10

Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja. Uvod

u nosivost temelja i pritisak tla na poduporne
konstrukcije.

10.1

Razvoj slijeganja pod temeljem.

Pojam nosivosti temelja.

optereenje
nosivost

Temelj je dio graevine koji lei na tlu, te optereenje graevine prenosi

na tlo, a rezultirajue deformacije tla unosi u graevinu. Temelj treba
oblikovati tako da slijeganje temelja bude dovoljno maleno vodei
rauna kako o tehnolokom funkcioniranju sadraja graevine, tako i o
deformacijama tj. naprezanjima u nosivoj konstrukciji, te ostalim
elementima graevine ne zaboravljajui na razliite uvjete u kojima
se graevina moe nai: nastajanje/ graenje, vjetar, snijeg, potres
Porast optereenja na neki temelj na datom tlu openito izaziva (1) rast
slijeganja i (2) rast gradijenta slijeganja (tj. slijeganje sa rastom
optereenja raste sve vie i vie).

pomak

slom tla
slijeganje

Ve pri malenim optereenjima, oko

rubova krutih temelja uslijed
koncentracije
naprezanja

razvijaju se velike, plastine

deformacije. (v. 8 Deformabilnost i
cvrstoca
tla)
Sa
rastom
optereenja, raste i podruje u
kojima se razvijaju plastine
deformacije.

Granino optereenje pri kome dolazi do nekontrolirano velikih

deformacija u tlu, ili sloma tla zovemo nosivost. Zato temelj
oblikujemo tako da optereenje koje emo na temelj nanijeti bude
dovoljno manje od nosivosti govorimo o optereenju dopustivom
obzirom na slom tla pod temeljem. Tako postiemo jo neto: da
jednostavni postupci za procjenu slijeganja temelja daju optereenje
dovoljno
pouzdane rezultate.

nosivost

Time je uobiajena provjera dimenzija temelja svedena na dva koraka:

(a) provjera dopustivih optereenja obzirom na slom tla pod
temeljem i
(b) provjera slijeganja,
te nam je potrebno poznavanje kako zahtjeva na graevinu i nosivu
konstrukciju, tako i uvjeta u tlu: stiljivosti, vrstoe i drugih osobina.

slijeganje

slom tla

Uobiajeno je optereenje koje odgovara slomu tla, nosivosti, odrediti

prema jednostavnim izrazima izvedenim iz ravnotee podruja
obuhvaenog velikim, plastinim deformacijama.

Dr

U srednje stiljivim ili rahlim tlima, bitno slijeganje moe biti ostvareno
uslijed lokalnog loma, tj podruje velikih, plastinih deformacija,
razvija se samo u podruju ispod dna temelja, a krivulja optereenjeslijeganje bitno je strmija, kao na skici ispod. U vrlo slabim stiljivim
ili rahlim tlima, velike deformacije mogu biti ograniene na podruje
tik uz temelj. Krivulja optereenje-slijeganje bude kao na slijedeoj
skici. Kojem tlu/ obliku temelja odgovara koji sluaj, prikazuje desna
skica: najdesnije podruje za opi slom, srednje za lokalni slom, lijevo
za utiskivanje temelja.
(Uokvirene skice uzete
su sa http://fbe.uwe.ac.uk/
public/geocal/geoweb.htm

_______________________________________________________________________________________________
Mehanika tla, akademska godina 2000/2001
biljeke sastavila Sonja Zlatovi

Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.

10.2

Stanje mirovanja.

Stanje mirovanja (v. 6 Naponi u tlu) je stanje u kome je horizontalna deformacija sprijeena. Openito u stanju
mirovanja
h = v K0
gdje K0 zovemo koeficijent mirovanja. Koeficijent mirovanja se mijenja sa
razvojem optereenja ili rastereenja.
Za normalno konsolidirana tla primjenjuje se najee Jaki-eva empirijska relacija
K0 = 1 sin
Pri rastereenju, tj. za prekonsolidirana tla, K0 raste. U literaturi se mogu nai korelacije K0 sa stupnjem
prekonsolidacije. Vrijednosti horizontalnog napona mogu se izmjeriti in situ, ili se mogu preraunati iz u
laboratoriju izmjerene vrijednosti K0.
Govorimo li o pritiscima tla na podupornu konstrukciju, pritisci tla bliski su onima u stanju mirovanja ako tijekom
izvedbe poduporne konstrukcije ne dolazi do deformacije u horizontalnom smjeru niti do zbijanja tla.

