Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1.

Zagreb 2014

Zaprimljeno: 19.03.2014.

Izvorni znanstveni lanak

UDK: 159.9

POVEZANOST VRNJAKOG NASILJA S PERCIPIRANOM KOLSKOM

KLIMOM KOD UENIKA OSNOVNE KOLE

Nataa Vlah
Sveuilite u Rijeci
Uiteljski fakultet
Perger Sandra
O Silvija Strahimira Kranjevia, Senj

SAETAK
Cilj rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i
doivljavanje vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. U istraivanju je sudjelovalo 147
uenika od etvrtih do osmih razreda jedne osnovne kole (45,6% uenica), prosjeno
starih 12 godina koji su, nakon pribavljenog informiranog pristanka njihovih roditelja,
ispunjavali integralni upitnik sastavljen od

Olweusovog upitnika (1998), Upitnik

nasilnik / rtva, adaptirane Skale percipirane sigurnosti u koli (Buljan Flander,

Durman Marijanovi i ori poljar, 2007) i Skale kolske klime i sukoba u koli
(Puzi, Baranovi i Doolan, 2011). Provedene su deskriptivna, korelacijska i
regresijska analiza. 17,7% uenika vrilo je vrnjako nasilje nad drugima uenicima
ponekad, esto ili gotovo uvijek,a 20,4% uenika sustavno je, opetovano i esto
doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika u posljednjih nekoliko mjeseci.
Vrnjako nasilje ee ine djeaci i stariji uenici, kao i uenici koji vie percipiraju
destruktivne meuljudske odnose izmeu uenika u koli. Vrnjako nasilje ee

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

doivljavaju mlai uenici i uenici koji vie percipiraju da je kola nesigurno mjesto.
Autori predlau da kola uz podrku lokalne zajednice pokrene i provodi preventivni
program vrnjakog nasilja s ciljem stvaranja konstruktivnih i prosocijalnih odnosa
meu uenicima te osiguravanja osjeaja sigurnosti za sve, a osobito za mlae uenike.
Kljune rijei: nastavnici, prevencija, kolska klima, kola, vrnjako nasilje

UVOD
Moe se rei da je vrnjako nasilje u koliprisutno oduvijek, no povijesno gledajui,
odnos drutva prema nasilju je razliit. Prema erni Obrdalj, Beganli i ili (2010)
nasilje se, prije aktualnih znanstveno-istraivakih nastojanja definiranja termina,
smatralo neizostavnim dijelom odrastanja dok se danas smatra nepoeljnim
ponaanjem. Polazimo od pretpostavke da je nasilje u kolama i danas prisutno i da
nepovoljna kolska klima moe doprinijeti pojavi nasilja meu uenicima u koli i
obrnuto.
Brojne su definicije vrnjakog nasilja (Olweus, 1998; Randall, 1997; Rigby, 1996;
Baldry, 2003). Prema Olweusovoj (1998, prema Pregrad i sur., 2007,12) najcitiranijoj
definiciji vrnjako je nasilje situacija nesrazmjerne snage u kojoj je uenik opetovano i
trajno izloen negativnim postupcima od strane jednoga ili vie uenika. Tri su bitna
kriterija definiranja vrnjakog nasilja: 1) postoji negativni postupak koji podrazumijeva
namjerno nanoenje ozljeda drugoj osobi; 2) negativni postupak se ponavlja i trajan je
(iskljuuju se povremeni beznaajni negativni postupci ravnopravnog odmjeravanja
snage meu uenicima) i 3) postoji asimetrian odnos snaga: uenik (rtva nasilja)
izloen negativnim postupcima s tekoom se brani te je bespomoan u odnosu prema
ueniku (poinitelj nasilja) koji ga zlostavlja. U skandinavskim dravama je
istraivanjima utvreno 5,6% - 7% uenika poinitelja nasilja (Olweus, 1993, prema
Dedaj, 2012; Olweus, 1998), u osnovnim kolama u SAD-u 8% (Bradshaw i sur., 2007,
prema Dedaj, 2012), a u engleskim osnovnim kolama 12% poinitelja vrnjakog
nasilja (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999). Istraivanje Poliklinike za
zatitu djece grada Zagreba je pokazalo da se 16% uenika gotovo svakodnevno ponaa
nasilno prema drugim uenicima (Karlovi, 2006). Prema Velki i Vrdoljak (2013)

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

samoiskazom poinjenog vrnjakog nasilja uenika od petog do osmog razreda u dvije

osjeke kole ima 3,1% uenika poinitelja nasilja i13,7%, provokativnih rtava
(uenici koji istovremeno ine i doivljavaju nasilje), dakle ukupno oko 17%. Pregrad i
sur. (2007) navode12% poinitelja nasilja (koji su inili nasilje 2-3 puta
mjeseno)primjenom Olweusovog mjernog instrumenta na reprezentativnom uzorku
ispitanika za utvrivanje vrnjakog nasilja kod osnovnokolske i srednjokolske
populacije u Hrvatskoj.
Prema istim istraivanjima rtava vrnjakog nasilja u skandinavski dravama bilo je
7,6% - 9% uenika (Olweus, 1993, prema Dedaj, 2012; Olweus, 1998). Istraivanja
koja su provedena u 33 europske drave te Rusiji, Turskoj, Izraelu i SAD-u govore o
13% uenika rtava vrnjakog nasilja (Popadi, 2009). U SAD-u je 23% uenika bilo
izloeno vrnjakom nasiljuprema Bradshaw i sur. (2007, prema Dedaj, 2012) dok je u
engleskim osnovnim kolama vrnjakom nasilju ponekad ili esto bilo izloeno
27% uenika (Whitney i Smith, 1993, prema Sutton i Smith, 1999).
Prema Pregrad i sur. (2007) identificirano je 10%rtava nasilja, odnosno uenika koji su
doivljavali nasilje 2-3 puta mjeseno. Velki i Vrdoljak (2013) su u recentnijem
istraivanju utvrdile vei postotak od gotovo 31% uenikartava koji samoiskazom
prijavljuju doivljaj vrnjakog nasilja.
Na podruju grada Rijeke akula-Desnica (2011) navodi da je na uzorku od 1694
uenika sedmih i osmih razreda svih osnovnih kola, primjenjujui mjerni instrument
koji sadrajno korespondira s navedenom Olweusovom definicijom i originalnim
mjernim instrumentom utvreno da je 37,1% uenika sedmih i osmih razreda skoro
svakodnevno ukljueno u probleme nasilja u rijekim osnovnim kolama. 24,7% djece
je doivljavalo nasilje barem jednom svakodnevno tijekom ispitnog perioda pri emu su
12,4% djece pasivne rtve, a 12,3% djece su provokativne rtve. Ukupno 24,7% djece
se svakodnevno ponaalo nasilno prema drugoj djeci, aod toga 12,4% djece nije pri
tome i samo doivljavalo nasilje (akula-Desnica, 2011,114).
Budui da se prema navedenoj, i u empirijskom dijelu rada koritenoj, definiciji govori
o permanentnosti postupaka i nesrazmjeru moi u socijalno-ekolokom prostoru kole
zanimljivo je promatrati obrasce ponaanja u vrnjakom nasilju u odnosu na kolsku

