoar
mejcima i osloboenje Topole, Druga krajika brigada. Ratna sjeanja,
(ur. Sneana Tmui), Beograd, 1988.
606
, ,
?, 20.
. , , 2223. 2003,
(. ), , 2005.
Janjetovi, Zoran, Prinudni rad Folksdojera u Vojvodini 19441950.,
Logori, zatvori i prisilni rad u Hrvatskoj/Jugoslaviji 19411945, 1945
1951. Zbornik radova, (ur. Vladimir Geiger i dr.), Zagreb, 2010.
, , :
, ,
1, , 1954.
Karovi, Merisa, Muslimanske milicije u Bosni i Hercegovini 19411945., Glasnik Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 1-2/2007,
Sarajevo, 2007.
Kneevi, Pero, 7. bataljon ininjerijski, Trea krajika brigada. Zbor
nik sjeanja, III, (ur. Ljubia urguz i dr.) Beograd, 1985.
Kneevi, Pero, Sa operativnom grupom divizija u Srbiju, Druga kra
jika brigada. Ratna sjeanja, (ur. Sneana Tmui), Beograd, 1988.
, , 19411946., 1941-1945,
, (. ), , 2012.
, ; , , :
, (), ,
XXXVIII, 1851-1856, , 14.10-4.11.1982.
Koar, Azem, etnika grupacija Drae Mihailovia u sjeveroistonoj
Bosni i pokuaj zauzimanja Tuzle, Tuzla u radnikom pokretu i revoluci
ji, III, Narodnooslobodilaki rat i revolucija. Oktobar 1943 maj 1945,
(ur. Zdravko Antoni), Tuzla, 1987.
, , ,
. , (.
.), , 1991.
, ,
1945. ,
, , 18, , 2009.
607
, ,
1945. , , 2/2010, , 2010.
Latas, Branko; Guti, Mirko, O karakteru etnikog pokreta Drae
Mihailovia. (2) Antifaizam ili kolaboracija, Vojnoistorijski glasnik,
XXXVII, 1/1986, Beograd, 1986.
Latas, Branko, Unitenje etnike kontrarevolucije u zavrnoj etapi
rata, Vojnoistorijski glasnik, XXXVII, 1/1986, Beograd, 1986.
Markovi, Slobodan, Communist Liberation and New Order in
Belgrade, The South Slav Journal, Vol. 29, No. 3-4 (93-94), London,
Autumn-Winter 2003.
Materi, Ilija, Deset dana sa etvrtom krajikom, etvrta krajika
narodnooslobodilaka udarna brigada. Zbornik sjeanja, II, (ur. Stojan
Kesi), Beograd, 1984.
Mati, Branislav, Koliko je uglednih Beograana progutao mrak oslo
boenja u operaciji Crne take? (1) Pozvoni i pucaj!, Duga, 439, Beo
grad, 20.12.1990.
Matkovi, Blanka, Zloini postrojb 8. dalmatinskoga korpusa NOVJ u
Hercegovini poetkom 1945., Hum, asopis Filozofskog fakulteta Sveu
ilita u Mostaru, 7, Mostar, 2011.
Matkovi, Blanka, Kninska operacija i zloini 8. dalmatinskog korpu
sa, Graa i prilozi za povijest Dalmacije, 24, Split, 2012.
Matkovi, Blanka, Ratni zloini poinjeni tijekom i nakon Liko-pri
morske operacije od postrojbi Jugoslavenske armije i ustanova nove
vlasti, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 55, Zadar,
2013.
Mauri, Nenad, Statistika stradalog stanovnitva Vojvodine 19411945., Na putu ka istini. Imenik stradalih stanovnika AP Vojvodine 19411948, Zbornik radova, (ur. Dragoljub ivkovi), Novi Sad, 2008.
Mii, Milan, Osloboenje Zvornika i borbe sa etnicima iz grupacije
Drae Mihailovia, 21. tuzlanska istonobosanska narodnooslobodilaka
udarna brigada, (ur. Stanoje Nikoli), Tuzla, 1988.
, , 14.
1944., , 6, , 2008.
608
, , , .
, VII, , 2009.
Moraa, Milutin, Na borbenom putu od akora do Beograda, etvrta
krajika narodnooslobodilaka udarna brigada. Zbornik sjeanja, II, (ur.