10.3

Granina stanja. Aktivni tlak i pasivni otpor.

Ugradimo li u homogeno normalno konsolidirano tlo horizontalne povrine bez poremeivanja krutu zagatnu
stijenu glatkih ploha, pritisci tla na zagatnu stijenu odgovarat e stanju mirovanja i bit e jednaki h0 = v K0
za svaku dubinu. Odgovarajua Mohrova krunica za neku izabranu dubinu u slijedeoj je skici ucrtana
crtkano i crno: najvei normalni napon je v, a najmanji je h0.
Zakreemo li tu krutu stijenu, time izazivamo horizontalno rastezanje u dijelu tla (lijeva strana na slijedeoj skici), te
smanjivanje horizontalnih napona i pritisaka tla na stijenu, pri emu vertikalni naponi ostaju jednaki.
Odgovarajue Mohrove krunice imaju, dakle, najvee napone stalne vrijednosti v, a najmanji su vrijednosti h,
koja u Mohrovom dijagramu putuje prema lijevo kako je prikazano crtkanom crvenom linijom. U donjoj skici
ucrtana je i anvelopa sloma odreena parametrima vrstoe c i koja ograniava mogua stanja naprezanja.
Dakle, najmanja vrijednost hmin= A odgovara Mohrovoj krunici koja tangira anvelopu sloma i u donjoj je skici
prikazana crveno. Odgovarajue stanje naprezanja zovemo aktivno Rankine-ovo stanje.
Za Mohrovu krunicu u aktivnom Rankine-ovom stanju, pol je toka PA koja odgovara paru naprezanja , 0.
Diralitima Mohrove krunice i anvelope sloma, tokama DA i TA odgovaraju parovi naprezanja za koje vrijedi
= f = tg + c, a odgovarajue su ravnine paralelne pravcima DAPA i TAPA. To znai da u blizini skicirane
krute zagatne stijene do velikih deformacija tj. do sloma tla dolazi u ravnina paralelnih pravcima DAPA i TAPA.
Tako je i odreena i granica podruja u kome dolazi do velikih deformacija.
Veliina minimalne vrijednosti horizontalnog naprezanja za neku dubinu moe se jednostavno izvesti iz
trigonometrijskog razmatranja Mohrovog dijagrama:
A = v tg2 (/4 /2) 2c tg (/4 /2)
Poduporna konstrukcija ne mora biti vertikalne glatke poleine, niti tlo homogeno, ali se pritisci tla redovito dadu
izraziti jednostavnim izrazom
A = v KA 2c KA
Pri tome pritisak tla zovemo aktivnim tlakom ako se radi o minimalnoj vrijednosti pritiska, tj. ako je omoguena
za to potrebna deformacija. U normalno konsolidiranim tlima za razvoj aktivnog tlaka tj. aktivnog stanja potrebna
je relativna horizontalna deformacija od nekoliko promila (to odgovara nekoliko milimetara pomaka za zid
visine nekoliko metara). U prekonsolidiranim tlima potrebne su i znatno vee deformacije.
Koeficijent KA zovemo koeficijent aktivnog tlaka. Radi li se o podupornoj konstrukciji vertikalne i glatke
poleine, te homogenom zasipu horizontalne povrine, dakle o Rankine-ovom aktivnom stanju, koeficijent
aktivnog tlaka jednak je KA = tg2 (/4 /2)
Radi li se o drugaijim uvjetima, kosoj i hrapavoj poleini te nagnutoj povrini zasipa, pritisak tla na zid u
aktivnom stanju moe se odrediti pretpostavljajui da je podruje velikih deformacija, kao i na prethodnoj skici,
omeeno ravninom. Modelska ispitivanja pokazuju da su time uinjene greke veliine tek nekoliko postotaka.

_______________________________________________________________________________________________
Mehanika tla, akademska godina 2000/2001
biljeke sastavila Sonja Zlatovi

Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.