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

klimu ili ozraje. Ovaj rad je usmjeren na koncept psihosocijalne klime u kolskom
okruenju i u daljem e se tekstu koristiti naziv kolska klima. kolska klima obiljeava
pojedinu odgojno-obrazovnu sredinu i predstavlja skup unutarnjih obiljeja po kojima
se kole meusobno razlikuju te utjee na ponaanje svih njezinih lanova (Domovi,
2003). Prema Smontara (2008) kolsku klimu ine organizacija odgojno-obrazovnog
rada u koli, mogunost sudjelovanja u aktivnostima, jasna pravila koja se odnose na
disciplinu i njihovo dosljedno provoenje, kohezija meu nastavnicima, jasni ciljevi
pouavanja, kvaliteta izvoenja nastave te iskustvo i oekivanja nastavnika. kolsku
klimu prema Relja (2006) moe sepromatrati kroz nekoliko razina: 1. ekologiju
kolskoga okolia i organizacijska obiljeja, 2. kvalitetne i ueniku prilagoene
nastavne planove i programe i kroz 3. kvalitetu meuljudskih odnosa koja je ujedno
najvanija razina kolske klime. Vanost meuljudskih odnosa u kolskoj klimi istiu
iKhoury-Kassabri, Benbenishty i Astor (2005) i navode da suportivni i pozitivni odnosi
izmeu nastavnika i uenika smanjuju otuenje uenika te poveavaju vanost uloge
kole u oima uenika i jaanje njihove privrenosti koli. Nastavnik ima najvaniju
ulogu u ostvarivanju i zadravanju kvalitetnog meuljudskog odnosa s uenikom.
Uenici koji doivljavaju nastavnike kao prijateljski raspoloene i brine osobe koje se
odnose prema njima s uvaanjem ee razvijaju osjeaj pripadanja koli te jaaju
pozitivne odnose s ostalim uenicima (Eccles i Roeser, 2006, prema Smontara, 2008).
Kvalitetan odnos uenika prema drugim uenicima obiljeava takoer meusobno
potovanje, pomaganje, prijateljski odnos jednih prema drugima, meusobno sluanje
tijekom razgovora kao i uvaavanje miljenja drugih uenika. Moe se rei da se
pretpostavke za kvalitetan meuljudski odnos u koli odnose podjednako, kako na
odnos uenik nastavnik tako i na odnos uenik uenik.
Primjenjujui instrument procjene Playground and Lunch room Climate Questionnaire
(PLCQ),Leff i sur. (2003) su utvrdili da nadzor djece, nain kako tijekom kolskog
odmora za ruak i igru odrasli strukturiraju aktivnosti kao i obrazac meusobne
suradnje odraslihmogu utjecati na djeje socijalno ponaanje u koli. Ovaj nalaz
podupire i rezultat prema kojemu u osnovnim kolama gdje uenici percipiraju vie
podrke, istovremeno pokazuju vie sklonosti traiti zatitu u situacijama kada se nad
njima vri vrnjako nasilje (Eliot i sur., 2010). Autori zato sugeriraju kako bi napori
kolskog osoblja da osiguraju podraavajue ozraje mogli biti potencijalno vrijedna

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

strategija za prevenciju vrnjakog nasilja. U skladu s navedenim spoznajama Cohen i

Freiberg (2013), referirajui se na niz recentnih znanstvenih istraivanja, nude saeti
prikaz korisnih strategija za prevenciju vrnjakog nasilja kroz uspostavljanje kvalitetne
kolske klime. Nacionalni centar za kolsku klimu (National School Climate Center,
prema Cohen i Freiberg, 2013) navodi u svojoj publikaciji da, pored temeljnih
elemenata kao to su uinkovita i kvalitetna uprava u obrazovanju, angairanje cijele
kolske zajednice, kontinuirana evaluacija, politike, zakoni, pravila i podrke, postoje
jo tri kljuna aspekta u izgradnji i odravanju kvalitetne prevencije u svakodnevnoj
praksi:
1. Stvaranje i odravanje kolske klime ukljuuje eksplicitne i implicitne norme, metode
mjerenja, kodeks ponaanja, ciljeve, vrijednosti, obrasce meuljudskih odnosa, nastavu
i uenje, stil rukovoenja i pojedinane strune intervencije. Ovime se trebaju baviti i
ravnatelji i sveukupno kolsko osoblje.
2.Kvalitetno integriranje u nastavu teme o zlostavljau rtvi svjedoku i time
unapreenje dinamike prosocijalnog odgoja.
3. Fokusiranje na individualne intervencije putem kojih se podupire pratnerstvo koje
unapreuje vezu uitelj roditelj-mentalno zdravlje uenika koji je u riziku za injenje
vrnjakog nasilja nad drugim uenicima.
Prevencija je niz postupaka koji umanjuju vjerojatnost nekog neeljenog dogaaja. Ona
moe biti univerzalna, selektivna i indicirana(Gordon 1983, 1987, Kellam i Rebok,
1992, sve prema Bai, 2009). U ovome radu mislimo na prevenciju na univerzalnoj
razini na kojoj se ulau napori u kvalitetu psihosocijalnih uvjeta odgoja i obrazovanja za
svu djecu. Postupci osiguravanja adekvatne kolske klime ili ozraja su aktivnosti na
razini univerzalne prevencije vrnjakog nasilja. Moemo pretpostaviti da su, uz
meusobne odnose u koli, u prevenciji vrnjakog nasilja vana kolska pravila kao
bitni prediktori koji utjeu na smanjenje vrnjakog nasilja meu uenicima (Puzi,
Baranovi i Doolan, 2011). Poznato je da pravovremeno i konsenzualno definiranje i
pridravanja pravila, uz jasna oekivanja i posljedice vlastitog i tueg ponaanja u koli,
daje uenicima osjeaj sigurnosti i pouzdanosti. U ovom radu, prema Puzi, Baranovi i
Doolan (2011), polazimo od pretpostavke da mjera promocije pozitivne kolske klime

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

na taj nain esto doprinosi prevenciji vrnjakog nasilja u koli. Slino tome, Swearer i
Espelage (2004) istiu da se, pored vie razliitih podruja preventivnih utjecaja
(individualnih karakteristika, klime u uionici, specijaliziranih programa i sl.),koji su
povezani,osobito treba angairati u socio-ekolokom prostoru strunih intervencija i
usmjeriti napore prema kolskoj klimi.
Prema prethodnim istraivanjima kolske klime u Hrvatskoj, natpolovina veina
uenika iskazuje pozitivnu percepciju kvalitetnog odnosa sa svojim nastavnicima kao i
osjeaj sigurnosti u koli i oko kole. No, jedan dio uenika ima neto negativniju
percepciju kvalitete meuljudskih odnosa sa nastavnicima i iskazuje osjeaj
nesigurnosti u koli to ukazuje na doivljaj nepovoljne kolske klime za jedan dio
uenika u ispitivanim kolama (Kneevi i Baradi, 2004; Miharija i Kurida, 2010;
Vojnovi i Miki, 2010; Kudek Miroevi, 2013). Puzi, Baranovi i Doolan (2011)su
Skalom kolske klime i sukoba u koli ispitivali percepciju uenika, nastavnika i
ravnatelja o karakteristikama kolske klime vezano uz pojavu i rjeavanje sukoba,
odnosno vrnjakog nasilja meu uenicima. Autori su utvrdili supostojanje
konfliktnih i suradnikih aspekata kolskog okruenja (Puzi, Baranovi i Doolan2011,
354). Buljan Flander, Durman Marjanovi i ori poljar (2007) su primjenom
Upitnika kolskog nasilja UN-2003, uistraivanju provedenom s 4904 uenika
etvrtih, petih, estih, sedmih i osmih razreda u 25 osnovnih kola u 13 gradova
Republike Hrvatske,utvrdile da uenikov osjeaj prihvaenosti/odbaenosti u koli ima
bitnu povezanost s mjerenim doivljajem doivljavanja i injenja vrnjakog nasilja te
ove autorice preporuuju i osmiljavanje preventivnih i intervencijskih programa.Broj
prijatelja, socijalni status i kolska klima su se u hrvatskom kulturolokom kontekstu
pokazali znaajnim prediktorima vrnjakoga nasilja (Velki i Vrdoljak, 2013).
Analiza rezultata prethodnih istraivanja (Holtappels i Meier, 2000; Lindstrom Johnson,
2009; Leff i sur. 2003; Swearer i Espelage, 2004; Elliot i sur. 2010; Cornell, 2011;
Cohen i Freiberg, 2013; Velki i Vrdoljak, 2013), vodi nas do znanstveno-istraivakog
pitanja o relacijama izmeu kolske klime iodreenih obrazaca vrnjakog nasilja. Cilj
rada je analizirati doprinos nekih elemenata kolske klime na injenje i doivljavanje
vrnjakog nasilja u osnovnoj koli. Aplikativna svrha je vezana uz moguu primjenu
rezultata u prevenciji vrnjakog nasilja u kolskom okruenju.