Stojan Kesi), Beograd, 1984.
Mrki, Rudolf, Od Husina 1943. do Zelengore 1945. godine, 18. hrvat
ska istonobosanska narodno-oslobodilaka udarna brigada, (ur. Devad
Pai), Tuzla, 1988.
, ,
(1944-1945), 1941-1945,
1941-1945. 18. 1995. , (.
), , 1996.
, ,
1942-1944.,
, LI, , 2011.
Nikoli, Kosta, Obraun Titova reima s jugoslovenskim monarhi
stikim protukomunistikim snagama na kraju Drugog svjetskog rata,
asopis za suvremenu povijest, 3/2012, Zagreb, 2012.
Ninkovi, Buda, Goreo je kao buktinja, Grad borbe i slobode. Beograd
1941-1944, (ur. Radovan Blagojevi), Beograd, 1964.
Omerevi, Bego, Borbeni put 18. hrvatske brigade, 18. hrvatska isto
nobosanska narodno-oslobodilaka udarna brigada, (ur. Devad Pai),
Tuzla, 1988.
, , 1944.,
, 19, , 1985.
, ,
, 1941-1945,
1941-1945. 18.
1995. , (. ), , 1996.
Pavlovi, Momilo, Zloini oslobodilaca zadatak srpske istoriogra
fije visokog prioriteta, Istorija 20. veka, XXVIII, 3/2010, Beograd, 2010.
609
, , ,
1941-1945. , (.
), , 2012.
, , , , 16, , 1965.
Portmann, Michale, Communist retaliation and persecution on Yugo
slav teri
tory during and after WWII (1943-1950), Tokovi istorije,
1-2/2004, Beograd, 2004.
, , ,
, (. ), ,
1977.
Radanovi, Milan, Kontroverze oko kvantifikovanja i strukturisanja
stradalih u Srbiji nakon osloboenja, 1944-1945., Politika upotreba
prolosti. O istorijskom revizionizmu na postjugoslovenskom prostoru, (ur.
M. Samardi, M. Belin, S. Miloevi), Novi Sad, 2013.
Radanovi, Milan, Otkopavanje istine ili normalizovanje kolabora
cionizma? O formiranju i delovanju dve revizionistike komisije pod
okriljem Vlade Republike Srbije, 2009-2012., Preispitivanje prolosti i
istorijski revizionizam. (Zlo)upotrebe istorije panskog graanskog rata i
Drugog svetskog rata na prostoru Jugoslavije, Zbornik radova, (ur. Milo
Petrovi), Beograd, 2014.
, , ,
, (. ), , 1984.
, ,
- 1944.
1942-1944., , 39, , 2005.
, , ,
, 47, , 2013.
Radovi, Dragia, Iz mog vojevanja, Druga lika proleterska brigada.
Zbornik sjeanja, (ur. Rajko arenac), Beograd, 1988.
, , ,
, (. ),
, 1984.
610
, , ,
, (. ), , 1984.
, , ,
, (. , ), I-IV, ,
1998.
Raki, Milinko, Komandant je oslobodio etnike, Prva krajika udar
na proleterska brigada. Sjeanja boraca, (ur. Ivan Matovi), II, Prijedor,
1982.
Rau, Stevo, Osloboenje Aranelovca i okoline, Prva krajika udar
na proleterska brigada. Sjeanja boraca, I, (ur. Gojko Banovi), Prijedor,
1981.
Ruoji, Milenko, Gubici brigade u toku rata, 15. majevika brigada,
II, (ur. Milenko Tei), Tuzla, 1987.
Sajti, Enik, Partizanska odmazda protiv Maara u Vojvodini: rezultati
i upitnici istoriografije, Impriumvlts a Vajdasgban (1944). Promena
imperije u Vojvodini 1944, (ur. Karol Biernacki, Istvn Fodor), SzegedZenta, 2010.
Samardi, arko, Lom u selu Rosulje, Prva krajika udarna proleterska
brigada. Sjeanja boraca, I, (ur. Gojko Banovi), Prijedor, 1981.
, , 1943., -
, 1/2011, , 2011.
Simi, Mihailo, etnici izbliza: ispovest Drainog obavetajca (3). Pre
ko Bosne do Bea, Duga, 432, Beograd, 14.9.1990.
