I) UVOD

1.Obiljeja meunarodne trgovine.

- nastanak novih drava
- komercijalizacija diplomacije ili politizacija meunarodne trgovine
- razvoj trgovinske politike (neke zemlje)
- multilateralizacija slobode trgovine (povlastice za neke zemlje s kojima se trguje)
- osnutak meunarodnih sporazuma i organizacija (GATT, MMF, WTO, IBRD, IFC, OECD..) INSTITUCIONALIZACIJA meunarodnih trgovakih odnosa drava
- regionalizacija; regionalni savezi, carinski svezi, ekonomske zajednice.. regionalizacija
slobode trgovine
- razvoj i komercijalizacija novih tehnologija, razliitih oblika intelektualnog vlasnitva, znanja,
usluga, te globalizacija prometa roba i kapitala

2.Novosti u trgovakoj praksi i pravu.

Novi ugovori autonomnog trgovakog prava sui generis ugovori. Zajednika su im obiljeja
da su trajne prirode, da su sloeni od sastojaka razliitih ugovora i vlastitih sadraja, te da im
je nazivlje engleske etimologije. Primjeri ugovora: ug. o kooperaciji, ug. o joint venture, ug. o
consulting engeneeringu, rent a car, ug. o leasingu, ug. o franchisingu
Multinacionalna poduzea na neki nain su to zapravo strategije prisutnosti na stranim
tritima, gdje glavno poduzee razvija svoja vlastita tj. mjeovita poduzea ili svoje
podrunice.
Poduzea se mogu i spajati (merge), moe doi do preuzimanja (aquisition), stjecanja udjela ili
sklapanja joint venture.
Javnopravni okvir meunarodne trgovine ogleda se na domaem tritu kao zatita domae
proizvodnje, zaposlenosti, prijenosa tehnologije, znanja i sl. Na globalnom tritu javljaju se
nove oblasti prava kao to su pravo dumpinga, kompenzacija, podrijetlo proizvoda,
konkurencije i drugih kontrola izvoza osim carinskog prava.
Meunarodne organizacije djeluju na rjeavanju pitanja liberalizacija i ujednaavanja prava
meunarodne trgovine. Predstavnici univerzalizma su GATT, MMF, i IBRD
Unifikacija trgovakog prava dolazi do neslubenih unifikacija koje nastaju u okviru
specijaliziranih agencija (UNCITRAL, FIDIC, ORGALIME) koje prikupljaju, sistematiziraju
i objavljuju ope uvjete poslovanja i tipske ug. za specijalizirane ug. iz trgovake prakse.

3.Novo pravo za suvremenu meunarodnu trgovinu.

Ukupnost prava koje se razvilo u suvremeno doba rasporedilo se u razliite pravne discipline
(Meunarodno javno pravo, Meunarodno privatno pravo, Meunarodno trgovako pravo). Kao i
do sad ugovor je ostao temeljni pravni instrument. Pristup pravu, dakle i sklapanju ugovora je
funkcionalan: prema ugovoru se biraju pravna podruja kojima se pridaje pozornost pri
sklapanju ugovora, te se zatim grupiraju u odvojene pravne discipline.
Tipino za meunarodne ug. je da se sastoje od svih nabrojenih tipova ug. istovremeno, ta da se
ostvaruju na vie prostora nacionalnih suverenosti i meunarodnih regulativa.
4. Hipotetski primjer prakse.
Poduzee A i B proizvode solarne ureaje. Svako za sebe nisu konkurentni na izvoznom
tritu, no ako ujedine snage biti e i cjenovno i kvalitetno konkurentni. Sklapaju ug. o
kooperaciji ili memorandum o zajednikoj proizvodnji. Proizvodnju ele organizirati u dravi
XY zbog niske cijene rada, blizine sirovina i trita. Iz tog razloga osnivaju u toj zemlji d.o.o.
sa vlastitim kapitalom ili udjelom tamonjeg poduzetnika. Patent prijavljuju u dravnom
patentnom zavodu i zatite ga igom i prijavom. Istodobno proue zakone i propise vezane za
izvoz, carinu, norme standarde; kao i propise i regulative koje treba zadovoljiti i u zemlji koja
uvozi te proizvode.
Potrebno je sklopiti i ug. sa zastupnikom ili distributerom u dravi XY ili u dravi uvoznici.
Pri sklapanju takvih ug. dogovaraju se nadlenosti i tijela za rjeavanje sporova ije sjedite

moe biti i u treoj dravi, a prema pravu takoer tree drave, koja nema veze sa zemljama
uvoznicama ili izvoznicom.
5.Nazivlje prava meunarodne trgovine razlikuje se u razliitim zemljama i jezicima, meutim
zajedniko im je svima da izraavaju teorijski, a zatim i novi pravni sadraji i problemi
meunarodne trgovine.
6.Meunarodno gospodarsko pravo definira se kao grana meunarodnog javnog prava koje se
bavi vlasnitvom i iskoritavanjem prirodnih izvora bogatstava, proizvodnjom i raspodjelom
dobara, sredstvima plaanja i financijama, odgovarajuim uslugama, te poloajem i
organizacijom subjekata koji u takvim odnosima sudjeluju. S obzirom da meunarodno
gospodarsko pravo spada u javno pravo bilo ga je potrebno odjeliti i to u dva smjera:
a) kao gospodarsko pravo makro odnosi, kao javnopravni odnosi sa
elementom inozemstva
b) trgovaki privatnopravni odnosi sa stranim elementom
Meunarodno gospodarsko pravo je grana meunarodnog prava koja u jednom svom dijelu
ureuje meunarodne poslove koji se odnose na robu, usluge i kapital, a u drugom uspostavlja
na teritoriju drava inozemne initelje proizvodnje.
Razlika izmeu Meunarodnog gospodarskog prava i Meunarodnog trgovakog prava je u
tome da Meunarodno trgovako pravo razgraniava javno od privatnog, domaeg i stranog
prava, a time i iskljuuju materiju vezanu za dravu, meunarodne organizacije i njihovu
ulogu u meunarodnoj trgovini. Druga razlika je tome to je Meunarodno trgovako pravo
formalno priznato Rezolucijom 2102 (XX), koju je UN-ova skuptina usvojila 1965.
7.Izvori meunarodnog trgovakog prava su meunarodno zakonodavstvo, meunarodni
trgovaki obiaji, nacionalno pravo, arbitrana i sudska praksa i pravna znanost.
8.Novi intervencionizam ili politika razvoja predstavlja naine voenja ekonomske politike
pojedine zemlje koje se odraavaju i na meunarodno pravo. Npr: norme, meunarodne
organizacije, meunarodni sporazumi, ogranienja i/ili pozitivne akcije na globalnoj razini,
kodeks svjetske trgovine, GATT, STO
II) IZVORI
9.Razlikujemo PMT prema pravnom obliku u kojem se pojavljuje, prema sadraju, prema
pripadnosti javnom ili privatnom pravu, te prema meunarodnom ili domaem podrijetlu
prava.
10. oblici prava meunarodne trgovine:
a) meunarodne multilateralne konvencije
b) meunarodne bilateralne konvencije
c) uredbe Europske unije
d) obiajno pravo
e) formularno pravo
f) soft law
g) nacionalni popisi
h) arbitrana i sudska praksa
i) pravno znanost

11. S obzirom na sadraj razlikujemo:

Zajednika ujednaena pravila
a) Unifikacija trgovakog prava (me. Zakonodavstvo)
b) Harmonizacija prava EU-a
c) Formularno pravo
d) Unifikacija trgovakih politika i propisa o trgovini
e) Soft law
f) Pravila i naela obiajnog prava
Posebni propisi i pravila drava:
a) Bilateralni trgovinski ugovori
b) Nacionalni propisi drava
c) Kolizijska pravila
12. s obzirom na pripadnost javnom ili privatnom pravu razlikujemo:
Podruje privatnog prava:
a) Meunarodno ugovorno pravo
b) Meunarodno privatno pravo
Podruje javnog prava:
a) Ugovori o osnivanju meunarodnih organizacija
b) Nacionalni propisi u poslovanju u uvozu i izvozu, stranim ulaganjima i
transferu tehnologije i zatiti trine utakmice, potroaa, okolia..
c) Uredbe i odluke EU-a
d) Bilateralni trgovaki sporazumi
13. Ad 10. a), b), c):
Meunarodni ugovori i drugi izvori javnog prava obuhvaaju multilateralne ili viestrane
ugovore, bilateralne ili dvostrane ugovore, te odluke, uredbe i miljenja meunarodnih
organizacija.
Ugovor koji izuava pravna pitanja izmeu dvije ili vie zemalja, kao i izmeu zemlje i
organizacije, je meunarodni sporazum koji je u pismenom obliku sklopljen izmeu drava i
ureen meunarodnim pravom, bilo da je sadran u jedinstvenoj ispravi ili vie meusobno
povezanih isprava i bez obzira na njegov poseban naziv.
Meunarodni sporazumi donose se u duljem ili kraem postupku pregovora, potpisivanja i
potvrivanja (ratifikacije) od dravnog organa odreenog ustavom ili zakonom.
14. Unifikacija prava meunarodno zakonodavstvo
Unifikacija ugovornog prava provedena je Bekom konvencijom (o ugovorima o
meunarodnoj prodaji roba), te Konvencijom o zastari.
Unifikacija prava intelektualnog vlasnitva provedena je Parikom konvencijom (zatita
industrijskog vlasnitva), Madridskim sporazumom (o meunarodnoj registraciji igova),
Nianskim sporazumom o meunarodnoj klasifikaciji proizvoda i usluga radi registracije
igova, Lokranski sporazum o ustanovljenju meunarodne klasifikacije za industrijske uzorke i
modele, Bernska konvencija (o zatiti knjievnih i umjetnikih djela), te Svjetska konvencija o
autorskom pravu.
Unifikacija o nainima plaanja provedena je Meunarodnim konvencijama o eku i o
mjenici.
Unifikacija arbitranog prava enevski protokol o arbitranim klauzulama, enevska
konvencija o izvrenju stranih arbitranih odluka, europska konvencija o meunarodnoj
trgovakoj arbitrai, te Njujorka konvencija o priznanju i izvrenju inozemnih arbitranih
odluka.
15. Usklaivanje prava Europske zajednice.
U EZ su predvieni posebni pravni instrumenti i postupci kojima se izjednauje pravo drava
lanica. Danas se takvo ujednaeno pravo Europske Unije naziva i Izvedeno pravo EZ
(Secondary law)

16. Opseg i nain primjene Unificiranog prava.

Ujednaeno pravo EZ-a primjenjuje se izravno ili putem provedbenih nacionalnih propisa u
dravama lanicama EU.
Pravo EU primjenjuje se i u RH i to kao:
- kao mjerodavno ugovorno pravo na koje upuuje izbor ugovornih strana u ugovoru.
- Ako kolizijske norme upuuju na pravni poredak jedne od drava lanica EU-a
- Ako je izabrano ili ako kolizijske norme uruuju na pravni poredak jedne od drava koje
su pridruene EU
- Kao obiajno pravo koje prevladava i prihvaeno je u trgovakoj praksi na europskom
kontinentu
- U uvozu i izvozu u drave lanice EU-a kao imperativni propisi o carinama, standardima,
obiljeavanju, zatiti potroaa, zatiti trine utakmice i dr..
- Kao domae pravo u budunosti pridruivanja ili pristupanja Hrvatske EU.
17. Formularno pravo
Nastaje na autonomnoj osnovi jer ga stvaraju meunarodna tijela, a ne zakonodavac, u
nastojanju da se ispune praznine posebnih pravila i unifikacija meunarodne trgovine.
Kao izvor prava pojavljuje se u pravnim oblicima: a) tipskih ugovora, b) opih uvjeta
poslovanja, c) vodia za sastavljanje ugovora.
Pravne instrumente sastavljaju i objavljuju razliite nedravne organizacije, udruge trgovaca i
strunjaka i nepolitina tijela UN-a:
i.
UNCITRAL komisija UN-a za meunarodno trgovako pravo sa sjeditem u Beu,
osnovana 1966.
Djeluje u oba smjera: priprema konvencije za usvajanje od drava i pravne vodie
namijenjene trgovcima.
ii.
ECE komisija UN-a za Europu sa sjeditem u enevi
iii.
UNIDROIT Meunarodni institut za unifikaciju meunarodnog prava sa sjeditem u
Rimu osnovan 1926.
iv.
MTK Meunarodna trgovaka komora, Pariz, 1920.
v.
UNIDO organizacija UN-a za industrijski razvoj, 1967.
vi.
FIDIC Federation Inernationale des Ingeuieurs Conseils
vii.
ORGALIME Liaison Group of the European mechanical, electrical, electronic and
metalworking Industries
18. Oblici formularnog prava.
a) tipski ugovori - obrasci koji sadrajem i oblikom odgovaraju odreenoj vrsti ugovora i
kojima se potpuno odreuje ne samo bitni ugovorni odnos, ve i sva pitanja sklapanja,
ispunjenja, prestanka ili raskida ugovora i sve ugovorne pojedinosti osim predmeta 8ili samo
koliine), cijene i naziva ugovorne strane
b) opi uvjeti poslovanja obuhvaaju popis ugovornih klauzula koje ugovorne strane rabe
tako da ih ukljuuju sve ili samo neke od njih u ugovor koji su sklopili. Pozivanjem na
odreene ope uvijete poslovanja uz naznaku njihova tonog naziva, organizacija koja ih je
donijela, te broj i godina objavljivanja, opi uvjeti postaju sastavni dio ugovora, bez obzira
jesu li ili ne potpisani, tiskani na poleini ili su sastavni dio ugovora.
c) Vodi za sastavljanje ugovora donose se za ugovorne modele iji sadraji nisu dovoljno
standardizirani.
Akti formularnog prava:
INCOTERMS 2000.
Jednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne akreditive (MTK)
Vodi za sastavljanje ugovora o zastupanju (MTK)
Jednoobrazna pravila prilagodbe ugovora (MTK)
FIDICI: tipski ug. Vezani za projektiranje
Komisija UN-a za Europu: tipski ug. Vezani za industriju, te industrijsku opremu

UNIDO: tipski ugovori za razvoj gospodarstva

ORGALIME: tipski ug. Za uvoz/izvoz poluproizvoda, know-howa, istraivanja
(patenti, licence)
UNCITRAL: pravila o mirenju, arbitrai, novanim transferima..

19. Pravna osnova i opseg primjene formularnog prava.

Pravna osnova je sloboda ugovaranja, na osnovi koje je oitovana volja ugovornih strana.
Formularno pravo primjenjuje se samo onda kada je jasno i nedvojbeno ugovoreno.
20. Samoregulativni ugovori.
Samoregulativnim ugovorima se nastoji sprijeiti nastanak spora jer su njima nedvojbeno
ureene sve obveze ugovornih strana i naini njihova ispunjenja, a ako spor ipak nastane,
ugovor se odvaja od bilo kojeg nacionalnog prava (denacionalizacija ili delokacija ugovora)
21. Svrha i pogodnosti formularnih ugovora.
Osnovna svrha je da se na brz i jednostavan nain mogu pravno korektno i potpuno sklopiti i
najzamreniji pravno-tehniki i ekonomski zahtjevni trgovaki poslovi. Time se ostvaruje vei
stupanj pravne sigurnosti i omoguuje se pristup tritu specijaliziranih poslova i malim i
srednjim poduzeima, te trgovcima koji ne mogu razvijati vlastite pravno specijalizirane
slube.
22. Ugovori po pristupanju adhezijski ugovori.
To su tipski ugovori udruenja, opi uvjeti poslovanja koji su obvezni za sve lanove
udruenja. lanovi takvih udruenja morali su primjenjivati jednoobrazne ugovore i uvjete
poslovanja s treima kupcima, to znai da nije bilo pregovaranja. Kupci su morali prihvatiti
sve uvjete ponuene ugovorom ili odustati od pravnog posla (take it or leave it)
23. Obiajno pravo.
Obiajno pravo je izvor nacionalnog i meunarodnog trgovakog prava, no podrijetlo je u
poslovnoj trgovakoj praksi.
Poslovni obiaj je odreena poslovna praksa, ali ne svaka, ve samo dobri poslovni obiaji, a
o tome odluku i time kvalificiranu sankciju donosi sud ili arbitraa.
Uvjeti da bi poslovna praksa bila ocjenjena kao obiajna:
Da je rije o pravilu koje je poznato ili bi moralo biti poznato u poslovnim krugovima
Da se redovito potuje u praksi
Da isti poslovni krugovi oekuju primjenu odreenog obiajnog pravila postupanja
Da je nain poslovanja koji prevladava u odreenom mjestu i vremenu
Kolizijska pravila
24. Sukob zakona
Kada u nekom pravnom odnosu postoji element inozemstva nastaje sukob zakona.
Razlikujemo poseban i opi razlog nastanka sukoba zakona:
Opi razlozi su pravila razgranienja primjene propisa:
i. Pravilo teritorijalnosti prema kojemu se nacionalni propisi primjenjuju na sve
subjekte na teritoriju drave
ii. Pravilo personaliteta sadri zahtjev da se propisi drave primjenjuju i na sve
dravljane neovisno o tome gdje se oni nalaze
Poseban razlog nastanka sukoba zakona jest kada odreeni odnos ima meunarodno
obiljeje, a to se dogaa onda kad postoji element inozemstva

25. Rjeavanje sukoba zakona.

Pitanjima rjeavanja sukoba zakona bavi se posebna pravna disciplina: meunarodno privatno
pravo (MPP) kao grana unutranjeg prava koja ureuje privatnopravne situacije s
meunarodnim obiljejima. Temeljna metoda rjeavanja sukoba zakona je metoda kolizijskih
pravila.
Kolizijska pravila su pravila domaeg prava drava i razlikuju se u izboru okolnosti za
povezivanje (poveznice) koje mogu biti pravo sjedite suda (lex fori), pravo mjesta ispunjenja
ugovora (lex solutionis), zakon mjesta sklapanja ugovora (lex loci contractus).
Kolizijske norme ne rjeavaju pravnu situaciju, nego upuuju na mjerodavno pravo koje
treba primijeniti.
26. Mjerodavno pravo.
U ugovornim odnosima mjerodavno pravo na koje upuuju kolizijske norme su graanski ili
zakoni o obveznim odnosima koji ureuju posebne oblike i opa pitanja ugovornih odnosa. Npr.:
njemaki Graanski zakonik i Trgovaki zakonik, vicarski Zakon o obveznim odnosima, Opi
austrijski Graanski zakonik i Trgovaki zakonik, francuski i talijanski Graanski zakonik i
trgovaki zakonik, engleski Sales of Goods Act i Jednoobrazni trgovaki kodeks (UCC) SAD-a.
27. Pravni problemi i pravne tehnike.
Pravni problemi koji se javljaju:
Automatsko upuivanje na mjerodavno pravo putem nacionalnih propisa koji
se razlikuju izborom i sadrajem poveznica (jer neka prava priznaju
povrat(renvio), a neka ne), to dovodi ugovorne strane u poloaj u kojemu je
teko predvidjeti i mjerodavno pravo i rezultat njegove primjene.
Drugi problem se javlja zbog neprikladnosti i nedovoljne specijalizacije
nacionalnih propisa, zbog vremena kada su ti zakoni doneseni (19.st)
Pravne tehnike kojima se rjeavaju ovi problemi su: primjena pravnih tehnika delokalizacije
ugovora i/ili izjednaavanje meunarodnog privatnog prava.
28. Ujednaavanje kolizijskih normi ugovornog prava.
Prihvaeno je da se za razliite vrste ugovora odreuje i razliita poveznica koja upuuje na
mjerodavno pravo.
Na podruju ugovora o prodaji i zastupanju zabiljeene su neke konvencije: Konvencija o pravu
koja se primjenjuje na meunarodnu kupoprodaju tjelesnih pokretnih stvari, konvencija o pravu
koja se primjenjuje na ugovorne obveze, te beka konvencija o meunarodnoj prodaji.
Za ostale ugovore trgovakog prava i meunarodne ugovorne prakse vrijede opa pravila
upuivanja na mjerodavno pravo zbog nedostatka izbora ugovornog prava na temelju kolizijske
norme prava autonomije.
29. Rjeenja hrvatskog prava za pitanje sukoba prava.
Sadraji kolizijskih normi uzimaju u obzir posebne okolnosti posebnih vrsta ugovora i za svaku
od njih biraju posebno pravo prema ocjeni o pravu najblie vrste. Istodobno uzima u obzir i
okolnosti sklapanja ugovora izmeu prisutnih i odsutnih stranaka: mjerodavno pravo za ug. O
prodaji biti e pravo sjedita prodavaoca, a ako je ug. sklopljen izmeu odsutnih strana tada
pravo mjesta gdje se za vrijeme prihvata ponude nalazilo sjedite/prebivalite prodavatelja.
Za ugovore koji se odnose na nekretnine iskljuivo je mjerodavno pravo drave na ijem se
teritoriju nekretnina nalazi.
Za akcesorni pravni posao, ako nije drugaije odreeno, primijenit e se pravo mjerodavno za
glavni posao.
Pripadnost pravne osobe odreuje se pravom drave prema kojem je ona osnovana.

30. Pravna znanost.

Pravna znanost je nezaobilazni izvor spoznaja o sadraju, znaenju, nainu primjene ukupnosti
izvora prava meunarodne trgovine.
Posebna zadaa pravne znanosti je da na vrijeme i na jasan nain obuhvati, rasporedi i protumai
stalan razvoj formalnih izvora i ostalih instrumenata meunarodnih trgovakih poslova.
31. Soft law.
Pod tim se nazivom razumijevaju normativni tekstovi koji ne pripadaju ni jednoj od kategorija
priznatih formalnih izvora prava.
Soft law se sastoji od normi razliitog stupnja obvezatnosti i uvjerljivosti, te konsenzusa, ali ne
stvara obveze koje bi se mogle prisilno ostvariti.
Sastoji se od dvije skupine akata: u prvu se ubrajaju akti poput deklaracija, rezolucija, odluka
meunarodnih tijela, zakljuaka Ope skuptine UN-a Drugu skupinu ine konvencije,
kodeksi ponaanja ili modeli zakona koji zbog razliitih razloga nisu nikad stupili na snagu.
Neki primjeri soft law-a:
- kodeks ponaanja transnacionalnih korporacija
- nacrt kodeksa ponaanja o transferu tehnologije
- kodeks ponaanja u meunarodnoj konkurenciji
- rezolucija o ekonomskim pravima drava
32. Temeljna obiljeja suvremene regulacije poslovanja u meunarodnoj trgovini su:
- Pravno oblikovanje ciljeva i mjera ostvarivanja ekonomskih politika
- Diversifikacija i specijalizacija ekonomskih politika kao posebnih politika (npr.
Trgovinska politika, monetarna politika..)
- Internacionalizacija i unifikacija propisa o vanjskoj trgovini
- Nadzor i ograniena suverenost drava u donoenju upravnih akata i propisa
- Nagli razvoj meunarodnih i domaih institucija, koje djeluju na promicanju me.
Trgovine
- irenje namjene, ciljeva i naravi propisa javnog prava me. Trgovine
33. Ciljevi i uinci djelovanja propisa.
Posljedice mogu biti pravne ili ekonomske, povoljne i nepovoljne za sklapanje i ispunjenje
trgovakih ugovora.
S obzirom na te okolnosti radi se o propisima ije djelovanje nije ogranieno samo na ugovorne
odnose trgovakih poslova, ve ima odluan utjecaj na planiranje razvoja i oblikovanje
poslovnih strategija poslovanja na domaem i inozemnom tritu
34. Sustav ili izbor izvora prava
Izvori prava e biti, prema Statutu Stalnog meunarodnog suda biti:
- meunarodni ugovori, opi ili posebni koji ustanovljavaju pravila izrijekom
priznata od drava u sporu
- meunarodni obiaji kao dokaz ope prakse prihvaene kao pravo
- opa naela prava priznata od civiliziranih naroda
- sudske rjeidbe i nauavanja najpozvanijih publicista kao pomono sredstvo za
odreivanje pravnih pravila.

35. Ujednaavanje trgovinskih politika i prava.

Temeljni pravni oblici kojima se ujednaavaju trgovake politike su meunarodni viestrani
sporazumi kojima se istodobno osnivaju i organiziraju meunarodne organizacije. Npr: Ugovor
o osnivanju EZ, Sporazum GATT-a i sporazumi koji su rezultat Urugvajskog kruga pregovora u
sklopu GATT-a.
Praktino, na univerzalnoj razini, ujednaavaju se propisi drava u vanjskotrgovinskom
poslovanju, kao i nain njihove primjene, i to putem Svjetske trgovinske organizacije gdje prije
pristupa sve zemlje moraju prihvatiti paket od 23 sporazum, utanaenja i odluke; Uredbi EZ-a
kojima se jednoobrazno rjeavaju pitanja izvoza, carina, sklapanja trgovakih sporazuma s
dravama nelanicama, dampinga, subvencije, konkurencije idr.; te Sporazuma o pridruivanju
kojima se stvara obveza usklaivanja propisa i zakona drava nelanica sa zemljama EZ-a.
Krajnji cilj tih velikih pravnih, politikih i organizacijskih pothvata trebalo bi biti ostvarenje
slobodne trgovine, otvorenih nacionalnih trita, te predvidivosti i stalnosti uvjeta poslovanja
koja potie trgovinu i putem nje dobrobit ravnomjerno rasporeenu izmeu velikih drava,
odnosno grupacija drava, i svih ostalih drava.
36. Naela na koja se poziva pravna literatura u vezi s ukupnou propisa javnog prava
meunarodne trgovine su:
- naelo slobodne trgovine
- naelo slobode prometa
- naelo reciprociteta
- naelo najpovlatenije nacije
- naelo nacionalnog postupanja
- naelo zabrane diskriminacije
- naelo pozitivne diskriminacije, nereciprociteta i pomoi u korist zemalja u razvoju.
37. Dvostrani trgovinski ugovori.
Najstariji primjeri takvih ugovora sklapani su polovicom 19st. pod nazivom ugovori o
prijateljstvu, trgovini i plovidbi.
U tim ugovorima prevladavaju ope i deklarativne formulacije o obostranoj elji za suradnjom,
njima se ureuje pravni poloaj stranaca, osigurava sloboda transporta, plovidbe i tranzita i
zajednika naela slobodne trgovine, reciprociteta i nediskriminacije.
Suvremeni dvostrani trgovinski ugovori omoguavaju trajne povlastice poslovanja na odreenim
tritima uz iskljuenje svih drugih poduzea.
Takve pogodnosti se objektiviziraju, ujednaavaju i usklauju s opim pravilima WTO-a, ili EZa. Takoer je i opseg moguih pogodnosti znatno manji, jer je ukupan pravni okvir trgovake
razmjene ve ureen ili je u sklopu EZ-a ili GATT-a.
U praksi se dvostranim ugovorima ustanovljavaju mjeovite komisije ija je odgovornost
praenje provedbe sporazuma. Odluke tih tijela obvezuju jer je na njih delegiran dio ovlasti
strana ugovornica. sam djelokrug odluivanja i ovlasti odreen je ugovorom, ali donesene
odluke mogu biti vrlo konkretne i vane za trgovinu tih drava.
Carine i carinska suradnja spadaju u prevladavajue povlastice koje si drave meusobno daju.
Naelno carinska tarifa moe biti utvrena u skladu s naelom jednakosti (tada e se u robnoj
razmjeni dviju drava ista carinska stopa koja vrijedi za bilo koju dravu), ili prema
preferencijalnom naelu postupanja (gdje se za odreene proizvode iz zemlje ugovornice
utvruje nia carinska stopa). Takva pitanja rjeavaju se ugovaranjem obveze uzajamnih
postupanja prema naelu najpovlatenije zemlje.
38. Ugovori o poticanju i zatiti ulaganja.
Ugovori kojima se ureuju meusobna prava i obveze u smislu stranih ulaganja - (Bilateral
Investment Treaties BIT) su specijalizirani pravni instrumenti poticanja trgovinskih odnosa.
Osnovna namjena tih ugovora je stvoriti povoljnu klimu za strana ulaganja i povjerenje ulagaa.
Opseg zatite stranog ulagaa ograniava se na pravnu zatitu nacionalnog postupka tj. da nee
biti stavljen u nepovoljniji poloaj od domaeg ulagaa glede pitanja uvjeta poslovanja, poreza,
pristupa domaim sudovima isl. U opseg zatite stranog ulagaa ne spadaju komercijalni rizici.