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

ISTRAIVAKI PROBLEMI I HIPOTEZE

Tri su problema istraivanja. Prvi je eksplorativnog karaktera,a drugi i trei problem
imaju njima svojstvene hipoteze. Ovim radom elimo:
1.utvrditi uestalost injenja vrnjakog nasilja i uestalost doivljavanja vrnjakog
nasilja u promatranoj koli.
2.utvrditi povezanost izmeu injenja/doivljavanja vrnjakog nasilja i kolske klime.
Tako prva hipoteza glasida postoji povezanost izmeu injenja, odnosno izloenosti
vrnjakom nasilju i kolske klime, odnosno to je kolska klima nepovoljnija, ima vie
injenja i/ili izloenosti vrnjakom nasilju, drugim rijeima to je vie samoiskazanog
vrnjakog nasilja obje vrste, i injenja i doivljavanja, to je i ueniki doivljaj kolske
klime nepovoljniji.
3. utvrditi moe li se prema nekom od elemenata kolske klime predvidjeti vea
uestalost vrnjakog nasilja pri emu se vrnjako nasilje promatra kroz samoiskaz
injenja i samoiskaz doivljavanja nasilja. Prema drugoj hipotezi kolska klima
predstavlja znaajan prediktor samoiskazanog injenja, odnosno doivljavanja nasilja.
Oekuje se da e nepovoljnija kolska klima utjecati na vei doprinos samoiskaza
vrnjakog nasilja obje vrste: injenja i doivljavanja. Svrha realizacije ovog cilja je
empirijski uvid u opravdanost ulaganja u poboljanje kolske klime radi prevencije
vrnjakog nasilja.

METODA
Sudionici
U istraivanju su sudjelovali uenici od etvrtog do osmog razreda jedne osnovne kole
u Liko-senjskoj upaniji (ije se ime nee navoditi u ovom radu iz diskrecijskih
razloga), sluajnim odabirom po dva odjeljenja u svakoj generaciji. Sudjelovalo je 147
uenika: 80 uenika (54,4%) i 67 uenica (45,6%) od 9 do 14 godina starosti (M= 11,9
godina; SD=1,56). U navedenoj koli ne postoji niti jedan preventivni program za
vrnjako nasilje. Radi jasnije interpretacije rezultata treba rei da se kola nalazi u

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

manjem mjestu koje u irem krugu broji neto oko 7000 stanovnika gdje se veina ljudi
meusobno poznaje i gdje su socijalne veze vrlo jake, a socijalni je kontekst, prema
naoj procjeni, patrijarhalan i tradicionalan.
Mjerni instrumenti
Vrnjako nasilje
U istraivanju je koriten Upitnik nasilnik/rtvaOlweus (1998) na nain da su za potrebe
ovog rada iz upitnika analiziranesamo dvije estice kojima se mjeri samoiskaz uenika o
poinjenom, odnosno doivljenom nasilju. Doputenje koritenja je pribavljeno iz
hrvatskog ureda UNICEF-a koji je upitnik preveo i prilagodio za hrvatske kulturoloke
prilike (Pregrad i sur., 2007). Radi se o dvjema univarijatnim varijablama sa skalama
ordinalnog tipa gdje je svaki uenik odgovarajui na jedno pitanje davao samoiskaz o
svom iskustvu injenja, odnosno doivljavanja nasilja.
kolska klima
Varijable kolske klime su utvrivane integriranom verzijom dviju skala: 9 estica
Upitnika kolskog nasilja UN-2003 (Buljan Flander, Karlovi i timac, 2003, prema
Buljan Flander, Durman Marjanovi i ori poljar, 2007; Buljan-Flander i Karlovi,
2006) i 18 estica Skale kolske klime i sukoba u koli (Puzi i sur., 2011). Tako
integriranu verziju upitnika nazivamo Skala kolske klime.
Koristili smo estice UN-2003 koje se odnose na osjeaj sigurnosti uenika na
pojedinim mjestima u koli (kolski hodnik ili stubite, igralite, uionica, WC, sportska
dvorana ili svlaionica, kolska blagovaonica, na putu od kue do kole i obratno).
Uenici su na trostupanjskoj skali procjenjivali osjeaj sigurnosti na pojedinim
mjestima u koli: nesigurno, ni sigurno ni nesigurno i sigurno. Odgovori su u bazi
podataka kodirani tako da viu vrijednost ima procjena vee sigurnosti.
Skala kolske klime i sukoba u koli sadri estice / tvrdnje od kojih se deset tvrdnji
odnosi na odnose izmeu uenika, pet tvrdnji se odnosi na odnose izmeu nastavnika i
uenika te se tri tvrdnje odnose na prijavljivanje sukoba odnosno vrnjakog nasilja
nastavnicima. Uenici su izraavali stupanj slaganja s odreenom tvrdnjom na skali
Likertovog tipa od 5 stupnjeva: uope se ne slaem (1), djelomino se ne slaem (2), niti

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

se slaem niti se ne slaem (3), djelomino se slaem (4), u potpunosti se slaem (5).
Autori ove skale navode Cronbachovalpha koeficijent unutarnje konzistencije od 0,69
do 0,85.
U tablici 1 prikazane su dimenzije proizale statistikom eksplorativno-konfirmativnom
analizom metodom glavnih komponenti te odabirom triju faktora, prema kriteriju Scree
testa, i njihovim rotiranjem kosokutnom Oblimin metodom za istraivano podruje
kolske klime integriranim mjernim instrumentomSkala kolske klime. Na taj su nain u
prvoj fazi analize ekstrahirana tri faktora koji su objasnili ukupno 51% varijance
rezultata skale. Sve zadrane estice su pri tome imale ekstrakcijske komunalitete vee
od 0,30. Dobivena tri faktora u matrici obrasca su promatrani kao potencijalne subskale
te su njihove estice, u svrhu odabira estica u pojedinu dimenziju, podvrgnute analizi
visine diskriminativnog koeficijenta estice u pojedinoj subskali s rezultatom itave
subskale. Pri tome je koriten kriterij zadravanja onih estica koje su imale
diskriminativni koeficijent vei od 0,40. Nakon konanog odabira estica, u ponovljenoj
metodi prema kriteriju Scree testa je dobivena trofaktorska interpretabilna struktura seta
od 21 estice. Karakteristini korijeni za prvih nekoliko komponenti su bili 4,90; 4,13;
3,20; 1,05; 0,10, 0,84. Znaajna su tri faktora nakon rotacije objasnila 58% varijance
rezultata zadranih estica iji su komunaliteti bili najmanje vrijednosti 0,35, a najvee
0,83. Neke od estica su obzirom na smjer iskazanih stavova trebale biti rekodirane to
je usklaeno s konanim nazivom estica koje su prikazane u tablici 1.
Tablica 1: Tri dimenzije kolske klime
KONSTRUKTIVNI I
SURADNIKI
DOPRINOS
NASTAVNIKA
PODRAVAJUOJ
KOLSKOJ KLIMI
(N= 6, =0,87; )
Nastavnici pomau u
rjeavanju sukoba i
sporova meu
uenicima.
Nastavnici se odnose s
potovanjem i
uvaavanjem prema