Skaki, Boko, Borba u selu Ravanci, etvrta krajika narodnooslobo
dilaka udarna brigada. Zbornik sjeanja, II, (ur Stojan Kesi), Beograd,
1984.
Skoko, Savo, Neke injenice o levim grekama, Hercegovina u NOB, IV,
April 1941. juni 1942, (ur. Sveto Kovaevi), Beograd, 1986.
,
,
, , I, ,
1955.
, ,
1944-1945., - , 2/2014, , 2014.
611
, , : ,
, 3237, , 10.1.2013.
ijan, Milan, Borbe 3. brigade u Srbiji, esta proleterska divizija, (ur.
Dragan Grubor i dr.), Zagreb, 1964.
orn, Mojca; Tominek-Rihtar, Tadeja, rtve druge svetovne vojne in
zaradi nje (april 1941 januar 1946), rtve vojne in revolucije. Zbornik:
Referati in rasprava s posveta v Dravnem svetu 11. in 12. novembra
2004, ki sta ga pripravila Dravni svet Republike Slovenije in Institut za
novejo zgodovino v Ljubljani, (ur. Janvit Golob i dr.), Ljubljana, 2005.
oki, urijana, Protiv etnika na Kopaoniku i u Aranelovcu, Prva
krajika udarna proleterska brigada. Sjeanja boraca, (ur. Ivan Matovi),
II, Prijedor, 1982.
, ,
( 1944. - 1945),
, 87, , 2013.
, ,
1945., - , 2/2011,
, 2011.
Tei, Duan, Napad na Valjevo, Trea krajika proleterska brigada.
Zbornik sjeanja, I-II, (ur. Ivan Dina Gligorijevi), Beograd, 1969.
Tihi, Esad, Borbeni put 21. istonobosanske (tuzlanske) brigade, 21.
tuzlanska istonobosanska narodnooslobodilaka udarna brigada, (ur.
Stanoje Nikoli), Tuzla, 1988.
Tomi, Petar, Osloboenje Aranelovca, etvrta krajika narodnooslo
bodilaka udarna brigada. Zbornik sjeanja, II, (ur Stojan Kesi), Beo
grad, 1984.
, , , ,
. , I, 1, , 2005.
Topalovi, ivko, Ako zaboravimo prolost, neemo imati pravo na
budunost, Rehabilitacija i restitucija u Srbiji. Zbornik radova sa okru
glog stola, (pr. Jovica Trkulja, Olga Danilovi), Beograd, 2009.
Trifkovi, Gaj, The Key to the Balkans: The Batlle for Serbia 1944., The
Journal for Slavic Military Studies, XXVIII, 3/2015, London, 2015.
612
613
614
, ; , , .
, I, :
1941. , -.-, 2002.
, ; , , .
. III, .
1944. 1945. , -, 2004.
, , :
, , 1992.
, (.
, ), --, 1995.
, (. ),
-, 1989.
, , .
, , 2015.
, , .
, -, 1998.
, , .
1944-1954, , 2003.
, , 1941-1945, ,
2014.
, , ?
, , 2009.
Dizdar, Zdravko, etniki zloini u Bosni i Hercegovini 1941-1945,
Zagreb, 2002.
Dota, Franko, Zaraeno porae. Konfliktni i konkurentski narativi o stra
danju i iseljavanju Talijana Istre, Zagreb, 2010.
, , , , 2002.
Delebdi, Milovan, Druga jugoslovenska armija, Beograd, 1989.
ilas, Milovan, Revolucionarni rat, Beograd, 1990.
, ; , , 16.
, -, 1981.
615
616
, , ,
, 1975.
Janjetovi, Zoran, Nemci u Vojvodini, Beograd, 2009.
, , ,
, 2011.
, ; , ,
, , 1991.
, , 19411945, , 1995.
, , 1941-1944, , 2001.
, , : ,
, , 1991.
Karapandi, Borivoje, Jugoslovensko krvavo prolee 1945. Titovi Katini i
Gulazi, Beograd, 1990.
, , . 1945-1995,
, 1995.
, , 1941-1945, ,
2010.
Karasijevi, Drago, Peti udarni korpus NOVJ, Beograd, 1985.
Karasijevi, Drago, etvrta krajika divizija, Beograd, 1988.
Kasa, Aleksandar, Maari u Vojvodini 1941-1946, Novi Sad, 1996.
