Briga za mentalno zdravlje

u zajednici
Prof. dr. sc. Rudolf Gregurek
Medicinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Referentni centar za psihoterapiju Ministarstva zdravstva
Republike Hrvatske

Fundamentalni princip
zatite mentalnog
zdravlja u zajednici treba
biti spreavanje
diskriminacije osoba s
psihikim poremeajima
u odnosu na osobe s
tjelesnim poremeajima
kao i ouvanje njihove
autonomnosti.

Prednosti zatite mentalnog zdravlja

u zajednici:
1. Pristupanost;
2. Smanjenje koritenja neadekvatne skrbi;
3. Proirenje podruja primjene;
4. Fleksibilnost, dostupnost, vea konzistentnost u
donoenju terapijskih odluka, fokusiranost,
usmjerenost na terapijski cilj;
5. Porast odgovornosti za uspjeh lijeenja

Ciljevi zatite mentalnog zdravlja u zajednici:

Kreiranje integriranog zdravstvenog i
mentalno - zdravstvenog sustava;
Ouvanje resursa i voenje rauna o trokovima;
Naglasak na oporavku i rehabilitaciji, a manje
na nestanku ili umanjenju simptoma;
Razvoj djeje i adolescentne psihijatrije;
Promocija i prevencija zatite mentalnog zdravlja.

Ciljevi zatite mentalnog zdravlja u

zajednici:

promocija

prevenicija

dijagnostika i terapija

Promocija zatite mentalnog zdravlja u

zajednici:

kreiranje promotivnih programa

antistigma programi

Prevencija zatite mentalnog zdravlja u

zajednici:

primarna
sekundarna
tercijarna

Dijagnostika i terapija mentalnih

poremeaja u zajednici:

definiranje dijagnostikih kriterija

izrada dijagnostikih smjernica
izrada terapijskih smjernica

Terapija mentalnih poremeaja u zajednici:

Naglasak na timskom i ambulantnom,

vanbolnikom lijeenju

Bolniko lijeenje samo u akutnoj fazi

Dnevna i parcijalna hospitalizacija

to bri povratak u obitelj i zajednicu

Razvoj patronane psihijatrijske

sestrinske skrbi

BOLESNIK

Bolniko lijeenje

Ambulantno lijeenje

Dnevna bolnica
Obiteljski
lijenik
Bolesnik u
obitelji - zajednici
Patronana
sestrinska skrb

Klubovi
psihijatrijskih
bolesnika

Bolnica
Dom zdravlja

AMBULANTNO LIJEENJE:

osniva se na principima timskog rada

voditelj tima spec. psihijatar (lanovi: med. sestre,
psiholozi, soc. radnici, defektolozi)

odvija se na razini primarne zdravstvene

zatite (Dom zdravlja i Poliklinika)

neposredni kontakt spec. psihijatra i lijenika

obiteljske medicine

svi lanovi tima educirani za psihoterapijski

rad (edukacija pod kontrolom Referentnog
centra za psihoterapiju)

AMBULANTNO LIJEENJE:

lanovi tima nezdravstveni radnici moraju

za svoje terapijske postupke imati
supervizora lijenika spec. psihijatra

terapijski postupci naglasak na grupnoj

psihoterapiji (vea dostupnost)

lijenik obiteljske medicine educiran u nekim

vidovima psihoterapije i farmakoterapije

DOM ZDRAVLJA:

centralna ustrojbena jedinica u zatiti

mentalnog zdravlja sjedite timova

lijenik obiteljske jedinice educiran za rad u

zatiti mentalnog zdravlja; vodi klubove koji
okupljaju osobe s duevnim smetnjama

psiholog radi na dijagnostici, promotivnim i

preventivnim akcijama; terapijski postupci u
superviziji spec. psihijatra

patronana sestrinska skrb (med. sestra

educirana za neke oblike psihoterapijskog rada)

BOLNIKO LIJEENJE:

u sluaju pojave akutne bolesti koja se ne

moe lijeiti ambulantno (7-10 dana)

usmjereno na dijagnostiku i definiranje

terapijskih postupka

po smirivanju akutne bolesti nastavak

lijeenja u dnevnoj bolnici

dnevna bolnica terapija izbora za sve

bolesti koje zahtjevaju intenzivnije lijeenje od
ambulantnog

dobra suradnja psihijatara koji rade u bolnici

s ambulantnim timom

Kontrola uinkovitosti :
Trokovi unutar raspoloivih sredstava;
Pozitivni trend; za puni obim promjena nuno
je vrijeme;
Znaajno umanjenje trokova bolnikog lijeenja;
Vremenski definirana duina trajanja pruanja
medicinskih usluga (definirani dijagnostiki i
terapijski algoritmi);
Porast broja bolesnika smjetenih u obitelji
udomitelja u okviru psihijatrije u zajednici.

Mogui nedostaci :
Nesigurnost u pridravanju terapijskog
dogovora (kod bolesnika s ozbiljnijom
patologijom)
Pretjeran interes na akutnu skrb;
zanemarivanje dugotrajne rehabilitacije
(after care);
Potekoe u kontroli ishoda lijeenja;
Potencijalne potekoe kreirane od
Zdravstvenih osiguranja zbog skrbi za
neosigurane osobe.

PROBLEM :

nedostatna edukacije lanova medicinskih

timova

Mogua rjeenja:

promjena programa edukacije studenata

medicine

promjena programa specijalizacije iz

psihijatrije

promjena programa edukacije

medicinskih sestara