ODISEJ KAO PROTOTIP JUNAKA BAJKE

ROBERT BACALJA

UDK: 821.14.09
Izvorni znanstveni lanak
Original scientific article

Sveuilite u Zadru
Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

GORAN PAVEL ANTEK

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Primljeno
: 2012-8-27
Received

SAETAK

Homerovi epovi snano su utjecali na razvoj pripovjednih vrsta. Knjievna povijest navodi Homera kao
poetak knjievnosti europskoga kulturnoga kruga, s druge strane jedan od najznaajnijih karaktera
knjievnosti starog vijeka je "Odisej onaj koji poinje sjajan niz junaka knjievnosti kasnijih stoljea" (Beker
1997:7). Rad se bavi Odisejevim hodom po mukama - od Troje do Itake koji utjee na graenje paradigme
djelovanja junaka bajke. Hod po mukama oznaen je preprekama koje nameu bogovi, a u bajkama su to
tipine crte djelovanja junaka koji traeno dobro ili pravednost ostvaruje savladavajui prepreke. U radu se
izdvajaju motivi integrirani u narativnu strukturu bajke, koje nalazimo u Odiseji. Iitani motivi temelje se na
mitolokom shvaanju ivota i svijeta.

KLJUNE RIJEI: mit, bajka, junak, Odisej

UVOD
Mit je prototip svake prie, najprije grkog epa, a zasigurno i bajki. Kao
takav prva je naracija sa zapletom. Viktor mega u Uvodu u knjievnost,
odnosno u poglavlju O nekim temeljnim kategorijama novije knjievnosti,
istie prirodu suvremene knjievnosti: "Jedna je od znaajki naeg vremena da
se knjievnost u njemu sve vie gomila u jednoj vertikali historizma: sve je
mogue istodobno i oivljavanje antikih mitova i drevnih scenskih rituala, i
aleksandrijska scenska knjievna igra, i dadaistiki kola" (mega 1998:519).
Drei se te misli, moemo zakljuiti da mit prati ovjeka od iskona (od
prapoetaka ljudske zajednice do danas), a prisutan je i u vrijeme nastajanja
bajki tijekom srednjovjekovlja, tj. u vremenu kada su nastajale bajke koje
danas poznamo u preradbama pojedinih preraivaa bajki.1 Klasini mit donosi
Prvenstveno se misli na korpus poznatih prireivaa; Perraulta i brae Grimm te hrvatske
usmenoknjievne bajke koja se po motivima naslanja na europsku usmenoknjievnu tradiciju.
1

21

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

svijet bogova, natprirodnih bia, junaka iz starog ljudskog drutva, te daje

udesnu sliku meusobnih odnosa i tenji lanova tog drutva. Njega
karakterizira alegorinost (iz koje se izvlai i pouka), zatim
metamorfoze/preobrazbe (to je karakteristika koja donosi da se sve u mitu
moe preobratiti u sve, a tako je i u bajkama), tipinost likova, junaka to se
moe povezati i s univerzalnim motivima koje nalazimo u razliitim knjievnim
vrstama, pa tako i u bajkama. Mitoloka teorija u knjievnoj kritici i povijesti
smatra da u svim knjievnim djelima treba da se trai mitska jezgra odnosno
prototipovi, arhetipovi.2
Bruno Bettelheim istie, kako u mitovima nalazimo snane junake koji
stalno neto trae od obinih ljudi te da se mi svakodnevni smrtnici, ne
moemo usporeivati s njima uza sva naa nastojanja (usp. Bettelheim
2004:31). S druge strane naglaava stabilnu situaciju unutarnjeg sukoba i naina
na koji bi se mogao rijeiti (uz primjedbu da to nije glavna uloga mita), te istie
bajke koje takoer donose sukob: "Likovi i dogaaji u bajkama takoer
oliavaju i oslikavaju nutarnje sukobe, ali tek blago nagovjetavaju kako bi se
mogli rijeiti" (Ibid.). Upravo tu crtu mita moemo promatrati u odnosu
Homerova junaka Odiseja i junaka bajki koje dolaze do nas razliitim
preradbama i uzetih iz razliitih izvora.
Odisej se ve dugo navodi u literaturi kao "jedan od najslavnijih junaka
grkih mitova. Njegovo junatvo, smionost, postojanost, a napose lukavstvo
uli su u poslovice koje ive do danas" (Zamarovsky 2004:240). Njegovo
djelovanje se prati u vrijeme mira i rata, a osobito znaajnu ulogu ima u vrijeme
Trojanskog rata, kada je s nekoliko kljunih odluka bitno pridonio pobjedi
Grka. U poetku nije htio ratovati, pa se ak priinjao ludim (u polju je sijao
sol), dok mu nije Palamed pred zapregu poloio sina Telemaha umotanog u
pelene. Odisej se zaustavio, to je znailo da je priseban. I prije samog pohoda
grke vojske na Troju/Ilij imao je velike zasluge, jer je uspio za pohod pridobiti
najveeg grkog junaka Ahileja. Poznato je njegovo lukavstvo s Diomedom,
prema prii Diomed se nakon Trojanskog rata i smrti koja ga je vrebala u
domu zbog enine urote otisnuo prema Jadranu (usp. Katii 1995), kada su se
preruili u trgovce i kada su Ahileja, koji je na dvoru kralja Likomeda ivio
obuen u enu, sa zvekom isputenog maa otkrili i pridobili za ratovanje.
Njegova prisebnost, domiljatost i odlunost jednako je tako bila znaajna i u
trenutku iskrcavanja, prema proroanstvu trebao da strada prvi vojnik koji se
iskrca i stupi na trojansko tlo, a on je to nadiao tako da se prvi iskrcao, ali je
na zemlju poloio svoj tit. Na isti nain su ga slijedili i ostali. Tako je uspjelo
iskrcavanje pred Trojom.