, ,
,
, 2000.
1942-1943,
14. 15. 1984, (. .
), , 1987.
Komnenovi, Danilo; Kreso, Muharem, 29. hercegovaka divizija, Beo
grad, 1979.
Kozlica, Ivan, Markovia jama. Partizanski zloin u Aranu i Podima
1944, Zagreb, 2014.
617
, , .
1944-1945,
, 1993.
Kovaevi, Milenko, Obraun s odmetnicima, Beograd, 1990.
, , :
, , 2015.
Kovaevi, Radivoje, Sjeveroistona Bosna 1944-1945, Brko, 2005.
Kljun, Ibrahim, Viegrad: hronika genocida nad Bonjacima, Zenica,
1996.
Kordi, Nikola, Kroz rat sa Draom, Beograd, 1998.
, , , , 1973.
, ; , , ,
, 2008
, , .
1941-1944, , 2011.
, , , ,
, 2002.
, ,
1941-1944-1946, , 2001.
Mandi,Gligo, 17. istonobosanska NOU divizija, Beograd, 1976.
, , .
- , , 1985.
, , , , 2011.
, ; , ; , ,
: , -,
1981.
, ., ,
, 1986.
, , .
, -, 2006.
, , :
1941-1945, , 2008.
618
, , .
, , 1979.
, , , , 1956.
, , , , 1996.
, ,
(), , 1982.
, , , ,
1989.
, , , ,
2004.
, , : - , , 2012.
Milosavljevi, Krsta, Tamo gde je Slobodite, Novi Sad, 1969.
, , 1941-1945,
, 2005.
, ,
, -, 1983.
Milovanovi, Nikola, Kroz tajni arhiv UDB-e, I, Beograd, 1986.
, , (1941-1945), I-II, , 2012.
, ; , ,
-
, , 1982.
, ,
1941-1943, , 1978.
, , , , 1986.
, , , ,
1989.
, , 12. , , 1991.
, , 45. , , 1992.
, , 1941-1945,
, 1985.
, , , II, ,
1983.
619
- 1941-1945. ,
(. ), , 1996.
Moraa, Milutin, Peta krajika divizija, Beograd, 1985.
Na putu ka istini. Imenik stradalih stanovnika AP Vojvodine 1941-1948,
Zbornik radova, (ur. Dragoljub ivkovi), Novi Sad, 2008.
. , ,
, (. ), , 2015.
, ; , , .
,
, , 2006.
, , :
, , 2009.
, , , , 1979.
, , , , 1991.
, ; , ,
1893-1946. , , 2011.
, , 1941-1945, I-III,
, 1999.
, , . - 1944-1946,
, 2014.
, , 22. , , 1972.
, ,
1941-1945, , 1979.
, , ,
, 1979.
Orlovi, ore, Druga lika proleterska brigada, Beograd, 1983.
Orlovi, ore, esta lika proleterska divizija Nikola Tesla, Beograd,
1990.
1944. . ,
, (. ),
, 1997.
620
, , :
1941-1945, , 1977.
, ; , ; , ,
, , 1982.
, , . ,
, 1996.
, , ()
1941-1944, , 1973.
Pavlin, Mile, Petnajsta brigada, Ljubljana, 1969.
, , . ,
, 1984.
, , , , 1983.
, , .
, , 1986.
, , , ,
, , 1982.
, ; , , .
, , 1981.
, , 1941-1945,
, 1977.
, , 1939-1945,
, 1992.
Pisari, Milovan, Stradanje Roma u Srbiji za vreme holokausta, Beograd,
2014.
. -
, (. ), , 1997.
Popovi, Jovo, Prva lika proleterska brigada Marko Orekovi, Beo
grad, 1988.
, ; , ; , ,
.
1941, , 1987.
621
, ; , , , ,
1984.
. 1941-1945, (. ), ,
1969.
Rai, Nikola, Istona Srbija u ratu i revoluciji 1941-1945. Hronologija,
Zajear, 1984.
Radanovi, Milan, Osloboenje: Beograd, oktobar 1944, Beograd, 2014.
, , 1941-1945, ,
1986.
, ,
, , 1994.
, ,
1941-1944, , 1986.
, ,
1941-1945, , 1991.
, , , , 1983.
, , , , 1988.
