MJERENJE

INDIVIDUALNIH
RAZLIKA U
PSIHOLOGIJI
2015

Psihologija u javnoj upravi

Sadraj
2/48

Zbog ega se bavimo razlikama meu

ljudima
Inteligencija
Linost
Poremeaji linosti
Mitovi o linosti

Zato nas zanimaju razlike meu ljudima?

3/48

Opisivanje ponaanja
Predvianje ponaanja
Kontrola ponaanja (npr. aerodrom)
Utvrivanje odstupanja (npr. psihiki
poremeaji)

U kojim podrujima psihologije su nam

vane individualne razlike?
4/48

Psihopatologija (klinika psihologija)

kolska psihologija
Organizacijska psihologija
Psihologija komunikacije
Psihologija braka i obitelji

Izvori razlika meu ljudima

5/48

Zato smo razliiti?

Genetske predispozicije
Okolina
Gen. predispozicije X okolina

Inteligencija koliko smo pametni?

6/48

to je to inteligencija?
7/48

Brzina kojom smo u stanju obraditi

informacije
Sposobnost prilagoavanja u novim
situacijama i problemima
Ono to mjere testovi inteligencije

Vrste inteligencije
8/48

Opa inteligencija (g)

Specifini tipovi inteligencije
Npr. Gardner radi podjelu na 8 tipova

Lingvistika (Miroslav Krlea)

Logiko-matematika (Nikola Tesla)
Muzika (Beethoven)
Spacijalna (Sir Edmund Hillary)
Kinestetika (Janica Kosteli)
Intrapersonalna (Sigmund Freud)
Interpersonalna (Mahatma Gandhi)
Naturalistika (Charles Darwin)

Testovi inteligencije
9/48

Uobiajeno se mjeri uspjeh u rjeavanju niza

zadataka

Postoje testovi brzine u kojima su gotovo svi ljudi

u stanju rijeiti sve zadatke, ali je vrijeme
ogranieno pa se mjeri tko je rijeio koliko
zadataka

Testovi snage obino nemaju vremensko

ogranienja, ali nisu svi ljudi u stanju rijeiti sve
zadatke

10/48

Primjer zadataka u testu

brzine
a)
b)
c)

1,3,5,7,______
17x17
643-222

9
) 289
) 421
)

11/48

Primjer zadataka na testu

snage

J D T ____

Mjerenje inteligencije
12/48

Za prikazivanje inteligencije obino se

koristi skala kojoj je aritmetika sredina
100, a standardna devijacija 15
To znai da prosjean ovjek ima
kvocijent inteligencije 100, a otprilike
66% ljudi ima IQ izmeu 85 i 115

Visina IQ-a
13/48

Visina IQ

Opis

Vie od 140

Genijalnost

121-140

Vrlo visoka

111-120

Visoka

90-110

Prosjena

80-89

Ispodprosjena

70-79

Granina

50-69

Laka mentalna retardacija

35-49

Umjerena mentalna retardacija

20-34

Tea mentalna retardacija

Manje od 20

Teka mentalna retardacija

Spolne razlike u inteligenciji

14/48

U nekim aspektima inteligencije postoje

spolne razlike
Danas se na spolne razlike gleda iz tri
kuta

Biolokog (razlike u kromosomima i

hormonima)
Okolinskog
Neurofiziolokog (razlike u funkcioniranju
mozga)

Na spolne razlike jako djeluju dob i socioekonomski status

Osnovne spolne razlike

15/48

ene postii bolje rezultate u testovima koji

mjere

Verbalno razumijevanje
Verbalnu fluentnost
Neki aspekti pamenja
Estetski sudovi

Mukarci postiu bolje rezultate u testovima koji

mjere

Spacijalne sposobnosti
Numeriko rezoniranje
Mehanike informacije

Opasnosti zakljuivanja o razlikama

16/48

Razlike ne izgledaju ovako

Nego ovako

Samo to to je netko mukog ili enskog spola

NE znai da je inteligentniji u nekom aspektu

17/48

Diskriminacija i testovi
inteligencije

Postoji razlika izmeu inteligencije i

onoga to je mjereno pojedinim testom
inteligencije
Kroz povijest su ljudi pokuavali dokazati
da su neke rase ili skupine manje
inteligentne od drugih koristei pristrane
testove
Npr. koliko je
Koliko koko nesilica snese jaja dnevno?

Lateralno miljenje
18/48

Mama i tata imaju 4 keri. Svaka ker ima jednog brata.

Koliko je velika ta obitelj?

Na stolu je 8 kuglica identinog izgleda. Jedna kuglica je

malo laka od ostalih. Kako ete u dva mjerenja na vagi na
kojoj se kuglice mogu staviti na obje strane sa sigurnou
odrediti laku kuglicu?