Usporediti studiju Brucea Lincolna, Theorizing Myth: Narrative, ideology and scholarship, 1999. ili
razliite radove Josepha Campbella i Northropa Fryea.
2

22

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

I konano, presudna je za ishod rata, ili njegov zavretak bila Odisejeva

varka s trojanskim konjem kojeg su Trojanci uveli u grad, ime je zapoela
njihova propast. Trojanci su povjerovali da su se Agamemnon i Ahejci vratili
kui, ali varka je uspjela, i Agamemnon se po mraku vraa natrag gdje eka
pogodan trenutak za napad. U napadu svi su Trojanci pobijeni ili odvedeni u
roblje kao ratni plijen, a cijeli je Ilij/Troja opljakana i veliko blago preneseno
na drugu obalu. Jedino se, prema legendi, spasio Dardanac Eneja koji je sa
sobom poveo neto svijeta. Ti dogaaji ispjevani su u prvom Homerovu epu
Ilijadi. No, interes ovoga rada nisu ti dogaaji i Odisejeva uloga u njima, ve
razdoblje i dogaaji koje je Odisej proveo na povratku kui, u rodnu Itaku.
U kontekstu razvoja knjievnih vrsta i epske tehnike valja istaknuti da je
Homer u svoj prvi ep Ilijadu uveo prepoznatljivu (arhetipsku) epsku tehniku i
strukturu/kompoziciju koju slijede sve epske vrste do naih dana. To je
prikazivanje radnje u samom sreditu zbivanja (in medias res) vrlo utjecajan i
znaajan postupak, kako su ga teoretiari nazivali retrospekcija (flash back). I
Odiseja se strukturira istim postupcima. Taj glasoviti ep zapoinje Zazivom
Muze i vijeanjem bogova. Ovdje se na poetku javljaju Odisejevi pomonici,
odnosno zatitnici, mentori. To je boica Atena, koja se smilila nad
Odisejevom sudbinom kojeg su bogovi radi srdbe drali podalje od doma i
odredili mu dugo lutanje. Rije je o desetogodinjem ratu i isto tolikom lutanju,
odnosno Odisejevim hodom po mukama. Hod po mukama zapoinje
njegovim odlaskom iz Troje, i zasluenim i pravednim povratkom na Itaku
gdje mu je obitelj. U prepoznatljivom stilu na poetku prethodne Odisejeve
muke on je ve kod Kalipse, dakle stvarna radnja zapoinje kod Kalipse (in
medias res), na otoku Ogigiji, gdje je Odisej zatoen u spilji. Kalipsa ga na
umovitom otoku mami lijepim rijeima, a Odisej je nesretan i eli natrag u
svoj dom:
"Sveer ostavlja planog Odiseja, sveer ga mami
Ona rjeima ljupkim i umiljatim, da s uma
Koliko eli da i dim od svoje zemlje jo vidi,
Kako Itaku smetne, al' on je umr'jeti gotov (...)" (Homer Odiseja,
PRVO PJEVANJE (1.dan) BOGOVI VIJEAJU. ATENA HRABRI
TELEMAHA. 55-58).
Atena se zatim brzo prebacuje u Odisejev dom, u liku Tafljanina Menta,
gdje je asti Telemah, Odisejev sin. Tu nalazimo Telemaha koji se tui kako mu
prosci upropatavaju kuu. Ovdje se ona poetna situacija, kada nalazimo
Odiseja zatoena i nesretna na Ogigiji, produbljuje, odnosno junaci se stavljaju
pred jo jednu prepreku prosce koji troe imutak i ele unititi obitelj
enidbom s majkom, a Telemahu snuju smrt:

23

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

"Svi ti mater mi prose i c'jelu mi rastau kuu;

A mati niti se moe od udaje neati mrske
Niti se udati moe, a oni izjedaju kuu
Pa mi je troe, a brzo i mene e oni pogubit" (Homer Odiseja, PRVO
PJEVANJE B. PROSCI SE GOSTE. TELEMAH JADIKUJE. 248-251
Propast ili prijetnja koju nose prosci Odisejevu domu stalno e se isticati
kao motiv u mnogim pjevanjima i bit e glavna pokretaka snaga dvaju junaka,
Odiseja i njegova sina Telemaha. Kad se Telemah spremao otii traiti oca,
onda se srdba prema proscima samo jo poveava, jer mu se rugaju, ali i
raduju moguoj smrti sina na moru, budui da u tom sluaju nemaju s kim
dijeliti imanje. Telemah se sprema u Spartu i Pil. U Pilu ga ugouje Nestor koji
mu pria o povratku Grka iz razorene Troje u domovinu, te o sudbini
Agamemnonovoj, koje je smaknuo u njegovu domu Egist uz pomo ene
Klitemnestre. Isto tako u Menelaja u Sparti, Telemah pita za sudbinu
Odisejevu, ali se tui na zlo koje kui, domu, i obitelji nanose prosci:
"Atride gojene Zeusov, Menelaje, narodna glavo,
Dooh, ne bi li ti mi o ocu rekao togod.
Kua se izjeda moja i nestaje rodnih mi polja,
Neprijatelja pun mi je dom, neprestance mi kolju
Moje sporohodne vole krivoroge, sabite ovce;
To su objesni vrlo i estoki majke mi prosci" (Homer Odiseja,
ETVRTO PJEVANJE (5.dan (nastavak) i 6.dan)/12.6.dan Menelajev
izvjetaj. Prosci odluuju da ubiju Telemaha. A. MENELAJ PRIPOVIJEDA:
a. Menalajev doivljaj na Faru. 316-321)
Upravo ovakve uvode nai emo u mnogim bajkama iz europskih
nacionalnih knjievnosti: obino je zlo, koje se ovdje nalazi u motivu obijesnih
prosaca, oituje u smrti majke i dolasku druge ene u dom, koja dovodi svoje
keri, ili naprosto neko drugo zlo, ili prepreku koja potie junaka na
samoobranu i organiziranje da bi sauvao ili vratio sklad u obitelji.
Navedeni motiv nalazimo u izvornoj hrvatskoj bajci iz varadinske
okolice Mauha i pasterka o kojoj je jo Jagi pisao u svojoj Historiji knjievnosti
naroda hrvatskoga i srbskoga (1867.) sluei se recentnom Benfeyovom
migracijskom teorijom:3 "Jenput imela je mauha er i pasterku. Svoju er
"Jo bi mogao napomenuti nau "pepeljugu", te joj porediti njemaki Aschenputtel u Grimma
(br. 21), gdje je osobito znameniti motiv o cipeli, po kojoj se trai njezina divna krasota (sr. Or.
U. Occid. II. 295); mogao bih porediti nae varijante o pastorci i zloj maesi (gl. Br. 33., 34., 35.,
36.) s ruskimi priami u Athanasijeva ("baba-jaga" I. br. 3.), sr. Takodjer u Grimma I. br. 21."
Vatroslav Jagi, Historija knjievnosti naroda hrvatskoga i srbskoga (4. Paralele i izvori naieh
narodnieh pria) u: Vatroslav Jagi, Djela Vatroslava Jagia IV. (lanci iz "Knjievnika" III.
3