Sa stajalita ulagaa najvanije su obveze koje drava uvoznica kapitala preuzima u smislu
obeteenja. ako je imovina stranog ulagaa oduzeta uz doputenje, drava ugovornica se
obvezuje isplatiti naknadu.
39. Dvostrani ugovori trgovinski ugovori Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska pri sklapanju dvostranih ugovora slijedea pitanja rjeava ovako:
a) carine - glede carina i drugih pristojbi ugovara se klauzula najveeg povlatenja
primjenom koje e se na svaku ugovornu stranku primjenjivati najpovoljniji postupak. Te
pogodnosti ne odnose se na sniavanje carina kojim se ugovorna strana koristi ako je
lanica EU-a ili ako su pogodnosti dane u pograninoj trgovini ili u carinskoj uniji, zoni
slobodne trgovine ili gospodarskim aranmanima ili pak ugovorene u sklopu GATT-a.
b) nain plaanja prevladava ugovaranje naina plaanja kao ispunjenje trgovakih
ugovora u konvertibilnoj valuti. ta se mogunost tumai kao daljnje otvaranje mogunosti
kompenzacijskih poslova , tj plaanja izmeu ovlatenih banaka.
c) reeksport pitanje reeksporta ureuje se ugovaranjem obveze drave da izdaje
certifikate o podrijetlu robe i obveznog odobrenja zemlje podrijetla proizvoda za
reeksport.
d) sporazumi o cijenama takvi sporazumi bi se trebali tumaiti kao obveza i ogranienja
drava stranaka ugovora glede posljedica nitavosti ugovora ili drugih ogranienja
poduzea. sporazumi o cijenama mogu npr. predviati da e se poduzea obiju drava
koristiti trinim cijenama, vaeim meunarodnim cijenama tekuim svjetskim trinim
cijenama ili svjetskim cijenama.
e) zakon ugovori/sporazumi sadre posebnu odredbu o zakonima i propisima koji se
primjenjuju na trgovinske odnose poduzea ugovornih strana
40. Propisi drava kao izvor prava meunarodne trgovine.
U tu se vrstu izvora prava ubrajaju propisi koji se, ovisno o vrsti poslova, uvijek primjenjuju i
koje ugovorne strane ne mogu iskljuiti ugovaranjem mjerodavnog prava i onda kada postoji
puna sloboda izbora.
Rije je o propisima koji: ureuju uvijete uvoza i izvoza i druga pitanja poslovanja vezana
za uvoz i izvoz; posebno ureuju poloaj i poslovanje stranih poduzea, izravno
ograniavaju slobodu ugovaranja ili sankcioniraju dio ili cijeli ugovor kao dio javnog
poretka.
Podruja koja ine pravni okvir poslovanja na stranim tritima su: carina, uvoz i izvoz roba,
strana ulaganja, transfer tehnologije, dravne nabavke, zatita slobodne konkurencije, zatita
potroaa, zatita okolia, sigurnosti i zdravlja.
41. Pitanja uvoza roba.
Pitanja uvoza roba ureuje se tradicionalno carinskim zakonima kojima se ureuju pitanja
postupka carinjenja, carinsko podruje, carinski nadzor i razliiti instrumenti carinske zatite.
Carine i kvote (koliinska ogranienja) temeljni su instrument uvoza sa svrhom zatite
domaih industrija.
Pravila o podrijetlu robe utvruju za svaki odreeni proizvod koliki mora biti, u postotku ili
prema fazi proizvodnje, udio domae obrade ili domaih sirovina i odreenih sastojaka. tako
se spreava da se lutka sastavljena od dijelova proizvedenih u Kini, a sastavljena u
Francuskoj, uvozi kao francuski proizvod.
Necarinski propisi zatite imaju slian uinak kao i carinske mjere. Cilj im je zatititi
domau industriju i druge interese. oblici necarinske zatite su: uvozne dozvole i koliinska
ogranienja uvoza, propisi o standardima roba, pakiranju, obiljeavanju i dr., damping,
subvencije i kompenzacija domaoj industriji i izvoznicima, razliita mjerila carinskog
vrednovanja roba radi odravanja osnove za carinjenje, inspekcije koje prethode transportu,
dravne nabavke iz kojih su iskljuena strana poduzea.

42. Kontrola izvoza roba.

Podruja kontrole izvoza, uz manja ili vea ogranienja i posebne postupke, danas su se
standardizirala i odnose se na izvoz:
- oruja
- proizvoda dvojne uporabe s obzirom na mogunost primjene i u vojne svrhe
- visoke tehnologije, posebno raunala odreene snage
- sirovine strateke vanosti i ogranienja i kontrole reeksporta i izvoza u uvjetima
embarga ili trgovinskih sankcija s obzirom na odreene drave
43. Zatitne mjere domaih industrija.
Rije je o jednostranim odlukama i mjerama samopomoi i to u vidu zabrana uvoza ili drugim
ogranienjima kojima se suspendiraju domai propisi ili obveze meunarodnih ugovora, ili se
pak poduzimaju protumjere protiv drava koje provode trgovinske politike koje su protivne
obvezama preuzetim u meunarodnim trgovinskim sporazumima ili koje nisu potene.
44. Nova podruja trgovinskih politika .
Podrazumijeva se pravna regulacija i istodobno ujednaavanje pravnih standarda, to vrijedi za
jedinstvene standarde na univerzalnoj razini jer su se takvi propisi razvijali najbolje i uli u
primjenu prakse EU.
Pod tim se smatraju specijalizirana pravila za podruja: usluga, poljoprivrednih i tekstilnih
proizvoda, stranih ulaganja, i intelektualnog vlasnitva, ulaganja u financijske usluge,
kretanje radne snage, telekomunikacije i usluga zrakoplovstvu.
45. Propisi o inozemnim ulaganjima
Prema pravilu se pod pojmom pravnog reima inozemnih ulaganja shvaaju propisi zemalja
uvoza kapitala, odnosno pravni reim u skladu s kojim su mogua izravna ulaganja.
Suvremena ogranienja sadre:
- prijavu ili odobrenje za stjecanje udjela preko odreenog postotka u domaem
poduzeu ili za svako stjecanje dionica koje kotiraju na burzi od poduzea izvan
EU-a.
- odobrenje radi kontrole koncentracije i obveza otkrivanja brojnih podataka o
stranom poduzeu koje ulae stjecanjem udjela, tj kupnjom dionica. ti se propisi
jednako primjenjuju i na strane i na domae kupce.
- pravo nadzora drave nad stjecanjem udjela i ulaganjima u osjetljive industrije, to
daje pravo vladi i drugim izvrnim organima da zabrane ili odrede posebne uvjete
za stjecanje osjetljivih industrija neovisno da li je stjecatelj domae ili inozemno
poduzee.
Izbor osjetljivih industrija razlikuje se u nacionalnim pravima, a prevladavaju : bankarstvo,
igre na sreu, osiguranje, novine, televizija, radio, telekomunikacije, avijacija, investicijski
fondovi i financijske usluge.
U pokuaju ostvarenja ciljeva stabilnog i pouzdanog pravnog okvira osnovane su: I
Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova od Meunarodne banke za obnovu i
razvoj; Agencija za multilateralne garancije investicija; te Sporazum o trgovinskim mjerama
koje se odnose na ulaganja.
46. Transfer tehnologije u meunarodnoj trgovini.
prijenos tehnologije ostvaruje se meunarodnim trgovakim ugovorima najee o ustupanju
prava iskoritavanja razliitih pravnih oblika intelektualnog vlasnitva, sui generis ugovora o
kooperaciji ili savjetovanim uslugama ili kao sastavni dio ugovora o zajednikim ulaganjima.
Postoje dva temeljna sustava kontrole i ogranienja prijenosa tehnologije, a to su: sustav
izravne kontrole ogranienjem slobode ugovaranja prijenosa tehnologije koje primjenjuju
industrijski manje razvijene zemlje uvoza tehnologije i sustav posredne kontrole primjenom
prava konkurencije i pravnih instrumenata i judikature kojima se izuzimaju od zabrana prava
konkurencije.

Nacrt kodeksa o transferu tehnologije izradio je UNCTAD. U tom su kodeksu pravni standardi
koji sadre zabranjene i pretjerano ograniavajue klauzule ugovora o transferu tehnologije,
odgovornosti i obveze ugovornih stranaka, poseban poloaj zemalja u razvoju, mjerodavno
pravo i nain rjeavanja sporova.
Po pitanju prava intelektualnog vlasnitva donesen je Sporazum o trgovinskim aspektima
prava intelektualnog vlasnitva , sa glavnim ciljem da se intelektualno vlasnitvo zatiti od
krivotvorina.
47. Pravo konkurencije u meunarodnoj trgovini.
Propisi prava konkurencije utjeu na ugovore trgovakog prava u domaoj i meunarodnoj
praksi. Rije je o propisima javnog prava kojima drave tite javne/ope interese, te stoga
ulaze u red imperativnih propisa. Njihovo se djelovanje ne moe promijeniti ili prekinuti
autonomnim ugovaranjem ili izborom mjerodavnog stranog prava koje ne ureuje ta pitanja.
Primjena prava konkurencije oituje se samo u meunarodnim trgovakim poslovima i u
poslovanju na stranom tritu putem poduzea i podrunica.
Nacionalni propisi drava o konkurenciji kao dio javnog poretka primjenjivat e se kad se
ugovor ispunjava u inozemstvu. U sluaju nepotivanja prava konkurencije sankcije su
slijedee: proglaavanje nitavosti ugovora, te visoke kazne (do 10% od ostvarenog godinjeg
prometa). Takve sankcije dogodit e se ne samo kod nedoputenih ugovornih odredbi, ve i u
praksi, kod izriitih ili preutnih dogovora.
Meunarodni izvori prava konkurencije nalaze se u Meunarodnim ugovorima ili
supranacionalnim propisima o konkurenciji koji postoje kao jednoobrazni zakoni o zatiti
konkurencije i vrijede u granicama drave lanica takvih meunarodnih organizacija.
Nain i podruje primjene prava konkurencije najjednostavnije reeno: to je zabranjeno na
domaem tritu, doputeno je ak i izriitim zakonskim odredbama izvan granica nacionalnih
propisa i interesa zatite.
Ako se radi o dvostranim ugovorima drava tada se sklapaju dvostrani sporazumi izmeu
drava o primjeni njihovih zakona o konkurenciji.
Postupak ujednaavanja prava konkurencije na meunarodnoj razini poeo je : odlukom
ugovornih stranaka GATT-a o ograniavajuim trgovakim praksama kojom se preporuuje
dravama lanicama da pristupe savjetovanjima kada neke prakse mogu biti tetne za jednu
od lanica GATT-a; rezolucija UNCTAD-a koja sadri Skup naela i pravila o kontroli
ograniavajue poslovne prakse koja je imala zahtjevan cilj prerastanja u projekt unifikacije
prava na meunarodnoj razini prava konkurencije; te prvi nacrt modela zakona ili Zakon o
ograniavajui poslovnim praksama za pomo zemljama u razvoju odgovarajue legislacije.
Ciljevi kodeksa su otvaranje trita, spreavanje izvoznih kartela, oblikovanje zajednikih
pravila monopoliziranja cijenama i damping idr.

III. UGOVORI opi dio

48. Definicija trgovakih ugovora:
Trgovaki ugovori kojima se ostvaruje promet robe i usluga u meunarodnoj trgovini
definiraju se kao ugovori s elementom inozemstva. Element inozemstva upuuje da je ugovor
povezan s vie pravnih predaka to je njihova temeljna, no ne i jedina znaajka.
Svaki ugovor, da bi bio valjan, mora imati prihvat ponude, odreen i doputen predmet i
kauzu.
49. Element inozemstva kod meunarodnih trgovakih ugovora.
Za obvezne ugovore vrijedi da element inozemstva postoji kad jedna od ugovornih strana ima
sjedite ili prebivalite u inozemstvu.
Prema Konvenciji UN-a o meunarodnoj prodaji robe (Beka konvencija), element
inozemstva u ugovoru je zastupljen ako ugovorne strane imaju svoj poslovni nastan (nastan
kao sjedite?) na teritorijima razliitih drava.
50. Posebna obiljeja meunarodnih ugovora (osim elementa inozemstva).
Posebna obiljeja su : pravne tehnike, tipologija, jezik ugovora, mjerodavno pravo, te
rjeavanje sporova.
51. Pravne tehnike.
Naelno, meunarodni su ugovori opirni, pravno-tehniki sloeni tekstovi kojima se detaljno
ureuju sva pitanja odreenog pravnog posla kako bi se izbjegla primjena zastarjelih prava.
Kako kroz povijest, tako i danas razlikujemo slijedee temeljne pravne tehnike sastavljanja
ugovora:
a) pravne tehnike common law-a
b) pravne tehnike razvijene u zemljama kontinentalnog prava
c) samoregulativni ugovori
52. Ad a): Pravne tehnike common law-w.
Granice slobode oblikovanja ugovora u zemljama common law-a odreene su interesima
javnog poretka i pravom konkurencije. Ta pravila ne ureuju izravno sadraje pojedinih
ugovora.
Praznine u ugovorima za koje je mjerodavno ameriko ili englesko pravo ne mogu se dopuniti
upuivanjem na ope i posebne propise o ugovorima.
53. Ad b): kontinentalno graansko pravo.
Prema sadraju ugovori sklopljeni prema kontinentalnom graanskom pravu su openitiji,
sintetiki, a prema opsegu krai. sadrajno se ograniavaju samo na najvanije karakteristine
elemente ugovornog odnosa, a za sva ostala neregulirana pitanja ugovora upuuje se na
mjerodavno pravo.
54. Ad c): Samoregulativni ugovori meunarodnog prometa.
Samoregulativni ugovori vrlo su opirni i pravno-tehniki sloeni ugovorni obrasci. Njima se
eljelo izbjei nesporazume to ih stvara upotreba razliitih pravnih tehnika, te iskljuiti
primjenu nacionalnih prava neprikladnih sloenim meunarodnim pravnim transakcijama.
Samoregulativni ugovori mogu biti: izvorni, sastavljeni od obiju ili ponueni od samo jedne
ugovorne strane ili unificirani obrasci koje su sastavila meunarodna tijela.
Standardizirani obrasci su ugovori sastavljeni od strane meunarodnih organizacija,
predstavljaju vrstu tipskog ugovora i slue poduzeima da imaju ve sastavljen ugovor (ili bar
temelj za sastavljanje) jer se esto nema vremena sastavljati Ad hoc ugovor. (ad hoc ug. kada
poduzee samo sastavlja svoj ugovor za posao koji e sklopiti. Za to treba vremena i novca, te
je esto jeftinije posluiti se ve sastavljenim standardiziranim ugovorom.)

55. Tipologija ugovora.

Posebna obiljeja tipologije meunarodnih ugovora su a) atipinost ugovornih sadraja i b)
autonomnost ugovornih oblika.
Ad a): u pravno-tehnikom smislu atipini su ugovori detaljniji i opirniji. Svi pravni pojmovi
posebno se objanjavaju da ne bi dolo do nesporazuma.
Jo kroz povijest je velika veina ugovora sastavljena od elemenata razliitih ugovornih
modela i instituta zbog razliitih prava i zakona zemalja koje sudjeluju u trgovakom poslu.Iz
tog razloga su se takvi ugovori tipizirali i ne primjenjuju se nigdje osim u meunarodnoj
trgovini.
ad b): Autonomnost ugovornih oblika pravnih poslova u meunarodnoj trgovini izraena je
nastankom znatnog broja ugovora koji nisu poznati nacionalnim pravima, a rijetko se
primjenjuju u unutranjoj trgovini.
Oni se u poslovnoj praksi i pravnoj literaturi pojavljuju pod engleskim nazivima koji se u
pravilu ne prevode npr: ug. o leasingu, ug. o franchisingu, ug. joint venture, ug. o know-how-u
itd.
56. Jezik ugovora.
Ako ugovorne stranke ne pripadaju istom jezinom podruju tada se kao slubeni jezik
ugovora odabire: oba jezika, ili vie njih, ovisno o broji stranaka; ili se kao ugovorni jezik
uzima jezik neke tre, u ovom ugovoru neutralne, zemlje.
Ogranienja pri izboru jezika javljaju se kad je jedna od ugovornih strana drava ili neka
dravna institucija ili ako nacionalno pravo neke pravne osobe ne priznaje ugovor ako nije
napisan na jeziku te zemlje.
Sloboda odabira jezika regulirana je i GATT-om koji predvia da se ponude i ugovori sklapaju
na jednom od slubenih jezika GATT-a, dok vodi za dobivanje zajmova od IBRD-a i kredita
Meunarodnog udruenja za razvoj preporuuju upotrebu jednog od jezika uobiajenih u
meunarodnim transakcijama.
Izbor jezika razlikuje slijedee oblike:
a) uporabu vie jezika kao slubenih jezika
b) uporabu jednog jezika kao slubenog, dok je drugi samo prijevod i nesluben je
c) uporaba jednog slubenog jezika ugovora
Uobiajeno je da kao slubeni jezik bude odabran engleski jezik, no i pri tome treba paziti jer
je teko precizno i nedvosmisleno prevesti tekst. Iz tog razloga u uvodu ugovora ili preambuli
nabraja se i poblie opisuje sadraj pojmova koji su koriteni u ugovoru.
57. Mjerodavno pravo.
Mjerodavno pravo je ono koje se primjenjuje na ugovor u sporu, ali i koje ureuje sva pitanja
koja nisu izriito ureena ugovorom. Ako se mjerodavno pravo ne odredi dogovorno i navede
u ugovoru, tada e biti odreeno kolizijskim normama.
Ako stranke dogovorno odabiru mjerodavno pravo tada e kao takvo biti odreeno pravo jedne
od strana ugovora ili pak neko tree, neutralno pravo.
Ako ugovorne strane ne mogu postii dogovor tada se za mjerodavno pravo uzima:
a) pravo tree drave obiaj je da se tada uzme pravo neke neutralne drave, npr vicarska,
Austrija, vedska..
b) jedno od jednoobraznih zakona i konvencija uobiajeno je kada postoji odgovarajua
unifikacija za konkretni ugovorni model
c) meunarodni trgovaki obiaji, lex mercatoria pri odabiru mjerodavnog prava stranke e
se voditi meunarodnim trgovakim obiajima . suenje na naelu pravinosti znai da se
suci nisu duni drati propisa nekog zakona ve odluuju na osnovi ugovora tj me.
trgovakih obiaja. Granice slobode arbitara su propisi o konkurenciji, transferu
tehnologije, radni propisi, i propisi o zatiti potroaa.
58. Rjeavanje sporova.
Sloboda izbora mjerodavnog prava protee se i na slobodu izbora sudita nadlenog u sporu.
Iz tog razloga stranke esto u ugovoru navode nain rjeavanja spora arbitraom.

59. Arbitraa.
Arbitraa se definira kao metoda prema kojoj stranke svoje sporove dobrovoljno predaju na
rjeavanje nepristranoj osobi.
Arbitrae su nedravna tijela, a arbitre na listu arbitara stavljaju nadlene gospodarske komore
ili druge nedravne institucije. Svaka stranka bira jednog arbitra, liste arbitara, te odabrana
dvojica biraju treeg predsjednika.
Vrste i oblici arbitrae:
a) stalno izabrano sudite pri HGK - institucionalni je oblik arbitrae sa sjeditem u
Zagrebu. Ako se odabire ovakva vrsta arbitrae tada ona mora biti izriito navedena.
b) Institucionalne arbitrae u inozemstvu djeluju pri nacionalnim gospodarskim komorama,
me. tijelima ili strunim udruenjima. Npr. Arbitraa pri Meunarodnoj trgovakoj
komori u Parizu; Arbitrani sud u Londonu idr
c) Ad hoc arbitraa sa sjeditem u Hrvatskoj
d) Ad hoc arbitraa sa sjeditem u inozemstvu
Ad hoc arbitrae se konstituiraju za rjeavanje odreenog spora, nakon ega prestaju
postojati. Ugovaranjem ad hoc arbitrae ugovara se i mjesto sjedita inozemstvo ili RH.
Arbitraa se ugovara putem sporazuma o arbitrai koji se sklapa u obliku kompromisa ili
kompromisne klauzule. Razlika izmeu kompromisa i kompromisne klauzule je u tome to se
kompromis dogovara kada spor ve postoji, a kompromisna klauzula se ugovara prilikom
sklapanja ugovora.
Prednosti arbitrae su:
- brzina, jednostavnost, te jednostepenost postupka
- rjeavanje sporova s elementom inozemstva elastinijom primjenom propisa
- arbitrano vijee se sastoji i od strunjaka koji poznaju specijalizirane struke pravila
usporednog prava, me. poslovnih obiaja i ugovornu praksu
- nepostojanje nedravnih sudova za trgovake sporove
- nesklonost dravnim sudovima
Od arbitrae razlikujemo koncilijaciju; to je proces izmirenja kao pokuaj da se postigne
prijateljsko rjeenje spora uz pomo tree osobe.
60. Sklapanje ugovora.
Sklapanju ugovora prethodi zadovoljavanje sljedeih stavaka:
a) odreivanje naziva ugovora
b) pismo namjere
c) oitovanje o kontrolnom paketu
d) predugovorna odgovornost za naknadu tete
e) vrijeme i mjesto sklapanja ugovora
61. Ad a): naziv ugovora.
Preporua se da naziv ugovora tono odgovara predmetu ugovora koji stranke namjeravaju
sklopiti. Ugovor je valjan i ako njegov naziv ne upuuje nedvojbeno na vrstu, predmet i
prirodu ug. ili je naslovljen nazivom opeg roda, pojma.
Ugovor se mora ispunjavati kako je navedeno u ugovoru, a ne prema nazivu ugovora. Isto
vrijedi i pri rjeavanju spora sudac prosuuje prema onom to je ugovoreno i mjerodavnom
pravu, a ne nazivu ugovora. Razlikuju se glavni ug. i predugovorni oblici poput pisma namjere
ili predugovor ili gentlemen's agreement.

62. Ad b): Pismo namjere.

Potpisivanju ugovora prethode pregovori. Kroz njih dolazi do odreenog stupnja suglasnosti
ugovornih strana, na temelju kojih se sastavlja pismo namjere. Ono moe biti potpisano od
obiju strana ili samo od jedne.
Pravna literatura je sastavila popis moguih tipova pisma namjere:
- pisma kojima se utvruju ciljevi koje stranke ele ostvariti ugovorima, vremenski redoslijed i
raspored pregovora
- pisma namjere u kojima se utvruju pitanja o kojima je postignut sporazum i pitanja o
kojima postoje razliiti stavovi
- pisma namjere u kojima obje strane potpisuju postignut sporazum o uzajamnim obvezama o
kojima je postignuta suglasnost uz navoenje preostalih pitanja koja e biti predmet nastavka
pregovora
- pisma namjere kojima strane predviaju i najavljuju sklapanje ugovora nakon ispunjenja
odreenih uvjeta ili nastupanja nekih dogaaja
63. Ad c): oitovanje o kontrolnom paketu.
Oitovanje o kontrolnom paketu je izvorno instrument financijskog i bankarskog prava, no
relevantan je za sklapanje ugovora bilo koje vrste. Takvo oitovanje daje drutvo-majka i
upuuje ga davaocu kredita namijenjenog drutvu u kojem ima udjela, i time izraava
spremnost da e, u sluaju oteanih ili neurednih podmirenja obveza dati financijsku pomo.
Tim oitovanjem stranka dobiva i sliku o odnosima ovisnosti i utjecaja izmeu drutva majke i
keri.
Primjeri sadraja oitovanja o kontrolnom paketu:
Oitovanje o poslovnoj politici
Potvrdna izjava o kontroli
Oitovanje o utjecaju
Oitovanje o solventnosti
64. Ad d): Predugovorna odgovornost za naknadu tete.
Ugovorne obveze pravno nastaju potpisivanjem ugovora, no ipak i prije potpisivanja mogu
nastati i odreene obveze, kao i teta nastala neizvravanjem tih obveza, koju pravo priznaje i
titi oteenu stranu pravom na naknadu.
Obveze koje nastaju prije potpisivanja ugovora su one nastale u toku pregovora koji su
dugotrajni; angairaju vei broj strunjaka; proizvode znatne trokove; otkrivaju se poslovne
tajne isl.
Iz navedenog proizlazi da je prije sklapanja ugovora potrebno uloiti puno vremena, osobnog i
kvalificiranog angamana, trokova i rizika.
Izvori prava za naknadu tete u common law-u nije odreena naknada tete, ve se smatra da
se pregovori vode u dobroj namjeri, te da svaka strana ima pravo odustati od sklapanja
ugovora sve dok se isti ne potpie. Potpisivanjem ugovor stupa na snagu. Meutim common
law sankcionira ponaanje koje nije u skladu s naelima potenja i savjesnosti ili ako se radi o
nemotiviranom prekidu pregovora.
Talijansko pravo smatra da je naelo pravednosti i potenja povrijeeno ako jedna strana
prekida pregovore bez odreenog ili valjanog razloga, a kada su pregovori u fazi u kojoj je
druga strana opravdano vjerovala da e doi do zakljuenja ugovora.
Francusko pravo navedeno vrijedi i za francusko pravo, osim to oni razlikuju naelo
predugovorne odgovornosti i naelo zabrane zloupotrebe prava.
Njemako pravo se takoer temelji na naelu pravednosti i potenja, a kao samostalnu pravnu
obvezu priznaje predugovornu odgovornost, koja proizlazi iz danog povjerenja u pregovorima
i poslovnim kontaktima.
Hrvatsko pravo potuje naelo slobode ugovaranja, te kae da svaka strana moe prekinuti
pregovore kad eli. Posebno je regulirano pitanje predugovorne odgovornosti koja je
okvalificirana kao odgovornost za naknadu tete :

- ako je strana vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor, odgovara za tetu nastalu
voenjem pregovora
- ako strana koja je vodila pregovore u namjeri da sklopi ugovor, pa odustane od te
namjere bez osnovanog razloga.
Sadraj i oblici odgovornosti tj obveze stranaka u procesu pregovora:
Obveza meusobnog izvjetavanja podaci koji su relevantni za tok pregovora
trebaju biti otkriveni
Obveza povjerljivog postupanja nadovezuje se na obvezu meusobnog
izvjetavanje, jer je potrebno diskretno ophoenje sa primljenim informacijama.
Obveza nekoritenja i irenja poslovnih tajni
Sankcije po predugovornoj odgovornosti ograniavaju se najee na trokove pregovora, no
ovisno o mjerodavnom pravu kao naknada opseg tete se moe proiriti i na naknadu dobiti da
je ug. sklopljen ili na naknadu za prilike koje su proputene jer se pregovaralo sa odgovornom
strankom.
Mjerodavno pravo ovisi o izboru tj odluci nadlenog suda, a moe ovisiti o vrsti predugovorne
odgovornosti. Zahtjev za naknadu tete moe biti ocijenjen kao graanskopravni
izvanugovorni zahtjev za naknadu tete ili naknadu tete proizile iz ugovornih obveza ili kao
graanski delikt.
65. Ad e): Vrijeme i mjesto sklapanja ugovora.
Mjesto sklapanja ugovora je mjesto u kojem je nastala posljednja injenica nuna za nastanak
ugovora (npr potpis posljednje ug. strane). U ugovoru se pri potpisivanju naznauje datum
vrijeme, te mjesto - grad u kojem se potpisao ugovor.
Kada je rije o generikim ugovorima (masovnim ug. ili ug. iji su predmet sirovine, primarni
proizvodi, itarice isl) imamo na umu da oni esto sklapaju telefonom telefaksom, pisano isl.
Trenutak sklapanja ugovora razgraniava predugovornu fazu, od faze u kojoj se uspostavljaju
pravne odnosi ugovornih obveza. Takoer, ovisno o vremenu kada je ugovor sklopljen
odreuje se i mjesto sklapanja ugovora, koje moe biti odluno za odreivanje mjerodavnog
prava. Od trenutka sklapanja ugovora nisu mogue izmjene i dopune ugovora, osim uz
suglasnost svih ugovornih strana. Od trenutka sklapanja ugovora poinju tei svi rokovi.
Pravni problem koji se javlja tie se pitanja odreivanja mjesta i vremena sklapanja ugovora
kod generikih i meunarodnih trgovakih ugovora iz razloga to stranke najee nisu
prisutne pri samom inu sklapanja. Iz tog razloga svaka strana moe razliito tumaiti vrijeme
i mjesto sklapanja ugovora, i time razliito zakljuiti koje je pravo mjerodavno pravo.
to se tie izvora prava: sva prava imaju zakonska rjeenja koja su opisana kao razne teorije,
no u praksi te teorije, u sluaju upitnog vremena i mjesta sklapanja ugovora, upuuju na vrste
stavove pojedinog nacionalnog prava.
Prema common law-u ugovor je sklopljen u trenutku kad je prihvat ponude otposlan.
Prema europskim pravima:
Talijansko i belgijsko pravo: teorija saznanja ug je sklopljen u trenutku saznanja da je
ponuda prihvaena
Hrvatsko, njemako , austrijsko i nizozemsko pravo, te prava skandinavskih zemalja: teorija
primitka ug je sklopljen u trenutku kada ponudilac dobije izjavu ponuenog da prihvaa
ponudu.
Francusko pravo: teorija izjave ug je sklopljen u trenutku oitovanja prihvata ponude od
ponudioca, no takoer prihvaa i teoriju saznanja.
vicarsko pravo: ugovor je sklopljen u trenutku prihvata ponude, ali pravni uinci poinju od
trenutka otposlanja.