U skiciranom jednostavnom primjeru, desno od krute zagatne stijene dolazi do horizontalnog zbijanja tla, te
poveanja horizontalnih napona h, kako je skicirano zelenom crtkanom linijom. Dogodi li se dovoljno velika
deformacija, moe se, za dato vertikalni napon v, dosegnuti maksimalna vrijednost horizontalnih napona, koja
odgovara Mohrovoj krunici koja, skicirana zeleno, dodiruje anvelopu sloma. Ovo naponsko stanje zovemo
pasivnim Rankine-ovim stanjem. Pol ove Mohrove krunice, PP, odgovara paru naprezanja v, 0.
Diralitima Mohrove krunice i anvelope sloma, tokama DP i TP odgovaraju parovi napona za koje vrijedi
= f = tg + c,
a odgovarajue su ravnine paralelne pravcima DPPP i TPPP. To znai da u blizini skicirane krute zagatne stijene do
velikih deformacija tj. do sloma tla dolazi u ravnina paralelnih pravcima DPPP i TPPP. Tako bi bila odreena i
granica podruja u kome dolazi do velikih deformacija.
Pritisak tla na podupornu konstrukciju u uvjetima horizontalnog zbijanja do sloma zovemo pasivnim otporom, i
moemo odrediti vertikalnim naprezanjom i koeficijentom pasivnog otpora
P = v KP + 2c KP
Za pasivno Rankine-ovo stanje
KP = tg2 (/4 + /2)

horizontalno
rastezanje

horizontalno
zbijanje

v
hP= hmax

hhminA

DP

DA

PA

h0

PP

TA

TP

_______________________________________________________________________________________________
Mehanika tla, akademska godina 2000/2001
biljeke sastavila Sonja Zlatovi
= tg + c
f

Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.

Modelska ispitivanja pokazuju, meutim, da su plohe u kojima dolazi do sloma u ovim uvjetima zakrivljene, te se
rijetko pretpostavlja Rankine-ovo stanje. Gotova rjeenja esto se zasnivaju na kliznoj plohi oblika logaritamske
spirale.
U normalno konsolidiranim tlima za razvoj pasivnog otpora potrebna je relativna deformacija od nekoliko
postotaka (dakle vie centimetara horizontalnog pomaka zida ili vrha zida visine nekoliko metara). Za manje
deformacije treba raunati i sa manjim pritiscima tla. to se tie prekonsolidiranih tala, potrebna relativna
deformacija moe biti i tek nekoliko promila.
Aktivno stanje i pasivno stanje su granina stanja napona. U tim stanjima dosie se vrstoa tj. ostvaruju velike
deformacije u svakoj toki u jednom paru ravnina, tj. u dva smjera, za odgovarajui normalni napon i
posmini napon vrijedi tg + c

10.4

Pritisak tla na podupornu konstrukciju, uvod.

Najei oblici podupornih konstrukcija osiguravaju da se razvoj deformacija i napona u pridranom tlu moe
uspjeno jednostavno prikazati opisanim stanjima deformacija i napona. Zato se najee za oblikovanje
podupornih konstrukcija upotrebljavaju izrazi koji odgovaraju aktivnom tlaku i pasivnom otporu. Ipak, treba znati
da su aktivni tlak i pasivni otpor granina stanja napona, koje odgovaraju velikim deformacijama, te na njih
vrijedi raunati samo onda kad su takove deformacije mogue.
Ponekad se u literaturi ili razgovoru - isti termini koriste i u situacijama u kojima se ne ostvaruje granino stanje
naprezanja, kao stvarni pritisci tla na podupornu konstrukciju. Time se poveava mogunost zaboravljanja na
razinu horizontalne deformacije neophodnu da bi se granino stanje razvilo, a pritisak tla spustio do aktivnog
tlaka ili podigao do pasivnog otpora.

10.5

Nosivost plitkih temelja.

Nosivost plitkih temelja, tj. srednja vrijednost

optereenja na dnu temelja u sluaju da
dolazi do sloma tla pod temeljem, odreuje
se jednostavnim izrazima izvedenim od 20tih do 60-tih godina 20-tog stoljea.
Pretpostavlja se razvoj aktivnog tlaka pod
temeljem, razvoj pasivnog otpora u okolnom
podruju, te kontinuirani prijelaz izmeu.
Izrazi su izvedeni originalno za jednoliko
vertikalno optereenu temeljnu traku irine
B, na povrini homogenog tla jedinine
teine , kohezije c i kuta unutarnjeg trenja
, optereenog jednolikim optereenjem q.
Srednje optereenje na dnu temelja, u sluaju
sloma, izraava se kao

