Professional Documents
Culture Documents
Bulimija
Bulimija
Bulimija
Epidemiologija
U 90% sluajeva poremeaj se javlja kod ena, s poetkom u kasnoj adolescenciji ili u ranoj
odrasloj dobi.
Etiologija
Etiologija je nepoznata, ali smatra se da su pritisci i sukobi unutar obitelji prvobitni znak
bulimije. Bulimiarka je obino osoba koja eli previe postii i tei savrenstvu, a osjea da
ne moe zadovoljiti oekivanja svojih roditelja. Njezino samopotovanje je na niskoj razini i
pati od depresije. Moda je kao dijete bila fiziki ili spolno zlostavljana; oko polovice svih
obojelih od bulimije ima u prolosti iskustvo zlostavljanja.
Dijagnoza
Postoji pet dijagnostikih kriterija koji ine glavna obiljeja anoreksije nervoze:
1. Ponavljane epizode prejedanja. Pojedina epizoda prejedanja karakterizirana je s oba
sljedea elementa: jedenje u odreenom vremenskom razdoblju (npr. unutar dva sata),
a koliina pojedene hrane znaajno je vea nego to bi veina osoba pojela za isto
vrijeme i u slinim okolnostima
2. Osjeaj gubitka kontrole nad uzimanjem hrane tokom epizode (npr. osjeaj da se ne
moe prestati sa jedenjem ili da se ne moe kontrolirati to i koliko se jede)
3. Ponavljano neodgovarajue kompenzacijsko ponaanje sa svrhom prevencije poveanja
teine, kao to su samoizazvano povraanje, zloporaba laksativa, diuretika, sredstava
za klistiranje ili drugih lijekova, post ili pretjerano tjelesno vjebanje.
4. Prejedanje i neodgovarajue kompenzacijsko ponaanje javljaju se prosjeno najmanje
dvaput sedmino tokom tri mjeseca.
5. Samoprocjena pretjerano ovisi o obliku i teini tijela.
Klinika slika
Klinikom slikom dominira prejedanje praeno
mehanizmima radi prevencije porasta tjelesne teine.
neodgovarajuim
kompenzacijskim
Prognoza
Ponaanje sa smetnjama hranjenja traje najmanje nekoliko godina. Tok bolesti moe biti
hronian ili intermitentan, s periodima remisije koji se izmjenjuju s povratnim prejedanjima.
Dugotrajne posljedice bulimije nervoze nisu poznate, ukoliko se ne kompliciraju elektrolitnim
disbalansom i metabolikom alkalozom.
Kod osoba s ovim poremeajem postoji sklonost impulzivnom ponaanju, narkomaniji i
alkoholizmu te depresiji.
Lijeenje
Postoje dva terapijska pristupa: psihoterapija i farmakoterapija. Od psihoterapijskih metoda
koriste se kognitivno-bihevioralna ili interpersonalna terapija, a mogu imati kratkotrajnu ili
dugotrajnu uinkovitost. Od farmakoterapijskih sredstava koriste se antidepresivi
(fluoksetin, trazodon, imipramin, dezipramin, fenelzin). Meutim, najbolji rezultati postiu se
kombinacijom kognitivno-bihevioralne terapije i antidepresiva.