66. Ponuda, opoziv ponude, te sadraj ponude i opoziva ponude.

Ponuda je poziv na sklapanje ugovora ili prijedlog za sklapanje ugovora koji mora biti uinjen
i upuen odreenim osobama.
Oglaavanje upueno neodreeno broju osoba, slanje informacija i kataloga nisu ponuda.
Izlaganje robe s naznakom cijene smatrat e se ponudom.
Nuan sadraj ponude u sastoji se i os bitnih sastojaka ugovora jer se smatra da je prihvatom
ponude sklopljen ugovor. Prema Bekoj konvenciji, bitni sastojci ugovora su. Cijena, plaanje,
kvaliteta, koliina robe, mjesto i vrijeme isporuke, opseg odgovornosti ili rjeavanje sporova,
ali i drugi uvjeti koji su bitni za ispunjenje ugovora.
Takoer prema Bekoj konvenciji postoje uvjeti koji trebaju biti zadovoljeni da bi se prijedlog
za sklapanje ugovora smatrao ponudom:
- treba biti upuen jednoj ili vie odreenih osoba
- treba biti dovoljno odreen
- treba upuivati na namjeru da se obvee ako ponuda bude prihvaena
Prihvat ponude mora biti u svemu sukladan s ponudom, to ukljuuje suglasnost po
pitanju bitnih, ali i ostalih sastojaka ponude.
Ako prihvat nije u svemu sukladan s ponudom smatra se da je upuen poziv za novu
ponudu.
Ako ponueni prihvati ponudu i istodobno predloi da se ona izmjeni ili dopuni smatra
se da je odbio ponudu, te uinio ponudu s vlastite strane.
Common law pak kae da je prihvat ponude vaei usprkos odredbama koje mijenjaju ili
potpuno izbacuju neke odredbe iz ponude. Takve dopunske odredbe smatraju se prijedlozima
dopune ugovora i postaju njegov sastavni dio ako ne mijenjaju bitno ugovor, ako izriito ne
ograniavaju uvjete navedene u originalnoj ponudi ili ako je dano oitovanje o odbijanju
dopunskih uvjeta.
Common law kae da je ponuditelj gospodar ponude i stoga moe postavljati nain i
sredstva kojima se ponuda prihvaa.
Opoziv ponude
Hrvatsko pravo, vicarsko pravo opoziv ponude je mogu, ali ako stigne navrijeme, a to je
prije ili istodobno s ponudom.
Talijansko pravo doputa opoziv do trenutka sklapanja ugovora odnosno prije saznanja o
prihvatu ponude
Common law kae da su sve ponude opozive prije nego to su prihvaene, a opoziv mora biti
priopen ponuenome.
Pri opozivu ponudilac moe, i vjerojatno hoe biti izloen sankcijama odgovornosti za
naknadu tete pozivajui se na predugovornu odgovornost.
Mjerodavno pravo je ono koje se primjenjuje na ugovor. Ako ono nije ugovoreno, mjerodavno
e biti pravo mjesta gdje se nalazilo sjedite ili prebivalite prodavaoca u vrijeme primitka
ponude.
67. Ispunjenje ugovora
Ugovor prestaje redovitim putem samo ispunjenjem, a ugovorni sadraj moe se izmijeniti ili
ug raskinuti samo sporazumom obiju stranaka.
Postoje situacije kada se ispunjenje ugovorenih obveza pokae preteko. Stjecajem okolnosti
mijenja se ugovorna ravnotea tereta i interesa ugovornih strana na tetu jedne od strana. Tada
strana kojoj je ispunjenje ugovora postalo oteano ili nemogue trai osloboenje od
ugovornih obveza raskidom ili izmjenama ugovora.

Meu dogaaje koji za trajanja ugovora mogu oteati ili onemoguiti ispunjenje ugovora
ubrajaju se potresi, poplave i ostale prirodne nepogode, ratovi, trajkovi i drugi razni sukobi,
velike promjene u cijenama..
U meunarodnoj trgovini poslovni partneri su izloeni i posebnim rizicima koji zahtijevaju
poseban ugovorni i pravni postupak u nastojanju da se onemogui njihovo djelovanje na raskid
ugovora. Primjer nekih od posebnih rizika: politike promjene, mjere eksproprijacije imovine,
zabrane uvoza, promjene trgovinskih plitka zemlje, poremeaji rizika
Osim trajnih ugovora koji se sklapaju na rok dui od 5 godina u kojima je zbog dugog
vremenskog perioda povean rizik promjene bitnih okolnosti, u podruje primjene spadaju i
slijedei ugovori: ugovori o consulting engineeringu, ugovori o istraivanju nafte i drugih
sirovina te eksploataciji nafte i sirovina, klju u ruke o isporuci industrijskih postrojenja,
financiranje projekata, ug. o koncesiji, licenni ug. s prijenosom know-howa
68. Raskid ili izmjene ugovora.
Raskid ugovora odreen je opim ili posebnim odredbama trgovakih ili graanskih zakonika.
Razlikujemo slijedee naine raskida ugovora:
- neispunjenje ugovora sa svim pravnim i materijalnim posljedicama kroz skup i dugotrajan
sudski proces gdje obje strane nisu ostvarile ekonomsku svrhu ugovorenog posla.
- raskid ugovora jednostranim otkazom jedne strane osloboenje od obveza bez plaanja
naknade tete, ponovno sudski postupak, sa djelominim ispunjenjem svrhe ugovora
- izmjena ugovora i odrane ugovora na snazi ako je o tom postignut sporazum stranaka
- ugovaranje odredbi iji sadraj predvia i ureuje pitanje nastanka dogaaja i postupak
izmjene ugovora
Izvori prava:
Rimsko pravo: ono poznaje dvije pravne osnove oslobaanja od odgovornosti:
i.
prema naelu da nemogunost ispunjenja oslobaa od obveze ugovorne se obveze
gase ako nijedna strana nije kriva za okolnosti koje su uzrokovale nemogunost.
ii.
Prema naelu clausula rebus sic stantibus predvia se da su novonastale okolnosti
oteale ispunjenje ugovornih obveza do te mjere da bi ispunjenje uzrokovalo pretjeran
i nepravian teret za jednu ili obje strane.
Francusko pravo: oslobaa od ugovorne odgovornosti ako se ugovorne obveze nisu ispunile
samo zbog okolnosti koje se nisu mogle predvidjeti niti sprijeiti. Subjektivna nemogunost,
kao bolest ili smrtni sluaj, ne oslobaaju od odgovornosti. Francusko pravo utjecalo je na
panjolsko, belgijsko, ali i neka neeuropska prava (egipatsko, alirsko..)
Njemako pravo: ako su nastupile promjene s kojima strane nisu mogle raunati, a rije je o
bitnim promjenama koje duniku oteavaju da ispuni svoju obvezu, mogua je prilagodba
sadraja ugovora novim okolnostima ili osloboenje od odgovornosti. Promijenjene okolnosti
nee biti razlogom osloboenja od odgovornosti:
Ako su predvidive ili po karakteru posla pripadaju meu preuzete rizike posla
Ako se temelje na riziku pogona do granice vie sile
Ako je jedna ugovorna strana u vrijeme nastupa takvih okolnosti u
zakanjenju
Talijansko pravo: ako je nepredvidiv i neuobiajen dogaaj utjecao na ugovor tako da je
ispunjenje jedne od ugovornih strana postalo vrlo oteano, ta ugovorna strana moe traiti
raskid ugovora.
Ameriko pravo impracticabillity: ugovorne obveze moraju se ispuniti i kad je teret
ispunjenja vei od onoga koji se predviao u trenutku sklapanja ugovora i kada dunik za
nastajanje dogaaja koji su to prouzrokovali nije kriv. Meutim Jednoobrazni trgovaki
zakonik predvia pojam impracticabillity koji oznaava situaciju u kojoj je ispunjenje posla
ekonomski nerazumno, te je izravna svrha pravnog posla ugroena do te mjere da se stranke
oslobaaju ugovorne odgovornosti. Da bi se osloboenje izvrilo potrebno je istovremeno
ispuniti slijedee pretpostavke:

- nastup dogaaja koji je ispunjenje obveze uinio impracticable, npr smrt, poar, bolest,
elementarne nepogode, rat, embargo..
- za nastup dogaaja ne smije biti krivnja stranke koja trai osloboenje
- ne pojavljivanje takvog dogaaja moralo je biti osnovna pretpostavka sklapanja ugovora.
Oscilacije na tritu po pitanju cijena, dostupnosti, promjena trinih uvjeta idr nisu razlog za
osloboenje od ispunjenja ugovornih obveza.
Englesko pravo frustration: pretpostavka je da je osujeena temeljna pretpostavka na kojoj
je ugovor sklopljen i to odreenim dogaajem koji:
- ne smije biti predvidiv u trenutku sklapanja ugovora
- po prirodi mora biti takav da bitno mijenja ugovor s obzirom na ugovor u trenutku sklapanja
- za nastup dogaaja nije kriva niti jedna stranka
Hrvatsko pravo: temeljna koncepcija hrvatskog prava je klauzula rebus sic stantibus raskid
radi promijenjenih okolnosti. Pravni kriteriji za dogaaj promijenjenih okolnosti:
- okolnosti koje oteavaju ispunjenje ugovora
- okolnosti zbog kojih se ne moe ostvariti svrha ugovora
- ako je oito da ugovor vie ne odgovara oekivanjima ugovornih strana i da bi prema opem
miljenju bilo nepravino odrati ga na snazi takav kakav jest.
Raskid ugovora moe zahtijevati ona strana kojoj je oteano ispunjenje obveza pod uvjetom
da: nije bila duna uzeti u obzir te okolnosti u vrijeme sklapanja ugovora, da je mogla izbjei
ili svladati okolnosti ili da nije protekao rok za ispunjenje njezine obveze.
Mogue su izmjene ugovora, ali samo uz suglasnost obiju stranaka.
69. Osiguranje posebnih rizika meunarodne trgovine.
Zbog injenice da se neki dogaaji mogu predvidjeti u meunarodne ugovore dodaju se i razne
klauzule koje ureuju ponaanje stranaka u novonastalim, oteanim uvjetima. Klauzule koje se
ugovaraju su : hardship, via sila i klauzula o posebnim rizicima.
Za pitanja osiguranja u nacionalnim pravima nema unificiranih rjeenja. Navedene ugovorne
odredbe moraju se oblikovati u granicama autonomije ugovora i odredbama mjerodavnog
prava. U nedostatku posebnih dogovora o tim pitanjima , sud e ponajprije uzeti u obzir
mjerodavno, nacionalno pravo.
Meunarodni izvori prava:
- Beka konvencija
- pravila Meunarodne trgovake komore
- pravila o mirenju UNCITRAL-a
- odredbe Nacrta kodeksa u transnacionalnim korporacijama UN-a
- Pravilo o vioj sili i izmjeni ugovora radi promijenjenih okolnosti MTK
70. Hardship.
Hardship odredbama ugovora se pokuavaju predvidjeti i rijeiti situacije u kojima
nepredvidive okolnosti bitno mijenjaju ugovorno ravnoteu na tetu jedne od strana.
U sluaju otvorenih i prilagodljivih ugovora, ug. ne sadri samo navedenu mogunost
promjene okolnosti, ve tono razraen plan izmjene ugovora u takvim sluajevima. S
obzirom da nije mogue predvidjeti sve mogue situacije, tada se ostavlja prostora za izmjene
ugovora nastale novim pregovaranjima, na temelju nove suglasnosti svih strana.
Kada nastupe dogaaji koje ugovorne strane nisu predvidjele, a koje bitno mijenjaju ravnoteu
ugovora, prema pravilima MTK-a, ugovorna strana kojoj je ispunjenje obveza oteano moe:
- podnijeti zahtjev za izmjenu ugovora u razumnom roku od trenutka saznanja za dogaaj i
njegov uinak, i navesti razloge na kojim temelji svoj zahtjev
- te e se ugovorne strane tada savjetovati radi izmjene ugovora na naelima pravinosti
Ako se strane ne uspiju usuglasiti tada na raspolaganju imaju sljedee mogunosti:
i.
u nedostatku sporazuma o izmjenama u roku od 90 dana od dana podnoenja zahtjeva
za izmjene ugovor ostaje na snazi prema izvornim uvjetima

ii.

ako suglasnost nije postignuta u roku od 90 dana, strane mogu uputiti predmet
Stalnom komitetu u MTK koji e im odobriti treu osobu ili odbor koji e imati
savjetodavnu ulogu. Dobiveni savjeti i smjernice nisu obvezujui.
iii.
Kao i u toci dva, samo to su smjernice i savjeti obvezujue prirode, te postaju
sastavni dio ugovora
Primjeri hardship klauzula u ugovornoj praksi:
- porezne odredbe
- klauzule o promjeni i prilagodbi cijene
- klauzula najpovlatenijeg klijenta
- postupno odstupanje
- stabilizacijske klauzule ili klauzule protiv buduih izmjena propisa
- klauzule prilagodbe ugovora o transferu tehnologije
71. Via sila.
Via sila je takva ugovorna klauzula koja predvia budue okolnosti koje mogu nastati, ali na
koje se nikako ne moe utjecati i koje ine ispunjenje ugovora iznimno oteanim ili
nemoguim.
Dva su kriterija prema kojima se razlikuju hardship i via sila:
i.
pravna posljedica, ako se utvrdi postojanje vie sile, je raskid ugovora tj osloboenje
od odgovornosti
ii.
uvjet da se okolnosti proglase viom silom je da se stjecajem okolnosti ne moe
ispuniti ugovorna obveza.
Teko je razlikovati kada neki dogaaj spada u viu silu, a kada u hardship. Npr opi trajk je
via sila jer je nemogue ispuniti obvezu. No trajk unutar tvornikog kruga nije dovoljan
razlog za raskid ugovora.
Izvori prava za pitanje vie sile slino je izvorima prava za hardship; najpouzdaniji je
Regulativa MTK-a. Primjena te regulative kae da postoji pretpostavka za osloboenje od
odgovornosti ako se dokae:
- da ispunjenje nije ostvareno zbog zapreka (rat pobune, revolucije, sabotae, prirodne
katastrofe, eksplozije, poari, bojkot, trajkovi, akti vlasti..) na koje dunik nije mogao utjecati
- da razumna ugovorna strana nije mogla predvidjeti zapreke i njihov u8inak na mogunost
ispunjenja ugovora u trenutku sklapanja ug.
- i da stranka koja se poziva na prepreke ispunjenju ugovora nije mogla razumno sprijeiti ili
svladati zapreke ili njihove uinke.
Ugovor se raskida tek nakon proteka roka (koji odreuju ugovorne strane, ako nisu odredili
rok, tada se smatra razumni rok), a svaka ugovorna strana ima pravo raskida ugovora
izvjeujui drugu stranu o tome.
U ugovornoj praksi postupak u sluaju vie sile (citiram): Ako isporuka bude potpuno ili
djelomino onemoguena zbog djelovanja vie sile, prodavalac e kupca o tome odmah
izvijestiti telefaksom, telefonom ili pisanim putem. Prodavalac e isto tako izvijestiti kupca i o
ponovnom nastupu normalnih uvjeta. Na zahtjev kupca prodavalac mora vjerodostojno
dokazati sluaj vie sile.
Uvjeti valjanosti ugovaranja vie sile:
- da je klauzula o vioj sili dio ugovora potpisana od strane svih strana
- ako su u dokumentu odvojenom od ugovora, tada on mora nositi datum prije sklapanja
ugovora
- da budu jasno i izriito oblikovane
- da budu razumnog sadraja i opsega
72. Posebni rizici.

Pitanja posebnih rizika najee su vezana za okolnosti ispunjenja ugovora trajne naravi u
meunarodnoj trgovini. Vie sigurnosti dobiva se sa to preciznijim opisom rizika koji se ele
ukloniti, te su na temelju toga izdvojeni najei rizici koji se javljaju u praksi.
- ljudske radnje:
- rat, graanski rat, pobune, nemiri
- trajkovi, obustave rada i drugi radni sukobi
- promjene propisa i odluka vlasti
- ljudske radnje u irem smislu:
- nesree, poar, eksplozije, nuklearne katastrofe
- bitni obrati i promjene na meunarodnom tritu ili valutne promjene
- poremeaji komunikacijskih sustava
- prirodni dogaaji.
- vremenske nepogode (vulkanske erupcije, poplave, udari groma, nevrijeme..)
- potresi
IV. MEUNARODNI TRGOVAKI UGOVORI posebni dio
73. Ugovor o meunarodnoj prodaji.
Ugovor o prodaji je i danas najraireniji instrument uvoza i izvoza robe. Posebna obiljeja
meunarodne prodaje izraena su po pitanju:
- Mjerodavnog prava i drugih propisa koji se primjenjuju u meunarodnoj prodaji, a
razliiti su od propisa mjerodavnih za domau prodaju
- Posebnih poslovnih obiaja i opih uvjeta poslovanja koji su karakteristini za
me. prodaju
- Naina plaanja
- Rjeavanja sporova u me. prodaji
- Posebnih rizika ispunjenja ugovora
Mjerodavno pravo
Ugovor o prodaji je jedini pravni posao me. trgovine koji je ureen u svim nacionalnim
pravnim sustavima trgovakog prava, a istodobno su na meunarodnom planu unificirana sva
pitanja sklapanja i ispunjenje me. prodaje.
Haka konvencija Jednoobrazni zakoni o me. kupoprodaji i Jednoobrazni zakon o
zakljuivanju ugovora o me. prodaji tjelesnih pokretnih stvari.
Beka konvencija o meunarodnoj prodaji prvi izvor prava i obveza stranaka, ali samo ako
u ugovoru stranke nisu iskljuile njezinu primjenu.
Konvencija se primjenjuje ako: ugovorne strane imaju sjedita u razliitim dravama, te ako
su obje ratificirale Konvenciju ili ako na primjenu Konvencije upuuju kolizijske norme
meunarodnog privatnog prava.
Beka konvencija ureuje ugovor o prodaji roba, ali samo odreena pitanja:
- Sklapanje ugovora o prodaji roba, ne i usluga
- Forme ugovora
- Obveze prodavaoca
- Odgovornosti prodavaoca za nedostatke robe
- Obveze kupca
- Prijelaz rizika
- Osloboenje od odgovornosti i raskida ugovora
Konvencija o zastari pri meunarodnoj prodaji
Konvencija o zakonu koji se primjenjuje u sluajevima odgovornosti proizvoaa
Konvencije iz podruja arbitranog prava
enevska konvencija o mjenici
enevska konvencija o eku

Obiajno pravo
U common law-u prednost u redoslijedu primjene trgovakih obiaja imaju opi uvjeti
poslovanja, tipski ugovori i standardne klauzule ako su ih stranke izriito ugovorile i time
uinile sastavnim dijelom ugovora. Za ureivanje pitanja prijelaza rizika redovito se ugovara
primjena INCOTERMS-a 2000., a za pitanja naina plaanja uobiajeno je ugovaranje
plaanja dokumentarnim akreditivom pozivanjem na primjenu jednoobraznih pravila za
dokumentarne akreditive koje je izradila Meunarodna trgovaka komora u Parizu.
U podruju ugovora o prodaji izraeno je najvie tipskih ugovora i opih uvjeta namijenjenih
razliitim vrstama robe kao predmeta ugovora. Osim tipskih ugovora trgovakih udruenja
proizvoaa odreenih proizvoda trgovcima stoje na raspolaganju i opi uvjeti koje je izradila
komisija UN-a za Europu.
Nacionalno pravo i imperativni propisi
Ako je domae pravo ugovoreno kao mjerodavno pravo ili na njega upuuju kolizijske norme,
tada e se glede pitanja sklapanja, valjanosti ispunjenja i prestanka primjenjivati propisi koji
ureuju ugovor o prodaji u domaem prometu. U tim sluajevima primjenjuju se graanski
zakonici, trgovaki zakonici ili zakoni o obveznim odnosima, ovisno o zakonodavnom ustroju
u zemlji mjerodavnog prava.
Imperativni propisi su oni koji po jednakim uvjetima vrijede za domaa i strana poduzea u
mjestu ispunjenja ugovora tj u mjestu gdje e kupljena roba biti prodana potroaima ili
upotrijebljena u preradi.
Za obveze ispunjenja ugovora prodavaoca u svezi s isporukom robe vrijedit e propisi o zatiti
potroaa, standardi sigurnosti robe, obvezno obiljeavanje i naknadi tete koja je nastala na
osobama.
Za obveze kupca vezane uz plaanje mjerodavni su imperativni propisi zemlje sjedita kupca
glede pitanja deviznih ogranienja i uvjeta plaanja sa inozemstvom.
Oblik ugovora
Ugovori se redovito sklapaju u pisanom obliku jer je to uvjet dobivanja izvoznih dozvola,
jamstava, financiranja i ostalog to prati uvoz i izvoz. Beka konvencija priznaje i usmeno
sklapanje ugovora uz postojanje svjedoka, meutim tako sklopljeni ugovori ponekad nisu
priznat zbog imperativnog prava jedne od zemalja. To znai da zakon zemlje sjedita jedne
strane ugovora ne priznaje usmeno sklapanje ugovora, odnosno da svi ugovori moraju biti
sklopljeni u pisanom obliku da bi bili valjani.
Sklapanje ugovora
Ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora upuen jednoj ili vie odreenih osoba. Prijedlog
upuen neodreenom broju osoba smatrat e se samo pozivom da se uputi ponuda. Da bi
ponuda bila valjana prijedlog mora biti: dovoljno odreen( ako prijedlog sadri robu i izriito
ili preutno utvruje koliinu i cijenu ili sadri elemente za njihovo utvrivanje).
Vrijeme sklapanja ugovora koji se sklapa ponudom je trenutak prijema ponude od ponuenog.
Opoziv ponude je mogu ako ga ponueni dobije prije nego poalje prihvat ponude. Iznimke
od tog pravila vrijede u dva sluaja: a) ako je ponuda neopoziva i to je na njoj naznaeno,
b) ako je ponueni razumno vjerovao da je ponuda neopoziva, to proizlazi iz njegovog
ponaanja.
Prihvaanje ponude mora biti izriito, izjavom ili ponaanjem ponuenog. Preutni prihvat
nije valjan.
Ugovor je sklopljen u trenutku kad je ponuda prihvaena, a to je onda kad izjava o suglasnosti
stigne ponudiocu. Ili moe biti valjano sklopljen konkludentnim radnjama.
Ispunjenje ugovora
Ugovor je ispunjen kada su sve obveze obiju stranaka ispunjene. Osnovne obveze prodavaoca
su: isporuiti robu, predati dokumente koji se odnose na robu, prenijeti vlasnitvo na robu,
prodavalac odgovara i za pravne i materijalne nedostatke robe.
Osnovne obveze kupca su: platiti cijenu i primiti isporuku.
Obveze su ispunjavaju onako kako je predvieno ugovorom, a one obveze ije ispunjenje nije
utvreno ugovorom ispunjavaju se prema Bekoj konvenciji.