B
q

pf

aktivno
stanje
pasivno
stanje

pf = B NcNc qNq

optereenje

pa

Izborom globalnog faktora sigurnosti Fs,

odreujemo dopustivo optereenje obzirom
na slom:

pa = pf / Fs

slijeganje

pf
slom tla

U sluaju da je prisutna podzemna voda, pa treba raunati na uzgon, umjesto sa , raunat emo sa . U sluaju da
je temelj ukopan u tlo, q e odgovarati minimalnoj teini tla skupa sa ostalim optereenjima uz dno temelja, ali
emo moi raunati i na vrstou tla iznad dna temelja. U sluaju da je temelj ograniene duljine, ili da je
optereenje nagnuto, upotrijebit emo izraze izvedene eksperimentalno ili teorijski kao popravne koeficijente
osnovnog izraza. U sluaju da optereenje nije jednoliko, raunat emo samo sa dijelom dna temelja koji kao da
je centrino optereen. Detaljne upute za procjenu optereenja sloma date su u nastavku, kako predviaju sadanji
propisi. Pri tome predviena je uporaba parcijalnih faktora sigurnosti, tako da neposredno dobivamo pa .
_______________________________________________________________________________________________
Mehanika tla, akademska godina 2000/2001
biljeke sastavila Sonja Zlatovi

Aktivni tlak i pasivni otpor, stanje mirovanja.

Dopustivo optereenje na dnu temelja

ono je koje je dopustivo i obzirom na slom tla i obzirom na dopustiva slijeganja.
pdop = min{ pdop obzirom na slom ; pdop obzirom na slijeganja }
Dopustivo optereenje na dnu temelja obzirom na slom tla pod temeljem, pdop obzirom na slom rauna se:
pa = Q/A = B N s i + (cm + q tg m) Nc sc ic dc + q

centrino optereeni dio dna temelja

gdje

L-2eL

V je ukupno vertikalno optereenje na dnu temelja

H je ukupno horizontalno optereenje na dnu temelja

eL

MB je ukupni moment na dnu temelja u smjeru irine dna temelja

ML je ukupni moment na dnu temelja u smjeru duljine dna temelja
eB = MB/V je ekscentricitet u smjeru irine dna temelja, B
eL = ML/V je ekscentricitet u smjeru duljine dna temelja, L

eB

B je efektivna irina dna temelja, B=min{B-2eB; L-2eL}

L je efektivna duljina dna temelja, L=max{B-2eB; L-2eL}
A = B L je efektivna povrina dna temelja

2eL
B-2eB

s= 1 - 0,4 B/L je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj oblika temelja

sc= 1+0,2 B/L je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj oblika temelja

2eB

H/(Acm + Vtg m) je mjera nagiba optereenja

i je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj nagiba optereenja, prema H/(Acm + Vtg m), v. sliku
ic je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj nagiba optereenja, prema H/(Acm + Vtg m), v. sliku
q je minimalna vrijednost jednoliko rasprostrtog optereenja oko dna temelja
dc= 1+0,35 D/B je koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vrstoe tla iznad dna temelja: ako je tlo jednake ili
vee vrstoe iznad dna temelja kao i u podruju velikih deformacija ako je manje vrstoe, ili je temelj ukopan
samo djelomino, onda se radi sa dc= 1

je jedinina teina tla u podruju potencijalno obuhvaenom velikim deformacijama smanjena za uzgon ako
ispod razine podzemne vode
c je kohezija tla u istom podruju
je kut unutarnjeg trenja u istom podruju
Fc je faktor sigurnosti za koheziju, vrijednost se uobiajeno bira izmeu 2,0 i 3,0
F je faktor sigurnosti za kut unutarnjeg trenja, vrijednost se uobiajeno bira izmeu 1,2 i 1,8
cm je mobilizirana kohezija, cm = c/Fc
m je mobilizirani kut unutarnjeg trenja, tgm = (tg /F
Nc je faktor nosivosti, funkcija od m, v. sliku
N je faktor nosivosti, funkcija od m, v. sliku
1.0

1 .0

0.6

1 0

0.8

1 00

20

0.4

30

0.2

40

i c
0

1 0

0 .6
0 .4

40

0 .2

0.0

0 .8

20

30

0.2

0.4

0.6

0.8

1.0

0 .0

0 .2

0 .4

0 .0
0.0

10

0 .6

0 .8

1 .0
0

10

20

30

40

_______________________________________________________________________________________________
H / ( A 'c m + V t a n m )
H / ( A ' c m + V t a n m )

Mehanika tla, akademska

godina 2000/2001
biljeke sastavila Sonja Zlatovi