SVEUILITE U SPLITU

Odjel za strune studije

Studij: Ekonomija
Kolegij: Poduzetniko projektiranje
Nastavnik: mr.sc. Branko Ora
branko.ora@dalmacija.hr

OCJENE UINKOVITOSTI PROJEKTA

Nakon to ste izradili financijske projekcije vaega poduzetnikog pothvata potrebno je

provjeriti njegovu financijsku uinkovitost (efikasnosti). Ocjena financijske uinkovitosti
pomoi e vam u odgovoru na slijedee upite:

Je li va pothvat profitabilan ili ne?

Je li va pothvat likvidan ili ne?
U kojoj godini e se povratiti ulaganja u va projekt?
Je li bolje va novac poloiti na tednju uz poznatu kamatnu stopu ili se upustiti u
poduzetniki pothvat?
Je li va pothvat osjetljiv na smanjenje opsega poslovanja, trokova ili prodajne
cijene?
Kako smanjiti rizike da bi va projekt bio prihvatljiv?

Ocjena uinkovitosti je poseban analitiki postupak Za izradu ocjena uinkovitosti koriste se

podaci na koncu odreenog razdoblja, najee na koncu poslovne godine, a kao izvor
podataka koriste se temeljna financijska izvjea (raun dobiti i gubitka, bilanca, bruto
bilanca, posebna financijska izvjea). Pokazatelje koje dobijemo na takav nain nazivamo
pokazateljima statike uinkovitosti ili krae statikim pokazateljima. Za razliku od statikih
pokazatelja uinkovitosti u praksi se sve vie koriste takozvane dinamike ocjene
uinkovitosti.
Razlika izmeu statikih i dinamikih metoda je u tome to su statike metode relativno
jednostavnije i manje reprezentativne. Naime, one analiziraju pojedine financijske pokazatelje
u nekom konkretnom trenutku, najee na koncu poslovne godine, nakon to su sainjena
temeljna financijska izvjea, kao to su Raun dobiti i gubitka, Bilanca, Bruto bilanca i dr.
Meutim nas interesira to e se dogaati s projektom tijekom njegovog cijeloga vijeka
trajanja. Pokazatelje o tome pruaju nam tzv. dinamike metode koje analiziraju projekt
tijekom svih godina njegovog aktivizacijskog razdoblja te razdoblja eksploatacije, a one
koriste, kao izvor podataka, temeljna financijska izvjea iz poglavlja Financijskih projekcija,
odnosno projekcije ekonomskih i financijskih tijekova projekta. Projekcije ekonomskih
tijekova nam slue za izraunavanje razdoblja (roka) povrata, iste (neto) sadanje vrijednosti
i interne stope profitabilnosti, a projekcije financijskih tijekova za ocjenu likvidnosti (cash
flow) projekta.
U nastavku smo predoili vie pokazatelja statike uinkovitosti a zatim i splet ocjena
uinkovitosti koje se temelje na dinamikoj analizi uinkovitosti.

1. POKAZATELJI STATIKE UINKOVITOSTI

a. Pokazatelji proizvodnosti
1.
Ukupni godinji prihodi / Prosjean broj radnika
2.
Ukupna investicijska ulaganja / Prosjean broj radnika
3.
Godinja ukupna (bruto) dobit /Prosjean broj radnika
4.
Godinja ista (neto) dobit /Prosjean broj radnika
5.
Godinja koliina proizvoda / Utroeni radni sati
6.
Ukupni godinji prihodi / Vrijednost utroenoga rada
7.
Indeks fizikoga obujma proizvodnje / indeks broja zaposlenih

b. Pokazatelji profitabilnosti
1.
Ukupni godinji prihodi / Ukupna investicijska ulaganja
2.
Godinja ukupna (bruto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja
3.
Godinja ista (neto) dobit / Ukupna investicijska ulaganja
4.
Godinja zadrana dobit / Ukupna investicijska ulaganja
5.
Godinja zadrana dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja

c. Pokazatelji ekonominosti
1.
Ukupni godinji prihodi / Ukupni trokovi proizvodnje
2.
Godinja ukupna (bruto) dobit / Ukupni trokovi proizvodnje
3.
Godinja ista (neto) dobit / Ukupni trokovi proizvodnje
4.
Godinja zadrana dobit / Ukupni trokovi proizvodnje
5.
Godinja zadrana dobit + Amortizacija Anuiteti / Ukupni trokovi proizvodnje

d. Pokazatelji efikasnosti
1.
Ukupna ulaganja / Broj novih radnika
2.
Ulaganja u stalna sredstva / Broj novih radnika
3.
Ukupni godinji prihodi / Ulaganja u stalna sredstva
4.
Ulaganja u stalna sredstva / Ukupna ulaganja
5.
Ulaganja u trajna obrtna sredstva / Ukupna ulaganja
6.
Godinja ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja
7.
Godinja ista (neto) dobit / Ukupna ulaganja
8.
Tui kapital / Ukupna ulaganja
9.
Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja

e. Pokazatelji uinkovitosti
1.
Ukupni prihodi / Ukupna ulaganja
2.
Ukupni prihodi / Broj zaposlenika
3.
Ukupni prihodi / Obrtna sredstva
4.
Ukupna (bruto) dobit / Ukupni prihodi

5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.