Obveze prodavaoca
Razlikujemo fiziku isporuku robe i isporuku dokumenata.
Mjesto isporuke odreuje se ugovorom individualiziranjem prostora (npr skladite br18, ul.
Pravnih nauka 2, zagreb) ili pozivanjem na odredbe INCOTERMSa. Ako mjesto isporuke nije
utvreno ugovorom tada se primjenjuje beka konvencija:
- Ako se roba mora prevesti tada je mjesto isporuke prvi prijevoznik kojem predajemo
robu i pratee dokumente
- Stavljanjem robe na raspolaganje u mjestu gdje se roba nalazi
- U sjeditu prodavaoca u trenutku sklapanja ugovora, u svim ostalim sluajevima
Vrijeme isporuke ili rok isporuke je datum koji je naveden u ugovoru ili se na temelju ugovora
moe odrediti. Ako se iz ugovora ne moe odrediti toan datum tada je rok razuman rok od
sklapanja ugovora.
Odgovornost za pravne i materijalne nedostatke:
Obveza je prodavaoca isporuiti robu u skladu s ugovornim odredbama za koliinu, kvalitetu i
vrstu pakiranja i zatitu robe. Prema konvenciji roba ima materijalne nedostatke ako:
- Nije prikladna za namjenu
- Nije prikladna za osobitu namjenu (za koju je prodavaoc znao u vrijeme sklapanja
ugovora)
- Nema kvalitetu koja je predoena uzorkom ili modelom
- Nije pakirana ili zatiena na nain uobiajen za takvu robu
Odgovornost za pravne nedostatke i intelektualno vlasnitvo:
Beka konvencija kae da roba koju prodavaoc isporuuje mora biti slobodna od prava ili
potraivanja tree osobe osim ako se kupac sloi primiti robu uz te uvjete.
Obveze kupca
Obveza kupca je isplata cijene, kao i udovoljavanje formalnostima predvienim ugovorom ili
odgovarajuim zakonima i propisima da bi se omoguilo plaanje.
Ako cijena nije odreena ugovorom, tada se za cijenu uzima ona koja je bila aktualna u
trenutku sklapanja ugovora u toj struci za tu robu.
Mjesto plaanja, ako nije odreeno, je sjedite prodavaoca. Ako se predaja obavlja isporukom
dokumenata tada je mjesto plaanja mjesto predaje dokumenata.
Vrijeme plaanja je istodobno s isporukom robe. Kada prodavalac stavi na raspolaganje bilo
robu bilo dokumente kojima moe raspolagati robom, tada je kupac duan platiti ugovorenu
cijenu.
Cijena se moe sniziti u sluaju da roba nije usklaena s ugovorom. Tada kupac moe sniziti
cijenu razmjerno razlici izmeu vrijednosti primljene robe i vrijednosti robe koja je trebala biti
primljena. Formula:
Prilagoena cijena x
vrijednost robe neusklaene s ugovorom
Sniena cijena = hipotetska vrijednost robe usklaene s ugovorom
Preuzimanje isporuke sastoji se od dva dijela:
a) Obavljanje svih radnji koje prodavaocu omoguuju izvriti isporuku
b) Preuzimanje robe fiziko odnoenje
Obveze i rokovi prigovora: da bi ostvario prava koja proizlaze iz ugovora kupac mora:
- Pregledati robu u to je mogue kraem roku (odmah, bez odgaanja)
- U razumnom roku od trenutka njihova otkria poslati obavijest u kojoj navodi narav
nedostatka
Zastarni rok za isticanje prigovora je 2 godine od dana stvarne predaje robe kupcu, ako nisu
ugovoreni dulji garantni rokovi.
Pravna sredstva u sluaju neispunjenja
Prava kupca:
- Zahtijevati ispunjenje ugovora
- Izjaviti da ugovor raskida u cijelosti ili u jednom dijelu
- Traiti snienje cijena
- Zahtijevati naknadu tete
- Primiti ili odbiti prijevremenu isporuku

Prava prodavaoca:
- Zahtijevati ispunjenje ugovora
- Odrediti kupcu dodatni rok razumnog trajanja
- Raskinuti ugovor
- Odrediti sam specifikaciju robe
- Zahtijevati naknadu tete
74. Pravna pitanja prijelaza rizika u meunarodnoj prodaji.
Pravna pitanja rizika ograniena su na utvrivanje pravila za rasporeivanje ekonomskih
posljedica propasti ili oteenja robe koja je predmet ispunjenja ugovora o prodaji izmeu
prodavaoca i kupca.
Pravna posljedica prelaska rizika je da ugovorna strana koja snosi rizik mora primiti gubitak
ili oteenje i ne moe drugu stranu drati odgovornom. Ekonomske posljedice snoenja
rizika su:
Za prodavaoca: gubitak ili umanjena vrijednost robe i gubitak iznosa cijene robe
Za kupca: gubitak ili umanjena vrijednost robe i plaanje punog iznosa cijene robe
Prijelaz rizika prema tradicionalnom rimskom pravu deava se u vremenu i mjestu prijelaza
vlasnitva. Neka nacionalna prava i danas se dre tog rimskog zakona vlasnik snosi rizik,
meutim neki nacionalni zakon rjeavaju problem prelaska rizika na slijedee naine:
i.
Ako su prijelaz vlasnitva vezali za isporuku stvari, a djelovanja
sklapanja ugovora ograniili na zasnivanje obveznopravnog odnosa
ii.
Ako su prijelaz rizika uredili posebno i odvojeno od prijelaza
vlasnitva
Pitanje predaje robe kupcu moe se shvatiti kao predaja robe kupcu ili pak kao predaja robe
prvom prijevozniku.
Prema bekoj konvenciji rizik prelazi na kupca od trenutka kada je izvrena predaja robe ili od
trenutka kada mu je roba stavljena na raspolaganje (bez obzira da li je ili nije pravodobno
preuzeo tu robu)
Prijelaz rizika predajom robe prijevozniku:
1. Distancijska prodaja rije je o tome da mjesto gdje se roba na zahtjev kupca alje
nije i mjesto ispunjenja ugovora. U tom sluaju rizik transporta stvari je na kupcu
2. Prodaja s dopremom ako je doprema (dostava) ukljuena u ponudu, tada rizik
prelazi na kupca u mjestu ispunjenja ugovora, tj mjestu predaje.
3. Predaja prijevozniku postoje tri mogunosti:
a) Ako je potrebno prevesti robu, tada rizik prelazi na kupca predajom prvom
prevozniku
b) Ako je ugovorena obveza prodavaoca da robu preda u odreeno mjestu, koje
nije sjedite prodavaoca, ali u zemlji prodavaoca (npr luka ili granini prijelaz
isl). U tom sluaju rizik prelazi na kupca tek kad roba bude predana
prijevozniku u mjestu koje nije njegovo sjedite, a ni sjedite kupca.(dakle ne
nuno prvom prijevozniku)
c) Tri sluaj je kada se prodavaoc obvee predati robu u odreenom odreditu, a
rizik prelazi na kupca u trenutku kada je on primio robu
U sluajevima kada do prodaje dolazi za vrijeme prijevoza robe Beka konvencija je
predvidila sljedea pravila:
- Rizik prelazi na kupca u trenutku sklapanja ugovora
- Rizik u trenutku predaje prelazi prijevozniku koji je izdao dokument kojim se
potvruje ugovor o prijevozu ako okolnosti na to upuuju
- Iznimka od primjene navedenih pravila vrijedi kada je prodavalac znao ili morao
znati da je roba izgubljena ili oteena.
Predaja robe prijevozniku zamjenjuje stvarnu predaju robe kupcu, te tim inom prodavatelj
stjee pravo ispunjenja obveze plaanja od strane kupca. To pravo e ostvariti predoenjem
teretnice i/ili ostalih ugovorenih dokumenata.

Trokovi:
Prodavalac:
- Ambalaa
- Izvozna carina i takse
- Administrativne pristojbe
- Trokovi isporuke
- Koncentracije robe
- Ishoenja dokumenata radi izvoza (potvrde o podrijetlu robe, standardima,
certifikati...)
Kupac:
- Trokovi transporta
- Osiguranja robe u prijevozu
- Primanja
- Odnoenja uvoznih pristojbi
- Potvrda o dozvoli stavljanja u promet idr..
INCOTERMS 2000.
EXW, FCA, FAS, FOB, CFR, CIF, CPT, CIP, DAF, DES, DEQ, DDU, DDP
75. Kompenzacijski ugovori.
Kompenzacijska trgovina obuhvaa vie razliitih vrsta kompenzacijskih poslova kojima je
zajedniko to to je rije o praksi vezivanja uvoza za izvoz robe u zemlju prodavaoca,
razmjeni robe za robu ili uslugu umjesto plaanja trgovina bez novanih plaanja.
Razlikujemo vie vrsta kompenzacijskih ugovora: barter, kvazibarter i kompenzacijsku
kupnju.
Barter
Barter je dvostrani ugovor iji je predmet izravna i simultana razmjena robe iste vrijednosti
bez ugovaranja naknade u novcu. Iznimke su neki posebni Rokovi ostvarenja ili plaanje
avansa kao garancije da e doi do ostvarenja.
Kvazibarter
Ugovara se razmjena robe, ali samo djelomino jednake vrijednosti, a preostala razlika
naplauje se u n novanim davanjima. Ispunjenje obveza ne mora biti istodobno ve se
ugovaraju rokovi..
Predmet ugovora izriito se navodi dvostruko obvezujua priroda obveza, tj da je
rije o dvostranoj razmjeni robe i da svaka od dviju isporuka ini protuinidbu ove
druge isporuke.
Kontrola kvalitete i uvrijeti isporuke potpuno i jasno ugovaranje kvalitete i vrste
robe je posebno vano jer ugovori ne sadre novani izraz vrijednosti robe, te se
samo tim odredbama identificira predmet ugovora. Posebnom klauzulom ugovora
mogu se predvidjeti doputena odstupanja od utvrenih koliina.
Bankovne garancije jer je rije o nenovanim transakcijama dokumentarni
akreditiv ne moe s primijeniti
Cijena s obzirom da se radi o nenovanim transakcijama takvi ugovori ne sadre
odredbe o cijenama. Meutim, s obzirom da je kod kvazibartera dio razmjene i
novani, utvruje se cijena za onaj dio ugovorenih koliina robe koja nije pokrivena
ekvivalentom razmjene robe. Ugovorena koliina i vrsta robe je utvrena na temelju
trinih cijena gdje je koliina robe izraena u omjeru njihovih trinih cijena.
Klauzula o vioj sili i neispunjenje ugovora ako jedna stranka nije ispunila ugovor,
i to je potvreno arbitraom, tada druga strana ima pravo odmah u novcu naplatiti
vrijednost isporuene robe. Cijena i valuta plaanja takoer se odreuju.

Kompenzacijska kupnja
Kompenzacijska kupnja je opi okvirni sporazum kojim se izvoznik prodavalac obvezuje ne
samo isporuiti odreenu robu nego kupiti robu i/ili usluge od uvoznika kupca, u visini
ugovorene vrijednosti. visina takve protukupnje izraena je u novcu u postotku ukupne
vrijednosti robe koja se prodaje. Rije je dakle o najmanje dva ili vie ugovornih aranmana
meu kojima okvirni ugovori odreuju ope uvjete i globalne vrijednosti, a sekundarni
ugovori predmete i uvjete isporuke. Pravna veza tih ugovora uspostavlja se pozivanjem na
okvirni ugovor u svim naknadnim sekundarnim ugovorima.
Osnovne ugovorne klauzule ugovora o kompenzacijskoj kupnji:
Uvodne odredbe vano je odmah na poetku izriito navesti meusobnu povezanost
ugovora o kompenzacijskoj kupnji, ta da je u konkretnom ugovoru rije o dijelu
cjeline ve zakljuenih ili buduih aranmana.
Kompenzacijska klauzula obvezuje se prva ugovorna strana A da e od druge
ugovorne strane B kupiti robu ili usluge u vrijednosti x ili u vrijednosti od 56%
sadanje vrijednosti..
Rokovi ugovor mora sadravati rokove, te raspored ispunjenja obveza. Najee se
radi o rokovima od 1 do 3 godina.
Robne liste popis mogue robe i koliina robe koje stranka moe kupiti ili
odreivanje fiksne koliine i vrste robe koja e se u odreenom roku kupiti
Kontrola kvalitete i koliine specifikacija robe, njene kvalitete, certifikati...
Cijena vrijednost specificirane robe izraava se u konvertibilnoj valuti.
Klauzule o diobi trita zabranjuju da se kupljena roba prodaje odreenim kupcima
kao neka druga drava ili drugi poduzetnici, poduzea.. ili pak da se prodaje u
odreenoj regiji, npr dravi ili geografskom podruju isl.
Viestrani odnosi odgovornosti1 u ispunjenju ugovora moe sudjelovati i trea strana
poduzee specijalizirano za isporuke odreenih roba putem kojeg druga stranka
ispunjava svoju obvezu isporuke.
Ugovorna kazna u ugovornoj praksi najee se predviaju kazne u visini od 5 do
20% ukupne ugovorne vrijednosti razmjene ili neispunjenog dijela.
Rizici kompenzacijskih poslova
Rizik prodavaoca rizici ispunjenja ugovora dostaviti ugovorenu robu prema ugovorenim
uvjetima
Rizik kupca politiki i transportni rizici.
76. Ugovor o trgovakom zastupanju.
Ekonomska osnova i primjena
Ugovor o trgovakom zastupanju je oblik posredovanja u prodaji robe izmeu proizvoaa i
vlasnika robe i potroaa i korisnika.
Izvoz robe zastupanjem
Mjerodavno pravo koje vrijedi za ugovor o zastupanju ugovorne strane slobodno biraju; u
ugovornoj praksi to je najee pravo drave u kojoj zastupnik ima sjedite.
Upravni i ostali propisi koji vrijede koji vrijede u sjeditu zastupnika primjenjuju se kao
imperativni propisi bez iznimaka i izuzea.
Uvoz robe zastupanjem
Radi se o ugovornom odnosu s elementom inozemstva za koji vrijedi sloboda ugovaranja
mjerodavnog prava koje moe biti pravo inozemne osobe, hrvatsko pravo ili tree pravo.
Roba koja se nalazi u konsignacijskom skladitu je vlasnitvo inozemnog nalogodavca koji
snosi rizik za sluaj propasti ili oteenja ili u sluaju vie sile.
Opi pojam zastupanja
Opi pojam zastupanja kae da je to svako djelovanje u interesu nekog drugog. Prema
hrvatskom pravu zastupnik je osoba koja djeluje prema treima u ime i za raun nalogodavca.
1

Neznam to objasnit; nisam ba skuila u knjizi, na strani 178. pa proitajte..

Pojam meunarodnog zastupanja dakle bira mjerodavno pravo, no ono se prilagoava

imperativnim propisima zemlje sjedita zastupnika.
Izvori prava
Konvencije EZ, te nacionalna prava, common law-a i prava Europske zajednice.
Sklapanje i sadraj ugovora
Pravni oblik
Ugovor moe biti sklopljen u pisanom i usmenom obliku.
Naziv
Naziv je ugovor o zastupanju, no iz sadraja se vidi da li je uistinu ug. o zastupanju ili se
pak radi o nekom drugom ugovoru.
Ugovorne strane
Nalogodavac i zastupnik. Potrebno je u preambuli ugovora jasno odrediti ovlatenja i pravni
poloaj zastupnika u odnosu prema nalogodavcu i prema treima.
Proizvod zastupanja
Jedan proizvod ili cijela linija proizvoda mora biti jasno naveden u ugovoru o zastupanju,
ukljuujui i njegova tehnika obiljeja, te svrhu i namjenu. Pitanja koja takoer treba urediti
su:
- Osvajanje novih vrsta proizvoda od strane nalogodavca: da li zastupnik ima pravo
prodavati ih, ili ne; te da li je zastupnik obvezan prihvatiti inovacije nalogodavca, ili
nije?
- Povlaenje iz prodaje jedan ili vie vrsta proizvoda od strane nalogodavca: sto
zastupnik moe uiniti u tom sluaju?
Ugovorno podruje
Potrebno je ugovoriti i podruje u kojem zastupnik ima pravo djelovanja za razliku od ostalih
podruja u kojem nema pravo u ime i za raun nalogodavca prodavati proizvode/usluge. To je
potrebno urediti za sluaj da nalogodavac sam ili pak putem drugih zastupnika eli trgovati na
tom podruju.
Prava i obveze nalogodavca
Prava:
- Davati upute o nainu prodaje i davati odobrenje za sklapanje odreenih pravnih
poslova
- Trajno voditi brigu o tome da zastupnik bude obavijeten i da prati razvoj promotivnih
aktivnosti prilagoenih odreenim proizvodima
Obveze:
- Obveza izvjetavanja - nalogodavac mora dostaviti zastupniku sve uzorke modela i
dokumentaciju, oglaavanja i promocije..
- Obveza plaanja naknade provizije
Prava i obveze zastupnika
Prava:
- Pravo na dobivanje informacija
- Pravo na isplatu naknade provizije
Obveze:
- Zatita interesa nalogodavca
- Sklapanje ugovora s treim osobama
- Obaveza obavjetavanja
- Servisiranje i tehnika pomo
- Obveza nekonkurencije
Trajanje i prestanak ugovora
Ugovor o zastupanju je trajni ugovor trgovakog prava. Prevladava sloboda stranaka da
vrijeme trajanja ugovora odrede na odreeno ili neodreeno vrijeme.
Prestanak i raskid ugovora
Ugovor o zastupanju prestaje redovitim putem ispunjenjem i sporazumom stranaka.
Raskid je mogu uz uvjet notifikacije i to u zakonskim rokovima ija je duljina odreena
Uredbom, tj na zakonima donesenim na osnovi nje.

Raskid ugovora otkazom prije isteka odreenog roka trajanja ili bez propisanih rokova
notifikacije mogu je samo u sluaju neispunjenja ugovora i drugih razloga raskida otkazom u
skladu s odredbama opeg dijela ugovornog prava koja se primjenjuju na ugovor.
Naknada tete u sluaju prestanka ugovora
Pravo na naknadu tete odnosno izgubljene dobiti zastupnik ne moe dobiti:
- Ako je ugovor raskinut voljom nalogodavca, ali zbog neispunjenja ugovora od strane
zastupnika
- Ako je ug. raskinuo zastupnik, osim ako su razlozi proizili iz djelovanja i krivnje
nalogodavca ili bolesti ili dobi zastupnika
Najvei iznos naknade za izgubljenu dobit Uredba odmjerava iznosom provizije za jednu
godinu obraunato prema prosjenoj godinjoj proviziji naplaenoj u posljednjih 5 godina
trajanja ugovora. Ako je ug. trajao krae, tada se izraunava prosjek proteklih godina.
77. Ugovor o distribuciji robe i usluga
Opi pojam i vrste
Naziv ugovor o distribuciji temelji se na osnovnoj ekonomskoj funkciji: distribuciji robe i
usluga. Pravo poznaje ove vrste ug. kada je o distribuciji rije: ug. o distribuciji, ug. o iskljuivoj
distribuciji, ug. o selektivnoj distribuciji, ug. o iskljuivoj nabavi, ug. o distribuciji motornih
vozila, ug. o franchisingu.
Ugovor o distribuciji robe
Radi se o svojevrsnoj diobi rada izmeu proizvoaa i trgovca na malo u poslovima prodaje.
Proizvoa ili isporuilac preuzima na sebe trokove i organizaciju funkcija unapreenja prodaje
u svom poduzeu, a distributer obavlja poslove prodaje i ulaganja u poslovni prostor.
Izvori prava
Ugovori o distribuciji nisu cjelovito ureeni ni u jednom pravnom poretku.
Definicije distributera
Common law: distributer je osoba koja kupuje robu i preprodaje je za svoj raun neovisno o
osobi koja joj prodaje robu.
Nacionalno, njemako, pravo: ug. o distribuciji je ugovor posebne vrste zakljuen na odreeno
ili neodreeno vrijeme kojim se jedna strana, distributer ili diler, obvezuje prodavati robu druge
strane za svoj raun i u svoje ime, i kojim je diler integriran u prodajnu organizaciju
proizvoaa.
EEZ, Uredba 1983: definira iskljuivu distribuciju kao dvostrane ugovore sklopljene samo
izmeu dvaju poduzea kojima se jedna strana obvezuje da e samo drugoj strani isporuivati
odreenu robu radi daljnje prodaje na cijelom ili odreenom podruju zajednikog trita.
Definicija proizvoaa ili isporuioca robe
Prema pravu EZ druga strana ugovora moe, ali ne mora biti proizvoa robe.
Predmet ugovora
Predmet ugovora je ustupanje iskljuivih prava prodaje odreene robe proizvoaa za odreeno
podruje. Bitni sastojci ugovora su:
Ustupanje iskljuivih prava na ugovorom definiranom podruju
Preuzimanje obveza da e potovati pravila poslovanja i upute proizvoaa kao uvjet
jednoobraznog poslovanja
Obveze proizvoaa:
Proizvoa se obvezuje da nee nikome drugom na ugovorenom podruju ustupiti ista
ili slina prava ili da nee putem vlastite prodavaonice ili zastupnika konkurirati
distributeru
Obveza isporuke robe u kojoj nema odredbi o cijenama, koliinama i rokovima
Obveza prijenosa poslovnih znanja, tehnike i komercijalne pomoi i suradnje u
poslovima promocije, to je potrebno poblie utvrditi u ugovoru
Obveze distributera
Upotrijebiti svoje najbolje napore (best efforts) u unapreenju i ekspanziji prodaje
ugovorenih roba na ugovorenom podruju
Odravati odgovarajui poslovni i skladini prostor

Kupiti cijeli asortiman ili odreeni izbor ili vrstu proizvoda ili minimalne, ugovorom
utvrene, koliine od proizvoaa
Prodavati ugovorene proizvode sa upotrebom iga proizvoaa ili u ambalai i
prezentaciji kako je utvrdio proizvoa
Provoditi promotivne aktivnosti u prodaji robe
Koristiti se propagandnim nainima promocije koje je odobrio proizvoa
Potovati razumna pravila i instrukcije proizvoaa, omoguiti mu nadzor nad
poslovanjem i redovito ga izvjetavati o rezultatima poslovanja, kao i poduzetim
mjerama unapreenja poslovanja
Plaanje i cijena
Uvjeti i nain plaanja robe utvruje se okvirno u ugovoru. Odreivanje cijene, odnosno njezino
povienje preputa se proizvoau. Distributer moe ugovoriti da ga se pravovremeno obavijesti
o povienju cijena.
Odgovornost za materijalne nedostatke proizvoda prema treem
Prema treemu oznaava kupce potroae.
Proizvoa odgovara distributeru samo u granicama obveza preuzetih sukcesivnim preuzetim
aranmanima, i to na naelima dokazane krivnje, za skrivene mane uz pojaanu odgovornost za
opasne stvari.
Pitanja odgovornosti za materijalne nedostatke moraju biti regulirana u ugovoru, i to kako za
odgovornost proizvoaa prema distributeru, tako i za odgovornost distributera prema kupcima.
Uredba EZ-a kae da se kao odgovorna osoba odreuje proizvoa, to moe znaiti proizvoa
robe ali i svaka osoba koja na proizvod stavlja svoj naziv, tvrtku, ig ili druge znakove
raspoznavanja proizvoda.
Trajanje i raskid
Ugovori o distribuciji su ugovori trajne naravi. Trajanje i uvjeti prestanka i raskida moraju se u
ugovoru tono utvrditi.
U ugovornoj praksi prevladava trajanje ugovora o distribuciji od 2 do 3 godine, to se smatra
kratkim vremenom da bi se ispunila svrha ugovora. Iz tog razloga neke zemlje trae minimum
trajanja od 5 godina, a raskid ugovora ograniavaju ozbiljnim uzrocima, notifikacijom i
naknadom tete distributera. Ugovaranje vremena trajanja ugovora o distribuciji mogue je na
dva naina: a) ugovaranje fiksnih kratkih rokova trajanja godinu dana protekom kojih, ako
nijedna stranka nije otkazala ugovor, ug. o distribuciji postaje ugovor sklopljen na neodreeno
vrijeme. b) ugovara se fiksni rok od 2 godine nakon proteka kojih se obje strane obvezuju
pristupiti pregovorima o obnavljanju , tj sklapanju ugovora trajnije naravi. Trea godina, u
kojoj pregovaraju, ne obvezuje ih da ponovno sklope ugovor.
Naknada tete
U ugovornoj praksi redovite su klauzule koje reguliraju pitanja raskida ugovora i naknade tete.

78. Ugovor o iskljuivoj distribuciji.

Izvori prava
Ug. o iskljuivoj distribuciji ureen je propisima EZ-a, i to Uredbom 1983., Uredbom 1984., te
Uputama o primjeni obiju Uredbi.
Obiljeja ugovornog odnosa
Obveze ugovornih strana ugovaraju se na osnovi iskljuivosti, to znai da sudionici tih ugovora
stupaju u iskljuive meusobne odnose i uzajamno se obvezuju da nikome drugom nee ustupati
ista ili slina prava.
Prednost iskljuive distribucije:
Unapreenje distribucije
Olakavanje promocije prodaje proizvoda, pojaavanje marketinga, te stalnost nabave
(racionalizacija trokova distribucije)
I potroai imaju koristi (npr. lake dolaze do robe stranih proizvoaa, koja se mora
uvesti..)
Definicija ugovora

Ugovori u kojima su ugovorne strane samo dva poduzea i kojima se jedna strana obvezuje da
e isporuivati odreen robu radi daljnje prodaje (preprodaje) samo drugoj strani na cijelom ili
samo dijelu odreenoga zajednikog trita
Ugovore o iskljuivoj distribuciji mogue je sklopiti ako:
Ako se sklapaju izmeu proizvoaa i distributera
Ako se kupnja obavlja radi daljnje prodaje
Ako se podruje na kojem distributer uiva zatitu odredi kao cijelo podruje,
zajedniko trite ili geografski opisan dio.
Ako se iskljuiva prava odnose samo na teritorijalnu zatitu
Odnosi iskljuivosti
Ako se ugovara pravo prodaje kao iskljuivo pravo znai da dobavlja na odreenom
ugovornom podruju takva prava ustupa samo jednom distributeru i da nee sam prodavati robu
na tom podruju, a distributer se obvezuje da e nabavljati ugovorenu robu za daljnju prodaju
samo od dobavljaa koji mu je ustupio iskljuiva prava.
Iznimke od zabrana prava konkurencije primjenjuju se samo na prodaju robe, a ne usluga u
okvirima ugovora o iskljuivoj distribuciji.
Doputena ogranienja:
Obveza da se ne proizvodi ili distribuira roba koja konkurira s robom koja je predmet
ugovora o iskljuivoj distribuciji
Obveza nabave ugovorene robe radi preprodaje samo od ugovorene strane
Obveza da se uzdri od traenja klijenata izvan ugovornog podruja u odnosu na
ugovorenu robu i da osniva filijale, te da odrava svako distribucijsko skladite izvan
ugovornog podruja
Nedoputena ogranienja:
Horizontalni sporazumi ako je ugovor sklopljen izmeu proizvoaa iste robe ili robe koju
korisnici s obzirom na njihova obiljeja, cijenu i namjenu smatraju ekvivalentima.
Povezana poduzea, a to su ona u kojima ugovorna strana izravno ili posredno ima:
o Vlasnitvo nad vie od polovice temeljnog kapitala ili imovine poduzea
o Pravo na upotrebu vie od polovice glasova
o Ovlatenje da imenuje vie od polovice lanova nadzornog odbora, upravnog
odbora ili tijela koji pravno zastupaju poduzee
o Pravo upravljanja poslovima
Nedostatak alternativnih izvora nabave znai da se distributer ne moe koristiti
slobodom izuzea prednosti i slobodom ugovaranja restrikcijskih klauzula
Spreavanje paralelnog uvoza:
o Sluajevi kada jedna ili obije strane oteavaju posrednicima ili korisnicima
opskrbu robom koja je predmet ugovora unutar zajednikog trita ili ako nema
alternativnih izvora nabave, tada izvan zajednikog trita
o Kada se koriste pravima industrijskog vlasnitva tako to dilere ili korisnike
spreavaju da valjano obiljeenu robu nabavljaju izvan ugovorenog podruja ili
da je prodaju na ugovorenom podruju
o Kada ispunjavaju druga prava ili poduzimaju druge mjere kako bi sprijeile
dilere ili korisnike da ugovorenu robu nabavljaju izvan ugovornog podruja ili
je prodaju na ugovornom podruju
Uskraivanje pogodnosti izuzea:
Kada nema djelotvorne konkurencije na ugovornom podruju s istom vrstom robe ili
robom koju korisnici smatraju ekvivalentnom s obzirom na cijenu, namjenu i obiljeja
Kada je pristup drugih dobavljaa isporuilaca znatno otean na razliitim razinama
distribucije u sklopu ugovornog podruja
Zbog razloga drugaijih od onih navedenih pod tokama 1 i 2, kada posrednicima ili
korisnicima nije omogueno nabavljati ugovorenu robu izvan ugovornog podruja po
uobiajenim uvjetima

Kada iskljuivi distributer bez objektivno opravdanog razloga odbije na ugovorenom

podruju opskrbiti odreene vrste kupaca
Kda prodaje ugovorenu robu po neumjereno visokim cijenama
Opseg primjene
Uredba se primjenjuje na sve vrste preprodaje robe osim distribucije u poslovnim jedinicama
prodaje i potronje piva, preprodaje benzina, nafte i naftnih derivata u servisnim stanicama.