24

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

imela je rada, a pasterku ne. Jenput je poslala je pasterku po najvekem snegu

jagod brat i dala ji je na put falaek tvrdoga kruha, i sobun si je zela maka i
kokota i ila je po putu mislea i alosna kak bude po tem snegu jagode
nabrala" (usp. Bokovi-Stulli 1963:102).
Taj motiv nalazimo i u pojedinim Grimmovim bajkama:
"Kad su sutradan dvije djevojke ustale, a to pred muevljom keri stoji
mlijeko za umivanje i vino za pie, a pred eninom keri voda za umivanje i za
pie. Drugog jutra voda pred obadvjema kerima. Treeg pak jutra sam voda
pred muevljevom keri, a mlijeko i vino pred eninom. I tako bi nadalje. ena
se prometnula u zlu maehu svojoj pastorki i u strana neprijatelja prevrgla, i
naprosto nije znala kako bi joj iz dana u dan to vie napakostila" (Grimm
1994:196).
Blizak motiv nalazimo i ranije u Perraulta:
"Tek to se oenio, a ve maeha stala pokazivati svoju opaku ud: nije
mogla podnositi vrline te djevojke jer su joj kraj nje keri postajale sve mre.
Zaposlila je najteim kunim poslovima: morala ona prati posue i latiti
gospoinu sobu i sobu gospoica njezinih keri" (Perrault 1993:29).
Taj stabilni uvod nalazimo i u umjetnikoj bajci, u Ivane BrliMaurani, gdje je junak takoer u podreenom poloaju:
"Sin se malone skamenio od uda: Otkud nejgova mati znade da je ono
bila guja? Razljuti se u srcu i pomisli: "Moja majka mora da je vjetica." I
domah zamrzi na majku. Poelo njih troje ivjeti zajedno, a ono zlo i naopako.
Snaha jeziljiva, nazlobna, prodrljiva i goropadna" (Brli-Maurani 1942a:46).
Ili je pokretaka sila djelovanja junaka neki gubitak ili nesrea:
"Ila tako ena sa djetetom, malim Vlatkom, ila za sedmicu, ila za
dvije. Nigdje ne nalazila puta do Morskoga Kralja. Umorila se ve jadnica kruto
te jednoga dana zaspala na kamenu uz more. Kad se probudi, al nestalo eda,
nejakoga Vlatka. Koliko se uprepastila, ukoile joj se suze na srcu, a od velike
joj alosti prekinula rije, te ona onemijela" (Brli-Maurani 1942b:26).
Takav motiv nalazimo i u Andersena u Postojanom kositrenom vojniku:
(1866), Historija knjievnosti naroda hrvatskoga i srbskoga (Priredio Dr. Slavko Jei), Zagreb,
JAZU, 1953., str. 293.

25

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

"Svi vojnici bili udlaku jednaki, samo se jedan jedini malko razlikovao od
ostalih: imae on samo jendu nogu. Kad su ih lijevali, on bio posljednji, pa za
njega, da bude cijel cijelcat, nije doteklo kositra" (Andersen 2001:99-100).
Dakle, i ovdje su junaci bajki pred iskuenjima i potekoama do
traenog dobra ili ouvanja sklada obitelji i doma. Na Odiseja se srde bogovi,
kuu mu unitavaju prosci, a put je do savladavanja prepreka trnovit i dug.
Nita manje zahtjevan nije ni kod veine bajki. Junaci sa sve veom upornou
i snagom kako se gomilaju i sve vie rastu problemi, savladavaju uz svoje
pomonike prepreke i rjeavaju probleme kako bi ostvarili, oznaimo to - neku
pravednost (usp. ubeli 1970:83). Po tome takoer moemo istaknuti neke
dodirne toke Odisejeva hoda po mukama i hoda po mukama stereotipnog
junaka bajke. Kako smo ve istaknuli, Odisej luta deset godina do povratka
kui i pri tom rjeava mnoge prepreke: Kikonci, Lotofazi, Kiklop, Eol,
Lestrigonci, Kirka na otoku Eeji, Mrtvako carstvo, susret sa sjenama junaka, i
proroanstvo, povratak Kirki, Sirene, Scila i Haribda, Trinakija, Klanje Helijeva
stada i dolazak na Ogigiju - Kalipsi, odakle dolazi Feaanima i, konano, od
Feaana na Itaku.
Usporedimo li ga s junakom, najmorskije hrvatske bajke, enom iz
Palunka Ivane Brli-Maurani, onda je i njezin hod po mukama pun prepreka:
Zmija orijaka, Ptica kljuna gvozdenoga, Zlatna pela, na kraju Morske Djevice
(diklice) ili sirene koje ju progone na uzburkanom moru u "unu", dok nije
dohvatila vrsto kopno: "Prekrilio vihor unak, stigli ga umni talasi, splele se
oko unka u vijenac Morske Djevice. Ljulja, ljulja vijenac oko unka,
proputaju Morske Djevice strahotne talase, ne proputaju unka sa talasom.
Piti, prska more i vjetrina" (Brli-Maurani 1942b:38).
U Palunka kao, naposljetku i u ostalim bajkama, prepreke se ne mogu
rijeiti bez pomonika:
"Izdignula se iz mora Zora-djevojka. Palunka ugledala, al ne pogledala,
malog kraljia, pogledala, al ne darivala a vjernoj eni hitar dar darivala: rubac
vezeni i iglu pribadau. Od rupca se bijelo jedro podignulo, a od igle kormilo
stvorilo" (Brli-Maurani 1942b:38).
U antikog junaka Odiseja nalazimo kao pomagae razliite bogove.
Tako mu Hermes pomae s dobrom travom da sprijei Kirkin napitak koji bi
ga pretvorio u svinju te da ga potom smjesti s ostalim mornarima u svinjac:
"Kamo si, nesretnie Odiseju, po brdu poo
Sam, ne poznaju mjesta? U svinjac vrsti je Kirka
Kao i druge svinje zatvorila drugove tvoje.
Ide li izbavit njih? al da e se i sam povratit,
26

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

Toga ti ja ne velim, ve ostat e, i drugi gdje su.