Ukupna (bruto) dobit /Broj zaposlenika

Ukupna (bruto) dobit / Ukupna ulaganja
Ukupna (bruto) dobit / Vlastita sredstva
ista (neto) dobit / Vlastita sredstva
Vlastita sredstva / Ukupna ulaganja
ista (neto) dobit + Amortizacija / Anuiteti zajmova
ista (neto) dobit + Amortizacija / Ukupna ulaganja

e. Pokazatelji likvidnosti
1.
Trenutna likvidnost = Novac + Vrijednosni papiri / Kratkorone obveze
2.
Tekua likvidnost = Obrtna sredstva Zalihe / Kratkorone obveze

f. Pokazatelji financijske poluge

1.
Koeficijent zaduenosti = Ukupni dug / Ukupna sredstva
2.
Koeficijent pokrivenosti kamata = Bruto dobit + Kamate / Kamate
Nakon to smo predoili brojne pokazatelje statike uinkovitosti projekta vano je istai da
svaka od predoenih ocjena, sama za sebe, ne govori puno o statikoj uinkovitosti projekta.
Tek ako se usporedimo s njima komparativnim ocjenama moemo donositi odgovarajue
zakljuke. U praksi se navedene ocjene kompariraju:

sa pokazateljima iz prethodnoga razdoblja njegova poslovanja (analiza trenda);

sa pokazateljima grane ili grupacije kojoj dotini projekt pripada
sa pokazateljima drugih, njima alternativnih, projekata;
sa zadanim optimalnim veliinama za dotinu granu ili grupaciju.

2. PREPORUENI MIKS OCJENA UINKOVITOSTI

Nakon to smo se upoznali sa razliitim ocjenama uinkovitosti koje se temelje na statikom
pristupu analizi uinkovitosti poduzetnikog projekta, u nastavku smo predoili sloenije
dinamike metode ocjene uinkovitosti. Za poduzetnike kao i potencijalne poslovne partnere
te financijske institucije dinamiki pristup, odnosno dinamike ocjene uinkovitosti, znatno su
reprezentativnije (validnije) i zato prihvatljivije ocjene. Meu dinamikim metodama osobito
se izdvajaju slijedee metode, koje smo nazvali miks ocjena uinkovitosti, a to su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

Razdoblje rok povrata

ista (neto) sadanja vrijednost
Relativna ista (neto) sadanja vrijednost
Interna stopa profitabilnosti
Stopa prinosa
Toka pokria
Prosjena profitabilnost
Ocjena likvidnosti
Analiza osjetljivosti (senzitivna analiza)

a. Razdoblje (rok) povrata

Razdoblje (ili rok) povrata uloenoga kapitala oznaava vrijeme tijekom kojega se iz istih
primitaka ekonomskoga tijeka vraa ukupno uloeni novac u realizaciju poduzetnikoga
pothvata. Kriterij ocjene poduzetnikoga projekta prema ovome pokazatelju zapravo je
duljina razdoblja povrata. to je to vrijeme krae projekt je prihvatljiviji. Razdoblje povrata
izraunavamo kao omjer poetnog ulaganja i godinjih novanih primitaka ekonomskog tijeka
projekta.
Metoda razdoblja (roka) povrata je relativno jednostavna metoda, a upotrebljava se kao
nadopuna ostalim sloenijim metodama, kao to su ista (neto) sadanja vrijednost, relativna
ista (neto) sadanja vrijednost i interna stopa profitabilnosti.
Na temelju predoenoga primjera istih primitaka ekonomskoga tijeka projekta moemo
izraunati razdoblje (rok) povrata:
Primjer: isti (neto) primici ekonomskog tijeka projekta
S TAV K E
ISTI (NETO) PRIMICI

PROMATRANE GODINE EKSPLOATACIJSKIGA VIJEKA PROJEKTA

0.
1.
2.
3.
4.
5.
- 145.765
24.300
34.826
46.890
57.688
94.250

Razdoblje (rok) povrata:

GODINE
PROJEKTA
0.
1.
2.
3.
4.
5.