OSJEAJ
SIGURNOSTI
UENIKA (N=8;
=0,85)
r

DESTRUKTIVNI
MEULJUDSKI
ODNOSI IZMEU
UENIKA (N=6;
=0,86)
r

,83

Na putu od kue do
kole se osjeam

,82

Uenici ismijavaju i
vrijeaju jedni druge.

,90

,83

Na putu od kole do
kue se osjeam.

,81

Uenici se fiziki
sukobljavaju.

,83

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

uenicima.
Nastavnici se ponaaju
pravedno prema
uenicima.
U situacijama kad
uenici prijave
vrijeanje ili nasilje,
nastavnici se ukljuuju
u rjeavanje sukoba ili
spora.
Nastavnici paljivo
sluaju miljenja
uenika.
Uenici se mogu
slobodno obratiti
nastavniku za pomo
kad imaju neki spor ili
sukob s uenicima.

U uionici (dok je
uitelj odsutan nema
ga) se osjeam
U sportskoj dvorani ili
svlaionici se
osjeam

,68

Uenici ogovaraju jedni

druge.

,79

,68

Uenici iskljuuju iz
kolskih aktivnosti i
druenja uenike
koji se razlikuju od
ostalih.

,73

,80

Na igralitu (za vrijeme

velikog odmora) se
osjeam

,67

,66

,68

Na kolskom hodniku
ili stubitu se osjeam..

,63

Uenici ne sluaju
paljivo jedni druge
tijekom rasprava na
nastavi.
Uenici ne vole biti u
koli.

U WC-u se osjeam
U kolskoj blagavaonici
se osjeam

,62
,59

,81

,80

,56

Kazalo: r= korelacija estice s faktorom; = Cronbachova Alpha (koeficijent

pouzdanosti)
Prvu dimenziju smo nazvali konstruktivni i suradniki doprinos nastavnika
podravajuoj kolskoj klimi jer ona opisuje da uenici percipiraju nastavniki odnos
uvaavajuim, potivajuim i pomauim ueniku u situacijama sukoba. Time je
potvren prethodni nalaz slino definirane dimenzije autora skale (Puzi i sur.,
2011).Naziv druge dimenzije je osjeaj sigurnosti uenika jer opisuje iskaz uenika o
osjeaju sigurnosti na razliitim mjestima u koli ili na putu izmeu kole i kue. Slina
teorijska dimenzija je takoer ve opisana u prethodnim radovima (Vojnovi i Miki,
2010; erni Obrdalj, Beganli i ili, 2006; Kneevi i Baradi, 2004). I trea
konstitucijska dimenzija je dimenzija destruktivnih meuljudskih odnosa izmeu
uenika jer je konstruirana od estica kojima uenici opisuju situacije iz meusobnih
socijalnih interakcija u kojima se manifestiraju aktivni i pasivni oblici meusobne
agresivnosti, sukoba i neslaganja. Slino je poznato iz prethodnih radova (Puzi,
Baranovi i Doolan, 2011; Risti Dedi i sur., 2011). Vidljivo je da su sve tri subskale

10

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

iz kojih proizlaze dimenzije zadovoljavajuih vrijednosti unutarnje pouzdanosti:

konstruktivni i suradniki doprinos nastavnika podravajuoj kolskoj klimi
(=0,87),osjeaj sigurnosti uenika (=0,85) i destruktivni meuljudski odnosi izmeu
uenika (=0,86).
Postupak prikupljanja podataka
Nakon pribavljenih administrativnih odobrenja, autorice su zamolile i dobile pismenu
informiranu suglasnost svih roditelja uenika. Prikupljanje podataka je trajalo tijekom
oujka 2013. godine te je postupak trajao dva radna tjedna. Radi osiguranja preciznosti i
objektivnosti rezultata, druga autorica rada je pri prikupljanju podataka grupno vodila
uenike kroz ispunjavanje oba upitnika prema metodiki predvienom protokolu
primjerenom dobi uenika. Prije predoavanja cilja istraivanja i objanjavanja uputa za
ispunjavanje upitnika uenicima je reeno da e se dobiveni podaci koristiti iskljuivo u
istraivake svrhe, da njihov identitet ostaje potpuno anoniman, da se ne radi o ispitu
znanja te da nema tonih i netonih odgovora.
Metode obrade podataka
Prvi problem istraivanja je realiziran analizom apsolutnih i relativnih frekvencija.
Drugi problem istraivanja, odnosno prva hipoteza rada je testirana Spearmanovim
korelacijama dok je, trei problem, odnosno druga hipoteza testirana dvjema multiplim
hijerarhijskim analizama.
REZULTATI
Samoiskaz uenika o vrnjakom nasilju u koli
Samoiskaz uenika o vrnjakom nasilju u koli e biti prikazan kroz doivljaj
uestalostina

pojedinim

kategorijama

dviju

univarijatnih

varijabli

injenja

doivljavanja vrnjakog nasilja. Pojam vrnjako nasilje se uenicima pojasnio prema,

u uvodu navedenoj, teorijskoj definiciji autora ove skale, odnosno, uenicima je uvodno
ukratko reeno da je to ponaanje u kojem postoji negativni postupak koji
podrazumijeva namjerno nanoenje ozljeda drugoj osobi. Uenici su se reflektirali na
svoja sjeanja o takvim iskustvima, prema opisanim uputama u upitniku.

11

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Tablica 2. Frekvencije odgovora uenika na pitanje: Koliko puta si sudjelovao

(sudjelovala) u nasilnitvu nad drugim uenicima u koli posljednjih nekoliko
mjeseci?
Kategorije odgovora

Gotovo nikada

75

51,0

Rijetko

46

31,3

Ponekad

15

10,2

esto

4,1

Gotovo uvijek

3,4

147

100,00

Ukupno:

Kao to se vidi u tablici 2, prema samoiskazu uenika o injenju vrnjakog nasilja nad
drugim uenicima, jedna treina uenika (31%) je rijetko inila vrnjako nasilje nad
drugim uenikom. Vie od jedne estine uenika (17,7%) je vrilo vrnjako nasilje nad
drugima uenicima ponekad, esto ili gotovo uvijek. Radi se o slinoj uestalosti
vrenja nasilja nad drugim uenicima kao kod Karlovi (2006) i Velki i Vrdoljak,
(2013) gdje je zabiljeeno do 17% ovako opisanog ponaanja i neto nioj nego na
rijekom podruju od 24,7% nasilnikog ponaanja (akulaDesnica, 2011). Svi
navedeni rezultati, kao i na, pokazuju veu uestalost od one koja je prije vie od
sedam godina dobivena na reprezentativnom uzorku za Hrvatsku (Pregrad i sur., 2007)
gdje je zabiljeeno 12% samoikazanog injenja vrnjakog nasilja.
Tablica 3. Frekvencije odgovora uenika na pitanje: Koliko puta je nad tobom
izvreno nasilje u koli posljednjih nekoliko mjeseci?
Kategorije odgovora