Ali daj, da oda zla oslobodim, izbavim tebe.
Dobra evo ti trava, u dvorove Kirkine s njome
Idi, i ona e crni od glave dan ti odvratit" (Homer Odiseja, DESETO
PJEVANJE (33. dan. Nastavak) EOL.LESTRIGONCI.KIRKA. B. KIRKA
PRETVARA DRUGOVE ODISEJEVE U KRMKE I OPET IM VRAA
PREDANJI LIK. 281-288)
Posebno mu je sklona boica Atena. Nju zatiemo kako mu pomae u
razliitim zgodama za savladavanje prepreka,a moda je njezina pomo
najpresudnija kada ga pretvara u prosjaka:
"Nego sada da tebe pretvorim, kako te nitko
Nee prepoznati moi; na gipkim ti udima krasnu
Kou u tvoju narozat, sa glave u plavu ti kosu
Unitit, sveg u u dronjke obui te tko god te vidi,
Da mu se zgadi, - i ktome uinit u glupe ti oi,
Tvoje prekrasne oi, da grdan doe pred prosce" (Homer Odiseja,
TRINAESTO PJEVANJE (33.dan (nastavak) do 35. dana) ODISEJ BRODI
OD FEAANA I DOLAZI NA ITAKU. B. ATENA PRETVARA
ODISEJA U PROSJAKA. 398-402)
Jer jedino tako moe skrovito promatrati to rade prosci i potom ih
savladati. Odisej u dijalogu s Atenom istie:
"Sa tri stotine ja bih junaka mogo se borit
S pomou, gospoo, tvojom, da pomae, milosno meni" (Homer
Odiseja, isto, 390-391).
S druge strane, u velikoj pogibelji, u brodolomu, Odiseju pomau i ine
boice. Tako ga sigurne smrti spaava Leukoteja, bijela boica koja nakon
olujnog mora donosi tiinu:
"Evo ti besmrtni veo, pod prsima njim se utegni,
Pa nek te ne bude strah, nastradat ni poginut nee.
A kad se rukama kopna ve dotakne, veo odvei
Pa ga u iskriavo odbaci more od sebe" (Homer Odiseja, PETO
PJEVANJE (Od 7. do 31. dana) SPILJA KALIPSINA. AMAC ODISEJEV.
2. od 8. do 11. dana. Odisej gradi amac. 346-349
Leukoteja, a napose Atena prethode mnogim dobrim vilama, koje
nalazimo u nizu bajki, gdje pomau progonjenim akterima, a motiv pretvorbe u
27

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

prosjaka prisutan u velikom broju bajki, npr. u Grimmovoj verziji Pepeljuge.

Ovaj motiv, koji je neodvojiv od mita, nalazimo na poetku bajke:
"Pa nee valjda ta glupa guska sjediti s nama u sobi! rekoe dvije
maehine keri. Tko hoe kruha, mora ga i zasluiti. Van slukinjo! I
pograbie njezine lijepe haljine, navukoe na nju star sivi haljinac, a umjesto
cipela dadoe joj drvene klompe" (Grimm 1994:49).
Isti motiv nalazimo i u Andersenovu Svinjaru, jer i on oblai dronjke:
"Ali on nije klonuo duhom. Ogaravio je lice crnom i smeom bojom,
natisnuo kapu duboko na elo i zakucao caru na vrata. (...) I tako kraljevi
postane carskim svinjarem. Dadoe mu kukavnu komoricu, tamo kod svinjca,
pa mu ondje valjalo i ostati" (Andersen 2001:117).
S druge strane, onaj esto rabljeni motiv arobnog tapia ili zlatne
granice nai emo u Odiseja. Naime boica Atena ga pretvara u svinjara
dotaknuvi ga palicom:
"Tako ree Atena i njega palicom dirne,
Naroza kou mu krasnu na udima njegovim gipkim,
Plavu mu uniti kosu sa glave i onda mu jote
Staroga starca kou na udove na sve navue.
Njegove prekrasne oi Atena uini glupe,
Traljave zatim krpe i koulje metne na njega" (Homer Odiseja,
TRINAESTO PJEVANJE (33. dan (nastavak) do 35. dana) ODISEJ BRODI
OD FEAANA I DOLAZI NA ITAKU. B. ATENA PRETVARA
ODISEJA U PROSJAKA, 429-434.
Moda je jedna od najpoznatijih vila koje su nalik Odisejevoj Ateni i
djelovanju s negdanjim arobnim tapiem udesnom palicom, upravo
kuma iz Perraultove Pepeljuge:
"Kuma izdube bundevu, ostavi samo koru i dodirne je svojim tapiem,
a ona se smjesta pretvori u lijepu, pozlaenu koiju. (...) Vila odabere jednog od
njih zbog njegove goleme brade i kad ga je takla, pretvori se on u golema
koijaa koji je imao jedne od najljepih brkova koje ste ikad vidjeli. Zatim joj
kuma ree: Idi u vrt, nai e est gutera iza posude za zalijevanje cvijea:
donesi mi ih. Tek to ih donijela, kuma ih pretvori u est slugu koji se smjesta
uspnu otraga na koiju u svojim arenim odijelim i postave se tako kao da
cijelog ivota nisu nita drugo radili" (Perrault 1993:31).