79. Ugovor o selektivnoj distribuciji

Jedan od naina da se posluje i istakne na tritu je putem ekskluzivne robe, poznatih
proizvoaa i imalaca glasovitih igova
Opa obiljeja ugovornog odnosa
Razlike izmeu ug. o distribuciji i ug. o iskljuivoj distribuciji i ug. o selektivnoj distribuciji su:
Nema ugovornog podruja, niti teritorijalne zatite dilera
Diler moe biti trgovac na veliko i trgovac na malo
Dobavlja je po pravilu i proizvoa robe
Diler ne smije prodavati robu nikome tko nije prihvaen i ukljuen u sustav distribucije
Diler moe bez ogranienja prodavati robu potroaima u skladu s ugovorom
Ugovori o selektivnoj distribuciji nisu odreeni posebnom uredbom Komisije EZ-a
Izvori prava
Selektivna distribucija nije ureena u me. pravu ve se smatra odgovornim modelom
distribucije pri emu proizvoa/dobavlja ograniava distribuciju robe samo na one dilere koji
ispunjavaju odreene zahtjeve i kriterije, pa ih zbog toga prihvaaju u sustav.
Proizvodi selektivne distribucije.
Elektroniki proizvodi, automobili motorna vozila, osobna raunala, nakit, satovi, parfemi,
porculansko posue, fotografske proizvode i novine
Sustav selektivne distribucije
Redovito obiljeje ug. o distribuciji je da s on sklapa s vie distributera i samo sa jednim
dobavljaem. Iako su ti ugovori sklopljeni individualno i dvostrani su , oni djeluju samo u
sklopu svih ostalih ugovora koji se nazivaju mreom ili sustavom selektivne distribucije.
Obiljeja sustava selektivne distribucije.
Distributer koji je sklapanjem ugovora pristupio sustavu selektivne distribucije moe
robu prodavati samo korisnicima ili distributerima koji su dio odreenog sustava
Sustav odabira distributera temelji se na odobrenju koje se uvjetuje ispunjavanjem
odreenih kriterija
Distributer ne smije biti ogranien u nabavljanju robe i od drugih dobavljaa
Objektivna kvalitativna mjerila
- kvalifikacija dilera
- sposobnost, izobrazba osoblja zaposlenih kod distributera u rukovanju i prodaji robe
- mogunost i spremnost vrenja popravaka nakon prodaje, kao i servisiranje
- prikladnost i opremljenost dilerove poslovnice za prodaju, display i skladitenje
Kvantitativna mjerila
Kvantitativna ogranienja su ogranienja prema kojima je ukupan broj distributera ogranien
80. Ugovor o iskljuivoj kupnji
Izvori prava
Uredba 1984 EEZ-a.
Ugovorni odnos
Razlikuje se od ostalih vrsta ugovora o distribuciji po jednom obiljeju dobavlja nema
teritorijalnu zatitu
Definicija ugovora
Ugovor o iskljuivoj kupnji je dvostrani ugovor kojim se jedna strana preprodava, obvezuje
drugoj strani dobavljau, da e kupovati odreenu robu specificiranu u ugovoru radi daljnje
prodaje samo od dobavljaa ili od povezanog poduzea ili drugih poduzea kojima je dobavlja
povjerio prodaju svojih proizvoda.

Podruje na kojem preprodava uiva zatitu i stupanj te zatite je podruje koje je odreeno
uobiajenom poslovnom redovitom djelatnou preprodavaa. Najee je to glavno podruje
prodaje, a karakterizira se kao osnovni i najjai instrument apsolutne zatite ugovornog podruja
u ovoj vrsti ugovora.
Preprodava moe preuzeti ove obveze:
- Kupnja cjelovitog izbora robe
- Prodaja robe uz obveznu uporabu i isticanje robnog iga, ambalae prezentacije, i
- Provedbe promotivnih aktivnosti
Sankcionira se:
- Ako su ugovorene reciprone obveze iskljuivo kupnje za iste ili sline proizvode
- Ako je ugovorena iskljuiva kupnja vie vrsta robe koje po prirodi, trgovakim
obiajima nisu meusobno povezane
- Ako je vrijeme trajanja ugovora neodreeno ili dulje od 5 godina
- Ako je godinji promet barem jedne ugovorene strane vei od 100 milijuna ECU-ja 2
Posebna pravila za iskljuivu kupnju piva i nafte
Rije je o djelatnostima prodaje tekuih proizvoda, koji su u irokoj i svakidanjoj upotrebi
potroaa, a koji se prodaju u malim koliinama i za iju je prodaju potrebna velika i rairena
mrea brojnih prodajnih mjesta.
Zajednika osobina im je to su za opremanje poslovne jedinice potrebna znatna sredstva s
kojima mali trgovac ne raspolae, pa je izgradnja poslovnog prostora ili davanje u zakup
poslovne opreme i prostora esto puta posredovano od strane, izravno ili posredno,
angamanom proizvoaa isporuioca.
Odredbe o iskljuivoj kupnji piva
Ugovori kojima se obavlja nabava piva su dvostrani ugovori sklopljeni izmeu preprodavaa s
jedne strane, a nabavljaa s druge strane kojima se preprodava obvezuje da e kupovati samo
od nabavljaa ili od drugih s njim povezanih poduzea ili drugih poduzea koje je nabavlja
ovlastio za distribuciju njegovih proizvoda odreene vrste piva ili drugih pia koja su
specificirana u ugovoru i prodavati ih u poslovnoj jedinici namijenjenoj prodaji ili potronji
koja je odreena u ugovoru. Preprodava ima pravo na naknadu u obliku posebnih ekonomskih
ili financijskih pogodnosti.
Doputena ogranienja:
- Preprodava se moe obvezati da nee nabavljati pivo i druga pia od drugih poduzea
koja su iste vrste kao pivo i ostala specificirana pia, te da e prodavati samo u jedinici
utvrenoj u ugovoru
- Ako preprodava prodaje pivo i pia drugih dobavljaa tad ih mora prodavati u bocama,
limenkama ili drugim malim paketima.
Nedoputena ogranienja
- Nabavlja ne smije od preprodavaa zahtijevati ugovaranje obveze iskljuive kupnje
robe i usluga drugih proizvoda osim piva
Vrijeme trajanja ugovora
- Ako je ugovorena iskljuiva kupnja odreene vrste piva i drugih pia, a ugovore je
sklopljen na neodreeno vrijeme trajanja ili vrijeme dulje od 5 godina
- Ako je predmet ugovora o iskljuivoj kupnji samo pivo, a ne i ostala pia, tada je
vrijeme trajanja ugovora u kojem se primjenjuju restrikcijske klauzule 10 god
Posebne odredbe za sporazume o benzinskim postajama
Roba koja je predmet ovih ugovora su naftni derivati naftna goriva na bazi naftnih derivata i
ostala motorna goriva. Nain prodaje odreen je lokacijom i mjestom, a to je benzinska postaja.
Uputama se poblie odreuju vrste proizvoda koji mogu biti: motorno gorivo, dizelsko gorivo,
kerozin ili druga goriva kao: ulje za loenje, tekui plin, plin u bocama i parafin. Svi proizvodi
su predvieni za cestovna motorna vozila, ne i avione ili plovila. Ugovor o iskljuivoj kupnji
tih proizvoda mora sadravati specificirane vrste proizvoda naftnih derivata, te mjesto i nain
prodaje.
2

ECU vjerojatno valuta prije EURa.. koliko bi to danas iznosilo nemam pojma, pa ako je prof. Rekla ita o tome
na kojem predavanju ili seminaru molim nadopunite/ispravite i poaljite mi . thanx

Doputena ogranienja (preprodava se moe obvezati da nee initi slijedee):

- Prodavati motorna goriva za motorna vozila i ostala goriva koje isporuuju druga
poduzea u postaji odreenoj u ugovoru
- Upotrebljavati motorna ulja ili srodne proizvode na bazi nafte od drugih poduzea ako
je dobavlja ili povezano poduzee financiralo ili omoguilo nabavu opreme za
podmazivanje (lubrication bay) ili drugu opremu za podmazivanje motornih vozila
- Oglaavati robu koju nabavlja od drugih poduzea na postaji ili izvan nje samo u
razmjeru s udjelom te robe u njegovu ukupnom prometu
- Koristiti se opremom koja je vlasnitvo nabavljaa ili povezanog poduzea ili je
financirana od takvih poduzea ako je ta oprema servisirana od strane dobavljaa ili
dobavljaa povezanog s dobavljaem poduzea
Nedoputena ogranienja:
- Obveza iskljuive kupnje dugih proizvoda osim goriva za motorna vozila i usluge koje
nisu izriito doputene
- Obveza zabrane kupnje drugih proizvoda od drugih poduzea po njegovu izboru za koje
se prema propisima Uredbe ne moe ugovoriti iskljuiva obveza kupnje ili zabrane
nabave
Vrijeme trajanja ugovora
Ugovor o iskljuivoj kupnji te vrste proizvoda mogu biti sklopljeni samo na odreeno vrijeme i
to krae od 10 godina. Ugovori sklopljeni na neodreeno vrijeme ili due od 10 godina
podlijeu preispitivanju sa stajalita zabrana prava konkurencije.
81. Ugovor o distribuciji motornih vozila
Definicija ugovora
Dvostrani ugovori u kojima se jedna strana (proizvoa) obvezuje isporuivati nova motorna
vozila i rezervne dijelove na odreenom teritoriju EZ-a3 samo drugoj strani (diler) ili samo
drugoj strani i odreenom broju drugih poduzea u sklopu sustava distribucije
Odnosi iskljuivosti
Proizvoa moe preuzeti obvezu da na ugovornom podruju nee ni servisirati ni prodavati
robu koja je predmet ugovora. Diler uiva i teritorijalnu zatitu jer na ugovornom podruju
proizvoa ne smije imenovati druge dilere. Ta zatita nije apsolutna jer se moe ugovoriti da
ako postoji opravdani razlozi proizvoa moe imenovati i druge dilere na istom teritoriju.
Opravdani razlozi su poveana potranja koji samo jedan diler ne moe zadovoljiti.
Doputena ogranienja dilera (to mu proizvoa smije zabraniti):
- Diler ne smije prodavati nova, konkurentna motorna vozila, niti prodavati ili
upotrebljavati rezervne dijelove ako oni kvalitetom ne odgovaraju ugovorenoj robi
proizvoaa
- Doraivati ili mijenjati ugovorenu robu bez suglasnosti dobavljaa
- Sklapati ugovor o distribuciji ili servisiranju bez suglasnosti dobavljaa s poduzeima
koja djeluju na istom ugovornom podruju
- Ne smije voditi filijale ili podrunice, skladita i traiti klijenta izvan ugovornog
podruja, kao to ne smije treoj srani povjeriti distribuciju ili servisiranje ugovorene
robe
- Izvan ugovornog podruja ne smije prodavati ugovorenu robu ili usluge servisiranja
putem posrednika
Obveze dilera su da pri obavljanju svoje djelatnosti primjenjuje minimalne standarde koji se
odnose na:
- opremu poslovne jedinice i tehnike ureaje za servisiranje
specijalistiku i tehniku izobrazbu osoblja
Oglaavanje
3

EZ, danas valjda EU?.. knjiga str 230

prikupljanje, skladitenje i isporuku ugovorene robe klijentima

Naruuje robu od dobavljaa u odreeno vrijeme, u razmacima ne duljim od 3 mjeseca
Odrava potrebne zalihe, modele za demonstraciju robe
Obavlja popravke u garantnom roku, servisiranje bez naknade i druge popravke za
ugovorenu robu i druge odgovarajue proizvode
- Upotrebljava rezervne dijelove samo iz ugovorenog programa
Zabranjena ogranienja, koja za posljedicu mogu imati nitavost ugovora:
- Kada je na zjednikom tritu konkurencija za ugovorenu ili slinu robu ograniena
- Kada proizvoa ili drugo poduzee u sustavu distribucije krajnjim potroaima trajno i
sustavno oteavaju nabavu roba ili koritenje usluga
- Kada se tijekom duljeg vremenskog razdoblje cijene i uvjeti nabave bitno razlikuju s
obzirom na drave lanice
- Kada cijene nemaju objektivno opravdanje s ciljem ili uinkom diobe zajednikog
trita
Cijene se mogu razlikovati za 12 do 18% za razdoblje krae od godine dana.
Trajanje i prestanak ugovora
Najkrae vrijeme sklapanja ugovora o distribuciji motornih vozila je 4 godine. Za takve ugovore
sklopljene na odreeno vrijeme rok notifikacije otkaza je 6 mjeseci prije isteka trajanja ugovora.
Ako se u tom roku ugovor ne raskine, smatra se da je ugovor sklopljen na neodreeno.
Ako je ugovor potpisan na neodreeno vrijeme otkazuje se notifikacijom godinu dana prije
namjeravanog raskida ugovora.
Iznimke:
- Kada je dobavlja obvezan prema nacionalnom propisu ili na osnovi posebnog ugovora
plaati naknadu tete nakon prestanka ugovora, tada rok notifikacije moe biti krai od
godine dana
- Ako je diler nov u sustavu distribucije, tada vrijeme trajanja ugovora moe biti krae od
4 godine, a ugovor sklopljen na neodreeno vrijeme moe se raskinuti s otkaznim
rokom kraim od godine dana
82. Ugovor o franchisingu
Izvori prava
SAD (common law): Automobil Dealers Day In Court Act (ADDC), Petroleum Marketing
Practices Act, Pravilo Savezne trgovake komisije (FTC rule)
Europa: Uredba 4087
Opa obiljeja i sadraj
Ugovor o franchisingu jedan je od oblika kooperacije izmeu proizvoakih i uslunih poduzea
(davaoca franchisinga) s jedne strane i trgovaca na malo i uslunih radnji i poduzea (primaoci
franchisinga) s druge strane.
Podruje primjene i vrste djelatnosti
Franchising se grupira prema osnovnim podrujima:
- Obavljanje usluga (uslune djelatnosti)
- Prodaja robe
- Proizvodnja
Prema tome tri su osnovne vrste djelatnosti franchisinga:
a) Franchising usluga
b) Franchsing roba
c) Industrijski ili proizvodni franchising
Franchising usluga; razlikujemo:
- Djelatnosti visokih ulaganja:
o Hotelijerstvo (holiday inn, sheraton..)
o Ugostiteljstvo (mrs donut, centucky fried chicken..)
o Zakup vozila i opreme (rent a car, avis isl)
- Djelatnosti manjih ulaganja:
o Servisiranje

o Ureenje vrtova i nasada

o Sigurnost
o Kozmetiki saloni, rekreacija
o Bezgotovinski naini plaanja
- Djelatnosti intelektualnog karaktera:
o Struan izobrazba i usavravanje
o Savjetodavne usluge
o Otkrivanje strunjaka
- iste ili intelektualne franchising usluge:
o Savjetodavni servisi
o Uredi za posredovanje
o Bezgotovinski nain plaanja
Franchising robe
Djelatnost franchisinga robe je promet, distribucija jedne ili vie vrsta robe radi prodaje
krajnjem kupcu potroau. Najee je rije o robi iroke potronje jednog ili vie
proizvoaa. Osnovno je to da se ona nalazi u prometu zatiena igom i drugim znakovima
raspoznavanja davaoca franchisinga, te da se prodaje na nain koji je formuliran u
komercijalnom know-howu na osnovi specijaliziranog znanja i iskustva primjerenog upravo toj
vrsti robe
Industrijski ili tehnoloki franchising
Djelatnost takvih franchisinga je i proizvodnja, tj obavljanje i nekih faza tehnolokih procesa u
proizvodnji, uglavnom proizvodnji hrane i pia. Sastojke potrebne za proces proizvodnje kao
npr. Esencije, zaine i sl. primatelj franchise nabavalja kod davatelja. Iz tog razloga se esto
takav oblik franchisinga smatra prikladnim za proizvodnju pia, piva, pekarskih proizvoda isl.
Karakteristike i/ili definicija franchisinga4
- Ugovor o franchisingu oblikovan je zbog nedovoljne djelotvornosti prodaje putem
trgovakih zastupnika odnosno ugovora o zastupanju, komisiji i posredovanju s jedne
strane i visokih trokova ulaganja u vlastitu prodajnu mreu s druge strane
- Franchising je svojevrstan oblik suradnje u djelatnostima komercijalizacije robe u
trgovini na malo i davanje usluge
- Franchising je i svojevrsna strategija razvoja, marketinga i financiranja suvremene
prodaje robe i uslunih djelatnosti sa svrhom razvoja djelatnosti i irenja trita za koje
se smatra da je kvalitetnije i sigurnije od do sada poznatih trita
Obveze davatelja franchisinga:
- Razvija poslove i slube istraivanja i razvoja proizvoda
- Marketing
- Razvoj suvremenih oblika prodaje
- Prenijeti komercijalne tehnike informacije
- Osigurati prethodnu obuku kadrova
- Dostaviti poslovne inovacije i informacije
Obveze primatelja franchisinga:
- Obavlja poslove prodaje robe
- Daje usluge potroaima
- Nastupa za svoje ime i za svoj raun mora uloiti maksimalne napore za uspjeh
poslovanja
- Primjenjivati i ekonomski iskoritavati ustupljena znanja i iskustva
- Odravati objekt, poslovni prostor, opremu i sredstva rada u skladu s ugovorom
- Odravati standarde kvalitete
- uvati kao poslovnu tajnu sve informacije koje mu davalac franchisinga prenosi
Motivi davatelja franchisinga:
- Razvoj i rast poduzea
- Racionalizacija ulaganja
- Racionalizacija rizika
4

Za jo definicija vidi knjigu str 238. Naslov Gospodarska osnova

- Poveanje konkurentne snage

Motivi primatelja franchisinga:
- Racionalizacija ulaganja
- Smanjenje rizika osnivanja i uspjenog poslovanja
- Racionalizacija trokova poslovanja
- Umanjenje poslovnih rizika
- Racionalizacija rada
Nedostaci franchisinga:
- Klauzula o iskljuivoj prodaji i kupnji i drugi odnosi na osnovi iskljuivosti
- Sporazumijevanje o cijenama
- Naknade primaoca franchisinga kao nedoputen nain financiranja maloprodajne mree
davaoca franchisinga
- Prijenos rizika i odgovornosti prema treima
- Tipini odnosi ekonomske nejednakosti
Koristi franchisinga za potroae:
- Unapreenje zatite kvalitete i standardizacije usluga
- Via razina zadovoljenja potreba i interesa potroaa, u maloprodaji robe i kod uslunih
djelatnosti
- Racionalizacija poslovanja koja pridonosi i snienju cijena proizvoda i usluga
- Vee mogunosti malih trgovaca da uspjeno posluju
- Vee mogunosti planiranja i razvoja, istraivanja i unapreenja kvalitete robe i usluga
- Smanjenje koncentracije i grupiranja kapitala
Ugovorne strane
Ugovor o franchisingu je dvostrani pravni posao izmeu davaoca i primaoca franchisinga.
Davaoci franchise su velika poduzea, imaoci iga i tvrtke poznate i ugledne na tritu, po
pravilu s dugogodinjom praksom i iskustvom. Nema prepreke da i novoosnovano poduzee
bude davaoc franchisinga, no nije uobiajeno.
Primalac franchise je pravna ili fizika osoba sa svojstvom neovisnog trgovca, a koja stjee
pravo davanja ponude, prodaje robe koju proizvodi ili distribuira davalac franchise / ili obavlja
usluge koje organizira, ustanovljava i usmjerava davalac franchise.
Oblik ugovora
U praksi su to ugovori u pismenom obliku, opirni tekstovi tipa samoodreujuih ugovora,
tipski obrasci koji sadre unaprijed tiskane sve pojedinosti te sloene poslovne transakcije. To
su takoer i adhezijski ugovori tj. jednoobrazna ponuda potencijalnim primaocima franchisinga
koju oni mogu prihvatiti u cjelini ili odustati od takvog poslovnog odnosa.
Predmet ugovora moe biti:
- Ustupanje iskljuivih prava prodaje robe i obavljanja usluga na ugovornom podruju
- Ustupanje prava iskoritavanja robnog ili uslunog iga
- Ustupanje prava iskoritavanja poslovodnog know howa
- Obavljanje usluga ovisno o dogovorenoj diobi rada
- Obavljanje nadzora kao kontrole kvalitete poslova prodaje i usluga
Prema Uredbi 4087 razlikuju se tri bitna sastojka ugovora o franchisingu:
i.
Uporaba zajednike tvrtke ili iga i jednoobrazni poslovni prostor i/ili sredstva
prijevoza
ii.
Prijenos know-howa
iii.
Odredbe o trajnom prijenosu komercijalne ili tehnike pomoi za vrijeme trajanja
ugovora
Vidi fusnotu5
Ope i uvodne odredbe ugovora
- Ciljevi ugovora i suradnje
- Opis ugovornih strana
- Nabrajanje i opis oblika industrijskog vlasnitva
5

Na strani 245 nalaze se primjeri to nisu franchise i zato. Bilo bi dobro proitati.

- Zatita iga i registracije

- Ustupanje iskljuivih prava prodaje
- Ugovorno podruje i zatita od konkurencije
Po pitanju izgradnje, adaptacije i zakupa poslovnog prostora, kao i obveze kupnje opreme,
obvezu za naveden moe imati kako davalac tako i primatelj franchise.
Obveza davaoca franchise je izobrazba primatelja franchisinga i zaposlenika.
Pristupnina ili depozit (polog)
Ugovori o franchisingu redovito sadre dvije vrste naknada u novcu na koje se obvezuje
primalac franchisinga. To su pristupnine (fee) i franchising naknada (royality).
Ugovor o franchisingu mora sadravati izriite odredbe da je predviena novana naknada za
franchising, jer e se inae smatrati da naknada nije ugovorena.
Visina naknade se ugovara u postotku od ostvarenog prometa roba ili usluga., ili odreenih vrsta
usluga iako se moe odrediti i fiksni iznos naknade.
Kupoprodajne odredbe
Svaki ugovor o franchisingu sadri uglavljivanja o obvezama davaoca franchisinga da e
kupovati odreene vr4ste robe, a vrlo esto samo od davaoca franchisinga ili odreenog
dobavljaa.
Predmet kupoprodaje kod franchisinga robe su: proizvodi ili asortimani vie srodnih proizvoda
koji davalac franchisinga proizvodi i prodaje putem mree primalaca franchisinga.
Primalac franchisinga obvezuje se da e redovito odravati dovoljne zalihe robe, te dae
omoguavati davaocu pristup u skladita, spremnike i dr.
Vlasnitvo i rizik na primaoca prelaze tek u trenutku kupnje tj u vrijeme kako su ugovoreni
mjesto, rokovi i nain isporuke.
Pravni posao i uinci prodaje nastaju tek zakljuivanjem naknadnih sukcesivnih ugovora.
Opseg kupoprodajnih odredbi mora biti opravdan zatitom iga, ugledom, imageom i dr
davaoca franchise.
Pomoni proizvodi i oprema
Rije je o opremi koja je nuna da poslovni prostor primaoca franchisinga bude jednoobrazno
opremljen u skladu sa standardima i tipom prodaje koje utvruje davalac franchise. U ugovoru
se javlja tada klauzula vezane kupnje, to znai da prodaja glavnog proizvoda ili usluge uvjetuje
kupnjom drugih proizvoda i usluga. Vezivanja u kupoprodajnim odnosima doputena su ako se
u konkretnom ugovoru i koncepciji uslune ili druge djelatnosti utvrdi da je kupnja takve i
toliko robe uvjet standardne i ujednaene kvalitete i umjerene cijene, te jednoobraznosti ponude
u skladu s poslovnim know-howom.
Know how
Know how je ekonomska prednost za ije iskoritavanje onaj koji ga posjeduje mora imati
znanje i tehnike sposobnosti.
Ugovaranje i prijenos
Standardi poslovanja koji ine know-how mogu se prenositi na vie naina:
a) naelnim odredbama
b) izobrazbom primaoca franchisinga i kadrova
c) strunim savjetima osoba davaoca franchisinga
d) uruenjem dokumentacije i prirunika o poslovanju
Prirunik o poslovanju
Tipian sastojak ugovora o franchisingu u kojem se nalaze poblie i potpune upute koje tek
omoguuju usvajanje i primjenu poslovnog znanja i iskustva.
Cijena kao standard poslovanja
Sporazumijevanje o cijeni usluga ili robe u maloprodaji izmeu davaoca i primaoca franchisinga
najstroe je zabranjeno, meutim poznati su primjeri i tehnike sugestija, preporuka i
neobvezatnih unaprijed tiskanih jelovnika i trokovnika koji se redovito obnavljaju u skladu s
novim standardima i asortimanom robe i hrane.
Zatita know-howa i poslovna tajna
Predmet takve zatite su poslovni sadraj podataka i vjetina, ali i tehnika pravila koja ne mogu
biti predmetom patentne zatite (recepture, organizacija rada..) ili nisu radi tednje ili drugih
razloga patentirani ili su protokom vremena izgubili patentnu zatitu.

Usluge
Angaman davaoca franchisinga tokom trajanja franchisnog odnosa:
izobrazbe kadrova i stalnih konzultacija
marketinke usluge
obavljanje administrativnih i tehnikih poslova
obavljanja funkcije kontrole kvalitete, odnosno nadzora
ostali oblici i sadraji tehnike i komercijalne pomoi
Usluge marketinga
Tipino je za franchising i ugovore o distribuciji da se utvruje jedan zajedniki fond
oglaavanja i promidbe u koji svaka stranka unosi ugovorom utvren iznos sredstava
namijenjen pokriu tekuih trokova tih poslova.
Usluge administrativnih i tehnikih poslova
U sklopu usvojene diobe rada davalac franchise moe se obvezati da e za primaoca obavljati
odreene administrativne usluge, komercijalne i tehnike poslove odnosno sve poslove koji se
po prirodi mogu obavljati izvan sjedita primaoca franchisinga.
Kontrola kvalitete nadzor
Redovno se ugovara obveza nadzora, kontrole i inspekcije davaoca franchisinga nad radom i
ukupnim poslovanjem poslovne jedinice primaoca franchisinga.
Pri ugovaranju i primjeni ovlatenja nadzora mora se istaknuti njegov karakter ali i potanje
opisati na to se sve ta ovlatenja odnose.
Ogranienja prodaje opreme
Iako je oprema u vlasnitvu primaoca franchise on ne moe s njom slobodno raspolagati,
prodavati je, davati u zakup isl. takva se ogranienja moraju takoer izriito ugovoriti.
Preporuuje se da se u ugovoru navede stavka koja predvia da davalac franchise moe otkupiti
opremu, po cijeni umanjenoj za visinu amortizacije, ovisno o vremenu starosti sredstava
(opreme).
Trajanje ugovora
Ugovor o franchisingu je ugovor trajne naravi. Ugovaranje vremena na koje je ugovoren ugovor
o franchisingu strane slobodno odreuju.
Tipino je za franchising da se ugovor zakljuuje na odreeno vrijeme od 1 godine u
kombinaciji s preutnim obnavljanjem ugovora ime on postaje ugovor zakljuen na neodreeno
vrijeme.
Sudska praksa kae da vrijeme trajanja ugovora mora biti u razmjeru sa sredstvima koje je
uloio primatelj franchise tj dovoljno da se ona amortiziraju.
Otkaz i raskid ugovora
Ugovorne strane suglasne su da je raskid mogu pri slijedeim sluajevima:
neispunjenje bitnih ugovornih obveza
nepridravanje utvrenih standarda poslovanja primaoca franchise
neostvarivanje utvrenih kvota prodaje i prometa
krivina presuda za djelo primaoca franchisinga
nelikvidnost ili steaj primaoca franchise
umanjenje privredne vrijednosti iga i tvrtke
gubitak prava upotrebe poslovnog prostora , otkaz zakupa ili na drugi nain nestanak
pretpostavki poslovanja
ustanovljavanje hipotekarnog prava nad imovinom primaoca franchise
prijevara potroaa i lano predstavljanje
uvredljivo ophoenje s potroaima
Fer ugovori sadre valjane razloge i uvijete raskida ugovora.
Notifikacije i otkazni rokovi
Ugovor se raskida notifikacijom od 30 do 90 dana ili pak razumnim rokom koji je potreban da
se poslovanje zakljui ili ispravi povreda. Rok notifikacije ne moe biti krai od 30 dana.