Nije izvreno nasilje u posljednjih nekoliko mjeseci

58

39,5

Dogodilo se jednom ili dvaput

59

40,1

2-3 puta mjeseno

10

6,8

Jedanput tjedno

3,4

Nekoliko puta tjedno

15

10,2

Ukupno:

147

100,00

12

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Uvidom u tablicu 3, prema samoiskazu uenika o vlastitom iskustvu rtve vrnjakog

nasilja, nasilju je bar jednom bilo izloeno 89 uenika (60,5%), a od toga je broja 59
uenika (40,1%) doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika jednom ili dvaput.
Od evidentiranih 89 uenika koji su bar jednom doivjeli nasilje, jedna je petina,
odnosno 30 (20,4%) uenika sustavno, opetovano i esto doivljavala vrnjako nasilje
od strane drugih uenika u posljednjih nekoliko mjeseci. Ako usporedimo ove rezultate
s rezultatima dosadanjih istraivanja vidimo da je doivljavanje vrnjakog nasilja u
naem istraivanju, kad je rije o sustavnom, opetovanom i estom doivljaju, uestalije
nego u ostatku zemlje(10%prema Pregrad i sur., 2007) i susjednoj upaniji (12,4%
prema akulaDesnica, 2011), dok je nie od rezultata dobivenih u istraivanju Velki i
Vrdoljak (2013) gdje je taj postotak vei nego u ovom istraivanju, odnosno31%.
Povezanost vrnjakog nasilja i kolske klime
Povezanost vrnjakog nasilja i kolske klime e biti analizirana Spearmanovim
korelacijama i dvjema multiplim regresijskim analizama.

Tablica 4: Spearmanove korelacije izmeu dimenzija kolskog nasilja i samoiskaza

o poinjenom i doivljenom vrnjakom nasilju
Dimenzija kolske klime
Uloga

uenika

u Konstruktivni

Osjeaj

sigurnosti Destruktivni

suradniki

uenika

meuljudski

vrnjakom nasilju

nastavniki doprinos

odnos

izmeu uenika

podravajuoj
kolskoj klimi
injenje

vrnjakog -,13

,05

,19*

-,24**

-,04

nasilja
Doivljavanje

-,05

vrnjakog nasilja

* p< 0,05; ** p< 0,01

Prema rezultatima u tablici 4 je vidljivo da postoji niska pozitivna povezanost izmeu
samoiskaza injenja vrnjakog nasilja i uenikove percepcije destruktivnih
13

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

meuljudskih odnosa izmeu uenika. Postoji niska negativna povezanost izmeu

samoiskaza doivljavanja vrnjakog nasilja i osjeaja sigurnosti u koli. Drugim
rijeima samoiskaz injenja nasilja je u proporcionalnom odnosu s percepcijom uenika
o destruktivnim meuljudskim odnosima izmeu uenika, dok je samoiskaz
doivljavanja vrnjakog nasilja u obrnuto proporcionalnom odnosu s osjeajem
sigurnosti uenika. Korelacijesu znaajne na samo dvije od ukupno est promatranih
relacija. Obzirom na niske vrijednosti korelacija na samo nekim dimenzijama kolske
klime prva hipoteza prema kojoj postoji povezanost izmeu izloenosti, odnosno
injenja vrnjakog nasilja i kolske klime na nain da to je kolska klima
nepovoljnija, ima i vie izloenosti i/ili injenja vrnjakog nasilja, odnosno, to je vie
samoiskazanog vrnjakog nasilja obje vrste, to je i ueniki doivljaj kolske klime
nepovoljniji je samo djelomino potvrena.
Kako bi se utvrdili samostalni doprinosi pojedinih dimenzija kolske klime objanjenju
varijance injenja i doivljavanja vrnjakog nasilja provedene su dvije nezavisne
multiple regresijske analize. Pri tome su utvrene i maksimalne mogue korelacije
izmeu pojedine uloge u vrnjakom nasilju i komponente kolske klime i proporcija
objanjene varijance pojedinog ponaanja u vrnjakom nasilju. U tim hijerarhijskim
regresijskim analizama svako od dva promatrana ponaanja u vrnjakom nasilju
(injenje i doivljavanje) predstavljaju zavisne, odnosno kriterijske varijable. U prvom
je modelu analizirana prediktorska sposobnost demografskih varijabli spola i dobi s
obzirom da su u prethodnim istraivanjima pokazale znaajnu povezanost sa pojedinom
ulogom u vrnjakom nasilju. U drugom modelu ukljuene su varijable tri dimenzije
kolske klime: konstruktivni suradniki nastavniki doprinos u kolskoj klimi, pozitivan
osjeaj sigurnosti uenika i destruktivni meuljudski odnosi izmeu uenika. Tablice 5 i
6 prikazuju rezultate hijerarhijskih regresijskih analiza iji rezultati ukazuju na to da je
druga hipoteza ovog istraivanja djelomino potvrena.

14

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Tablica 5: Multipla regresijska analiza spola, dobi i dimenzija kolske klime kao
prediktora injenja vrnjakog nasilja prema samoiskazu uenika

Beta

Model 1

Konstanta
-,62

-4,02**

Dob

,13

2,50**

Konstanta

Model 2

F-promjena

0,13

Spol

0,16

Spol

-,68

-4,16**

Dob

,06

1,09

KSND

-,04

-,60

OSU

-,02

,-,12

,18

2,40*

DMOIU

R2

10,28**

2,17

*p<,05; **p<,01;R2=,039

Tablica 5 prikazuje rezultate hijerarhijske regresijske analize spola, dobi i dimenzija

kolske klime kao prediktora injenja vrnjakog nasilja u koli. U oba modela, spol i
dob te tri dimenzije kolske klime objanjavaju 2% varijance u samoiskazu injenja
vrnjakog nasilja. Vidljivo je da i spol i dob predstavljaju znaajne prediktore injenja
vrnjakog nasilja na nain da djeaci i stariji uenici ee ine nasilje nego djevojice
i mlai uenici. U drugom koraku regresijske analize, odnosno nakon kontrole efekata
spola i dobi, moe se vidjeti da se percepcija destruktivnih meuljudskih odnosa izmeu
uenika moe smatrati znaajnim prediktorom injenja vrnjakog nasilja. Premda je
prediktorski doprinos vrlo malen, on je znaajan te se, prema dobivenom rezultatu,
moe rei da poveana uenikova percepcija destruktivnih odnosa izmeu uenika u
koli vjerojatno doprinosi i eem injenju vrnjakog nasilja. Prema ovim rezultatima
bismo mogli implicirati da se u buduim istraivanjima provjeri je li za prevenciju
injenja vrnjakog nasilja svrsishodno ulagati u naine kako uenici percipiraju
meuljudske odnose u koli.