28

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

Motiv pretvorbe ovjeka u ivotinju i obrnuto est je motiv u bajkama;

na ovom mjestu istaknuli bismo to u umi Striborovoj Ivane Brli-Maurani:
"Nasjekao dakle onaj momak drva i sjeo na panj, da poine, jer bijae
lijep zimski dan. Ali iz panja izie prednjega zmija i stade se umiljavati oko
njega. Ono pak ne bijae prava zmija, nego bijae ljudska dua, radi grijeha
izlobe ukleta, a mogao je osloboditi samo onaj, koji bi se s njom vjenao"
(Brli-Maurani 1942a:60).
Zatim u brae Grimm u njihovu tekstu Ukleti kraljevi i elik-Henrik:
"Ali nuto uda: kako aba tresnu o zid i pade na pod, ono se ondje
umjesto abe stvori kraljevi lijepih i prijaznih oiju. On sada, po elji kralja,
njezina oca, postade njezin drug i mu. On pripovjedi kako ga je zaarala
opaka vjetica te ga nitko nije mogao izbaviti iz studenca nego samo ona,
najmlaa kraljevna" (Grimm 1994:82), a u usporedbi s Odisejem i Odisejom,
sastavni je dio djelovanja mita, to se oituje u epizodi s arobnicom Kirkom
koja je mornare pretvorila u svinje:
"Poto im sve to dade, i ispiju oni, tad ibom
Ona udari njih i u svinjce pozatvara odmah.
T'jelo im bude svinjsko, i glava i ekinje i glas" (Homer Odiseja,
DESETO PJEVANJE (33. dan. Nastavak) EOL. LESTRIGONCI. KIRKA B.
KIRKA PRETVARA DRUGOVE ODISEJEVE U KRMKE I OPET IM
VRAA PREDANJI LIK. 237-239).
Na kraju, Atena kao kasnije dobre vile, kako smo istaknuli, prati Odiseja
do samog zavretka, odnosno dohvaanja pravednosti. Ona ga titi , i ne
doputa krvoprolie na Itaci:
"Da tad ne bude ki egidonoe Zeusa Atena
Viknula glasno i sav umirila narod velei:
"Dajte se, Itaani, okanite stranoga boja,
Pa se bez krvi bre raziite kuama svojim!" (Homer Odiseja,
DVADESET ETVRTO PJEVANJE 41. dan (nastavak)) UMIR. 11.
Posljednja bitka. Atena utvruje mir. 529-532).
Kanjavanje prosaca, koje je bilo estoko,4 moda pretjerano (ali
opravdano, jer su radili o glavi i Telemahu i Odiseju, elei Penelopu unato
4

"Onda im besjedu pone Odisej, divni stradalac:

"Prijatelji oj mili, sad i ja bih rekao nama,
U guste prosce koplja da bacimo, koji nas ele