Raskid je mogu i bez notifikacije u sluaju: steaja, nelikvidnosti, krivine osude, zatite od
opasnosti za zdravlje ni sigurnost potroaa, samovoljnog naputanja poslovanja.
83. Ugovor o licenci patenta.
Izvori prava
EZ Uredba 2349, te Kodeks ponaanja o transferu tehnologije
Oblik, registracija i odobrenje ugovora
Pismeni oblik ugovora o licenci je obvezan.
Ovisno o nacionalnom pravu primaoca licence, ugovori mogu biti podvrgnuti prethodnom
administriranju i to:
Registraciji patenta postupak upisa dozvole iskoritavanja patenta u registar koji se
vodi pri nacionalnom uredu za patente. Registracija nije obvezna niti je uvjet za
valjanost licennog ugovora.
Odobrenje ugovora slui za nadzor vanjskotrgovinskog poslovanja
Prijava ugovora ili notifikacija ugovora o licenci ima znaenje sa stajalita prava
konkurencije (smatra se da je u skladu sa zabranama prava konkurencije)
Predmet ugovora
Ugovorom o licenci patenta ustupa se pravo iskoritavanja patentiranog izuma. Predmet licence
patenta redovito sadri i ustupanje prava iskoritavanja know-howa i koritenje iga.
Opseg iskoritavanja licence
Potrebno je ugovoriti i opseg iskoritavanja licence i to s obzirom na:
a) stupanj ogranienja davaoca licence: iskljuiva i ne iskljuiva
b) podruje iskoritavanja licence: ograniena i neograniena
Otvorena iskljuiva licenca podrazumijeva se ugovaranje obveza davaoca licence da nee na
istom ugovornom podruju ustupati drugim osobama istu ili slinu patentnu licencu niti da e on
konkurirati primaocu licence.
Zatvorena iskljuiva licenca podrazumijeva sve kao i otvorena osim to sadri i potpunu
teritorijalnu zatitu.
Paralelni uvoz imalac patenta koji je razvio djelatnost na meunarodnom tritu ugovara
ustupanje prava iskoritavanja patenta istodobno s vie proizvoaa u razliitim zemljama.
Naelno doputena ogranienja prema Uredbi 2349:
ugovorna obveza primaoca licence da kupuje tehniki bitne sastavne rezervne dijelove i
sirovine ili zaine
teritorijalno ogranienje upotrebe patenata i prodaje patentiranih proizvoda
zabrana koritenja izuma nakon prestanka ugovora ako traje patentna zatita
zabrana podlicence ili ustupanja prava na patent (asignacija)
obveza obiljeavanja znakovima davaoca licence
uvanje poslovne tajne know-howa i nakon prestanka ugovora
suradnja u sudskim postupcima protiv treih osoba radi povreda patentnih prava
obveza odravanja ugovorenih standarda kvalitete
obveza davaoca licence da potuje i ispunjava obveze koje proizlaze iz klauzule
najpovlatenije nacije
Zabranjena ogranienja
odustajanje od tube
produljenje trajanja ugovora nakon prestanka patentne zatite
ogranienje konkurencije glede pitanja istraivanja, razvoja proizvodnje..
plaanje licenne naknade za proizvode koji nisu uope ili su samo djelomino zatieni
patentom ili know-how koji je postao ope poznat
koliinska ogranienja proizvodnje
kontrola cijena
ogranienja prodaje po kupcima/potroaima
teritorijalna ogranienja koja nisu izriito doputena

dogovorna praksa odvijanja poslovanja i isporuke ili spreavanja paralelnog uvoza radi
onemoguavanja meunarodne trgovine

Obveze primaoca licence6

obveza najveih napora
garancije usklaenosti s domaim propisima
obveza skladitenja
minimalne koliine proizvodnje
ugovorni uvjeti nekonkurencije
obveza obiljeavanja
naknada tete i osiguranja
ogranienja djelovanja izvan ugovornog podruja
obveze proizvodnje, dorade i kupnje proizvoda
ugovaranje proizvodne kooperacije
obveze kupnje robe
kontrola kvalitete proizvoda i poslovnih knjiga
prodajna politika i marketing
obveza plaanja:
o pristupnina (fee) koja se plaa jednokratno u utvrenom iznosu i oznaava
naknadu za ustupljeno pravo iskoritavanja
o licenna naknada plaa se za vrijeme trajanja ugovora obrono u postotku od
ostvarenog opsega proizvodnje ili prodaje licenciranih proizvoda
Poetak i prestanak ugovora
Obveza primaoca licence je da osigurava sve potrebne dozvole i administrativne uvijete za
proizvodnju, prodaju i marketing licennih proizvoda prema domaim propisima u mjestu
proizvodnje.
Ugovori o licenci su trajni ugovori koji se ugovaraju na odreeno ili neodreeno vrijeme uz
pravo svake strane da uz primjereni rok notifikacije raskine ugovor.
Prestankom trajanje patentne zatite ugovor automatski prestaje.
Hrvatsko pravo
Zakon o industrijskom vlasnitvu predvia opu odredbu o zabrani ogranienja prema kojoj se
pod sankcijom nitavnosti zabranjuje svaka odredba koja korisniku licence postavlja ogranienja
koja ne proistjeu iz prava koje je predmet ugovora ili je nepotrebna za ouvanje tog prava.
84. Ugovor o licenci know-howa.
Definicija know-howa
Jedna od definicija know-howa je da je to ekonomska prednost za ije iskoritavanje onaj koji
ga posjeduje mora imati naune i tehnike sposobnosti u proizvodnji opreme. 7
Izvori prava
Hrvatsko pravo: Zakon o obveznim odnosima
Ugovorom o licenci obvezuje se davalac licence da stjecatelju licence ustupi u cjelini ili
djelomino pravo iskoritavanja izuma tehnikog znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a
stjecatelja licence obvezuje se da mu za to plati odreenu naknadu.
Pravo EZ-a
Vodi za sastavljanje ugovora o meunarodnom ustupanju know-howa u proizvodnji opreme
Vodi za sastavljanje ugovora o meunarodnom transferu know-howa u industriji inenjeringa
Uredba 556.
Uredba 556 kae daje know-how zbir tehnikih informacija koje su tajne, bitne i koje se mogu
utvrditi u odreenom obliku.

Knjiga str 268. bilo bi dobro to proitati da ima pojma o em se radi, nije mi se dalo to sastavljat..
U knjizi na str 277 imate jo par definicija, pa bi bilo dobro da ih proitate. Gore navedenu definiciju objavila
je Ekonomska Komisija UN-a za Europu
7

Ugovorne strane su davalac licence know-howa kao poduzee koje je razvilo odreena znanja i
vjetine primjenjive u proizvodnji i primalac licence know-howa koji stjee know-how i
primjenjuje ga u proizvodnji.
Predmet ugovora o licenci know-howa je prijenos prava uporabe ukupnosti sadanjeg i budueg
tehnikog znanja davaoca know-howa radi proizvodnje proizvoda ugovora ako je know-how
tajan, znaajan i u prikladnom obliku utvren.
Obveze primaoca licence know-howa
- Primalac se obvezuje da e proizvode ugovora proizvoditi sam ili u povezanom drutvu
ili na osnovu ugovora s isporuiocem
- Primalac licence ne smije prava prenesena ugovorom upotrebljavati na podruju izvan
ugovornog podruja
- Obvezan je osigurati kakvou i jednoobrazne standarde za proizvod
- Sve proizvode obuhvaene mora obiljeiti oznakom davaoca licence
- uvanje poslovne tajne
- Obvezan je platiti naknadu za ustupljeni know-how
Obveze davaoca licence know-howa
- On sam ne smije iskoritavati know-how na ugovornom podruju niti e drugim
poduzeima ustupati takva ili slina prava
- Obvezuje se prenijeti svu dokumentaciju kojom se pismeno prenosi know-how na
primaoca licence
- Odredba o najpovlatenijem klijentu ako davaoc licence sklopi ug o licenci knowhowa s nekim drugim po povoljnijim uvjetima od onih prema kojima je sklopljen
ugovor sa prvim poduzeem, tada je davaoc obvezan izmijeniti uvjete na bolje i prvom
poduzeu8
Trajanje i prestanak ugovora
Ugovor o licenci know-howa sklapa se na rok ne dulji od 10 godina.
Ukoliko je tijekom ispunjenja ugovora dolo do poboljanja, inovacija isl know-howa tada se
ugovor automatski produljuje za vrijeme dok know-how prestane biti tajan, znaajan ili
dovoljno utvren.
Uporaba know-howa nakon prestanka ugovora
Primalac licence ne smije koristiti know-how nakon prestanka vaenja ugovora, ako je knowhow tajan i sve dok je tajan.
Kada know-how prestane biti tajan, primalac licence moe ga koristiti, osim ako je on pridonio
otkrivanju sadraja know-howa. Tada je zabrana koritenja know-howa trajna i bez iznimaka.
85. Ugovor o savjetodavnim uslugama.
Svrha ugovora o savjetodavnim uslugama je rjeavanje odreenog problema.
Vrste ugovora o savjetodavnim uslugama9
1. Ope poslovno upravljanje
2. Financijsko upravljanje
3. Marketing i distribucija
4. Poslovno upravljanje u proizvodnji i upravljanje proizvodnjom
5. Upravljanje kadrovima i razvoj
6. Poslovno upravljanje za primjenu raunala
Specijalizacije ugovora o savjetodavnim uslugama
1. Ope savjetovanje
2. Problemsko savjetovanje
3. Specijalizirana savjetovanja
4. Serijsko savjetovanje
5. Projektiranje managementa
Pregovori i pripreme za zakljuivanje ugovora
8
9

Malo sretnije objanjeno u knjizi na str 281

Za objanjenje vrsta i specijalizacije pogledaju knjigu str 284-286

S ekonomskog stajalita zakljuivanje i ispunjenje ugovora o savjetovanju je investicija u

poslovnu politiku koja uveava dobit. Iz tog razloga se sklapanju ugovora mora pristupiti s
panjom i pripremama primjerenim dugim investicijama.
Ugovorne strane moraju razjasniti slijedee: savjetnik ne donosi nikakve odluke, savjetnik je u
odreenom smislu povjerenik za sva poduzea za koja je prije djelovao i za poduzee s kojim
je u pregovorima.
Definiranje sadraja i opsega savjetovanja
Rezultat pregovora moe biti zakljuenje posebnog ugovora o izradi preliminarne studije
dijagnoze.
Prethodna studija
Kad je rije o izradi takvih studija u kraem roku od 1 do 2 dana i u manjem opsegu, smatra se
da taj zadatak savjetnik ne naplauje jer ulazi u njegove redovite oblike i trokove poslovanja.
U najrazvijenijoj praksi obiaj je da poduzee narui takvu studiju od vie savjetnika, te na
temelju tih rezultata odlui s kime e sklopiti ugovor o savjetovanju.
Oblik i sadraj
Preporuuje se opirno pismeno formuliranje kako bi se uredila sva pitanja te poslovne
transakcije. Usmeni oblik sklapanja ugovora se takoer moe koristiti, no ee u prvoj dekadi
razvoja ugovora.
Samo usmeni oblik sklapanja ugovora o savjetovanju bio bi mogu uz zadovoljenje slijedeih
uvjeta: da su savjetnik i poduzee visoko profesionalno osposobljeni, da postoji potpuno
meusobno povjerenje i da su dobro upoznati sa uvjetima poslovanja i sa praksom obaju
poduzea.
Ugovorne strane
Savjetnik moe biti specijalizirano poduzee, ali i fizika osoba kao samostalni savjetnik,
strunjak za odreeno podruje.
Primalac savjetodavnih usluga je onaj koji naruuje provedbu savjetodavnih usluga.
Predmet ugovora
Prijenos znanja i iskustva je samostalni predmet ugovora i bitni sastojak ugovora u ugovoru o
savjetovanju.
Sadraj
Ugovaranje predmeta ugovora o savjetovanju openito se izraava kao savjetovanje radi
pripreme donoenja poduzetnikih odluka , a dalje se navode podruja savjetovanja prema
podrujima ili se definiraju ui problemi koje obrauje ugovoreno savjetovanje.
Razlikujemo savjetovanje u osnivanju poduzea i stvaranju poslovne koncepcije poduzea i
savjetovanje o razvoju poslovne koncepcije poduzea.
Direktne usluge
U sklopu ove vrste ugovora poznata je i praksa istodobnog ugovaranja usluga koje obavljaju
suradnici i osoblje poduzea davaoca. To su usluge izobrazbe kadrova primaoca, trajni nadzor
nad primjenom i uvoenjem metoda i uputa koje su sadraj savjetovanja, tehniko vodstvo i
rukovoenje osobljem koje radi na primjeni studije ugovorene savjetovanjem idr.
Obveze savjetnika
Obveze ovise o tome radi li se u ugovoru samo o savjetodavnim uslugama ili o sloenom
ugovoru s elementima tehnike pomoi i kooperacije.
- Savjetodavne usluge
- Direktne usluge (npr izobrazba kadrova, nadzor nad primjenom uputa isl)
- Savjetnik je izvrioca ugovora, kao i njegovi suradnici. U bilo kojem sluaju savjetnik
odgovara za radnje suradnika i za njihov adekvatan izbor
- Obveza strunog izbora i izobrazba suradnika koji rade na ispunjenju ugovora
- Trajni nadzor nad izvedbom i primjenom savjetovanja i njegovih rezultata
- Uzimanje u obzir posebnih okolnosti primaoca pri izradi temeljne analize stanja i
razrade prijedloga rjeenja problema
- Uzimanje u obzir individualnih sposobnosti i prilagodljivosti poduzea primaoca radi
realne procjene ostvarljivosti, primjenjivosti predloenih rjeenja

Prilagoavanje i izmjene jednom predloenih rjeenja u sluaju nepovoljnog rezultata

njihove primjene
Odreivanje strune osobe iz poduzea primaoca koja e biti u stalnoj vezi sa
savjetnikom radi davanja savjeta u pojedinanim pitanjima i rjeenjima problema koji
nastanu tijekom primjene savjetovanja
Savjetnik mora izriito i potpuno ugovoriti predmet i sadraj ugovora, ugovornih
odgovornosti i naina ispunjenja.

Obveze primaoca
Glavna obveza primaoca je plaanje naknade za ustupljene savjetodavne usluge. Uz to on se
moe obvezati i na druge radnje, a to su: suradnja tijekom ispunjenja ugovora; uvanje tajnosti
ustupljenih podataka; isporuka dokumentacije...
Vrste i nain odreivanja naknade
Visina i vrsta naknade mora biti izriito ureena ugovorom. U praksi prevladavaju dva oblika
odreivanja naknada: naknada po ovjeku i danu i paualna naknada.
postoji i dopunska naknada (nagrada) dodatni bonus u sluaju uspjeno primijenjenog
savjetovanja.
Rokovi i nain plaanja
U praksi je uobiajeno plaanje u tri po iznosima jednaka roka: i to pri zakljuivanju ugovora
1/3 kao predujam, 1/3 na polovici tijeka savjetovanja i 1/3 na kraju izvrenja ugovora.
Osim toga ugovori sadre i klauzule o naknadama stvarnih trokova savjetnika. U te trokove
spadaju putni trokovi, dnevnice, koritenje osobnog vozila, plaanje smjetaja...
Nakon provedenog savjetovanja, tj ispunjenja ugovora, savjetnik podnosi obraun u kojem se
posebno specificira satnica i svi materijalni trokovi.
Poslovna tajna
Obveza uvanja tajnosti i povjerljive upotrebe podataka odnosi se na sve injenice i saznanja
koje je savjetnik stekao tijekom pruanja svojih savjetodavnih usluga, a odnose se na
financijske, organizacijske i druge podatke poduzea primaoca.
Obveza uvanja tajnosti ukljuuje zabranu upotrebe tih podataka u vlastite svrhe ili njihovo
prenoenje na tree osobe.
Obveza povjerljive upotrebe tih podataka protee se i nakon ispunjenja i prestanka ugovora, a
protee se i na suradnike i zaposlene u poduzeu savjetnika.
Postavlja se pitanje da li savjetnik moe primijeniti steena iskustva na druga poduzea? Na
to pitanje nije odgovoreno: ovisi o zakonu koji se primjenjuje da li to doputa ili ne..
Trajanje ugovora
Ne moe se definirati, ali radi lakeg praenja moda je dobro odrediti rokove prema fazama u
procesu savjetovanja.
Prestanak ugovora
Ugovor o savjetovanju prestaje u skladu s opim odredbama koje vrijede za ugovore obveznog
prava prema odredbama ugovora i mjerodavnim propisima o ugovoru o djelu ili ugovoru o
uslugama koji se primjenjuju izravno ili analogijom.
86. Ugovori o kooperaciji
Definicije ugovora o kooperaciji
- Ugovor o kooperaciji je samostalan, pojedinaan i sloen sporazum kojim se dva ili
vie poduzea obvezuju da e ostvariti jedinstveno odluivanje koje se odnosi na samo
jedan dio njihove djelatnosti
- Ugovor o kooperaciji je sporazum dvaju ili vie poduzea kojim se ona obvezuju da e
razraditi ili provesti odreeni program suradnje, a da se pritom nee ostvariti uvjeti ni
namjere ugovornih strana o nastanku poduzea ili o njihovoj meusobnoj ovisnosti.
Opa i zajednika obiljeja ugovora o kooperaciji.
- Ugovorne srane su najee dva ili vie poduzea, no mogu biti i fizike osobe
- Cilj im je ostvarivanje odreene djelatnosti ili programa kooperacije koji su u ugovoru
odreeni i ogranienog su opsega
- Ugovori o kooperaciji su pojedinani i atipini s obzirom na predmet i sadraj

Obveze iz ugovora ne mogu se prenijeti na druge osobe, jer je rije o strogo osobnim
obvezama intuitu personae
Joint venture ugovori i kooperacija
Ako se ne posveti dovoljno panje sadraju ugovora tada se moe dogoditi da ugovor o
kooperaciji prema sadraju ne bi ispunjavao uvjete o osnivanju trgovakog drutva tj joint
venture ugovora.
Obiljeja kooperacijskih odnosa:
- Ravnopravnost stranaka
- Ravnotea ugovorenih obveza
- Zajedniko obavljanje nadzora ugovornih strana glede ispunjenja ugovora i ostvarivanje
njegove svrhe i ciljeva
- Raznovrsnost pravnih oblika i osnova ugovora o kooperaciji
- Uinci na ogranienje konkurencije koje mogu proizvesti sklapanje i ispunjenje takvih
ugovora
Vrste i podjele
Razlikujemo slijedee kooperativne odnose s obzirom na pravnu formu:
- Ugovore obveznog prava
- Ugovori o osnivanju trgovakih drutava kojima se stvaraju drutva bez svojstva pravne
osobe (partnership)
- Ugovori o osnivanju drutava sa svojstvom pravne osobe (joint venture company)
Vrste ugovora o kooperaciji.
Ugovori o zajednikoj proizvodnji/specijalizaciji
Ugovori o razmjeni informacija i uzajamnim davanjima
Ugovori o zajednikom istraivanju i razvoju (R&D)
Ugovori o zajednikoj prodaji/nastupanju na treim tritima
Ugovori o zajednikom iskoritavanju tehnologije
Kooperativni odnosi ureuju se i posebnim tipiziranim ugovornim modelima grupiranja
poduzea: ugovori o konzorciju i ugovori o joint venture.
Izvori prava
Graansko pravo mora sadravati svojstva valjanog ugovora.
Kod posebnih propisa ovisi o nacionalnom pravu, kako ono ureuje ugovore o kooperaciji, te e
oni vrijediti kao mjerodavno pravo i specijalni propisi.
87. Ugovor o istraivanju i razvoju (R&D).
Obiljeja i definicije
Opi tip ugovora o zajednikom istraivanju i razvoju definira se kao ugovor kojim neovisna
poduzea ujedinjuju vlastita sredstva radi ostvarivanja neke djelatnosti ili programa istraivanja
ije e rezultate iskoritavati zajedniki ili samostalno.
Ciljevi i ekonomska svrha:
- Racionalnije doi do konanog rezultata
- Prvi korak ka buduoj tjenjoj suradnji
- Ako je ugovor sklopljen izmeu razvijene zemlje i zemlje u razvoju dolazi do transfera
tehnologije
- Otkrivanje nove tehnologije, novog postupka i novog proizvoda
- Potencijalna dioba rada i time uinkovitije istraivanje
Izvori prava
Dvije su osnovne kategorije izvora prava:
- Supstancijalni izvorni propisi.
- Opi propisi graanskog prava i posebna pravila autonomnog trgovakog prava
Predmet ugovora
Prema Uredbi 418 predmet ugovora moe biti:
Zajedniko istraivanje i rad na razvoju koji se obavlja u sklopu programa koji definira
ciljeve zajednikog posla i podruje na kojemu se on ostvaruje

Zajedniko istraivanje i razvoj proizvoda ili poslovnog procesa i zajedniko

iskoritavanje rezultata takvog istraivanje i razvoja
Zajedniko iskoritavanje proizvoda na osnovi prethodno ispunjenog ugovora o
zajednikom istraivanju
Zajedniko istraivanje i razvoj proizvoda bez zajednikog iskoritavanje rezultata
Potrebno je utvrditi program istraivanja, raspodjelu zadataka, te predvidjeti i posebna sredstva
Koritenje rezultata
Potrebno je urediti u ugovoru da li je rije o rezultatima istraivanja o izumima koji se mogu ili
namjeravaju zatititi patentom ili ne.
Patentirani izumi
Vlasnik ili imalac patenta je ona strana koja je tijekom istraivanja otkrila novi postupak ili
proizvod i izum zatitila prijavom patentnom uredu.
Vlasnik ili imalac mogu biti i obje strane, to znai da su ovlatene imati zajedniku prijavu
patenta i ostvarivanje prava koja iz tog proizlaze.
Svi sudionici u ostvarenju rezultata se smatraju vlasnicima patenta
Ako je predvieno zajedniko vlasnitvo nad rezultatima istraivanja tada je potrebno i urediti i
nain ostvarivanja vlasnikih prava, trokova prijave patenta i druge zakonske obveze koje iz
tog proizlaze.
Nepatentirani rezultati
Ako rezultati nisu ili ne mogu postati predmetom patentne zatite potrebno je urediti ta pitanja
ugovaranjem:
- Obveze razmjene informacija
- Zatitu know-howa
- Uvjete iskoritavanja know-howa
- Uvijete prijenosa znanja i iskustva na tree osobe
Doputena ogranienja:
- Obveza da se nee proizvoditi proizvod ugovora ili primjenjivati proizvodni postupci na
podruju koje je rezervirano za drugu stranu
- Obveza da e se primjena rezultata istraivanja ograniiti na jedno ili vie tehnikih
podruja primjene
- Obveza da se nee u razdoblju od 5 godina od kada je proizvod ugovora stavljen u
promet provoditi aktivna prodajna politika na podruju rezerviranom za drugu stranu
- Obveza ugovornih strana da meusobno priopuju svaku spoznaju i iskustvo steenu pri
iskoritavanja rezultata.
U odnosima s treim stranama:
- Nee sklapati ugovore s treim stranama o istraivanju i razvoju u podruju na koje se
odnosi program istraivanja za vrijeme trajanja ispunjenja programa ugovora
- Da e suraivati sa treim osobama kojima je zajedniki povjerena proizvodnja
potrebnih proizvoda vezanih uz istraivanje i razvoj
- Da e meusobno dijeliti obrone naknade (royalities) koje im tree osobe isplate
Zabranjena ogranienja:
- Ogranienja u slobodi istraivanja i razvoja s treim stranama u podrujima koja nisu
povezana s podrujima programa istraivanja ili nakon ispunjenja ugovora u istom
podruju
- Zabranjen je osporavanje steenog intelektualnog vlasnitva koje ugovorne strane na
zajednikom tritu
- Ogranienja s obzirom na koliinu robe koja se moe proizvesti
- Ogranienja u odreivanju cijena
- Ogranienja po pitanju stavljanja robe u promet i voenju aktivne prodajne politike
nakon isteka roka od 5 godina od stavljanja proizvoda u promet
Vidi jo na strani 314......
Trajanje i prestanak ugovora

Ugovori o istraivanju i razvoju su ugovori trajne naravi sklopljeni na rok ne dui od 10 godina.
Vrijeme trajanja ugovora ovisit e o vrsti i opsegu programa istraivanja , a moe biti odreeno i
njegovim ostvarenjem ( znai dok se cilj istraivanja ne ostvari).

88. Ugovor o razmjeni podataka i informacija.

Izvori prava
Graansko pravo
Predmete ugovora
Predmet ugovora je razmjena razliite vrste znanstvenih, tehnikih i komercijalnih podataka,
razmjena patenata, know-howa i podataka o tehnolokim postupcima.
Ugovorne strane su dva ili vie poduzea koja se obvezuju ispuniti svoje obveze predaje
podataka i informacija osobno. Smatra se da se radi o osobnim inidbama pa obveze nisu
prenosive.
Budui da je rije o zamjeni nije predviena naknada u novcu
Trajanje ugovora
Ugovornim stranama se preporuuje ugovaranje vrlo kratkih rokova koje se moe preutno
produiti na neodreeno vrijeme trajanja ugovora.
Obveze stranaka i nain ispunjenja ugovora
Dva su naina ispunjenja:
1. Sredinji ugovorni organ utvruje se odbor za koordinaciju koji prati i usmjerava
razmjenu podataka i informacija
2. Izravna razmjena
Obveza uvanja poslovne tajne se mora posebno ugovoriti, zbog povjerljivih informacija
kojima se rukuje.
Iskoritavanje prenesenih podataka
Podaci se razmjenjuju s odreenom namjerom, te je potrebno ograniiti njihovo iskoritavanje,
ili barem se upoznati sa svrhom prikupljanja tih podataka.
89. Ugovor o specijalizaciji u proizvodnji.
Opa obiljeja
Suradnja u podruju proizvodnje moe se ostvarivati kao pojedinana suradnja za jednu
odreenu proizvodnu fazu ili kao globalni sporazum koji obuhvaa ne samo sve faze
proizvodnje ve i prethodno istraivanje i razvoj proizvoda i njegovu naknadnu
komercijalizaciju
Izvori prava
U veini nacionalnih prava ovaj ugovor nije reguliran. Na razini EZ-a donesena je Uredba 417.
Predmet ugovora
Glavni predmet tih ugovora je zajednika proizvodnja jednog ili vie proizvoda.
Ugovorom se takoer definiraju sva potrebna sredstva s kojima raspolau ugovorne strane radi
ostvarenja predmeta ugovora.
Predvia se i razdoblje probne proizvodnje i razdoblje redovite proizvodnje tvornice.
Svaka ugovorna strana obvezuje se na proizvodnju i isporuku odreenih vrsta i koliina robe.
Ugovorom se redovito predviaju nain i uvjeti izmjene ugovora.
Cijene proizvoda
Osnovni naini i naela odreivanja cijena proizvoda moraju biti navedeni u ugovoru. esto se
primjenjuje i klauzula najpovlatenijeg klijenta.
Doputena i nedoputena ogranienja vidi u knjizi na strani 322
Trajanje i prestanak ugovora

Ugovori o specijalizaciji u proizvodnji su dugoroni ugovori koji se uspostavljaju na odreeno

ili neodreeno vrijeme. Po pravilu vrijeme trajanja nije due od 10 godina uz mogunost
obnavljanja tj sklapanja novog ugovora.
Ugovor se raskida notifikacijom ili ako se radi o dvostranim ugovorima tada ugovor prestaje
otkazom jedne stranke ugovora.

