DOBROVOLJNO DARIVANJE

KRVI

TRANSFUZIOLOGIJA
Transfuzijska medicina je dio klinike
laboratorijske medicine:
Jedna od osnovnih djelatnosti je priprava
lijekova od ljudske krvi

Transfuzijsko lijeenje
Pokuavano je transfuzijama ivotinjske i
ljudske krvi
Meutim, zbog nepoznavanja krvnih grupa
esta posljedica bila je smrt

KRVNE GRUPE
Nasljedna karakteristika koja se nalazi na
krvnim stanicama (Erc, Tr , L ) i
proteinima plazme
Sustav krvnih grupa obuhvaa vie
srodnih antigena i odgovarajuih
protutijela s kojima oni reagiraju

ERITROCITNI ANTIGENI
Sastavni dijelovi molekula eritrocitne
membrane
U poslijednih 90 godina je otkriveno oko
650 eritrocitnih antigena
Razvrstane se u 23 sustava eritrocitnih
krvnih grupa
Oznaavaju se slovima A, B, Rh

...
Krvne grupe se nasljeuju po Mendeljevim
zakonima, ne mijenjaju se tijekom ivota i
na antigene ne djeljuje okoli
Genotip- geni koje ovjek ima za antigen
odreene krvne grupe
Fenotip- antigeni koji se mogu dokazati na
eritrocitima

...
Protutijela- imunoglobulini koji nastaju kao
reakcija imunolokog sustava na
stimulaciju antigenima

ABO sustav krvnih grupa

Prvi otkriveni sustav krvnih grupa, ujedno i
najvaniji krvnogrupni sustav u
transfuziolokoj praksi
Antigeni koji pripadaju ABO sustavu krvnih
grupa, ne nalaze se samo na eritrocitima
nego i na drugim stanicama i u veini
tjelesnih tekuina

 Postoje dva antigena: A i B antigeni

Podgrupe su A1, A1B, A2, A2B

UESTALOST KRVNIH GRUPA po

ABO sustavu
ABO
KRVNE
GRUPE

HRVATSKA

EUROPA

AMERIKI
INDIJANCI

ESKIMI

A
0
B
AB

42%
34%
17%
7%

30-40%
34-50%
9-17%
3-6,5%

12%
88%
-

43%
53%
1,5%
1,5%

Rh sustav krvnih grupa

Jedan od najsloenijih sustava krvnih
grupa
Otkriven 91 antigen, iako je za rad
dovoljno poznavati 5 antigena tog sustava:
C, c, D, E, e
Rh antigeni produkti su gena s dva blisko
smjetena lokusa
Osoba moe biti Rh(D) pozitivna i Rh(D)
negativna

 Rh(D) pozitivna uvijek od roditelja mora

nasljediti jedan ili dva Rh(D) gena
Rh(D) negativan osoba nema niti jedan
Rh(D) gen

UESTALOST KRVNIH GRUPA po

Rh sustavu
Rh D KRVNE
GRUPE

HRVATSKA

EUROPA

KINEZI

Rh D poz.

85%

85%

100%

Rh D neg.

15%

15%

0%

DOBROVOLJNO DARIVANJE
KRVI

 Krv nije mogue proizvesti na umjetan

nain. Jedini izvor toga lijeka je ovjekdarivatelj krvi. Svi mi, kada nam zatreba
krv kao lijek, ovisni smo samo o
dobrovoljnim darivateljima krvi.

 Hrvatski Crveni kri utemeljitelj je dobrovoljnog

davalatva krvi u Republici Hrvatskoj.
Prva akcija dobrovoljnog davanja krvi organizirana je 25.
listopada 1953. godine u Sisku. Otada Hrvatski Crveni
kri organizira i provodi akcije davanja krvi prema
naelima dobrovoljnosti, anonimnosti, solidarnosti i
besplatnosti.

 Hrvatski Crveni kri- glavni promotor i organizator

davalatva krvi u Hrvatskoj
vodi posebnu skrb o dobrovoljnim darivateljima krvi
upisuje ih u evidenciju te brine o jedinstvenom
sustavu priznanja
Transfuzijske slube uzimaju, testiraju i obrauju krv

 U veini zemalja u svijetu ova djelatnost je

povjerena Crvenom kriu zbog njegovog
humanitarnog rada, razvijene mree
organizacija Crvenog kria na terenu te
velikog broja volontera to omoguuje
neprofitno prikupljanje krvi.

Drutva Crvenog kria organiziraju akcije

dobrovoljnog davanja krvi prema mjestima
rada, kolovanja
i prema mjestu
stanovanja.

Posljednjih se godina prikupi

prosjeno oko 160,000 doza krvi
godinje, to je 3,5 davanja na sto
stanovnika. Oko 15 posto dobrovoljnih
davatelja su ene, 85 posto mukarci, a
11 posto su osobe koje prvi put daruju
krv.

 Jedini izvor krvi kao lijeka jest ovjek darivatelj krvi

krv je za svaku zemlju neprocjenjivo
nacionalno bogatstvo, a u odreenom
trenutku i strateki materijal.