UKUPNA ULAGANJA
U OSN. SREDSTVA I TOS
145.765
-

ISTI (NETO) PRIMICI

GOD. IZNOS
- 145.765
24.300
34.826
46.890
57.688
94.250

KUMULATVI ISTIH
(NETO) PRIMITAKA
- 145.765
- 121.465
- 86.639
- 39.749
17.939
112.189

Razdoblje (rok) povrata je u treoj godini ekonomskog tijeka projekta. Navedeni izraun moemo i
grafiki interpretirati (vidi grafikon).
150000
100000
50000
0
-50000

-100000
-150000
-200000

Razdoblje (rok) povrata

Na grafikonu se jasno vidi da je razdoblje povrata uloenog kapitala u prvom tromjeseju etvrte
godine ekonomskog tijeka projekta.

b. ista (neto) sadanja vrijednost

Metoda iste sadanje vrijednosti spada meu najreprezentativnije metode ocjene

uinkovitosti poduzetnikih projekata. istu sadanju vrijednost projekta izraunavamo na
nain to iste primitke ekonomskoga tijeka iz pojedinih godina promatranoga vijeka
eksploatacije projekta preraunavamo na sadanju vrijednost pomou diskontnoga initelja iz
drugih financijskih tablica sloenih kamata. Rije je o metodi koja je obrnuta od metode
sloenog ukamaivanja (kamate na kamatu) i ona uzima u obzir trokove koji nastaju za
investitora upravo radi ulaganja u navedenu investiciju. Navedeni trokovi se nazivaju
"oportunitetni" trokovi.
Prije nego to nastavimo sa elaboracijom metode iste (neto) sadanje vrijednosti zadrat
emo se na pojmu sloenog ukamaenja (kamate na kamatu)! Pojam sloenog ukamaenja je
temeljni pojam za razumijevanje financijske matematike. Vrijednost novca stavljenog na
viegodinju tednju progresivno raste na nain se glavnici pripisuju kamate, na koncu prve
godine, a zatim na glavnicu i kamate na kamate u svim nadolazeim godinama. Opisano
moemo izraziti pomou slijedeeg obrasca:
Ka X o 1 r

gdje su:
Xo = iznos tednje na poetku
r = kamatna stopa (kamatnjak)
n = broj godina oroenja
Ako pretpostavimo da je iznos tednje 100, kamatna stopa 6%, a broj godina oroenja pet,
koliki e na koncu razdoblja biti prirast tednje (kapitalizacija)?zarada
GODINA

FAKTOR PRIRASTA

1 r
1 r 2
1 r 3
1 r 4
1 r 5

1.
2.
3.
4.
5.

OEKIVANA ZARADA

106
112
119
126
134

Vano je istai da ulaui novac u odreeni projekt mi se odriemo buduih primitaka s

naslova tednje (kapitalizacije), koju bi inae ostvarili u promatranom razdoblju. Da bi
izraunali koliki su "oportunitetni" trokovi, budue primitke ekonomskih tijekova moramo
svesti na istu (neto) sadanju vrijednost metodom diskontiranja. istu sadanju vrijednost
konkretnoga projekta izraunali smo pomou slijedeega obrasca:
n

SV
t 1

gdje su:

Rt
t Io
p

1 100

Sv
Rt
Io
p
n
t

= ista sadanja vrijednost,

= isti primici u godini t,
= poetno ulaganje,
= diskontna stopa,
= promatrani vijek trajanja projekta,
= godine vijeka projekta 1,2,3,,n.

Projekt je prihvatljiv za realizaciju ako je neto sadanja vrijednost, uz pretpostavljenu

diskontnu stopu, jednaka ili vea od nitice (n0), a neprihvatljiv ako je neto sadanja
vrijednost manja od nitice(n<0). Kod izbora diskontne stope obino se uzima ona stopa koja
je jednaka kamatnoj stopi po kojoj se ulau sredstva u ovaj projekt.
Primjer: Pretpostavimo da ukupno ulaganje u neki projekt iznosi 145.765 kuna, a isti (neto)
primici ekonomskog tijeka u prvoj godini 24.300, u drugoj 34.826, u treoj 46.890, u etvrtoj
57.688, a u petoj godini 94.250 kuna. Ako je diskontna stopa 4% ista (neto) sadanja
vrijednosti e iznositi:
SV

SV

SV

24.300

4
1

100

24.300

1 0,04

34.826

4
1

100

34.826

1 0,04

46.890
3

4
1

100

46.890

1 0,04

57.688

4
1

100

57.688

1 0,04

94.250

4
1

100

94.250

1 0,04 5

145.765

145.765

24.300 34.826 46.890 57.688 94.250

145.765
1,04
1,0816
1,1248
1,1698 1,2166

SV 23.364 32.196 41.680 49.312 77.464 145.765

SV = 224.016 145.765 = 78.251

istu (neto) sadanju vrijednost izraunali smo i ona iznosi 78.272 kuna. Navedeni pokazatelj
moemo tablino izraunati mnoenjem istih (neto) primitaka i diskontnih initelja za sve
godine ekonomskog tijeka projekta, ako prethodno izraunamo diskontni initelj (D).
Diskonti initelj raunamo pomou slijedeeg obrasca:

1 k

, gdje su:

k = diskontna stopa
n = godine ekonomskog tijeka
Ako u gornji obrazac uvrstimo podatke iz naeg primjera dobit emo vrijednosti diskontnih
initelja za sve godine ekonomskog tijeka projekta (za nultu i preostalih pet godina).