Tri su prekidaa izvan zatvorene sobe. U sobi su 3 arulje.

Svaki prekida pali jednu arulju. Prekidae moete paliti i
gasiti koliko hoete, ali u sobu smijete ui samo jednom
da biste otkrili koji prekida je povezan s kojom aruljom.
Kako ete to napraviti?

Linost
19/48

to je to linost
20/48

Relativno stabilan set karakteristika koji

utjee na nae ponaanje
Osobno
st

Okolina

Ponaa
nje

to je to normalno
21/48

Normalnost se moe definirati na vie

naina:
Statistika normalnost koliko smo
daleko od statistikog prosjeka
Socijalne norme koliko se ne ponaamo
u skladu sa socijalnim normama
Funkcionalna normalnost da li nam
odreeno ponaanje teti
Medicinska normalnost imamo li
simptome abnormalnosti

to je to normalno
22/48

Ali npr.

to
to
to
to

je
je
je
je

s
s
s
s

nadprosjeno savjesnim ljudima

umjetnicima
puaima
ljudima koji imaju tremor

Definiranje normalnosti nije lako

Kako gledamo na linost

23/48

Psihodinamska teorija govori o

nesvjesnim procesima
Teorija osobina govori o crtama i
dimenzijama linosti
Humanistiki pristup osobni rast i
razvoj
Integrativni pristup kombinacija svih
psihikih procesa

Psihodinamska teorija
24/48

Zaetnik je Sigmund Freud

Linost dijeli na 3 komponente

Id
Ego
Superego

Samo je malen dio linosti svjestan,

veina je nesvjesna

Id, ego, superego

25/48

ID
Nagonski
Uroeni instinkti
Bioloke potrebe
Funkcionira na
principu ugode

EGO

SUPEREGO

Racionalan
Integrira id i superego
Djeluje kod voljnih
aktivnosti

Drutvene norme
Kontrolira nagone Ida
Slui uklapanju u
zajednicu
Moralni uvar

to se dogodi kada id ili superego prevladaju?

26/48

Kritike psihodinamske
teorije

Postavke ove teorije je teko ili

nemogue dokazati
Vie je filozofski pogled nego znanstvena
teorija
Interpretacije ponaanja su jako
subjektivne
Predvianje ponaanja je ogranieno

27/48

Teorije bazirane na crtama

linosti

Opisuju linost kroz dimenzije ponaanja

Najpoznatija je tzv. Big five teorija koja
govori o pet glavnih dimenzija linosti:

Emocionalna stabilnost
Ekstroverzija
Otvorenost idejama
Ugodnost
Savjesnost

Big five teorija linosti

28/48

Nabrojite sinonime za to kada hoete

rei da je netko privlaan
A za to kada netko ima pokretljive
laktove
Leksika hipoteza govori da u jeziku
postoje rijei samo za ono po emu se
razlikujemo
Neka osobina je vanija ako postoji vie
rijei koje je opisuju

Emocionalna stabilnost
29/48

Na drugom kraju ove dimenzije je

neuroticizam

Predstavlja sklonost promjene

raspoloenja i upravljanja raspoloenjem

Za koje poslove je vana emocionalna

stabilnost, a za koje neuroticizam

Ekstroverzija
30/48

Na drugom kraju je introverzija

Predstavlja sklonost druenju s ljudima,

sklonost upoznavanju novih ljudi,
aktivnost i traenje uzbuenja

Za koje poslove je vana ekstroverzija, a

za koje introverzija?

Otvorenost idejama
31/48

Predstavlja otvorenost novim razliitim

aspektima: miljenju, postupcima,
emocijama, vrijednostima i sl.

Za koje poslove je vana visoka, a za

koje niska otvorenost idejama?

Ugodnost
32/48

Predstavlja obraanje panje na potrebe

drugih

To su osobine poput povjerenja,

altruizma, skromnosti, pomirljivosti

Za koje poslove je potrebna visoka, a za

koje niska ugodnost?

Savjesnost
33/48

Savjesnost je tendencija samodisciplini i

postizanju ciljeva

Predstavlja osobine poput percipirane

kompetentnosti, organiziranosti, tenje za
postignuem i dr.

Za koje poslove je savjesnost jako, a za koje

manje bitna?