Razvoj Oruanih snaga SFRJ. 1945-1985, 15, Kadrovi i kadrovska politi
ka, (pr. Drago Nikoli), Beograd, 1989.
, , (), ,
2001.
, , , , 2004.
, , , , 2003.
, ,
, III, , 2006.
, ,
, V, , 2010.
, , :
, , 2011.
.
, 7-33, , 1945.
622
, , 26.8.1944.
6.8.1945. , , 2005.
Sedamnaesta majevika NOU brigada, (ur. Zdravko Antoni), Tuzla,
1980.
. , (.
), , 1988.
, ,
1941-1945, , 1977.
Skoko, Savo, Pokolji hercegovakih Srba 41, Beograd, 1991.
Slijepevi, oko, Jugoslavija uoi i za vreme Drugog svetskog rata, Min
hen, 1978.
1941-1945, (. .),
, 1995.
1941-1945, , 2001.
, , ,
, 2013.
, , ,
, 1983.
, ,
1903-1945, , 1979.
, , , ,
, , , , ,
1941-1945, , 1969.
, ; , ; , ,
, , 2011.
Strle, Franci, Veliki finale nad Korokem (Druga, dopolnjena izdaja), Lju
bljana, 1977.
epi, Vinko ikin, Nacionalnost ili dravljanstvo. Kritiki osvrt na knji
gu rtve talijanske nacionalnosti u Rijeci i okolici (1939-1947), Rijeka,
2010.
623
- .
, (. .), , 1983.
, , 1941-1945, ,
1995.
, , .
, , 2002.
, , . 19411944. , ,
2015.
, , , , 1991.
, , , , 1999.
Tomasevich, Jozo, etnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945, Zagreb,
1979.
, , - 1941-1945,
, 1998.
. , III, ,
1987.
Triki, Savo, Trea krajika proleterska brigada, Beograd, 1987.
Velji, Aleksandar, Racija: zaboravljeni genocid, Novi Sad, 2007.
, , , I-II, , 1984.
Vukosavljevi, Mladen; Karasijevi, Drago, Pedeset trea NOU srednjo
bosanska divizija, Sarajevo, 1969.
Zeli, Bogdan Boo, Prva proleterska: elna kolona NOB-a, Beograd,
2011.
, ,
(1941-1944), I,
809 () 1. ()
, , 1994.
, ,
(1941-1944), II,
, , 1995.
624
, ,
(1941-1944), III,
, , 1995.
, ,
1941-1944, IV, J
, , 1998.
, ; , , , , 1986.
1941-1945, ,
(. ), , 2012.
, , , , 1980.
, ; , ; , ,
1941-1945, , 1961.
625
GeograFski
registar
626
Akmaii 57
Aleksandrovac 519, 543
Aleksinac 116, 149, 329-332,
345
Amajlije 394
Andrejevac 298
Aranelovac 33-34, 38, 71-72,
98, 101, 106-107, 113, 136,
138, 140-141, 145, 151, 159,
175, 205-206, 213, 265-273,
306, 315, 367, 539, 564
Arilje 51, 60, 65, 99, 163, 378,
525, 542
Arano 81
Atenica 62, 107-109, 224, 526
Azanja 402
Babaji 311
Babina Luka 126
Bako Dobro Polje 592
Baevac 127, 383
Badljevica 143-144, 307
Badovinci 283, 311
Bajina Bata 49, 75, 108-109,
114, 157, 301, 367, 450, 522,
538-539, 542, 564, 567-568
Balatun 394
Baluge 108, 159
Banovo Polje 283
Banja (Aranelovac) 106-107,
113-114, 138, 151, 268
Banja (Priboj) 87, 376
Banja Koviljaa 59
Banja Luka 426, 429, 430, 487,
490, 492-493
Banjani 66
Banjica (aak) 62, 97, 109
Barajevo 51, 273-274, 383-384,
576
Bare 72
Barje 146
Batalage 102, 161
Batoina 242, 298
Beirovac 221
Begaljica 275, 307-308
Bela Reka 535
Belanovce 319-320
Belanovica 262
Belasica 534
Beli Potok 576
Belo Polje 263
Belosavci 139
Beloti 109-110, 143
Beograd 38, 51, 57, 65-66, 101,
116, 122, 124-127, 159, 169,
248, 253, 269-270, 272, 289,
290, 294-298, 307, 316, 352360, 362-368, 387, 423, 508,
520, 547-548, 551, 554-555,
574-580
Berkovii 500
Bijelo Brdo (Derventa) 426
Bijelo Brdo (Viegrad) 135
Bijelo Buje 432
Bijelo Polje 87, 91
Bijeljina 390, 398, 408-409,
421
Bilea 500
Binovac 101, 203, 316
Bioska 159, 300
627
628
Desimirovac 110
Desilovac 166
Divci 58, 77
Divotin 151
Doboj 398, 408, 411, 413, 418,
420, 423, 426, 432, 518
Dobra Voda 424
Dobri 128
Dobrinja 65, 145
Dobrujevac 147-148, 194, 217
Doljevac 232, 317, 319.