1 0,04

0,9615

1 0,04

1 0,04

1 0,04

0,9245

0,8890

1 0,04

0,8548
0,8219

Napomena: U nultoj godini nema diskontiranja, diskontna stopa jednaka je nuli, a ista
sadanja vrijednost jednaka ulaganjima (diskontni initelj jednak je jedinici).
Nakon to smo izraunali diskontne initelje za sve godine ekonomskog tijeka projekta
preostaje nam izraunati sadanju vrijednost primitaka mnoenjem istih primitaka
ekonomskog tijeka i diskontnih initelja. Projekt je prihvatljiv za realizaciju ako je neto
sadanja vrijednost, uz pretpostavljenu diskontnu stopu, jednaka ili vea od nitice (n0), a
neprihvatljiv ako je neto sadanja vrijednost manja od nitice(n<0). Kod izbora diskontne
stope obino se uzima ona stopa koja je jednaka kamatnoj stopi po kojoj se ulau sredstva u
ovaj projekt. Kamatna stopa u konkretnom sluaju iznosi 4 %.
GODINE
ISTI (NETO)
DISKONTNA
DISKONTNI
PROJEKTA
PRIMICI
STOPA
INITELJ
0.
- 145.765
4%
1,0000
1.
24.300
4%
0,9615
2.
34.826
4%
0,9245
3.
46.890
4%
0,8890
4.
57.688
4%
0,8548
5.
94.250
4%
0,8219
ISTA (NETO) SADANJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

SADANJA VRIJEDNOST
PRIMITAKA
- 145.765
23.364
32.196
41.680
49.312
77.464
78.251

ista sadanja vrijednost vea je od nule i iznosi 78.251 kuna. istu (neto) sadanju vrijednost
predoili smo i grafiki.

C. Relativna ista (neto) sadanja vrijednost

Relativna ista sadanja vrijednost je onaj pokazatelj koji se dobije kada se neto sadanja
vrijednost podijeli sa ukupnom vrijednou ulaganja.

Rnsv

Nsv
Io

gdje su:
Rnsv
Nsv
Io

= relativna ista (neto) sadanja vrijednost;

= ista (neto) sadanja vrijednost;
= poetno ulaganje.
Rnsv

78.251
0,5368
145.765

Relativna ista sadanja vrijednost iznosi 0,5368 i ona pokazuje da projekt na 100 kuna
ulaganja ostvaruje 5368 kuna iste dobiti uz diskontni faktor 4%.
d. Interna stopa profitabilnosti

Interna stopa profitabilnosti je ona diskontna stopa koja izjednaava sadanju vrijednost
negativnih istih primitaka iz ekonomskog tijeka projekta sa sadanjom vrijednou
pozitivnih istih primitaka, odnosno to je ona diskontna stopa kod koje je ista sadanja
vrijednost jednaka nuli (n=0).
Interna stopa profitabilnosti moe se interpretirati i kao prosjena godinja stopa prinosa
investicije. U nedostatku izravne metode za rjeavanje jednadbi vieg stupnja primjenjuje se
metoda sukcesivne aproksimacije, odnosno metoda pokuava. Postupak se svodi na to da
najprije izraunamo istu sadanju vrijednost uporabom veega broja diskontnih stopa
(slijedom od niih k veima), sve do stope pri kojoj ista sadanja vrijednost dobije negativan
izraz.
Izraun interne stope profitabilnosti prvi pokuaj
GODINE
ISTI (NETO)
DISKONTNA
DISKONTNI
PROJEKTA
PRIMICI
STOPA
INITELJ
0.
- 145.765
9%
1,0000
1.
24.300
9%
0,9174
2.
34.826
9%
0,8417
3.
46.890
9%
0,7722
4.
57.688
9%
0,7084
5.
94.250
9%
0,6499
ISTA (NETO) SADANJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

SADANJA VRIJEDNOST
PRIMITAKA
- 145.765
22.293
29.313
36.208
40.866
61.253
44.168

Izraun interne stope profitabilnosti drugi pokuaj

GODINE
ISTI (NETO)
DISKONTNA
DISKONTNI
PROJEKTA
PRIMICI
STOPA
INITELJ
0.
- 145.765
15%
1,0000
1.
24.300
15%
0,8696
2.
34.826
15%
0,7561
3.
46.890
15%
0,6575
4.
57.688
15%
0,5717
5.
94.250
15%
0,4972
ISTA (NETO) SADANJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

Izraun interne stope profitabilnosti trei pokuaj

SADANJA VRIJEDNOST
PRIMITAKA
- 145.765
21.131
26.332
30.830
32.980
46.861
12.369

GODINE
ISTI (NETO)
DISKONTNA
DISKONTNI
PROJEKTA
PRIMICI
STOPA
INITELJ
0.
- 145.765
17%
1,0000
1.
24.300
17%
0,8547
2.
34.826
17%
0,7305
3.
46.890
17%
0,6244
4.
57.688
17%
0,5336
5.
94.250
17%
0,4561
ISTA (NETO) SADANJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