15

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Tablica 6: Multipla regresijska analiza spola, dobi i dimenzija kolske klime kao
prediktora doivljavanja vrnjakog nasilja prema samoiskazu uenika

Model 1

B
Konstanta

2,47

3,00**

Spol

,18

,85

Dob

-,14

-2,11*

Konstanta

Model 2

Beta

3,51

3,63**

Spol

,11

,51

Dob

-,15

1,94

KSND

-,03

-,33

OSU

-,57

-2,30*

,05

,57

DMOIU

R2

F-promjena

0,03

0,70

2,45

1,86

*p<,05; **p<,01;R2=,017

Tablica 6 prikazuje rezultate hijerarhijske regresijske analize spola, dobi i dimenzija

kolske klime kao prediktora doivljavanja vrnjakog nasilja u koli. U oba modela,
spol i dob te tri dimenzije kolske klime objanjavaju 7% varijance u samoiskazu
doivljavanja vrnjakog nasilja. Vidljivo je da samo dob predstavlja znaajan prediktor
doivljavanja vrnjakog nasilja na nain da mlai uenici ee doivljavaju nasilje
nego stariji uenici, prema njihovom samoiskazu. U drugom koraku regresijske analize,
odnosno nakon kontrole efekata spola i dobi, vidljiva je jedna dimenzija percipirane
kolske klime koja se moe smatrati znaajnim prediktorom doivljavanja vrnjakog
nasilja. Prema dobivenom rezultatu, nii uenikov osjeaj sigurnosti vjerojatno
doprinosi i eem doivljavanju vrnjakog nasilja. Dakle, percipirana sigurnost u
koli, kao jedno od obiljeja kolske klime, doprinosi doivljavanju vrnjakog nasilja.
Druga hipoteza prema kojoj je kolska klima znaajan prediktor samoiskazanog
injenja, odnosno doivljavanja nasilja je djelomino potvrena jer od tri promatrane
dimenzije, samo po jedna objanjava prediktivni prostor svake promatrane kriterijske
varijable. Rezultat sugerira, uz provjeru dodatnim istraivanjima, potrebu preventivnog

16

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

ulaganja u elemente kolske klimu na nain da se povea osjeaj sigurnosti kod uenika
u koli.

RASPRAVA I PREPORUKE ZA PREVENTIVNU PRAKSU

Nakon parcijalizacije rezultata prema kojemu vrnjako nasilje ee ine djeaci i
stariji uenicimoemo rei da je prvi kljuni nalaz ovog rada u informaciji da uenici
koji vie percipiraju destruktivne meuljudske odnosa izmeu uenika u koli ee
ine vrnjako nasilje. Drugo, parcijalizacijom doprinosa eeg doivljavanja
vrnjakog nasilja kodmlaih uenika, moemo rei da uenici koji vie percipiraju da
je kola nesigurno mjesto ee doivljavaju vrnjako nasilje.Pri tome jeukupna
uestalost uenika koji sudjeluju u nasiljuvisoka, via nego u reprezentativnom
istraivanjima za Hrvatsku od prije sedam godina (Pregrad i sur., 2007) i zasluuje
panju, osobito imajui u vidu injenicu da ova kola nema preventivni program.
Djeaci i stariji uenici ee ine nasilje nego djevojice i mlai uenici, prema
rezultatima naeg istraivanja, to potvruje dosadanje spoznaje (Forero i sur., 1996;
Seals i Young, 2003; Rigby, 2002; Yang i sur., 2006). Dob predstavlja znaajni
prediktor doivljavanja vrnjakog nasilja jer su mlai uenici ee rtve vrnjakog
nasilja(Braja-ganec i sur., 2009; Buljan Flander, Durman Marijanovi i ori poljar,
2007; Olweus, 1998; Velki i Vrdoljak, 2013).U literaturi je poznato da su djeaci
ranjiva skupina u ovoj vrsti ponaanja (Khoury-Kassabri, Benbenishty i Astor, 2005),
kao i to daje razdoblje mlae adolescencije osobito osjetljivo razdoblje (Noakes i
Rinaldi, 2006). To moe biti smjernica da se u koli osiguraju potrebne preventivne
mjere.
Mogue je da su uenici mlae dobi ee rtve vrnjakog nasilja radi toga to su
tjelesno slabiji, plaljiviji te nesigurniji od uenika starije dobi (Oleweus, 1998; Pregrad
i sur., 2007). Mlai uenici nemaju jo dovoljno razvijene socijalne vjetine, ne znaju se
zauzeti za sebe te su moda zbog toga meta vrnjakog nasilja od strane pojedinih
uenika. To je razlog vie da se u samoj koli provode preventivni programi u kojima
bi se uenike uilo socijalnoj kompetentnosti na asertivan i nenasilan nain.

17

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Oslanjajui se na teoriju socijalnog uenja (Bandura, 1977, 1986) postavljamo pitanje je

li mogue da odrastanjem pojedini uenici ue da se nasilnikim ponaanjem mogu
afirmirati u svojoj socijalnoj sredini? Odnosno, preuzima li jedan dio mlaih uenika
imitacijom i modeliranjem nasilnike obrasce ponaanja te ih koristi kada doe u vie
razrede osnovne kole?Ukoliko se sloimo s ovakvom interpretacijom, preventivne
mjere nije dovoljno provoditi samo s uenicima nego treba ukljuiti itavu zajednicu te
promovirati ideju nenasilja na svim razinama: uenika/uenica, obitelji, kole, grada
ivrijednosti drutva u cjelini..
Utvrena prediktivnost nekih elemenata kolske klime na pojavnost vrnjakog nasilja
potvrujerezultate prethodnih istraivanja (Holtappels i Meier, 2000; Lindstrom
Johnson, 2009; Leff i sur. 2003; Swearer i Espelage, 2004; Elliot i sur. 2010; Cornell,
2011; Cohen i Freiberg, 2013; Velki i Vrdoljak, 2013). Percepcija destruktivnih
meuljudskih odnosa meu uenicimajejedan od prediktora injenja vrnjakog nasilja.
Analiza ovog rezultata se nadovezuje na prethodnu analizu o dobi uenika u dvjema
ulogama vrnjakog nasilja u okviru teorije socijalnog uenja (Bandura, 1977, 1986).
Logika premisa je pri tome sljedea: kada uenik smatra da ivi u naruenim odnosima
tada e se vjerojatno tako i ponaati. Poznato je da djeca koja imaju iskustva
zlostavljanja s vremenom razvijaju iskrivljenu percepciju (ponekad i nepostojee)
ugroze i esto se defenzivno ponaaju i u situacijama koje nisu realno ugroavajue.
Vjerojatno su uenici koji ine vrnjako nasilje ve imali prethodna ista ili slina
iskustva. Poznato je da tzv. provokativne rtve imaju istovremeno obiljeja initelja
vrnjakog nasilja i onih koji doivljavaju nasilje. Npr. u istraivanju Velki i Vrdoljak
(2012) je utvreno da ima etiri puta vie uenika profila provokativnih rtvi nego
uenika koji su samo initelji nasilja. ini se da je teza o osiguravanju kvalitetnog
okruenja odrastanja za dijete od najranije dobi vie nego opravdana jer dijete ui na
osnovi onoga to iskusi. Preventivni program u koli bi trebao osiguravati iskustva
putem kojih uenici percipiraju i ue konstruktivne i pozitivne meuljudske odnose sa
starijim uenicima ve od prvog razreda. Jer na taj nain uenici mogu graditi fundus
pozitivnih iskustava o meuljudskim odnosima izmeu uenika kao iskustvenu osnovu
za izbor prosocijalnih modela ponaanja, osobito kada budu stariji. Mogue je osmisliti