Donja Gorevnica 60, 97
Donja Joanica 219
Donja Svara 308-309
Donja atornja 111, 315
Donja Trepa 60, 62, 264
Donja Trenjevica 111, 315
Donja Vreina 302
Donje Crnatovo 166
Donje tiplje 96
Donje Vidovo 104
Donji Adrovac 149
Donji Dubac 59
Donji Milanovac 234, 237
Drai 98, 110, 251
Draginac 574
Dragoaj 439, 451
Dragojevac 525
Dragoevac 72
Dragua 308-309
Draanj 144, 160, 213
Drenova 375-376
Drenovac 151, 169
Drinjaa 395, 397-401
629
630
Globoder 281-282
Gluma 65, 239
Gluci 151, 283
Godaica 532
Godovik 65
Golubac 301
Golubovac 281
Gorade 371, 373, 375, 380,
382, 386, 388, 390, 398, 408,
451, 459
Goriani 107, 531
Gorina 36, 324-325
Gornja Bresnica 165
Gornja Gorevnica 56, 62-63,
97, 166
Gornja Jajina 319
Gornja atornja 110-111, 263,
315
Gornja Trepa 60
Gornja Trenjevica 98, 315
Gornje Brijanje 326
Gornje Lopie 383
Gornji Branetii 265
Gornji Krupac 214
Gornji Matejevac 162
Gornji Milanovac 38, 48, 62,
67, 76, 108, 198, 248, 259-265,
320, 362, 363, 365-367, 525,
535, 568-571
Gornji Stepo 302-303
Gradina 494
Grocka 116, 196, 213, 275,
307, 576
Gornje Zunie 143
Gorovi 110-111
Grabovac 528
Graac 522
Graanica 395, 411, 415
Gradaac 415, 418-420, 423,
425
Grahovo 476
Granice 174
Grgure 171, 520
Grivska 163
Grlite 115
Guberevac 246-247, 273
Guberevce 327
Guberevci 527, 530
Gua 62
Gugalj 65, 306
Gunjaci 70
Haluge 132
Han Kola 493
Han Pijesak 394-395
Hrta 367
Ivan Sedlo 438
Ivanjica 49, 207, 378, 381-384,
394, 538, 540, 542, 567-568
Izvor 58
Jablanica 501
Jablanica (Boljevac) 147-148
Jabuka 296
Jagnjilo 163, 173, 211
Jagodina 69, 72, 96, 103, 142,
145-146, 179-180, 318, 384385, 413, 541, 557, 565
Jelanica 115
632
633
634
Moravci 529
Moorin 586-588
Mramor 308
Mrajevci 60, 62
Mrsa 529
Mrinci 107, 109
Musina Reka 529
Mustapi 236
Mutnica 99
Muzae 203
Muinac 217
Nakuani 159
Negotin 233-234, 237
Nezuci 129
Nevesinje 201-202, 451, 461
Nikojevii 104
Ni 48, 52, 58, 178, 230, 277278, 292-293, 295, 298, 302,
308-309, 328-332, 336-337,
367
Nova Crnja 590-591
Nova Topola 488-489
Nova Varo 55, 57, 105, 158,
160, 218, 375-376, 542, 564,
568
Novaci 102
Novi Pazar 219, 227, 375, 378,
382, 386, 540, 558
Novo Selo 156
Noiko 430
Obrenovac 51, 71, 86, 106,
169, 295, 365, 506, 576
Obre 104
Obrva 532
Okletac 568
Olovo 395, 479, 481
Opliii 501
Oraac 230
Oraje 343-344
Osanica 207
Oseina 70, 98, 111, 158, 528,
531, 564
Osijek 506
Osladi 222
Osmaci 405
Osni 194, 217, 235, 335
Osojnica 129, 131
Ostra 60
Ostrog 80
Ostrunica 169
Pajazitovo 167
Palikua 319
Panevo 296, 359-360, 592
Papratite 239-240
Parain 39, 104, 108, 145, 175179, 234, 297, 565, 578
Parcani (Barajevo) 170, 274
Parcani (Kruevac) 279
Paskovac 151
Pecka 109, 169
Peenjevce 297
Peinci 555
Penik 412
Pejkovce 321
Pelagievo 414