SADANJA VRIJEDNOST
PRIMITAKA
- 145.765
20.769
25.440
29.278
30.782
42.987
3.491

Izraun interne stope profitabilnosti etvrti pokuaj

GODINE
ISTI (NETO)
DISKONTNA
DISKONTNI
PROJEKTA
PRIMICI
STOPA
INITELJ
0.
- 145.765
18%
1,0000
1.
24.300
18%
0,8474
2.
34.826
18%
0,7182
3.
46.890
18%
0,6086
4.
57.688
18%
0,5158
5.
94.250
18%
0,4371
ISTA (NETO) SADANJA VRIJEDNOST (KUMULATIV)

SADANJA VRIJEDNOST
PRIMITAKA
- 145.765
20.592
25.012
28.537
29.755
41.197
-672

Nakon to uporabom etiriju priblinih diskontnih stopa izraunamo najniu pozitivnu istu
sadanju vrijednost te prvu negativnu istu sadanju vrijednost, slijedi izraun interne stope
profitabilnosti pomou slijedeega obrasca:

Rn1
Isp pn1
xpi
Rn1 Rn
gdje su:
Isp
Pn-1
Rn-1
Rn
Pi

= interna stopa profitabilnosti;

= stopa koja daje najniu pozitivnu istu sadanju vrijednost;;
= najnia pozitivna ista sadanja vrijednost;
= prva negativna ista sadanja vrijednost;
= interval upotrebljavanih diskontnih stopa.

Interna stopa profitabilnosti

POKUAJ
I
II
III
IV

DISKONTNA STOPA (%)

9%
15%
17%
18%

NETO SADANJA VRIJEDNOST

44.168
12.368
3.491
- 672

U naem sluaju interna stopa profitabilnosti bila bi izmeu 17% i 18%, ili tonije interna
stopa profitabilnosti projekta iznosi 17,8385779%, to potvruje opravdanost ulaganja, jer je
ista viestruko vea od pretpostavljene kamatne stope od 4%.

ISP 17

3.491x (18 17)

17,8385779
3.491 (672)

e. Stopa prinosa
Stopa prinosa statiki je pokazatelj profitne uinkovitosti poduzetnikoga projekta, a ona je
relativni izraz oplodnje investiranog kapitala u pojedinim godinama njegove eksploatacije.
Stopa prinosa pokazuje iznos iste dobiti iz reprezentativne (ili neke druge promatrane)
godine eksploatacije projekta po svakoj jedinici uloenoga kapitala. Stopu prinosa (Sp)
raunamo tako to kvocijent iste (neto) dobiti (D) iz rauna dobiti i gubitka promatrane
godine i ukupnih ulaganja (Io) pomnoimo sa 100, to se moe napisati u obliku slijedeega
obrasca:
Sp

ND
x100
Io

gdje su:
ND = neto-ista dobit
Io = investicijska ulaganja
Za izraun stope prinosa obino se uzima reprezentativna godina eksploatacijskog vijeka
projekta, budui da e se u toj godini ukupni prihodi i rashodi stabilizirati na eljenoj
(programiranoj) razini. Nakon to odaberemo reprezentativnu godinu eksploatacijskoga vijeka
te sainimo projekciju rauna dobiti i gubitka, odnosno izraunamo istu (neto) dobit, ostaje
izraun stope prinosa koja u konkretnom primjeru iznosi 13,03%, jer je:
Sp

561.403
x100 13,03%
4.307.263

f. Prosjena profitabilnost
Prosjena je profitabilnost pokazuje prosjean prinos uloenoga kapitala kroz promatrane
godine eksploatacije projekta. Obino se za izraun prosjene profitabilnosti uzimaju godine
eksploatacijskog vijeka projekta to je, u pravilu, jednako roku otplate kredita. Prosjenu smo
profitabilnost raunali na nain da smo prosjenu vrijednost iste (neto) dobiti iz projekcije
rauna dobiti-gubitka iz svih promatranih godina eksploatacije projekta podijelili s poetnim
investicijskim ulaganjima, to moemo izraziti pomou slijedeeg obrasca:
n

Rt
n
PP t 1
Io

gdje su:
PP
= prosjena profitabilnost;
Rt
= isti dobit iz godine t;
Io
= poetno ulaganja;
n
= promatrane godine vijeka projekta.