Tko je dobrovoljni darivatelj

krvi?
Dobrovoljni, neplaeni darivatelj krvi je
osoba koja daje krv, plazmu ili druge
sastojke krvi dragovoljno i zato nije
plaen niti u novanom niti u nekom
drugom obliku koji bi mogao biti
zamjena za novac. Osnovna naela
davanja krvi su: dobrovoljnost,
anonimnost, solidarnost i besplatnost.

Kako se postaje dobrovoljni

darivatelj krvi?

Jednostavno - najprije morate donijeti odluku da

elite darovati krv i tako spaavati ivote ljudi.
Javite se u najblii Crveni kri
Darivanje krvi je povlastica zdravih ljudi jer
samo zdrava osoba moe biti darivatelj krvi.

Koliko esto i tko moe dati krv?

Krv mogu dati zdrave osobe od 18 do 65
godina starosti.
Mukarci mogu dati krv svaka 3 mjeseca,
a ene svaka 4 mjeseca.

Razlozi privremenog odbijanja

darivatelja

Razlozi privremenog odbijanja darivatelja:

- nizak hemoglobin,
- visoki ili niski krvni tlak,
- ene za vrijeme menstruacije, trudnoe ili dojenja,
- lake akutne bolesti (hunjavica, prehlada),
- tetovaa i piercing,
- alkoholizirano stanje,
- uzimanje antibiotika,
- cijepljene osobe,
- nakon primanja transfuzije,
- nakon operativnih zahvata i sl.

Ovo su samo neki od razloga privremenog odbijanja. Konanu

odluku donosi lijenik prilikom pregleda i razgovora s davateljem
prije samog ina davanja krvi.

Moe li ovjek darivanjem krvi

dobiti AIDS?
NE! - to nije mogue! Darivanjem krvi ne
moe se dobiti niti AIDS niti bilo koja druga
bolest. Pribor koji se koristi prigodom
uzimanja krvi je zapakiran, sterilan i za
jednokratnu uporabu.

Moe li davanje krvi biti tetno za

ljudsko zdravlje?
NE - zdrav organizam ima uvijek dovoljne
koliine krvi (oko 5 litara). Dobrovoljnim
davanjem krvi ujedno kontroliramo nae
zdravlje. Prilikom svakog davanja krvi,
davatelj prolazi lijeniki pregled, kontrolira
nivo eljeza u krvi, a njegova krv se testira
na AIDS, hepatitis i sifilis.
Odreuje se i pripadnost krvnoj grupi (A,
B, AB, O; svaka moe biti Rh + ili
Rh -).

Kako se sve moe dati krv?

Najei nain
davanja krvi jest
klasino
davanje, to znai uzimanje jedne pune doze krvi
od 450 mililitara.
Takoer se mogu uzimati pojedini sastojci krvi,
to zovemo davanje
na aparatu - staninom
separatoru.

Koliko traje darivanje krvi?

Nakon lijenikog pregleda i odreivanja
hemoglobina u krvi, klasino davanje krvi
traje desetak minuta.
Nakon toga je predvieno vrijeme za
odmor uz druenje s drugim davateljima te
osvjeenje uz lagani obrok i bezalkoholno
pie.

Da li jesti prije davanja krvi?

Nije poeljno biti natate
Preporua se lagani obrok nekoliko sati prije
davanja krvi.
Zbog bolesnika koji e primiti darovanu krv,
NE preporua se jesti izrazito masnu hranu ili
piti alkohol 8 sati prije davanja krvi.

Hrvatski Crveni kri se prigodnim zahvalnicama

zahvaljuje davateljima krvi u Hrvatskoj.
U njihovu ast, 25. listopad proglaen je u
Hrvatskoj danom dobrovoljnih davatelja krvi, dok
je u svjetskim razmjerima danom dobrovoljnih
davatelja krvi proglaen 14. lipanj.

Osloboenje od participacije u
trokovima zdravstvene zatite
Odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 150/08, l.
14.a) davatelji krvi s vie od 35 (mukarci) odnosno s
vie od 25 davanja krvi (ene) ostvaruju pravo na
oslobaanje od plaanja usluga koritenja zdravstvene
zatite.
Davatelji krvi mogu u svom gradskom/opinskom drutvu
Hrvatskog Crvenog kria dobiti potvrdu o broju davanja i
s njom se javiti u podruni ured Zavoda za zdravstveno
osiguranje koji izdaje iskaznicu o oslobaanju od
plaanja usluga u zdravstvenoj zatiti.

 Ozljede i bolesti ugroavaju ljudski ivot.

Krv je esto nezamjenjivi lijek. Jedini izvor
krvi je ovjek - darivatelj krvi.
STOGA POKAITE PLEMENITOST,
BUDITE DARIVATELJ KRVI, I OTKRIJTE
NAJBOLJI DIO SEBE!

PRIPREMILE:
MARIJA REI I JOSIPA BONJAK
3.G
11. SVIBNJA. 2010.