Peanica 204
Petrovo Selo 236
636
Ravnica 532
Ravnje (Valjevo) 98
Ravnje (Mava) 168-169, 309310, 348
Razboj 487
Raanj 181, 234-235
Reica 65
Rekovac 112, 145, 542, 544,
565
Resnik (Beograd) 296-297
Resnik (Sokobanja) 215
Retkocer 209
Rijeka Crnojevia 502
Ripanj 170, 172, 273-275, 390,
576
Rgotina 143, 159, 163
Ribare 58
Risan 476
Rogaa 72
Rogatica 40, 129, 394, 399400, 451, 458, 470
Romanovci 489
Rosulje 276
Roci 62
Rucka 164
Ruma 506
Ruii 67
Rudanka 420, 428
Rudo 89, 132, 135, 208, 373
Rudovica 213
Rujevica 217
Ruanj 275, 576
Sala 163
Samaila 229, 529
637
638
Trebotin 297
Trgovite 207
Trgovite (Sokobanja) 177
Trnava (aak) 62, 109, 526
Trnava (Prokuplje) 309
Trnovo 397, 399, 449, 354
Trnjani 483-484
Trstenica 71
Trstenik 52-53, 69, 96, 166,
212, 276-277, 280, 306, 532,
543
Trubarevac 162
Trubarevo 212
Trac 530
Tulare 209
Tulovo 322
Tutin 91
Tuzla 80, 379, 385, 398-407,
411-413, 415, 418, 422, 426
Ub 66, 77, 102, 162, 259, 367
Udovice 211
Ulog 449, 451
Umari 150, 196-197, 307
Umka 51, 116, 126, 163-164,
383-384
Ustikolina 471
Ue 66
Uzii 65
Uzvee 167
Uice 49-50, 66, 70, 73-76,
104, 108-109, 114, 159, 300,
306, 395, 401, 518, 529, 542,
557, 566-568
Vinska 424
Virovo 60-61
Visibaba 65
Viegrad 35, 85, 87, 129-136,
372, 374, 378, 389, 394, 397398, 400, 407, 481
Vieslava 568
Vinjica 296
Vitanovac 108
Vitez 40, 432-435, 448
Vitoevac 176-178
Vladimirci 349, 363, 564
Vlaole 305
Vlasenica 395-397, 401, 403,
518
Vlasotince 215, 230, 336-345,
367
Vlaka 150, 173-175
Vonjak 156
Vodanj 150
Vojkovci 149, 206
Voljince 321
Vozua 208
Vraevnica 263
Vrani 33, 86, 92, 122-125,
142, 274
Vranii 166
Vranjak 428
Vranje 206, 301, 327
Vranjska Banja 301
Vratare 278
Vrbica 270
Vrbovac (Smederevo) 101
Vrbovac (Sokobanja) 108
639
640
Zuce 101
Zukve 161
Zvean 228
Zvezdan 168
Zvornik 378, 394-395, 397398, 400, 403, 518
abalj 558, 586-588
abar 111
abljani 325-326
agubica 236-237
eljezno Polje 431
epa 40, 394, 450-451, 458
itkovac 48, 108, 299, 330
itoraa 48, 165, 319, 321
ivica 347, 530
ivinice 394, 405
641
recenzije
642
643
644
zloina kolaboracije u Srbiji conditio sine qua non svakog narativa o sudbini
tih snaga na kraju rata i vremenu neposredno nakon njegovog zvaninog
zavretka, autor se u prvom delu knjige bavi istraivanjem i kvantifikaci
jom broja civilnih rtava, pre svega Srba i Bonjaka, ubijenim od strane
antikomunistike kolaboracije. Zbog toga je ispravno samoodreenje ove
studije kao sui generis hronike terora nad seljatvom Srbije. Poznajui
besprekorno i noviju i stariju istoriografsku literaturu, autor ih sravnjuje
sa vlastitim istraivakim saznanjima i dostignuima, ali i unosi polemiku
notu osvrui se na interpretativne okvire revizionistike istoriografije u
Srbiji.