2.337.906
233.791
10
PP

10,48
2.230.000 2.230.000

U konkretnome primjeru prosjena bi profitabilnost bila 10,48%, to znai da bi ukupna

ulaganja u stalna i trajna obrtna sredstava tijekom svake od promatranih godina eksploatacije
projekta donosila, odnosno prosjeno se oploivala po 10,48% istih dobiti.
g. Toka pokria (prag) profitabilnosti
Toku pokriu moemo definirati kao onu toku poslovanja (iskoritenosti kapaciteta) pri
kojoj tvrtka ostvarenim prihodima od prodaje svojih outputa (proizvoda, roba ili usluga)
pokriva svoje rashode. Ispod te toke tvrtka posluje s gubitkom, a iznad te toke ostvaruje
dobit. Poznavanje ove toke ima osobitu vanost za poduzetnika. Svako pribliavanje toki
pokria za poduzetnika je signal (crveno svjetlo) da mora neto pouzimati kako bi poveao
prihod ili, pak, smanjio trokove poslovanja.
Za izraun toke pokria potrebno je sve trokove poslovanja, odreenog razdoblja,
razgraniiti na fiksne ili stalne i varijabilne ili promjenljive trokove. Fiksni su trokovi oni
koji ostaju nepromijenjeni bez obzira na razinu iskoritenosti kapaciteta, dok su varijabilni ili
promjenljivi oni trokovi ija razina ovisi o stupnju iskoritenja kapaciteta. Drugim rijeima
fiksni trokovi razdoblja su indiferentni na razinu iskoritenosti kapaciteta. S druge, pak,
strane varijabilni trokovi rastu proporcionalno sa porastom iskoritenja kapaciteta.
Za razgranienje fiksnih i varijabilnih trokova ne postoje strogo propisane metode ve se
koristi subjektivna metoda, koja uzima u obzir stalnost, odnosno promjenjivost pojedinih
trokova u odreenom razdoblju (poslovna godina). Primjerice trokovi reije (uprave i
administracije) spadaju u fiksne trokove jer se ne mijenjaju u nekom kraem razdoblju i ne
ovise o razini iskoritenja kapaciteta. Nadalje u fiksne trokove spada amortizacija stalnih
(osnovnih) sredstava. Kao to znamo amortizacija je ili otpis stalnih sredstava propisana je
Pravilnikom o amortizaciji (Narodne novine br. 54/01). Ugovorne obveze temelje se na
ugovoru o kreditu koji ukljuuje obraun kamata i njihovo periodino plaanje (mjeseno,
tromjeseno ili estomjeseno). U fiksne trokove spada unaprijed ugovorena visina bruto
plaa (ugovor o radu), lanarine za lanstvo u strukovnim institucijama (HOK, HGK), neki
porezi (porez na tvrtku) i doprinosi (komunalni doprinos) itd. U varijabilne trokove spadaju
svi oni trokovi koji su izravno povezani sa proizvodnjom ili usluivanjem, kao to su
primjerice: nabavna vrijednost sirovina, repromaterijala, rezervnih dijelova, zatim u
varijabilne trokove spada utroak struje i drugih energenata, tehnoloke vode, trokovi
tekueg odravanja, proizvodne usluge drugih, stimulativni-varijabilni dio plae
(nagraivanje prema uinku) itd.
Nakon to smo se upoznali sa metodom razgranienja trokova na fiksne i varijabilne,
preostaje izraunati stopu pokria. Za izraun toke pokria koriste se nekoliko razliitih
obrazaca pomou kojih moemo izraunati stupanj iskoritenja kapaciteta, razinu prihoda,
koliinu proizvoda ili usluga ili, pak, razinu cijena ispod kojih slijedi gubitak:
1)

TP

FT
VT
1
UP

2)
TP

FT
X 100
UP VT

TP

FT
CJ VTJ

TP

UP (VT FT )
FT

3)

4)

gdje su:
KP = maksimalni kapacitet
FT = fiksni trokovi
VT = varijabilni trokovi
GP = godinja prodaja (u jedinicama)
UP = ukupni prihod
VTJ = varijabilni trokovi po jedinici
CJ = cijena po jedinici
Nakon to smo definirali pojam toke pokria te predoili obrasce za njezin izraun u
nastavku smo izraunali toku pokria na konkretnom primjeru hotela Park u Splitu.
Primjer: Izraun toke pokria na primjeru gradskog hotela
Kao to smo uvodno rekli za izraun toke pokria potrebno je prethodno razgraniiti fiksne i
varijabilne trokove. U sluaju hotela Park koristili smo se podatke iz financijskih izvjea za
2004. godinu:
KP = 20.805 noenja
FT = 6.599.266 kuna
VT = 1.228.104 kuna
GP = 12.456 noenja
UP = 8.234.310 kuna
VTJ = 59,03 kuna
CJ = 395,78 kuna
Nakon to smo razgraniili fiksne (FT) i varijabilne trokove (VT) te iz rauna dobiti i gubitka
utvrdili ukupan prihod (UP), koji je u 2004. godini iznosio 8.223.807,00 kuna, izraunali
maksimalni kapacitet hotela (KP) varijabilne trokove po jedinici (VTJ) te prosjenu cijenu
po jedinici, ostaje da izraunamo sva etiri pokazatelje toke pokria:
1)

