GRKA KNJIEVNOST

POVIJESNE I KULTURNE PRILIKE

Grka knjievnost naziv je za starogrku knjievnost u razdoblju od

Homera(VIII.st. pr. K.) do VI. st., kada car Justinijan zatvara
filozofsku kolu u Ateni. Aristotel iz Stagire prvi je filozof koji je
stvorio sustav znanja: logiku, retoriku, metafiziku, fiziku,
psihologiju, politiku teoriju, etiku i poetiku.
RAZDOBLJA GRKE KNJIEVNOSTI
I.
PRETKLASINO ILI ARHAJSKO RAZDOBLJE (VII. VI. pr. K.)

Grka knjievnost sauvana je u fragmentima. Proza nastaje oko

550. god. prije Krista (historiografija, kozmologija, zemljopis), a
tragedije u pisanom obliku oko 500. god. prije Krista.
U ovom razdoblju sredinje mjesto ima junaka epika, a zatim
lirika. Homer stvara Ilijadu i Odiseju, a Heziod Teogoniju (mitoloki
ep o stvaranju svijeta i bogova), Poslove i dane (didaktiki ep s
uputama za zemljoradnju). Heziod je prvi grki pjesnik koji o sebi
daje biografske podatke.
U VII. st. prije Krista lirika dosee svoj vrhunac. Prema nainu
glazbene izvedbe razlikujemo elegiju, jamb i meliku (lirika u uem
smislu). Lirika se dijeli na:
a) monodijsku liriku (javlja se u VII. st. pr. K. na otoku Lezbu
predstavnici su Alkej i Sapfa);
b) korsku liriku (u temi ima jae istaknut religiozni moment ili
neki aspekt univerzalnog znaenja; slui se pripovijedanjem,
ima strou vanjsku kompoziciju koja se temelji na trijadama:
strofa antistrofa epod). Prema temi, podvrste korske lirike
su:
- tren/trenos tualjka i pohvala u ast pokojnika;
- partenij pjesma djevojakog kora;
- himenej pjesma pri pratnji nevjeste u mladoenjinu
kuu;
- himna pjesma u ast boanstvima;
- epitalamij svadbena pjesma pred lonicom mladenaca;
- ditiramb korska pjesma u ast Dioniza;
- enkomij himna u ast odreene osobe;
- epinikij pohvalna pjesma u ast pobjednika na javnim
natjecanjima (najpoznatiji pjesnik epinikija je Pindar).
Elegijsko pjesnitvo nastaje u elegijskom distihu daktilski
heksametar + pentametar. Elegija je u poetku pjevala o temama
rata (Tirtej), da bi obuhvatila sve aspekte svakodnevnog ivota
(Mimnermo).
Jampske pjesme/jambografija (u jampskoj stopi) obuhvaa aljive
pjesme, dosjetke, a poruga i satira sastavnice su te poezije koja se
recitirala (Arhiloh).

Monodijsku liriku, meliku predstavljaju Alkej (motivi politike

stvarnosti i vinske pjesme posveene Dionizu), Sapfa (ljubavne
pjesme) i Anakreont (VI. st. prije Krista, poezija u fragmentima,
ljubavni i vinski motivi).
II.

KLASINO RAZDOBLJE (V. IV. st. pr. K.)

Atena postaje kulturno sredite, u kojem se u kratkom vremenskom

roku razvila iznimna knjievna produkcija. Nastaje tragedija u VI. i V.
st. pr. K., a oznaavala je svaku predstavu, osim satirske igre, koja se
prikazivala za vrijeme natjecanja dramskih pjesnika na sveanosti
Velikih Dionizija (Tespis).
Aristotel u Ars poetici postavlja tezu da se tragedija razvila iz
ditirampskih pjesama u ast bogu Dionizu, koje su izvodili korovi.
Postavio je naelo triju jedinstava. Prvo natjecanje odrano je 534.
pr. K., a pobijedio je Tespis. Najpoznatiji grki tragiari ovog
razdoblja su Eshil, Sofoklo i Euripid. Od komedija je sauvano
devet Aristofanovih, koje spadaju u stariju grku komediju, jer
prevladava kor. Mlaa ili novoatika komedija prikazuje komine
situacije iz svakodnevnog ivota, a predstavlja je Menandar ( IV.
III. s. pr. K.), koji je bio uzor kasnijim rimskim komediografima
Plautu i Terenciju.
III.

HELENISTIKO RAZDOBLJE:
a) aleksandrijsko razdoblje ( od III. II. st. pr. K.)
b) rimsko razdoblje ( od 30. god. pr. K. do 529. god.)

U helenistikom razdoblju Aleksandrija je knjievno sredite

(knjinica s oko 500 000 knjiga). Razvijaju se mnoge knjievne vrste:
elegija, bukolska poezija, mim, epska i didaktina poezija, epigram
(glavna knjievna vrsta), tragedija, govornika, znanstvena i
filozofska proza.
U aleksandrijskom razdoblju djeluje grki filozof Menije, od kojeg
potjee tzv. menipska satira (pripovjedni oblik, temelji se na upotrebi
dijaloga, ozbiljnih i aljivih parosa, a proza se izmjenjuje sa stihom)
Javlja se roman (prvi roman u Europi je Platonova Atlantida), i to
avanturistiki i ljubavni roman sa stalnom shemom predmeta. Junaci
su mladi i djevojka neobine ljepote, krepki, nailaze na prepreke u
ljubavi, ali ih prelaze i ive sretno.
Hariton: Zgode Hereje i Kaliroje (I. II. st.)
Ksenofont Efeki: Efeke pripovijesti (II. st.)
Longo: Dafnis i Hloja (II. III. st.) pastoralni roman
Heliodor: Etiopske pripovijesti (III. st.)