V.

MEUNARODNE ORGANIZACIJE SVJETSKE TRGOVINE

90. Svrha i osnivanje meunarodnih organizacija.

Meunarodne organizacije se osnivaju radi ostvarivanja ciljeva i zadataka koje drave ne mogu
ostvariti same ili na bilateralnoj ugovornoj osnovi ili kada je ekonomski racionalnije djelovati na
meunarodnoj razini objedinjenim sredstvima i meusobno podijeljenim specijaliziranim
zadacima.
Vrste
S obzirom na podruje djelovanja i tendencije irenja lanstva razlikuju se:
Univerzalne MO koje su stvorene za pristupanje svim dravama svijeta neovisno o
njihovom zemljovidnom poloaju, veliini i gospodarskoj razvijenosti
Regionalne MO su one koje su s obzirom na lanstvo zatvorene i ograniene na
odreenu regiju
S obzirom na djelatnost, svrhu i cilj MO mogu biti:
Politika zadaa im je savezima, a poslije i zajednikim djelovanjem osigurati mir,
mirno rjeavanje sporova meu dravama i zbliavanja drava kao temelj svih drugih
oblika meunarodne suradnje
Trgovinske: MO ija se djelatnost ostvaruje u podruju meunarodne trgovine,
financija, gospodarskog razvoja, a koje mogu biti:
Univerzalne MMF, IBRD, IFC, IDA, WB, UNCTAD, STO, UNIDO i
druge
Regionalne - EU, EFTA, CCU...
Subregionalne ASEAN, NAFTA...
Specijalizirane osnivaju se i djeluju u razliitim tehniko
administrativnim, kulturnim i drugim podrujima koja zahtijevaju
zajedniko djelovanje svih, ili vie drava.
S obzirom na lanstvo i osnivatelje razlikujemo: meunarodne, vladine i nevladine
meunarodne organizacije.
Ustrojstvo i djelovanje
Temeljno ustrojstvo MO-a sastoji se od dviju vrsta organa, a to su:
1. Plenarna zasjedanja u kojima su zastupljeni diplomatski predstavnici svih drava
lanica
2. Izvrni organi iji su lanovi izabrani prema kriterijima utvrenima u aktima o
osnivanju.
lanovi izvrnih organa i poloaj tih tijela razlikuju se prema stupnju neovisnosti lanova u
odluivanju i glasanju, te prema djelovanju.
Meunarodne organizacije koje se obrauju u knjizi:
Svjetska trgovinska organizacija; Europska unija i Europska zajednica; Meunarodna banka za
obnovu i razvoj; Meunarodna financijska korporacija; Meunarodno udruenje za razvoj;
Meunarodni monetarni fond; Agencija za multilateralne garancije investicija; Europska banka
za obnovu i razvoj; Konferencija UN-a o trgovini i razvoju; Organizacija za ekonomsku
suradnju i razvoj; Komisija UN-a za meunarodno trgovako pravo; Ekonomska komisija za

Europu; Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo; Meunarodna trgovaka komora;

Europsko udruenje za slobodnu trgovinu; Svjetska organizacija za turizam; Organizacija za
prehranu i poljodjelstvo; Sporazum o Srednjeeuropskoj zoni slobodne trgovine.

91. Svjetska trgovinska organizacija

Suverene drave i naelo slobodne trgovine
Tri su osnovna smjera djelovanja drave u vanjskoj trgovini i to:
i. U odnosu na uvjete i postupak pristupa stranih poduzea i trgovaca nacionalnom tritu
ii. U odnosu na domae trgovce i poduzea koja djeluju izvan granica nacionalnog trita
iii. Glede pitanja prijelaza, tranzita strane robe kroz svoj dravnopravni teritorij
Jedini meunarodnopravni poredak s tendencijom da obuhvati sve drave svijeta i podvrgne ih
zajednikoj disciplini kojom se ostvaruje naelo slobodne trgovine je Svjetska trgovinska
organizacija WTO i njezina prethodnica GATT.
Nastanak i razvitak GATT-a
neposredno nakon 2.svjetskog rata i nakon konferencija u Bretton Woodsu koje su potaknule
osnivanje MMF-a i IBRD-a pristupilo se pripremama za osnivanje Meunarodne trgovinske
organizacije. Cilj je bio da se u svjetsku trgovinu vrate i da se ostvare naela slobode, suradnje i
multilateralizma i na taj nain pridonese stvaranju trajnog i vrstog ekonomskog poretka te
odranju svjetskog mira.
GATT je usvojen u enevi 1947. godine i djelovao je kao ugovorni instrument s mnogim
obiljejima i uincima meunarodne organizacije.
Izvori i pravna priroda GATT-a
Sporazum koji je stupio na snagu 1. Sijenja 1948. od tada je mijenjan i dopunjavan kako bi
bolje posluio novim potrebama svjetske trgovine.
Prema svojim formalnim obiljejima GATT je bio meunarodna konvencija ije odredbe u
cijelosti obvezuju sve drave ugovornice. Drukiji postupak vrijedi za posebne, naknadno
usvojene kodekse sporazume. Svaka se drava ili ugovorna strana prilikom pristupanja morala
oitovati o prihvaanju svakog pojedinog kodeksa tj da li ga prihvaa ili ne. Obvezna je bila
prihvatiti sve sporazume Urugvajskog kruga pregovora, a to su prijanji kodeksi i novi
sporazumi.
Urugvajski krug pregovora
Temeljni dokumenti zavrnog akta pregovora su:
- Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (Marrakech, 1994.)
- Opi sporazum o tarifama i trgovini s pridruenim sporazumima
- Opi sporazum o trgovini uslugama
- Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva (TRIPS)
GATT 94 preuzeo je ukupnost neizmijenjenih pravila GATT-a iz 1948. uz dodatak vie
multilateralnih sporazuma, dogovora i odluka.10
Nain primjene
Pravo GATT-a obvezuje drave lanice STO-a d svoje propise, odluke i postupke usklade s
odredbama GATT-a.
Pravo GATT-a ne primjenjuje se izravno na fizike i pravne osobe, trgovce, poduzea i
potroae niti se oni mogu na njih pozvati ili zahtijevati njihovo ispunjenje pred nacionalnim
sudovima ili izravno pred organima STO-a.
Pogodnosti za trgovce, proizale iz GATT-a:
10

Koji su to dodaci vidi na srani 335 u knjizi.

- Liberalizacija i carinske povlastice

- Standardizacija i pojednostavljenje administrativnih postupaka u izvozu i uvozu
- Djelotvornost trgovinskih politika u uvjetima slobodne trgovine i konkurencije
- Stabilnost pravnog ustroja, pristupu tritima robe i usluga
- Zatite od zabranjenih praksi uvoza, nejednakosti u subvencioniranju idr.
Svrha i ciljevi GATT-a
Temeljni i krajnji ciljevi GATT-a je poveanje nacionalnog bogatstva svake drave ugovornice
i zatita individualnih sloboda i imovinskih prava trgovaca i potroaa i izvan nacionalnih
granica.
Meunarodne zabrane GATT-a obvezuju drave da se koriste transparentnim,
nediskriminacijskim i poveanju blagostanja usmjerenim instrumentima politike.
Svrha GATT-a je da kodeks pravila trgovine bude prihvaen i primjenjivan, ako ne od svih, a
onda od najveeg mogueg broja drava savjeta.
Sadraj GATT-a
GATT utvruje naela i pravila postupanja glede voenja vanjske trgovine, a u tom djelu on se
odreuje kao univerzalni kodeks dobrog ponaanja drava glede pitanja vanjske trgovine. Osim
toga GATT sadri i obvezna pravila o organiziranju:
Pregovora o smanjenju carinskih tarifa koje putem svoje ovlasti organizira i
usmjerava
Savjetovanja kojima obvezuje drave da izvjetavaju i tre miljenje o
trgovinskim mjerama i propisima koje donose.
Naela GATT-a
Temeljna naela GATT-a su:
1. Zabrana diskriminacije
2. Zatita domae industrije putem carina, a ne ogranienjima uvoza
3. Obveza savjetovanja drava lanica STO-a
4. Rezultat pregovora mora biti pravilno oblikovan
5. Obveza reciprociteta
6. Naelo pomoi manje razvijenim zemljama
Pravila postupanja
Najobuhvatnije naelo je zabrana diskriminacije ili zahtjev nediskriminacije u meunarodnoj
trgovine.
Klauzula najveeg povlatenja
Kada jedna drava daje drugoj dravi povoljniji postupak (npr snizuje carine za odreeni
proizvod) tada je obvezna odmah i bezuvjetno postupati na isti nain s uvozom robe iz drugih
drava lanica STO-a.
Obveza najveeg povlatenja obuhvaa:
- Carinske stope
- Dabine vezane za uvoz ili izvoz robe
- Nain obrauna takvih stopa i dabina
- Unutarnjim transferom plaanja za uvoz i izvoz
- Administrativnim postupcima u vezi s uvozom i izvozom
- Unutarnjim porezima i dabinama na uvezenu robu i popisima i uvjetima koji utjeu na
domau prodaju robe
Podruja izuzeta od opeg reima klauzule najveeg povlatenja su drave Commonwealtha,
Francuske unije, zemlje Beneluxa i njihove nekadanje kolonije i drugih posebnih carinskih
sporazuma koji vrijede izmeu SAD-a i Filipina, Novog Zelanda i Australije i nekih zemalja
Latinske Amerike.
Uinci i djelovanje:
- Omoguuje se da drava svoje potrebe za uvozom zadovoljava iz najpovoljnijeg izvora
nabave
- titi se vrijednost bilateralnih koncesija i pridonosi se stabilnosti trgovine
- Omoguuje se ostvarenje suverene jednakosti drava neovisno o njihovoj snazi
- Obvezuju se drave na jasnije i transparentnije postupanje u trgovinskim politikama
Nacionalni postupak

Svrha nacionalnog postupka je sprijeiti diskriminaciju izmeu uvezene robe i domaih

proizvoda na nacionalnom tritu.
Sadraj i opseg
Zabrana diskriminacije s obzirom na domae proizvode odnosi se na razliite postupke, faze
proizvoda od proizvodnje do potroaa, a posebno na:
- Unutarnje poreze i dabine
- Propise i mjere koji ureuju prodaju, ponudu, distribuciju, transport i upotrebu takvih
proizvoda

Koliinska ogranienja
Naelo GATT-a je da je ograniavanje izvoza i uvoza prema koliinama zabranjeno i da osnovni
doputeni oblik zatite domae industrije budu carine u uvozu, a porez ili dabine u izvozu.
Iznimke, odnosno situacije kada se koliina uvoza/izvoza moe ograniiti:
- Zabrane ili ogranienja izvoza primjenjuju povremeno da bi se sprijeile ozbiljne
nestaice hrane i drugih vanih proizvoda
- Zabrane i ogranienja radi provedbe klasifikacije i kontrole standarda proizvoda
- Ogranienja uvoza poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva radi provedbe
odreenih vladinih mjera
Carinski pregovori i raspored carina
Iako uz mnogo iznimaka, naelo reciprociteta davanja povlastica ostaje temeljni nain voenja
pregovora, a rezultat tako ugovorenih snienih carina primjenom klauzule najveeg povlatenja
proiruje se i primjenjuje na sve ostale zemlje ugovornice.
Vezane carine
Rezultat carinskih pregovora je utvrivanje carinskih stopa na odreenoj razini ili ukidanje
carina.
Jednom utvrene carine unose se u carinski raspored po zemljama i kategorijama proizvoda i
sastavni su dio GATT-a.
Drave mogu vezati carinske stope i izvan pregovora i recipronih ustupaka ako time ele
potaknuti produktivnost i konkurentnost odreenih industrija i proizvodnji.
Osnovna prednost koja proizlazi iz vezivanja carina jest u tome to je na taj nain svim
dravama ugovornicama osiguran pristup na strana trita prema carinskim stopama ne viim od
onih koje su vezane i utvrene u rasporedu.
Izmjene rasporeda utvrenih carina
Ugovorna strana koja eli povui utvrene carinske koncesije mora prethodno ui u pregovore
radi davanja kompenzacije kao posebnog oblika novane naknade za povlaenje carinskih
povlastica.
Pregovori se vode sa:
Ugovornom stanom s kojom je izvorno ugovorena povlastica
Ugovornom stranom koja ima interese glavnog dobavljaa uvoznika
Pregovore o povlaenju carinskih koncesija moe se zapoeti:
U svako vrijeme uz odobrenje ugovornih strana koje obavljaju nadzor nad pregovorima
Prije isteka svakog tromjeseja
U svako vrijeme tijekom trogodinjeg razdoblja uz uvjet da se ugovorilo pravo izmjena
odobrenih koncesija11
Iznimke i izuzea
Zatitne mjere (safeguard clause / actions)
Pravo odstupanja od preuzetih obveza nalazimo u veini bilateralnih ugovora. Takva se
odstupanja doputaju samo na odreeno vrijeme i ako odreene domae industrije zapadnu u
tekoe, a radi pruanja nune zatite.
Izriito se odobrava da se ugovorna strana jednostranom odlukom izuzme od svojih obaveza u
cjelini ili djelomino ili da povue ili izmjeni tupljene koncesije ako se utvrdi:
11

Mislim da su ovo stari podaci, nove ne znam.... knjiga str 344.

Da se proizvod to ga pogaaju te mjere uvozi u veim koliinama

Da je poveanje uvoza rezultat nepredvidivog razvoja i uinaka obveza GATT-a
Da takav povean uvoz uzrokuje ozbiljne tete ili da postoji mogunost nastanka
ozbiljnih teta domaoj industriji
U sluajevima opasnih okolnosti u kojima bi odgaanje poduzimanja mjera zatite moglo
nanijeti tetne posljedice kojih bi bilo teko ukloniti, nije potrebno obavjetavati GATT.
Dobrovoljno ogranienje izvoza (voluntary export restrain VER)
VER su mogui rezultati pregovora u okolnostima kada drava lanica namjerava primijeniti
zatitne mjere ili mjere dampinga ili druge mjere ogranienja uvoza.
Opa izuzea i mjere nacionalne sigurnosti
Ovim odredbama nabrajaju se sluajevi i njima prikladne, a GATT-u suprotne mjere:
- Mjere potrebne za zatitu javnog morala, ivota ljudi, ivotinja, bilja ili zdravlja
- Koje se odnose na uvoz i izvoz zlata i srebra
- Potrebne za provedu propisa koji nisu suprotni GATT-u, a odnose se na provedbu
carina, zatitu od monopola, zatitu patenata isl
- Koje se odnose na proizvodnju u zatvorima
- Donesena radi zatite nacionalnog bogatstva, povijesnih i arheolokih vrijednosti
- Koje se odnose na zatitu u uvanju iscrpivih prirodnih bogatstava
- Poduzete u skladu s meunarodnim robnim dogovorima
Kada je u pitanju zatita nacionalne sigurnosti stranke mogu u svojim postupcima odstupati od
svojih obveza iz Sporazuma jer se GATT ne primjenjuje:
i. Tako da od ugovornih strana zahtijevaju otkrivanje bilo kojih podataka za koje se
smatra da su protivni njihovim interesima sigurnosti
ii. Tako da ih spreavaju u poduzimanju mjera koje ugovorne strane smatraju svojim
bitnim sigurnosnim interesima:
- S obzirom na eksplozivne materijale
- Ako je rije o prometu oruja i druge robe za opskrbu vojne opreme
- Za vrijeme rata ili drugih izvanrednih dogaaja u meunarodnim odnosima
iii. Tako da spreava dravu glede poduzimanja akcija u skladu s obvezama UN-ova
odranja mira
Izuzea
Predvieno je da svaka ugovorna strana moe zahtijevati izuzee od bilo koje odredbe GATT-a,
privremeno i uz uvijete da takvo izuzee glasovanjem odobri 2/3 natpolovine relativne veine
ugovornih strana u koje mora biti ukljueno vie od polovice ugovornih strana.
Ogranienja radi zatite platne bilance
Kad se potvrdi da je radi zatite vanjske financijske likvidnosti ili plate bilance potrebno
poduzeti mjere zatite uvoenjem koliinskih ogranienja uvoza, drave mogu poduzeti takve
mjere, ali samo da bi uklonile neposrednu opasnost ili ozbiljan pad svojih monetarnih rezervi.
Zemlje u razvoju moraju dokazati da su im monetarne rezerve nedovoljne, a razvijene zemlje
takva ogranienja mogu opravdati samo ako su njihove monetarne rezerve vrlo niske.
Carinske unije i zone slobodne trgovine
Carinska unija je osnovana ustanovljavanjem jedinstvenog carinskog podruja i to na slijedei
nain:
- Carine i druge ograniavajue mjere trgovine ukinute su na ukupnu trgovinu ili na
njezin znatan dio izmeu lanica unije za proizvode koji imaju podrijetlo iz tih podruja
- Svaka lanica unije primjenjuje u osnovi iste carine i druge propise o razmjeni robe s
obzirom na druge zemlje nelanice
Carinske unije su savezi drava kojima se ustanovljava jedinstveno carinsko udruenje. Carine
i druga necarinska ogranienja ukidaju se za ukupan ili znatan dio trgovine izmeu zemalja
lanica unije. Takvi uvjeti trgovine primjenjuju se samo za proizvode podrijetlom iz tih zemalja.
Prevladavaju industrijski proizvodi, a iz reima liberalizacije najee su iskljueni
poljoprivredni proizvodi, primarni proizvodi ribarstva, umarstva i rudarstva.

Zona slobode trgovine je zbroj dvaju ili vie carinskih podruja na kojima se carine i drugi
ograniavajui propisi razmjene ukidaju ili znatno smanjuju izmeu lanica zone za proizvode
podrijetlom s njihovih podruja.
Neke od zona slobodne trgovine:
- Europska unija
- EFTA
- CEFTA
- Sporazum o slobodnoj trgovini izmeu SAD-a i Kanade
- NAFTA idr.

Prilagodbe i izuzea
Odredbe GATT-a primjenjuju se i u carinskim unijama i zonama slobodne trgovine, i to:
i.
Primjena klauzule najveeg povlatenja ne odnosi se na ustroj razmjene u tim
podrujima
ii.
Odredbe GATT-a propisuju neka mjerila koje zone i unije moraju ispunjavati
Necarinske prepreke
Urugvajski krug pregovora prikljuio je GATT-u neobvezne kodekse kao sporazume koji ine
dio GATT-a i obvezuju sve drave lanice STO-a, a to su:
- Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim dabinama
- Sporazum o utvrivanju carinske osnovice
- Sporazum o antidampingu
- Sporazum o tehnikim preprekama trgovine
- Sporazum o dravnim nabavkama
- Sporazum o postupcima uvoznih dozvola
- Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva
- Sporazum o trgovinskim mjerama u vezi sa stranim ulaganjima
Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim dabinama
Tim se sporazumom utvruju pravila koja se primjenjuju na uvozne i izvozne subvencije. Glede
pitanja izvoznih subvencija razlikuju se subvencije za izvoz sirovina od subvencija proizvodnje.
Sporazum o utvrivanju carinske osnovice
Tim se aktom utvruju zajedniki kriteriji za utvrivanje osnovice za carinsko vrednovanje
transakcijske vrijednosti, definira transakcijska vrijednost i njezini uvjeti.
Sporazum o antidampingu
Uvjeti uz koje bi se mjere dampinga primjenjivale kao mjere protiv nelojalne konkurencije
uvoza pod niim (subvencioniranim) cijenama u svim zemljama koje obuhvaa kodeks GATT-a
sadrani su u tom Sporazumu.
Izvozna cijena smatra se dampinkom ako je nie od cijene slinog usporedivog proizvoda na
domaem tritu.
Sporazum o tehnikim preprekama trgovine
Sporazum o standardima nastoji te prepreke umanjiti i standardizaciju podvrgnuti zajednikoj
ugovornoj disciplini.
Sporazum o dravnim nabavkama
Svrha Sporazuma je da se utvrde pravila ije e prihvaanje i primjena potaknuti meunarodnu
konkurenciju i u podruju trgovine za dravne potrebe javnih poduzea.
Da bi se ostvarila mogunosti kupovine prema najpovoljnijoj ponudi, potrebno je da zemlja
kupac doe u poloaj izbor najpovoljnije ponude ne samo na domaem ve i na meunarodnom
tritu.
Sporazum o postupcima uvoznih dozvola
Poseban oblik necarinskih prepreka mogu biti i razliiti administrativni postupci odobravanja
uvoza, kvota i drugih formalnosti koje uvezena roba mora ispuniti na putu do potroaa.
Sporazum predvia izdavanje automatskih i neautomatskih uvoznih dozvola.
Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva TRIPS

Sadri nova i dopunska pravila zatite prava intelektualnog vlasnitva koja se odnose na
meunarodnu trgovinu odnosno transfer tehnologije. Polazi se od nedovoljne zatite prava
intelektualnog vlasnitva kao glavne zapreke irenja patenata, oznaka podrijetla, iga idr.
Sporazum o trgovinskim mjerama u vezi sa stranim ulaganjima TRIMS
Temeljne obveze ovog Sporazuma je ukidanje ogranienja uvoza i izvoza i drugih raspolaganja
robom koja je proizvod stranih ili zajednikih ulaganja. Nacionalnim pravima ne smije se
ograniavati stranog ulagaa da kupuje ili da se u svom poslovanju koristi odreenim vrstama ili
opsegom domaih proizvoda, da opseg uvezenih proizvoda bude u razmjeru s ostvarenim
izvozom domaih proizvoda i da uvoz robe bude u razmjeru s ostvarenim priljevom stranih
valuta.

Opi sporazum o trgovini uslugama GATS

Temeljni akt liberalizacije trgovine uslugama je Opi sporazum o trgovini uslugama GATS.
Definicija usluge
Usluge ukljuuju bilo koje usluge u bilo kojem sektoru osim u podruju obavljanja javnih
ovlasti. Pruanje usluga ukljuuje njihovu proizvodnju, distribuciju, marketing, prodaju i
isporuku.
Sektori usluga
11 je glavnih sektora, a to su:
1) Poslovne usluge
2) Usluge komunikacija
3) Usluge graditeljstva i inenjeringa
4) Usluga distribucije
5) Usluge obrazovanja
6) Usluge okolia
7) Financijske usluge
8) Zdravstvene i socijalne usluge
9) Usluge u turizmu i putne usluge
10) Rekreacijske, portske i kulturne usluge
11) Transportne usluge
12) Ostale usluge
Naini pruanja usluga
Usluge ne prelaze granicu kao roba, ve se ili obavljaju na nacionalnom tritu blizu potroaa
ili potroa prelazi granicu da bi se njima koristio.
GATS je predvidio 4 temeljna naina / modusa pruanja usluga, a to su:
a) Obavljanje usluga preko granice
b) Potronja usluga u inozemstvu
c) Davalac obavlja usluge izravno na podruju druge drave
d) Usluge se pruaju putem privremeno zaposlene osobe
Zatita i ogranienja uslunih djelatnosti
Zemlje tite domau uslunu industriju propisima koje ureuju pruanje odreenih usluga. Tim
se propisima mogu utvrditi profesionalni ili tehniki standardi koji praktino oteavaju ili
onemoguavaju pruanje usluga stranog davaoca ili se utvruju tei i dopunski uvjeti za stranog
davaoca ako on eli obavljati uslunu djelatnost na stranom tritu.
Ogranienja pristupu tritu mogu se pojavljivati u razliitim oblicima pa svaka drava lanica
ima pravo prijaviti takve oteane okolnosti ili u pregovorima zahtijevati njihovo ukidanje.
Posebne obveze drava
Posebne obveze drave preuzimaju tijekom pregovora koji se vode sa svakom dravom
lanicom koja pokae zanimanje pojedinano i za svaki sektor i podsektor odvojeno. Tako
preuzete obveze unose se u rasporede u kojima se odvojeno navode ope obveze, a odvojeno
posebne obveze za pojedini sektor.