TP

TP

FT
VT
1
UP

6.599.266
6.599.266

7.757.774,80
1.228.104
0,8506648
1
8.223.807

Ocijenili smo da je toka pokria u konkretnom sluaju na razini ukupnog prihoda od

7.757.774,80 kuna. Drugim rijeima to je donja granica poslovanja ispod koje bi hotel
poslovao sa gubitkom.
2)
TP

TP

FT
X 100
UP VT

6.599.266
X 100 94,3%
8.223.807 1.228.104

Toka pokria, izraunana u obliku postotka ostvarenja ukupnog prihoda iznosi, se nalazi na
razini od 94,3% ostvarenja ukupnog prihoda u 2004. godini. Drugim rijeima, ispod toke od
94,3% ostvarenja u 2004. godini, hotel bi poslovao s gubitkom.
3)
TP

TP

FT
CJ VTJ

6.599.266 6.599.266

11.721
661 98
563

Toka pokria, izraunana u popunjenosti kapaciteta izraena u broju noenja iznosi 11.721
noenja. Drugim rijeima ako hotel ostvari broj noenja manji od 11.721 noenja poslovati e
s gubitkom.
4)
TP

TP

UP (VT FT )
FT

8.234.310 (1.228.104 6.599.266)

406.940

6,17%
6.599.266
6.599.266

Toka pokria, izraunana kao granica relativne mogunosti smanjenja cijene po jedinici
iznosi 6,17%. Drugim rijeima hotel moe maksimalno sniziti cijene do 6,17%, svako daljnje
snienje vodi u gubitke.

h. Analiza likvidnosti

Likvidnost investicijskoga projekta definira se kao njegova sposobnost da u svakome trenutku

moe pravodobno i u cijelosti podmirivati svoje dospjele financijske obveze. Analiza
likvidnosti u vijeku projekta koristi cijene inputa i outputa iz vremena pripreme
investicijskoga projekta, a izvode se na temelju informacija iz financijskoga tijeka, iji primici
obuhvaaju sve stavke i poslovne dogaaje koji poveavaju financijski potencijal projekta, a
izdaci sve one to ga smanjuju. Financijski tijek projekta razlikuje se od ekonomskoga tijeka
po tome to u njega ulaze sve stavke koje predstavljaju vremenske financijske transakcije
(kod primitaka to su izvori za financiranje investicije, a kod izdataka to je otplata kredita).
Projekt je likvidan, ako su isti primici iz financijskoga tijeka jednaki ili vei od nule (n0), a
nelikvidan ako su manji (n<0). Ako se u nekoj godini promatranoga vijeka projekta pojavi
nelikvidnost, tada je potrebno poduzeti mjere za dovoenje projekta u situaciju likvidnosti, a
izbor mjera ovisi o posebnostima svakoga pojedinoga projekta.
Primjer: Analiza likvidnosti na primjeru gradskog hotela
S T AV K E
0.
Ukupni primici

Ukupan prihod
Vlastito uee
Kredit
Ostat. staln. sredst.
Ostatak TOS-a
Ukupni izdaci
Ulaganja u st. sred.
Ulaganja u TOS
Rashodi
Ukupne plae
Porez na dobit
Ukupno anuiteti

isti primici

PROMATRANE GODINE VIJEKA PROJEKTA

1.
2.
3.
4.
5.

Ukupno

4.307.263
-

1.247.409
1.247.409

1.879.293
1.879.293

1.936.271
1.936.271

1.936.271
1.936.271

4.373.597
1.936.271

15.680.104
8.935.515

2.776.326

2.776.326

1.528.262

1.528.262

2.122.326

2.122.326

315.000

315.000

1.107.911

1.267.928

1.131.704

1.362.909

9.745.967

3.992.363

4.307.263
3.992.363
315.00

792.323
-

315.000

155.827

263.872

283.824

283.824

283.824

1.271.171

141.120

282.240

282.240

282.240

282.240

1.270.080

45.446
449.930
455.086

81.555
480.244
771.382

140.351
561.513
668.343

146.526
419.114
804.567

153.560
419.114
573.362

567.438
2.329.915
2.122.326

U konkretnome sluaju (vidi tablicu) isti primici u svim godinama vijeka projekta pozitivni
su, to potvruje da je projekt likvidan i da je kao takav prihvatljiv za realizaciju.
h. Analiza osjetljivosti (senzibilna analiza)
Analiza se osjetljivosti sastoji od postupka penaliziranja (optereivanja) projekta razliitim
negativnim situacijama koje se eventualno mogu pojaviti tijekom ivotnoga vijeka, zapravo
svim predvidivim kritinim parametrima. Polazei od takve definicije, a i moguih rizinih
initelja s kojima se svaki projekt moe suoiti tijekom njegova promatranoga
eksploatacijskoga razdoblja, u analizi osjetljivosti projekta (tijekom promatranih godina)
penaliziramo jednu ili vie rizinih pretpostavki (to ako krene naopako).