29

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

ivom muu), a oituje se u kanjavanju zla, motiv koji nalazimo u nizu

srednjovjekovnih bajki, koje su do nas dole raznim preradbama. U hrvatskoj
usmenoj prii Dvanaestoro brae opaki kralj biva kanjen smru u vrelom mlijeku:
"Sad kralj skoi unutra, a konj baca komadi po komadi ognja, da je
tako bilo vrue da je kralj unutri skapao" (usp. Bokovi-Stulli 1963:132).
Osobito je taj motiv naglaen u brae Grimm, gdje se zlo kanjava
stranim kaznama (u Snjeguljici):
"Tek to je stupila na one dvore, prepozna Snjeguljicu te se zaprepasti:
rije joj u grlu zape, ostade ona kao skamenjena. Naposljetku se pribra i htjede
pobjei, ali je dohvatie: klijetima donesoe uarene eljezne papue, stavie ih
preda nju, a ona ih morade nazuti i u njima plesati, i tako je plesala sve dok nije
mrtva na zemlju pala" (Grimm 1994:18)
i njihovoj varijanti Pepeljuge:
"Kad su mladenci krenuli u crkvu, ila im s desne strane maehina starija
ki, a s lijeve mlaa i tada golubice iskljuvae svakoj jedno oko. A onda kad
su izlazili, nalazila se starija maehina ki s lijeve strane, a mlaa s desne i tad
im golubice iskljuvae i drugo oko. I tako podle maehine keri bijahu za svoju
zlobu i podmuklost kanjene sljepoom za sav ostatak ivota" (Grimm
1994:59).
Konano, motiv prepoznavanja koji je tako snano naglaen u Odiseji
da ga moemo istaknuti kao arhetip, nalazi odraza i u mnogim bajkama. Motiv
prepoznavanja istiemo zbog njegova presudna znaenja za tijek razrjeenja
radnje i u Odiseji i kod mnogih bajki. Motiv cipelice, tipian motiv
prepoznavanja, nalazimo u mnogim europskim tradicijama. U Odiseja je to
motiv prepoznavanja - oiljak od ranjena vepra koji mu je ozlijedio bedro:
"Starica spustivi ruke poiljak Odiseju primi
Pa ga taknuvi pozna i odmah ispusti nogu;
Gol'jen u kotao padne, i kotao mjedeni zvekne" (Homer Odiseja,
DEVETNAESTO PJEVANJE. (39. dan. Kasno uvee.) A. PENELOPA
NAREUJE DA SE PROSJAKU NOGE OPERU 467-469).
Ubiti nakon sviju bezakonja preanjih svojih."
Tako im ree, i oni tad otra izmetnu koplja
Pravo smjeraju svi; Demoptolema ubi Odisej,
A Eurijada zgodi Telemah, a Elata svinjar,
A Pisandra ubi govedar izmetnuv koplje." (Homer 2003:420).
Dvadeset drugo pjevanje (40. Dan. Nastavak) Ubijanje prosaca., 261-268

30

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

Motiv prepoznavanja je est u bajkama, naroito motiv cipelice. Tako

Bettelheim istiui podrijetlo Pepeljuge najprije ga stavlja izvan konteksta
antike knjievnosti i podrijetla (usp. Bettelheim 2004:204). No, s druge strane
u biljeci tvrdi kako se lijepe cipelice spominju u Egiptu u treem stoljeu, ali i
kasnije u rimskog cara Dioklecijana (Ibid.). Motiv cipelice, pa onda i
prepoznavanja pronai emo u Perraulta:
"On pozove Pepeljugu da sjedne i kad joj je papuicu pribliio nozi,
vidio je da e je ona bez muke obuti: pristajala joj kao salivena. Sestre se silno
zaudie, ali zaudie se jo vie kad je Pepeljuga izvadila iz depa drugu
papuicu i obula je" (Perrault 1993:24). Kod brae Grimm nalazimo poneto
drugaije obraen isti motiv,5 koji je javlja i u naoj izvornoj usmenoj prii
Mauha i pasterka6 i na koji upozorava ve Jagi u svojoj Historiji naroda
hrvatskoga i srbskoga (Usp. Jagi 1953).
U mnogim primjerima nai emo ostatke pravog mita, npr. mita o
Edipu u Snjeguljici:
"Vodi tu malu u umu, da je moje oi ne vide!. Ubij je ondje i donesi mi
u dokaz
Njezinu jetru i plua!
Lovac poslua te odvede djevojicu u umu. Ali, kad je onamo doao i
potegao lovaki no da izvri okrutnu zapovijed i da Snjeguljici probode
neduno srce, djevojica
briznu u pla i zajada, molei lovca:
-Ah smiluj mi se, dragi love, i potedi mi ivot! Obeavam da u ostati
u umi, u
Divljini, i nikad se neu vratiti na dvore.
Bila je tako lijepa u svome jadu, te se lovcu saalila onako uplakana.
-Neka ti bude: bjei onda, jadno dijete!" (Grimm 1994:8)
Ili u pripovijetci Oca ubit mater obljubit7, ali i preslikane postupke
pojedinih junaka, kao to je to primjer Odiseja i njegova sina Telemaha, koji su
u svom "hodu po mukama" kaznili zlo i sauvali dom i obitelj.