Usvojene obveze ine sastavni i posebni dio GATS-a, a primjenom klauzule najveeg
povlatenja proiruju se na sve drave lanice, dakle i na one koje nisu sudjelovale u
pregovorima.
Ope obveze drava
Primjenjuju se na sve sektore i podsektore usluga i na sve drave:
- Proirenje klauzule najveeg povlatenja na usluni proizvod i na davaoca usluga
- Transparentnost propisa
- Meusobna priznanja kvalifikacija i strunih zvanja potrebnih za obavljanje usluga
- Provedba propisa koji se odnose na monopole i iskljuive isporuioce usluga i kontrola
drugih poslovnih praksa koje ograniavaju konkurenciju
- Provedba mjera liberalizacije trgovine
- Nacionalni postupak doputa se da drava daje nacionalni postupak samo za
odreene, a ne odmah za sve sektore usluga i da zadre ogranienja koja proizlaze iz
strunih kvalifikacija kao uvjeta obavljanja odreenih djelatnosti.
Izuzea
o Ogranienja radi zatite platne bilance
o Izuzea za javne nabavke dravnih organa
o Ope izuzea potrebna radi zatite javnog morala i odravanja javnog reda, zatite ivota i
zdravlja ljudi idr
o Spreavanja obmana ili prevara kao posljedica ugovora o uslugama
o Izuzeci glede interesa sigurnosti
Nain rjeavanja sporova
Postupci rjeavanja sporova meu dravama poznati su pod kraticom DSP (Dispute Settlement
Procedure).
U novom sustavu rjeavanja sporova i nadzora nad provedbom obveza preuzetih stupanjem u lanstvo
STO-a ustanovljavaju se vrsta hijerarhija, postupovna pravila i rokovi, te djelotvorne sankcije.
Kao kaznene mjere predvieno je:
- Obvezno povlaenje mjera trgovinske politike suprotnih STO-u
- Plaanje kompenzacija
- Ukidanje trgovinskih povlastica koje je drava do tada uivala prema odredbama STO-a
i rezultatima carinskih pregovora
Faze rjeavanja sporova su slijedee:
a. Neformalni postupak
b. Obvezno savjetovanje drave lanice koja je pokrenula postupak i drave koja je poduzela
mjere koje se smatraju protivnima mjerama STO-a
c. Ako savjetovanje ne uspije predmet se prosljeuje poroti
Porotu sastavlja Tajnitvo STO-a s popisa strunjaka. Porota provodi istraivanje i prikuplja
oitovanja stranaka, te svoje izvjee o predmetu podnosi Tijelu za rjeavanje sporova.
Ako strana u sporu podnese albu na izvjee predmet se prosljeuje Stalnome albenom tijelu STOa. Stalno albeno tijelo podnosi soju odluku Tijelu za rjeavanje sporova koje donosi kaznene mjere na
temelju odluke, ili presuuje da do povrede nije dolo..
92. Europska unija i Europska zajednica.
Nastanak i razvitak
Ugovor iz Maastrichta i nazivlje
Ugovorom iz Maastrichta unose se opsene novosti u program i nain djelovanja EZ-a ali i novo
nazivlje. Ugovor je potpisan 7. Veljae 1992. , a stupio je na snagu 1. Studenog 1993.
Tri su temelja koja ine Europsku uniju:
I. Zajednika vanjska politika i politika sigurnosti
II. Suradnja u podruju pravosua i unutarnjih poslova kao novi Ugovor uvedene zajednike
odgovornosti zemalja lanica
III. Europska zajednica koja postaje Europska unija
lanstvo

Izvorne lanice osnivai EEZ-a su Belgija, Francuska, Luksemburg, Italija, Nizozemska i Njemaka.
Prvim odobrenim proirenjem pristupanjem V. Britanije i Sjeverne Irske, Irske i Danske potvrene je
karakter otvorene meunarodne organizacije.
Svrha i ciljevi
Svrha osnivanja EZ-a je ekonomska, i to unapreenje ivotnih i radnih uvjeta ljudi, ekonomski i
drutveni napredak zemalja, stalna ekspanzija, uravnoteena trgovinska razmjena, te ostvarenje blie
zajednice jedinstvenog privrednog prostora i diobe rada.
Organi i naela odluivanja
Razlikujemo ove oblike odluivanja:
i.
Gdje svaka zemlja odluuje da li e prihvatiti ili ne ponuenu opciju, te se ponaa
sukladno svojom odlukom
ii.
Supranacionalizam, gdje se donesene odluke primjenjuju u svim zemljama, i njihovim
pravnim i fizikim osobama

Supranacionalizam
Obiljeja supranacionalizma:
- Sloboda i neovisnost organa i njihovih lanova od instrukcija drava i vlade
- Donesene odluke izravno obvezuju sve drave lanice i onda kada su donesene veinom
glasova
- Odluke organa obvezuju i sve fizike i pravne osobe na njihovom podruju
- lanovi tih organa izravni su predstavnici graana, a ne drava
Vijee
lanovi Vijea su predstavnici drava lanica, ministri prema poloaju. Oni imaju ovlasti da
svojim odlukama obvezuju vlade drava lanica. Sastav vijea se mijenja ovisno o predmetu o
kojem se raspravlja.
Vijee donosi odluku veinom glasova, ali se sve odluke pravnog karaktera donose
kvalificiranom veinom.
Ratifikacije su uvjet za stupanje na snagu samo najvanijih pravnih akata. Izmjena i dopuna
ugovora o osnivanju i drugih konstitutivnih akata, trgovinskih ugovora sa zemljama
nelanicama, unifikacija trgovakog ugovornog, poreznog i drugih prava idr..
Komisija
Komisija je izvrni organ koji je u najveoj moguoj mjeri neovisan o pojedinanim interesima i
utjecaju drava lanica.
Dvadeset lanova komisije imenovano je sa suglasnou svih drava lanica i uz potvrdu
Europskog parlamenta sa zadatkom da djeluje u interesu Zajednice, potpuno neovisno.
Komisija je kolektivno odgovorna samo Europskom parlamentu.
Tri su grupe osnovnih djelatnosti i funkcija Komisije:
- Oblikovanje mjera koje donosi Vijee
- Osiguranje ostvarivanja ciljeva Ugovora
- Osiguranje primjene odredbi Ugovora o osnivanju EZ-a
Europski parlament
Pitanja o kojima Europski parlament odluuje samostalno i donosi konane odluke ograniena
su na usvajanje budeta EZ-a i nadzor nad radom Komisije.
Glede pitanja odnosa sa zemljama sudionicama i pristupanja novih drava EU-u kao i glede svih
pitanja unutarnjeg zajednikog trita zahtjeva se suglasnost EP-a. Uskraivanje suglasnosti EPa ima uinak suspenzivnog veta.
Sud
Sud ini 25 odabranih sudaca izabranih uz suglasnost svih vlada drava lanica. Sucima u rau
pomau pravobranitelji.
Sud obavlja funkcije ustavnog meunarodnog, upravnog suda i suda za rjeavanje radnih
sporova.
Osnovna funkcija suda je osigurati potovanje i jednoobrazno tumaenje prava u primjeni
Ugovora.

Ugovor iz Maastrichta dodijelio je Sudu ovlasti odreivanja globa i kazni dravama koje ne
provode sudske presude.
Ekonomski i socijalni odbor
Osnovna mu je zadaa da prije donoenja odluka i pravnih akata, te oblikovanja stavova o
zajednikim politikama raspravi prijedloge tih odluka i da miljenje o moguim uincima i
posljedicama koje te odluke mogu imati u odreenim podrujima privrede i s gledita njihovih
sudionika (proizvoaa, potroaa, prijevoznika idr..)
Europska investicijska banka
Zadaa Banke je da vlastitim izvorima sredstava i koristei se tritem kapitala pridonese
razvoju zajednikog trita, a to ostvaruje davanjem zajmova i jamstva, koji prate projekte za
razvoj nerazvijenih podruja u EZ-u, modernizaciju poduzea i projekte od zajednikog interesa
za vie drava lanica.
Uz to banka daje zajmove i zemljama nelanicama prema kojima EZ vodi nekakvu politiku.

Revizorski sud
Nadzor nad prihodima i rashodima kao i pravilnim financijskim poslovanjem organa i slubi
EZ-a obavlja Revizorski sud, sastavljen od 12 financijskih strunjaka koji nadziru izvrenje
budeta.
Pravo Europske zajednice
Nazivom Pravo Europske zajednice obiljeava se ukupnost propisa kao to su ugovori , propisi,
sudske presude i dugi pravni akti kojima se ureuju raznovrsni unutranji i vanjski odnosi EZ-a.
Pravo zajednice razlikuje dvije temeljne vrste propisa:
i.
Izvorno pravo koje ini Ugovor o osnivanju EZ-a, kao i svi ugovori o pristupanju EZu, ugovori o pridruivanju, trgovinski i drugi ugovori sa zemljama nelanicama idr... 12
ii.
Izvedeno pravo nastalo je na osnovi ovlasti organa iz ugovora o osnivanju EZ-a da oni
glede ostvarenja ciljeva i djelatnosti EZ-a donose odluke pravnog sadraja i karaktera.
Npr: uredbe; smjernice (direktive); odluke; preporuke i miljenja i presude Suda
Proraun
Struktura budeta oblikuje se iz slijedeih izvora: carine, carine na uvoz poljoprivrednih
proizvoda; zatitne carine na eer i glukozu; nepovratni avansi; porez na dodanu vrijednost
(VAT).
Prikupljenim sredstvima financiraju se slijedee politike: agrarna, regionalna i socijalna
politika, politika istraivanja, energija, transport i industrijska politika, suradnja i razvoj
zemalja u razvoju, te ostalo..
Nastanak EEZ13
Europska zajednica za ugljen i elik
Ujedinjenje proizvodnje ugljena i elika Francuske i Njemake. 25. Srpnja 1952. potpisan je
Ugovor o osnivanju europske zajednice za ugljen i elik od strane 6 zemalja Europe: Belgija,
Njemaka, Francuska, Italija, Luksemburg i Nizozemska. Pregovorima se postiglo potpisivanje
Ugovora o osnivanju EEZ-a i EUROATOM-a koje se odgodilo 27. Oujka 1957.
Sporazum o pridruivanju EZ-u
Svrha i doseg
Svojim sadrajem i dosegom Sporazumi o pridruivanju nude model za razrjeavanje temeljnih
pitanja zemalja Srednje i Istone Europe nakon raspada totalitarizma, a to su:
a) Uspostava bliih odnosa izmeu EZ-a i zemalja Srednje i Istone Europe kao prve faze
njihove integracije u EZ
b) Usklaena metoda i redoslijed poslova prijelaza iz dravnih u trina gospodarstva
c) Organizirani pravni okvir politika pomoi ekonomskoj obnovi i razvitku
Pravna osnova
Na temelju lanka 238. Ugovora o osnivanju EZ-a Zajednica moe s treim dravama i
meunarodnim organizacijama, sklapati ugovore radi stvaranja udruenja.
12
13

Knjiga str 372

Proitaj u knjizi str 373; ja nisam ba shvatila

Ciljevi udruenja
- Osiguranje odgovarajueg okvira za politiki dijalog ugovornih strana
- Osnivanja podruja slobodne trgovine izmeu EZ-a i pojedinih drava koje u osnovi
obuhvaaju njihovu cjelokupnu razmjenu
- Razvoj prema ostvarenju drugih ekonomskih sloboda na kojima je zajednica utemeljena
- Utvrivanje novih politika, praksa i pravila kao osnova za integraciju pojedinih drava
potpisnica
- Unapreenje ekonomske, kulturne i financijske suradnje
- Podrka naporima oko razvoja gospodarstva i dopunjavanja prijelaza u trino
gospodarstvo
- Osnivanje institucija prikladnih za djelotvornost udruenja

Podruje slobodne trgovine

Iako se stupanj ekonomskih integracija koje se provode u sklopu podruja slobodne trgovine
razlikuje zajedniko im je slijedee:
- Slobodna razmjena ograniena je na liberalizaciju robe, a ne obuhvaa usluge i kapital
- Time se ne stvara zajedniko trite drava lanica udruenja
- Svaka drava zadrava samostalnost u voenju svoje vanjskotrgovinske politike
- Na drave izvan udruenja ne primjenjuju se pravila koja vrijede unutar podruja
slobodne trgovine
Ekonomske slobode
Tri su temeljne ekonomske slobode:
- Sloboda kretanja robe
- Sloboda kretanja radne snage i obavljanja usluga
- Sloboda kretanja kapitala
Zajednike odredbe
Ugovorne strane se obvezuju da nee uvoditi nove carine na uvoz ili izvoz ili mjere istog uinka
niti poveati postojea carinska optereenja.
Zatitne mjere
Ugovaraju se uz uvjet da se time:
- titi domaa industrija u razvoju
- Zatitne carine se ne poveavaju za vie od 25% ad valorem
- Da zatitne carine ne traju dulje od 5 godina
Radna snaga, osnivanje poduzea i obavljanje usluga
Priznaju se jednaka prava radnicima iz zemalja potpisnica zaposlenih u EZ-u glede radnih
uvjeta, nagraivanja i otputanja kao i domaim zaposlenicima, ali samo onda ako je radnik
zakonski zaposlen tj legaly employed
Osnivanje poduzea
Osigurava se nacionalni tretman stranim poduzeima i fizikim osobama koje u smislu
osnivanja poduzea ne smiju biti stavljene u nepovoljniji poloaj od onog koji imaju domaa
poduzea i dravljani.
Vlasnika prava stranaca
Od trenutka stupanja na snagu Sporazuma poduzea Zajednice imat e pravo stjecanja
vlasnitva, pravo koritenja i zakupa, te pravo prodaje nekretnina.
Zatitne mjere
Sloboda osnivanja poduzea moe se ograniiti:
- Ako se prolazi kroz fazu restrukturiranja
- Ako je poduzee u ozbiljnim tekoama, osobito ako te tekoe ukljuuju ozbiljne
socijalne probleme
- Ako je rije o novim industrijama u nastanku
Zapoljavanje stranaca

Doputa se zapoljavanje osoba vlastitih dravljana u poduzeima osnovanim u inozemstvu, ali

samo kljunog osoblja, a to su: zaposlenici vieg ranga i visokostruni kadar.
Pravila konkurencije
Pravo konkurencije
Zabranjeno je:
- Svi sporazumi meu poduzeima, odluke udruga poduzea i dogovorna praksa iji je
cilj ili posljedica spreavanje, ograniavanje ili naruavanje konkurencije
- Zloupotreba vladajueg poloaja na podruju EZ-a ili zemlje potpisnice ili njegovu
znatnom dijelu
Dravna poduzea
Dravna poduzea moraju se podvrgnuti disciplini prava konkurencije, a na njih se odnose i
zabrane konkurencije i zabrane dampinga, dravnih subvencija i drugih pogodnosti koje bi
mogla ostvariti kao poduzee pod upravom i od posebnog interesa za dravu.

Dravne subvencije
Zahtjeva se transparentnost dravnih subvencija i razliitih oblika pomoi. Osim toga utvruje
se i obveza godinjeg meusobnog izvjetavanja o ukupnom iznosu i razdiobi pomou
subvencija koje su dane.
Dravne nabave
Poduzeima zemlje potpisnice osigurava se pristup natjeajima i ponudama koje daje drava uz
uvijete koji ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta kojima se koriste poduzea iz zajednice.
Usklaivanje prava
Osnovni preduvjet za ekonomsku integraciju zemlje potpisnice u EZ je usklaeno nacionalno
pravo sa pravom EZ-a.
Pravna podruja usklaivanja
Carinsko pravo, pravo trgovakih drutava, bankarsko pravo, porezno pravo i pravo
raunovodstvenih poduzea, intelektualno vlasnitvo, zatita radnika na radu, financijske
uslugu, pravila konkurencije, zdravstvena zatita, zatita ivotinja i bilja, propisi o prehrani,
zatita potroaa, ukljuivo i odgovornost za proizvod, posredni porezi, tehnika pravila i
standardi, transport i zatita okolia.
Jedinstveno europsko trite
Svrha i zadaa
Od prethodne koncepcije zajednikog trita i njegova dosadanjeg ostvarenja ono se razlikuje
po tome to sustavnim mjerama predvia uklanjanje svih preostalih prepreka slobodnog kretanja
robe, osoba, usluga i kapitala, te napokon i ukidanje graninih kontrola bilo koje vrste.
Pravni okviri jedinstvenog unutranjeg trita
1985. godine osnovana je Bijela knjiga. U tom su dokumentu prikazani sadraji i smjerovi
promjena po sektorima i privrednim podrujima.
Pravni okviri osiguravaju jedinstveni ekonomski prostor na kojemu e djelovati trine
zakonitosti. Sva europska poduzea nalaze se u jednakom poloaju, a to prije svega znai liena
dosadanjih instrumenata zatite od konkurencije poduzea iz drugih drava lanica.
Mogua djelovanja na drave lanice
Naelno i koncepcijski svi bi strane partneri, uvoznici ili banke, kada jednom udovolje
unutranjim propisima u zemlji EZ-a u kojoj djeluju, morali moi poslovati po jednakim
uvjetima kao i domaa poduzea, a to znai ostvarivati i sve prednosti jedinstvenog trita.
Ukidanje nacionalnih kvota
Nacionalne, posebne, zamjenjuju se opim kvotama na razini Zajednice. Takav reim ima
djelotvoran uinak za zemlje lanice, no za tree zemlje ima manje povoljan rezultat.
Za uvoznike u EU to znai gubitak trita na koji su prije imali slobodan pristup, ali jednom
ostvaren pristup na tritu Zajednice omoguuje pristup na sva trita, pa i ona koja ranije nisu
bila dostupna.
Pravila o podrijetlu proizvoda

Uvoz robe je slobodan ili odobren sa smanjenom carinom u godinjim kvotama, uz uvjet da je
proizvod u cijelosti podrijetlom iz zemlje kojoj se odobrava slobodan reim, odnosno da je u
zemlji korisnici preferencijala obavljen odreen stupanj obrade.
Nacionalni postupak
Na temelju odredbi iz Ugovora o EZ-u proizlazi da zabrana diskriminacije, koliinska
ogranienja i nacionalni tretman naelno vrijede samo za pravne subjekte Zajednice, ali ne i za
poduzea iz drava nelanica.
Poloaj banaka
Banke sa sjeditem u zemljama Zajednice mogu obavljati financijske usluge u svim ostalim
zemljama lanicama. Banke ije je sjedite u zemljama nelanicama Zajednice nemaju takvu
povlasticu.
Pravni okvir europskih trinih strategija
Porast produktivnosti
Stvaranjem jedinstvenog ekonomskog prostora EZ-a otvaraju se nove mogunosti koritenja
prednosti uinaka ekonomije, njezina obujma i irenja. Jedna od tih prednosti je smanjenje
trokova proizvodnje po proizvodu i vremenu i time poveanje opsega proizvodnje.
Razlikovanje proizvoda
To se ostvaruje na razliite naine npr. unapreenjem kvalitete, obiljeavanjem i zatitom iga,
razvojem imida, koritenjem djelotvornijih tehnologija i know-howa proizvodnje i prodaje
robe.
Ugovorni oblici vertikalnih ogranienja
Vertikalni ugovori ureeni su ne nacionalnim pravima, ve pravom EZ-a:
- Uredbom 1983
- Uredbom 1984
- Uredbom o grupnim iznimkama za distribuciju motornih vozila 1475
- Uredbom 4087
Slobodni strijelci
Komisija i Sud EZ-a potiu slobodne strijelce i odobravaju paralelan uvoz. Na taj se nain
potie konkurencija i integracija trita, a potroaima omoguuje vei izbor robe uz tendenciju
smanjenja cijena putem konkurencije.
Ova strategija slobodnih strijelaca koristi se razliitim trinim uvjetima i cijenama ako su
trgovci na malo slobodni u izboru dobavljaa koji nudi niu cijenu, a potroa koji je takoer
slobodan u izboru bira prodavaoca ili onog trgovca na malo koji je u poloaju da prodaje s
popustom.14
93. Meunarodna banka za obnovu i razvoj IBRD.
Hrvatska je lanica od 1993.
Ciljevi osnivanja IBRD-a su:
Pomaganje obnove i razvoja lanica, uspostavljanje privreda razorenih ratom
Poticanje stranih privatnih ulaganja
Dugorono poticanje ravnomjernog razvoja meunarodne trgovine radi doprinosa
porastu produktivnosti, ivotnog standarda i uvjeta rada..
Zadatak IBRD-a je davanje strogo namjenskih zajmova za obnovu i projekte razvoja i jamstvo
za zajmove koje daju drugi zajmodavci.
Izvori sredstava IBRD-a su: ulozi lanice; raspisivanje vlastitih zajmova i uzimanje zajmova;
emisija novih dionica i prodaja obveznica; redoviti prihodi koji potjeu od otplate glavnice i
plaanja kamata, te provizije i naknade za rizik odobrenih jamstava.
Organi upravljanja su skuptina guvernera, izvrni odbor i predsjednik.
94. Meunarodna financijska korporacija IFC.
Hrvatska je pristupila IFC-u 1993.

14

proitaj jo na strani 394

Osnovna djelatnost IFC-a je unapreenje gospodarskog razvitka privatnih proizvodnih poduzea

zemalja lanica, osobito u manje razvijenim podrujima dopunjavajui na taj nain djelatnost
kojom se bavi IBRD.
IFC:
- prua financijsku pomo, u suradnji s privatnim investitorom, pri osnivanju, modernizaciji i
proirivanju proizvodnih privatnih poduzea bez davanja jamstva o otplati od strane vlada
zemalja lanica
- objedinjuje mogunosti za investicijska ulaganja, domai i strani privatni kapital, te iskusni
menadment
potie i pomae da se stvore uvjeti koji omoguuju priljev domaeg i stranog kapitala
95. Meunarodno udruenje za razvoj IDA.
Hrvatska je lanica od 1993.
Zajmovi koje odobrava IDA osim ekonomskom razvoju namijenjena su i poveanju
produktivnosti radi poticanja ivotnog standarda. Rokovi i drugi uvjeti zajmova prilagodljivi su i
omoguuju dulje rokove otplate, i do 50 godina. Takoer se jednom utvreni uvjeti otplate mogu
prilagoditi gospodarskom stanju zemlja.
96. Meunarodni monetarni fond MMF.
Hrvatska je lanica od 1992.
Svrha osnivanja Fonda.
- upravljanje pravilima ponaanja u vezi s politikom valutnih teajeva, konvertibilnosti valuta i
plaanja vezanih uz transakcije na tekuoj bilanci.
- osiguranje sredstava zemljama lanicama tako da se mogu drati pravila ponaanja za vrijeme
dok ispravljaju ili pokuavaju izbjei neravnoteu u platnoj bilanci
- osnivanje institucije u kojoj se drave mogu savjetovati i suraivati na meunarodnim
monetarnim pitanjima
Fond je koncipiran kao dioniko drutvo.
Uprava Fonda sastoji se od . odbora guvernera, izvrnog odbora, te glavnog direktora.
Glavni izvor sredstava su lanarine, ali i zajmovi, te posebna prava vuenja, rezervna trana,
kreditna trana i stand-by sporazumi, produena sredstva Fonda, sredstva za financiranje
kompenzacija, sredstva za financiranje tampona udjela, dodatna sredstva financiranja. 15
97. Agencija za multilateralne garancije investicija MIGA.
Sve lanice Svjetske banke, automatski su i lanice MIGA-e.
Osnovna djelatnost MIGA-e je izdavanje jamstva za gubitke koji proiziu iz ulaganja koje je
Agencija procijenila prikladnim i povoljnim.
Agencija ne odobrava investicije, ali slobodno bira i procjenjuje investicijske pothvate za koje
izdaje garancije, a izdaje ih samo za rizike koji su odreeni i opisani u Sporazumu, a to su:
Rizik transfera valute
Rizik eksproprijacije i slinih mjera oduzimanja imovine ili vlasnikih prava
upravljanja, kontrole i koristi investicija. Zahtjev za izdavanje jamstva moe zatraiti
bilo koja, pravna ili fizika, osoba pod uvjetom:
o Da je fizika osoba dravljanin zemlje lanice osim zemlje domaina ulaganja
o Da je pravna osoba drutvo kapitala osnovano i sa sjeditem u dravi lanici
98. Europska banka za obnovu i razvoj EBRD.
EBRD osnovana je 1992. kako bi poticala tranziciju zemalja Srednje i Istone Europe prema
trinom gospodarstvu.
lanice Banke su europske i neeuropske drave lanice MMF-a i EZ i Europske investicijske
banke.
Banka je organizirana kao dioniko drutvo.
15

vidi objanjenja i definicije u knjizi, str 401,402

Organi upravljanja su Odbor guvernera, Odbor direktora i predsjednik uz jednog ili vie
dopredsjednika.
99. Konferencija UN-a o trgovini i razvoju UNCTAD.
Ciljevi i zadaci:
Promicanje meunarodne trgovine, osobito izmeu zemalja razliitog stupnja
razvijenosti
Izrada temeljnih naela i oblika meunarodne trgovine i gospodarskog razvoja
Ostvarivanje usvojenih naela i oblika meunarodne trgovine
Usklaivanje djelatnosti razliitih institucija UN-a koje djeluju na podruju
meunarodne trgovine
Priprema i provedba viestranih ugovora kojima se ureuju pitanja meunarodne
trgovine
100. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD.
Osim europskih zemalja , lanice OECD-a mogu postati i neeuropske zemlje ako ih pozove
Vijee. Tako su OECD-u pristupile Novi Zeland, Kanada, Japan i SAD.
Cilj i djelatnosti OECD-a su promicanje gospodarskog razvoja i ivotnog standarda u zemljama
lanicama i unapreenje razvoja svjetske trgovine.
101.
Komisija UN-a za meunarodno trgovako pravo UNCITRAL.
Zadaa UNCITRAL-a je ujednaavanje zakona zemalja lanica, a to ini:
Usklaivanjem rada organizacija koje djeluju na tom podruju
Nastoje proiriti krug lanica postojeih konvencija, odredbi i sporazuma, da bi
ujednaili trgovako pravo
Izrada i poticanje novih meunarodnih konvencija
Pronalaenje naina jednoobraznog tumaenja i primjene meunarodnih konvencija i
jednoobraznih zakona
Skupljanjem i irenjem podataka o nacionalnim zakonodavstvima i novim dostignuima
Uspostavljanjem i odravanjem veza s UNCTAD-om, Ekonomskim i socijalnim
vijeem UN-a i dr specijaliziranim agencijama koje se bave me. trgovinom.
102.
Ekonomska komisija za Europu ECE.
ECE djeluje na podruju rjeavanja pitanja gospodarskog razvoja i meunarodne trgovine u
Europi.
Izrauje tipske ugovore i ope uvjete poslovanja meunarodne trgovine.
103.
Svjetska organizacija za intelektualno vlasnitvo WIPO.
Hrvatska je lanica od 1992.
Temeljna aktivnost je donoenje meunarodnih pravila i standarda na podruju intelektualnog
vlasnitva, posebno za sklapanje meunarodnih ugovora i izradu tipski propisa, ugovora koji
olakavaju registraciju i zatitu izuma, igova i modela, te osiguravaju informacije o
industrijskom vlasnitvu, sadraju patentnih isprava i meunarodnom registru igova.
104.
Meunarodna trgovaka komora ICC.
ini je vie od 5300 velikih poduzea, te vie od 1700 industrijskih i trgovakih udruenja
poduzea.
Djeluje i putem nacionalnih odbora u 60 zemalja, a na druge naine zastupljena je u jo 50
zemalja.
Svrha joj je zastupanje poslovnih interesa lanica na meunarodnoj razini, zalaganje za
slobodnu trgovinu i uravnoteen razvoj trgovine.
Provodi projekte unifikacije trgovakog prava.
105.
Europsko udruenje za slobodnu trgovinu EFTA.
lanice EFTA-e su Island, Norveka, vicarska i Lihtentajn.

Cilj je bio uspostavljanje zona slobodne trgovine i ukidanje carina za industrijske proizvode i
poticanje trgovine poljoprivrednim proizvodima meu zemljama lanicama.
Prema zemljama nelanicama EFTA slobodno odreuje carine i svoju trgovinsku politiku.
106.
Svjetska organizacija za turizam WTO.
Svrha WTO-a je razvoj i poticanje turistikih putovanja i turistike ponude, gospodarski razvoj
turizma, ali i meunarodna i tehnika suradnja, to ostvaruje osiguravanjem zatite turista i
turistikih objekata, te prikupljanjem i irenjem informacija i statistikih podataka o turistikoj
djelatnosti.
107.
Organizacija za prehranu i poljodjelstvo FAO.
Ciljevi organizacije su:
- prikupljanje, analiza i tumaenje podataka u svezi s prehranom i poljodjelstvom
- unapreenje meunarodne suradnje u znanstvenim i tehnolokim istraivanjima, uvanje
prirodnih izvora
- prihvaanje suvremenih metoda poljodjelstva, poboljanje prehrane i raspodjele hrane,
pruanje tehnike pomoi na zahtjev vlada idr..

108.
Sporazum o Srednjeeuropskoj zoni slobodne trgovine CEFTA.
CEFTA je sklopljena 1993. izmeu Poljske, eke, Maarske i Slovake, a od 1996 i Slovenije.
Sniavanjem carina i razvojem razliitih oblika suradnje pokuava se pospjeiti trgovinska
razmjena zemalja potpisnica.
CEFTA je nadomjestak (ili odgovor) za lanstvo u EU, u kojoj te zemlje nisu tada mogle
prisustvovati.