Primjer: Analiza osjetljivosti na primjeru gradskog hotela

U konkretnom sluaju penalizirali smo dvije rizine pretpostavke:

Prva pretpostavka: Precijenili smo ukupni prihod od prodaje usluga smjetaja za 5%;
Druga pretpostavka: Podcijenili smo stavku rashoda za hranu i pie za 10 %.
Kao to je iz tablice razvidno, uz navedene dvije rizine pretpostavke, prvotna bi projekcija
dobiti-gubitka izgledala neto drukije. Slovo A. uz pojedinu stavku u tablici oznaava
prvotno stanje, a slovo B. predouje veliine pojedinih stavaka nakon optereenja. Iako smo
prvotnu projekciju dobiti-gubitka kumulativno i kontinuirano optereivali s obje rizine
pretpostavke (to znai da se one pojavljuju istodobno i djeluju kontinuirano), projekt
pokazuje prihvatljiv stupanj otpornosti (ili elastinosti) spram eventualne pojave negativnih
utjecaja veega broja kritinih parametara. Kako je iz tablice razvidno projekt e u svim
promatranim godinama eksploatacijskoga vijeka projekta, osim neznatnoga minusa u prvoj
godini, ostvarivati istu (neto) dobit. Dakle, i na temelju neto kompleksnije, senzitivne
analiza - analize osjetljivosti dade se zakljuiti da je ovaj projekt prihvatljiv za realizaciju.
STAVKE PRIHODA
I RASHODA

Ukupan prihod A.
Prva pretpostavka (-)
Ukupni prihod B.
Ukupni rashodi A.
Druga pretpostavka(+)
Ukupni rashodi B.
Ukupna dobit A.
Ukupna dobit B.
Porez na dobit A.

Porez na dobit B.
ista dobit A.
ista dobit B.

PITANJA ZA PROVJERU:

UKUPNO
1.

2.

3.

4.

5.

1.247.409

1.879.293

1.936.271

1.936.271

1.936.271

8.935.515

50.500

79.720

79.720

79.720

79.720

369.380

1.196.909

1.799.573

1.856.551

1.856.551

1.856.551

8.566.135

1.020.180

1.471.518

1.234.517

1.203.641

1.168.470

6.098.326

7.271

8.725

10.470

10.470

10.470

47.406

1.027.451

1.480.243

1.244.987

1.214.111

1.178.940

6.145.732

227.229

407.775

701.754

732.630

767.801

2.837.189

169.458

319.330

611.564

642.440

677.611

2.420.403

45.446
33.892

81.555
63.866

140.351
122.313

146.526
128.488

153.560
135.522

567.438
484.081

181.783

326.220

561.403

586.104

614.241

2.269.751

135.566

255.464

489.251

513.952

542.089

1.936.322

1. Izraunaj toku pokria (prag profitabilnosti) ako su zadani slijedei parametri:

Ukupan prihod (UP)
Varijabilni trokovi (VT)
Fiksni trokovi (FT)

= 611.791 EUR-a
= 411.535 EUR-a
= 111.518 EUR-a
(1)TP

( 2)TP

FT

VT
1
UP
FT
X 100
UP VT

2. Na temelju predoenoga primjera istih primitaka ekonomskoga tijeka projekta

izraunaj:
a) razdoblje (rok) povrata;
b) istu (neto) sadanju vrijednost uz diskontnu stopu od 6,25%.
S TAV K E
ISTI (NETO) PRIMICI

PROMATRANE GODINE EKSPLOATACIJE PROJEKTA

0.
1.
2.
3.
4.
-135.450
31.060
41.039
45.650
46.340

5.
86.708

a) Razdoblje (rok) povrata:

GODINE
PROJEKTA
0.
1.
2.
3.
4.
5.

UKUPNA ULAGANJA
GOD. IZNOS
KUMULATIV

ISTI (NETO) PROMICI

GOD. IZNOS
KUMULATIV

NEPOKRIV.
INVESTICIJE

Razdoblje (rok) povrata je u ____________________________________________________

b) ista (neto) sadanja vrijednost:
GODINE
PROJEKTA
0.
1.
2.
3.
4.
5.

ISTI (NETO)
PRIMICI

DISKONTNA
DISKONTNI
STOPA
INITELJ
6,25
6,25
6,25
6,25
6,25
6,25
UKUPNA SADANJA VRIJEDNOST PRIMITAKA
ISTA SADANJA VRIJEDNOST PROJEKTA

SADANJA VRIJEDNOST
PRIMITAKA

ista sadanja vrijednost vea je od nitice i iznosi __________________________________

LITERATURA:

1. Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, ex Veleuilite u Splitu, Split,

2001.
2. Financijska izvjea hotela Park za 2004. godinu.
3. Kuvai, Nikola: Poduzetniki projekt kako sainiti poduzetniki projekt,
Veleuilite u Sp'litu, 2001.
4. Poslovni plan poduzetnika, Ministarstvo gospodarstva i Masmedija, Zagreb, 1999.
5. VanHorne C. James: Financijsko upravljanje i politika (financijski menadment),
Mate, Zagreb, 1993.