Nasuprot jednostranostima i kreativnom tumaenju istorijskih pro
cesa kada je re o Jugoslaviji u Drugom svetskom ratu, koju praktikuje
revizionistika istoriografija, Milan Radanovi je dunu panju posvetio
i zloinima antifaistikog i revolucionarnog partizanskog pokreta. Prema
ovim zloinima autor se ne odnosi odbranaki, jo manje negacionistiki,
ve ih sagledava u mirnom tonu i kontekstualno. Takoe, posebnu vred
nost Radanovieve monografije predstavljaju precizne brojke i sistematska
istoriografska kvantifikacija koja prati zakljuke i interpretacije u knjizi.
Upravo zbog toga ova monografija je ozbiljno osporila niz istorijskih ste
reotipa i mnotvo nenaunih zakljuaka koji se briljivo neguju u delu
politiki i nacionalistiki motivisane revizionistike istoriografije i angao
vane publicistike i feljtonistike.
Pratei sinhrono i opti makrokontekst, ali ilustrujui navedene tvrd
nje i nizom mikroistorijskih istraivakih punktova, ova knjiga je korektiv
kako propartizanske istoriografije u socijalistikoj Jugoslaviji, tako i srpske
revizionistike istoriografije postkomunistikog perioda i moe se smatrati
kompatibilnom sa svim navedenim pravcima istoriografskih istraivanja
Drugog svetskog rata na ovim prostorima. I najzad, delo Milana Radano
via je uspenim rekonstruisanjem poslednjih est meseci delovanja etnika
D. Mihailovia popunilo belinu u naoj istoriografiji koju su apstrahovali
i propartizanski i to je naroito indikativno i proetniki, revizionistiki
istoriari. Uz to, Radanovieva monografija bacila je neophodnu svetlost
na jo jednu nepokrivenu temu domae istoriografije razliitih orijenta
cija amnestiju pripadnika etnikog pokreta, kojoj autor pridaje dunu
panju. U zavrnim poglavljima knjige autor je obavio pionirski posao u
645
646
647
648
649
650
651
652
653
654
655
CIP - ,
94(497.1)1939/1945
341.322.5(497.1)1941/1945
, , 1976Kazna i zloin : snage kolaboracije u Srbiji : odgovornost za ratne zloine
(1941-1944) i vojni gubici snaga kolaboracije u Srbiji (1944-1945) / Milan Radanovi. - Beograd : Rosa Luxemburg Stiftung, Regionalna kancelarija za jugoistonu Evropu, 2015 (Beograd : Standard 2). - 656 str.
; 22 cm
Tira 600. - Skraenice. str. 8-9. - Str. 11-26: Revolucionarno nasilje u narodnooslobodilakom ratu / Krunoslav Stojakovi. - Napomene i bibliografske reference uz tekst. - Bibliografija: str. 599-625.
ISBN 978-86-88745-15-4
a) 1939-1941 - b) -
- 1941-1945
COBISS.SR-ID 219107340
656
Ono to Radanovievu studiju izdvaja od slinih istraivanja je neostraen pristup problematici i koritenje iroke palete primarnih i sekundarnih izvora, a naroito neobjavljene arhivske grae. Tako je autor
bio u mogunosti dati detaljnu analizu mehanizma represije kojim se
etniki pokret sluio protiv politikih neistomiljenika i etniki nepodobnih grupa, te dokazati direktnu i indirektnu odgovornost njegovog
najvieg rukovodstva za poinjene zloine, odnosno neprocesuiranje
poinitelja istih. Ova studija takoer donosi i prikaz zloina srpskih
kolaboracionistikih jedinica za cijeli period trajanja okupacije. To je
tema o kojoj se u javnosti do sada malo znalo, a koja u svjetlu plime
revizionizma i nedavnog zahtjeva za rehabilitaciju Milana Nedia dobija
dodatni znaaj.
Dr Gaj Trifkovi
658