"On joj prui zlatnu cipelicu, a ona sjede na klupicu, izvue nogu iz teke drvene klompe i stavi
je u zlatnu: pristajala joj je kao salivena" (Grimm 1994:58).
6 "Ide glet, najde divojku i proba ji cipeli i najlepe ji je prav bil. Onda veli: - Ti se bude ve
enila i moja bude" (Bokovi-Stulli 1963:106).
7 Koju je Maja Bokovi-Stulli zapisala u Vraniku u Lici (kraj Lovinca) 1955., a koju je kazivala
Matija Peut.
5

31

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

ZAKLJUAK
U radu nam je bila namjera ukazati na niz dodirnih toaka antikog
junaka, njegova lutanja do Itake te djelovanja junaka bajki, to je i vidljivo iz
niza primjera koji su istaknuti u tekstu. S druge strane je naglaena i strukturna
zavisnosti starih i preraenih bajki (pa ak i umjetnikih) od strukture antikog
mita o Odiseju, odnosno obradi tog mita u Homerovoj Odiseji. Jedno od tih
strukturnih uporita su poetci u kojima je podvuen podreen poloaj junaka,
te prepreke do postizanja neke pravednosti. I na kraju, stabilna tendencija
kanjavanja zla, koju pratimo od Odisejeva kanjavanja prosaca. Svakako da je
bajka crpila iz razliitih izvora i da dolazi iz razliitih tradicija (i da je starija od
antike knjievnosti), ali i djelovanje antikih junaka i antiki mit uvelike je
pridonio oblikovanju strukture bajke s tipinim crtama hoda po mukama do
dohvaanja traena dobra ili pravednosti. Tijekom srednjega vijeka popularni
su bili tekstovi o junacima antikih mitova, kao npr. Rumanac trojski, koji je
poznat i u naim krajevima, a prema literaturi u slavenski svijet ulazi
posredstvom hrvatske knjievnosti. Upravo u tom posrednitvu izmeu
staroga i novoga vijeka, dakle srednjovjekovlju koje je integriralo iskustvo
antike te ga prenijelo novovjekovlju, trebamo iitati karakterne osobine
Odiseja kao prototipa junaka bajke.

LITERATURA
Andersen, Hans Christian. 2001. Najljepe bajke i prie. Zagreb: Naklada P.I.P.
Pavii.
Beker, Miroslav. 1997. Od Odiseja do Uliksa. Zagreb: kolska knjiga.
Bettelheim, Bruno. 2004. Smisao i znaenje bajki. Cres: Poduzetnitvo Jaki.
Bokovi-Stulli, Maja, ur. 1963. Narodne pripovijetke. Zagreb: Matica Hrvatska.
Brli-Maurani, Ivana. 1942a. uma Striborova. U: Prie iz davnine, Ivana BrliMaurani. Zagreb: Knjiara Radoslava Horvata, str. 60-70.
Brli-Maurani, Ivana. 1942b. Ribar Palunko i njegova ena. U: Prie iz davnine,
Ivana Brli-Maurani. Zagreb: Knjiara Radoslava Horvata, str. 24-39.
ubeli, Tvrtko. 1970. Narodne pripovijetke. akovec: Zrinski.
Grimm Braa. 1994. Crvenkapica i druge prie. Zagreb: Naklada P.I.P. Pavii.
Homer. 2003. Odiseja. (Preveo i protumaio Tomo Mareti; Pregledao i
priredio Stjepan Ivi). Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
Jagi, Vatroslav. 1953. Djela Vatroslava Jagia IV. Zagreb: JAZU.
Katii, Radoslav. 1995. Diomed na Jadranu. U: Illirycum mythologicum, Radoslav
Katii. Zagreb: Izdanja Antibarbarus, str. 333-386.
Lincoln, Bruce. 1999. Theorizing Myth: Narrative, ideology and scholarship. Chicago:
University of Chicago Press.
32

MAGISTRA IADERTINA, 7(7) 2012.

R. BACALJA, G. PAVEL ANTEK: Odisej kao prototip junaka...

Perrault, Charles. 1993. Bajke. Zagreb: Mladost.

Zamarovsky, Vojtech. 2004. Bogovi i junaci antikih mitova. Zagreb: ArTresor
naklada.
mega, Viktor. 1998. Knjievni sustavi i knjievni pokreti (O nekim
temeljnim kategorijama novije knjievnosti). U: Uvod u knjievnost,
Zdenko kreb i Ante Stama. Zagreb: Nakladni zavod Globus, str. 499525.

ODYSSEUS AS A PROTOTYPE OF FAIRYTALE HERO

ABSTRACT

Homer's epics had significant influence on the development of narratives. In literary history Homer's
opus was regarded as the beginning of literature in European cultural realm. On the other hand, one of the most
important literary characters in the Antiquity was "Odysseus the one that starts an extraordinary sequence of
literary heroes in the following centuries".
This paper deals with Odysseus' ordeals from Troy to Ithaca, which influenced the formulation of
paradigm of fairytale hero's actions. Ordeals are marked by obstacles that are placed by gods, and in fairytales
those are typical actions of heroes who overcome obstacles in order to achieve justice or undo the wrong. The authors
select the motives from the Odyssey that are integrated into the narrative structure of the fairytale. Those motives
are based on mythological perception of life and world.
.

KEY WORDS: myth, fairytale, hero, Odyssey

33