34/48

Neto o poremeajima
linosti

Nae osobine su uglavnom stabilne

Neke strukture linosti mogu biti

smatrane poremeajima ako
zadovoljavaju tzv. 3P pravilo

Patoloko (odstupa od normalnog

ponaanja)
Perzistirajue (traje dugo ili ak od
djetinjstva)
Pervazivno (prisutno je u svim podrujima
ivota)

Tipovi poremeaja linosti

35/48

Poremeaja linosti ima mnogo, a oni

poznatiji su:

Opsesivno-kompulzivni
Shizoidni
Histrionski
Narcisoidni
Paranoidni
Granini
Antisocijalni

Opsesivno kompulzivni
36/48

Opsesivno kompulzivni pretjerana

usmjerenost na istou, red ili kontrolu
dogaaja koja uzrokuje velike potekoe
i stres u svakodnevnom ivotu, posebno
u intimnim vezama

Pojavljuje se kod 1% ope populacije

Shizoidni poremeaj linosti

37/48

Nedostatak volje za socijalne kontakte,

tendencija samakom ivotu, izolaciji,
emocionalnoj hladnoi i apatiji
esto imaju vrlo bogat izmiljeni ivot
Rjee se pojavljuje od drugih <1% ope
populacije

Histrionski i narcistiki poremeaji linosti

38/48

Narcisoidni poremeaj karakterizira preokupacija

s pitanjima vlastite vrijednosti, moi, prestia i
tatine

Otprilike 1% populacije
Povijesno ga se nazivalo megalomanija

Histrionski poremeaj karakteriziraju pretjerane

emocije i traenje panje, esto ukljuujui
neprimjereno zavodljivo ponaanje

Oni su ivahni, dramatini, entuzijastini

Otprilike 2-3% populacije

Paranoidni
39/48

Karakterizira ga paranoja te opa i

pervazivna sumnjiavost prema drugima

Stalno misle da su u opasnosti i trae

prijetnje u okolini
Ignoriraju suprotne dokaze
Pojavljuje se u 0,5-2,5% ope populacije

Granini poremeaj linosti

40/48

Karakterizira ih izraena impulzivnost, i

nestabilnost raspoloenja, meuljudskih
odnosa i slike o sebi.

esto druge ili jako idealiziraju ili jako

kritiziraju
esto je samoozljeivanje i (pokuaji)
samoubojstva
1-2% ope populacije

Antisocijalni
41/48

Karakterizira ga obrazac bezobzirnosti

prema drugima ili krenju prava drugih
Smanjen osjeaj za moral i savjest
esto popraen problemima sa
zakonom, impulzivnim i agresivnim
ponaanjem
Povijesno se ovaj poremeaj nazivao
psihopatija ili sociopatija

Mitovi o linosti
42/48

Astrologija i numerologija
Fiziognomija
Frenologija
Grafologija

Astrologija i numerologija
43/48

Ideja je da poloaj zvijezda ili datumi pri roenju

determinira osobine linosti
Poloaj zvijezda takoer odreuje to e nam se
dogoditi i kako emo se ponaati
Pojavljuje se kod ranih civilizacija i osobama se
pridaju razliiti znakovi kojima se doarava
osobnost (Lav, Vaga, Zmaj, Pas)
Uglavnom se radi o Barnumovom (Forerovom)
efektu u kojemu se ljudima govore osobine koje
vrijede za sve ljude, a oni misle da se odnosi
specifino za njih

Fiziognomija
44/48

Ideja da oblik tijela odreuje osobnost

Pojavljuje se jo u antikoj Grkoj i ponegdje
se i danas moe uti
U srednjem vijeku Malleus mallificarum je
navodio kako su ljudi koji imaju crvenu kosu
nedvojbeno vampiri
Zadnji vei pokuaj bio je razvoj tzv.
Konstitucionalne psihologije (Sheldon, 1940)

Frenologija
45/48

U stvari grana fiziognomije

Ideja je da se linost moe determinirati
prouavanjem kosti lubanje
Kriminolozi su pokuavali utvrditi
specifian oblik lubanje kriminalaca
(naravno neuspjeno)

Grafologija
46/48

Ideja je da se linost oitava u rukopisu

Ponegdje se i danas primjenjuje
Nije povezano s crtama linosti i nikako
ne moe predvidjeti ponaanje (jedino
probleme koje drugi ljudi imaju dok itaju
va rukopis)

47/48

Zakljuno o individualnim
razlikama

Individualne razlike predstavljaju

predmet zanimanja mnogih podruja
znanosti i prakse

Poznavanje prirode individualnih razlika

moe biti koristan alat za komunikaciju,
poslovanje i svakodnevni ivot

Ali, jednako tako mogu biti izvor

diskriminacije

48/48

Svrha bavljenja individualnim razlikama

je uiti o sebi i drugima

Upravo znanje o tome moe biti alat da

nauimo svoje prednosti i nedostatke i
da gledamo na druge ljude kao na izvor
pomoi i inspiracije za unapreenje