18

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

i kreirati razliite sadraje tijekom cijele kolske godine gdje e uenici imati priliku
suraivati, zbliavati se i na zabavan i poticajan nain imati priliku za realizaciju
pozitivnih socijalnih interakcija.
Utvrdili smo da nii uenikov osjeaj sigurnosti doprinosi i eem doivljavanju
vrnjakog nasilja to potvruje spoznaje da uenici koji imaju snieni osjeaj
sigurnosti u koli ee sebe percipiraju rtvama vrnjakog nasilja (Aluede i sur., 2008;
Harel-Fisch i sur., 2011). To upuuje na potrebu uspostavljanja jasnih pravila ponaanja
u svim dijelovima kole i oko kole. kole u kojima postoji politika jasnih,
konzistentnih i potenih pravila imaju manju razinu nasilja dok su pozitivni odnosi
izmeu nastavnika i uenika povezani s manje viktimizacije (Khoury-Kassabri,
Benbenishty i Astor, 2005; Cohen i Freiberg, 2013). Nije dovoljno samo uspostaviti
pravila, a ne nadgledati istovremeno njihovo provoenje. Vano je da odrasli koji su
zaposleni u koli preuzmu odgovornost na svim potencijalno rizinim mjestima gdje bi
se vrnjako nasilje moglo odvijati. Ukoliko uenici percipiraju da su njihovi nastavnici
i drugo osoblje spremni pomagati i podravati uenike, tada su uenici ee skloniji
prijavljivati sluajeve vrnjakog nasilja koji im se dogaaju (Eliot i sur, 2010). Imajui
u vidu injenicu da su uenici koji imaju negativnu percepciju kole u dvostruko veem
riziku da budu ukljueni u neku vrstu vrnjakog nasilja od djece koja nemaju negativnu
percepciju kole (Harel-Fish i sur., 2011), kola bi trebalaplanirati oplemenjivanje
prostora stimulativnim didaktiko-metodikim sadrajima i ulagati u aktivni angaman
odraslih osoba u koli da prue svim uenicima odnos sigurnosti, povjerenja i
prihvaanja. Osjeaj sigurnosti u koli bi trebao biti neupitan za svakog uenika.
Miljenja smo da je s profesionalnog i ljudskog gledita (pri emu se referiramo na
Konvenciju o pravima djeteta), neprihvatljivo pomiriti se s time da postoji uenik u
koli koji bi mogao rei kako se u koli ne osjea siguran. Tema sigurnosti uenika u
koli treba biti predmet otvorene rasprave meu zaposlenicima u koli, uitelja s
uenicima, tema razgovora s roditeljima, odnosno forum za cijelu lokalnu zajednicu.
Ukoliko se navedena premisa prihvati, vjerojatno e se i stav prema pojavi
doivljavanja vrnjakog nasilja promijeniti na nain da e se prestati tolerirati injenica
kako neka djeca zlostavljaju neku drugu djecu (u naem istraivanju preteno mlau

19

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

djecu i djevojice) na mjestima koja nismo uinili sigurnima. Pri toleriranju mislimo na
nepostojanje preventivnog programa i izostajanje napora da se isti pokrene i provodi.
Zakljuno se moe rei da je prevenciji usmjerena implikacija rezultata o povezanosti
injenja i doivljavanja vrnjakog nasilja sa kolskom klimom sukladna prijanjim
teorijskim zakljucima prema kojima je za kvalitetnu kolu bitno imati ...usmjerenje
prema pozitivnoj kolskoj klimi u obliku vrstog i pozitivnog voenja usmjereno na
prihvaanje i odgovaranje na potrebe uenika i djelatnika te na graenje odnosa, zatim u
obliku ostvarivanja sigurnog fizikog okruenja koje je dobro odravano i odie
dobrodolicom te shvaanja uenika kao aktivnih i vrijednih lanova kole (KraneliTavra, 2002, 10).
Preporuke koje proizlaze iz ovog istraivanja idu prema lokalnoj zajednici koja bi
trebala podrati vodstvo kole u kreiranjui provoenjustrunog preventivnog programa.
Taj program eukljuivati uenike, roditelje i sve djelatnike kole, ali i zajednicu u
redefiniranju sustava vrijednosti, te e imati sljedee ciljeve:
1. poboljanja percepcije meuljudskih odnosa izmeu uenika u koli,
2. postizanja osjeaja sigurnosti kod svih uenika,
3. afirmacijuobrazaca nenasilnog ponaanja djeaka od njihove rane dobi.
ZAKLJUAK
U istraivanju provedenom s uenicima od etvrtog do osmog razreda jedne osnovne
kole u Liko-senjskoj upaniji, u kojoj ne postoji preventivni programvrnjakog
nasilja, utvreno je da je 17,7% uenika vrilo vrnjako nasilje nad drugima uenicima
opetovano, odnosno, ponekad, esto ili gotovo uvijek te da je 20,4% uenika sustavno,
odnosno, opetovano i esto doivjelo vrnjako nasilje od strane drugih uenika u
posljednjih nekoliko mjeseci. Uz kontrolu efekata spola i dobi, neka su obiljeja kolske
klime slabo, ali statistiki znaajno povezana sa injenjem i doivljavanjem vrnjakog
nasilja. Vrnjako nasilje ee ine djeaci i stariji uenici, kao i uenici koji vie
percipiraju destruktivne meuljudske odnose izmeu uenika u koli. Vrnjako nasilje
ee doivljavaju mlai uenici i uenici koji vie percipiraju da je kola nesigurno
mjesto.

20

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Ogranienje istraivanja je mali uzorak pa se sugeriraju dodatna istraivanja na

reprezentativnijem uzorku ispitanika kao i ispitivanje miljenja svih imbenika kolske
zajednice (nastavnici, struni suradnici, roditelji, uenici, osoblje, lokalna zajednica) o
kolskoj klimi i nainima prevencije vrnjakog nasilja. U tom smislu se moe rei da
su autorice pokuale dati doprinos u prevenciji vrnjakog nasilja u osnovnim kolama.

LITERATURA:
Aluede, O., Adeleke, F., Omoike, D., Afen-Akpaida, J. (2008): A reviewoft he extent
nature, characteristics and effects of bullying behaviour in schools. Journal od
Instructional Psychology. 35 (2). 151-158.
Baldry, A. C. (2003): Bullying in schools and exposure to domestic violence. Child
Abuse and Neglect. 27 (7). 713-732.
Bandura, A. (1977): Social Learning Theory. Englewood Cliffs: Prentice Hall.
Bandura, A. (1986): Social Foundation of Thought and Action: A social cognitive
theory. Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.
Bai, J. (2009): Teorije prevencije: prevencija poremeaja u ponaanju i rizina
ponaanja djece i mladih. kolska knjiga. Zagreb.
Braja-ganec, A., Kotrla Topi, M., Raboteg-ari, Z. (2009): Povezanost
individualnih karakteristika uenika sa strahom od kole i izloenosti nasilju od strane
vrnjaka u kolskom okruenju. Drutvena istraivanja. 18 (4-5). 717-738.
Buljan Flander, G., Karlovi, A. (2003): UN-2003. Poliklinika za zatitu djece grada
Zagreba.

Zagreb.

Preuzeto

2.

veljae

2013.

mrene

stranice

http://neuron.mefst.hr/docs/CMJ/issues/2008/49/4/Cerni_Obrdalj%20_web_extra.pdf
Buljan Flander, G., Durman Marijanovi, Z., ori poljar, R. (2007): Pojava nasilja
meu djecom s obzirom na spol, dob i prihvaenost / odbaenost u koli. Drutvena
istraivanja. 16 (1-2). 157-174.

21

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Cohen, J., Freiberg, A. (2013): School climate and bullying prevention. Preuzeto 3.
oujka

2014.

mrene

stranice

http://www.schoolclimate.org/publications/documents/sc-brief-bully-prevention.pdf
Cornell, D. (2011). The School Climate Bullying Survey: Descriptionand Research
summary.

Preuzeto

26.

veljae

2014.

mrene

stranice

http://curry.virginia.edu/uploads/resourceLibrary/School_Climate_Bullying_Survey_De
scription_for_Distribution_5-16-12.pdf
erni Obrdalj, E., Beganli, A., ili, N. (2010): Vrste nasilja meu djecom i osjeaj
sigurnosti u kolama Bosne i Hercegovine. Drutvena istraivanja. 19 (3). 561-574.
Dedaj, M. (2012): Pedagog i nastavnik fizikog vaspitanja u prevenciji nasilja u koli.
Doktorska disertacija. Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu.
Domovi, V. (2003): kolsko ozraje i uinkovitost kole. Naklada Slap. Jastrebarsko.
Eliot, M., Cornell, D., Gregory, A., Fan, X. (2010): Supportive school climate and
student willingness to seek help for bullying and threats of violence. Journal of school
psychology . 48 (6). 533-553.
Forero, R., McLellan, L., Rissel, C., Bauman, A. (1999): Bullying behaviour and
psychological health among school student sin new South Wales, Australia: Cross
sectionalsurvey. British Medical Journal. 319 (7206). 344-348.
Harel-Fisch, Y., Walsh, S. D., Fogel-Grinvald, H., Amitai, G., Pickett, W., Molcho, M.,
Due, P., Gaspar de Matos, M., Craig, W. (2011): Negative school perceptions and
involvement in school bullying: A universal relationship across 40 countries. Journal of
Adolescence. 34 (4). 639-652.
Holtappels, H. G., Meier, U. (2000): Violence in Schools. European Education. 32 (1).
66-79.
Karlovi, A. (2006): Nasilje meu djecom. Poliklinika za zatitu djece grada Zagreba.
Zagreb.

22

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Khoury-Kassabri, M., Benbenishty, R., Astor, R. A. (2005): The Effects of School

Climate, Socioeconomics and CulturalFactors on Student Victimization in Israel. Social
Work Research. 29 (3). 165-180.
Kneevi, M., Baradi, V. (2004): Informacije o provedenom Upitniku o ponaanju u
koli meu uenicima. ivot i kola. 12 (2). 76-86.
Konvencija

pravima

djeteta.

http://www.unicef.hr/upload/file/300/150215/FILENAME/Konvencija_20o_20pravima
_20djeteta.pdf. Preuzeto 27. studenog 2014. s mrene stranice
Kraneli-Tavra (2002): Rizini i zatitni imbenici u kolskom okruenju kao temelji
uspjenije prevencije poremeaja u ponaanju djece i mladih. Hrvatska revija za
rehabilitacijska istraivanja. 38 (1). 1-12.
Kudek Miroevi, J. (2013): Percepcija razrednikih kompetencija uenika niih i viih
razreda osnovne kole. Kriminologija i socijalna integracija. 20 (2). 47-58.
Leff, S. S., Power, T. J., Costigan, T. E., Manz, P. H. (2003): Assessing the Climate of
the Playground and Lunch room: Implications for Bullying Prevention Programming.
School Psychology Review. 32(3). 418-430.

Lindstrom Johnson, S. (2009): Improving the School Enviroment to Reduce School

Violence: A Review of the Literature. Journal of School Health. 79 (10). 451-465.
Miharija, M., Kurida, B. (2010): Miljenja i stavovi djece i mladih u Hrvatskoj.
UNICEF, Ured za Hrvatsku. Zagreb.
Noakes, M. A., Rinaldi, C. M. (2006): Age and gender differences in Peer Conflict.
Journal of Youth and Adolescence, 35 (6). 881-891.
Olweus, D. (1998): Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti.
kolska knjiga. Zagreb.
Popadi, D. (2009): Nasilje u kolama. Institut za psihologiju & UNICEF. Beograd.

23

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Pregrad, J., Bouillet, D., Mikuli, M., Pejnovi,S., terk,T., Tomi Latinac, M.(2007):
Prirunik: Projekt za sigurno i poticajno okruenje u kolama prevencija i borba protiv
nasilja meu djecom. Ured UNICEF-a za Hrvatsku. Zagreb
Puzi, S., Baranovi, B., Doolan, K. (2011): kolska klima i sukobi u koli. Sociologija
i prostor. 49 (3). 335-358.
Randall, P. (1997): Adult bullying: Perpetrators and victims. Routledge. London.
Relja, J. (2006): Kako se uenici osjeaju u koli. ivot i kola. 52 (15-16). 87-96.
Rigby, K. (1996): Bullying in schools and what to do about it. ACER. Melbourne.
Rigby, K. (2002): New perspectives on bullying. Jessica Kingsley Publishers. London
and Philadelphia.
Risti Dedi, Z., Joki, B., Ivezi, E., ani, A. M. (2011): kolsko ozraje i agresivno
ponaanje uenika. Preuzeto 22. svibnja 2013. s mrene stranice http://www.osmkrleze-zg.skole.hr/upload/os-mkrlezezg/newsattach/88/os_miroslav_krleza_rezultati_istrazivanja.pdf
Seals, D., Young, J. (2003): Bullying and victimization: Prevalence and relationship to
gender, grade level, ethnicity, self-esteem, and depression. Adolescence. 38 (152). 735747.
Smontara, P. (2008): kolsko ozraje i nasilje meu uenicima. U. Kolesari, V. (ur.):
Nasilje nad djecom i meu djecom. Filozofski fakultet Sveuilita u Osijeku. Osijek.
461-476.
Sutton, J., Smith, P. K. (1999): Bullying as a groupprocess: an adaptation of the
participant role approach. Agressive Behavior. 25. 97-111.
Swearer, S. M., Espelage, D., L. (2004): Introduction: A Social-Ecological Framework
of Bullying Among Youth. U. Espelage, D., Swearer, S. (ur.): Bullying in American
schools: A social-ecological perspective on prevention and intervention. US: Lawrence
Erlbaum Associates Publishers. Mahwah. 1-12.

24

Kriminologija i socijalna integracija Vol.22 Br.1. Zagreb 2014

Velki, T., Vrdoljak, G. (2013): Uloga nekih vrnjakih i kolskih varijabli u predvianju
vrnjakoga nasilnog ponaanja. Drutvena istraivanja. 22 (1). 101-120.
Vojnovi, S., Miki, A. (2010): Violence in schools. Preuzeto 12. oujka 2013. s
mrene

stranice

http://www.talentibor.com/wp-content/uploads/2010-STEVAN-

VOJNOVIC.pdf
akula-Desnica, T. (2011): Povezanost nasilja meu djecom u koli i naina
disciplinskih metoda roditelja - roditeljskih postupaka. Magistarski rad. Medicinski
fakultet Sveuilita u Zagrebu (mentor: Kocijan-Hercigonja, D.).
Yang, S. J., Kim, J. M., Kim, S. W., Shin, I. S. &Yoon, J. S. (2006): Bullying and
victimization in boys and girls at South Korean primary schools. Journal of American
Academy of Child& Adolescent Psychiatry. 45 (1). 69-77.

25