Professional Documents
Culture Documents
Adriana Zaharijević Postajanje Ženom
Adriana Zaharijević Postajanje Ženom
Naslov:
Postajanje enom
Autorka:
Adriana Zaharijevi
Izdaje:
Rekonstrukcija enski fond
Vlajkovieva 15
Beograd
Urednica:
Slavica Stojanovi
Recenzenti:
Daa Duhaek
Svenka Savi
Ilija Vujai
Lektura:
Hana opi
Dizajn i grafika obrada:
Nikola Stevanovi
tampa:
Artprint
Novi Sad
Tira:
3500
Godina izdanja:
2010
ISBN 978-86-910101-1-9
SADRAJ
Lista ilustracija
Zahvalnost
ena ne postoji
Velika Britanija
21
Doba reformi
25
39
49
Privatno i javno
57
Liminalne ene
69
73
81
91
99
117
125
135
143
153
Abolicionizam i feminizam
157
161
Majke republikanaca
169
175
Istorija sporova
193
199
Genealogija i sloboda
203
206
Bibliografija
LISTA ILUSTRAcIJA
Wentworth Street, Whitechapel, Gustave Dor i Blanchard Jerrold, London:
A Pilgrimage (1872)
19
27
33
36
Pitanje obrazovanja. Polazi! Kuda? U zatvor ili u kolu?, Town Talk (1858)
42
60
64
71
75
Sara Bartman
79
82
95
102
Dozefina Batler
103
109
115
119
123
igosanje robova, William O. Blake, The History of Slavery and Slave Trade
(1857)
127
133
135
143
147
149
158
163
173
176
Liga belaca i Kju Kluks Klan gori su od ropstva, Thomas Nast, Harpers
Weekly (1874)
181
Zahvalnost
Po st aj anj e enom
eNA
Ne PoSToJI
One nemaju vlastitu prolost, istoriju, religiju: nemaju, kao proleteri,
solidarnost u radu i interesu. Meu njima nema ak ni one prostorne
pomeanosti koja od amerikih crnaca, Jevreja iz geta, radnika iz Sen Denija
ili fabrike Reno, ini jednu zajednicu. One ive rasute meu mukarcima,
vezane kuom, radom, ekonomskim interesima, drutvenim poloajem za
izvesne mukarce oca ili mua mnogo vre nego za druge ene. Burujke
su solidarne sa burujima a ne sa enama proleterima; bele ene s belim
mukarcima a ne sa crnkinjama. (De Bovoar 1982: 15, kurziv A. Z.)
10
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
11
12
Ad r i ana Z a har ij e v i
Finska (1905), Norveka (1907), Danska i Island (1915) su prve evropske drave koje
su priznale pravo glasa enama. Francuska je to pravo omoguila tek 1944. godine. Za
puni pregled prava glasa po dravama sveta v. Dodatak IV u Zaharijevi (2008b).
emu svakako treba pridodati injenicu da je bilo i mukaraca koji su pisali o tom
stanju, katkad pozitivno, pozivajui se na emancipaciju ena ili ukazujui na njihovu polnu uzvienost, katkad (to je ipak bilo daleko ee) negativno, takorei
opravdavajui njihov podreeni poloaj. Feministika istoriarka Gizela Bok (Gisela
Bock) nudi pregledan opis tih takozvanih querelle des sexes (2005).
Po st aj anj e enom
13
14
Ad r i ana Z a har ij e v i
(Fanny Raoul) Miljenje jedne ene o enama (Opinion dune femme sur
les femmes) iz 1801. godine:
Kome je data graanska odgovornost? Mukarcima. Kome su data
prava svojine? Mukarcima... Kome su data prava i privilegije oinstva?
Mukarcima. Za koga su uspostavljene sloboda i jednakost? Ponovo,
za mukarce. Sve u svemu, sve je po njima ili za njih; onda je za njih
takoe, i samo za njih, napravljeno politiko drutvo; a ene u njemu
nemaju nikakvog udela. (nav. u Ofen 2000a: 103)
Po st aj anj e enom
15
16
Ad r i ana Z a har ij e v i
Velika
Britanija
Po st aj anj e enom
Doba reformi
Kada bi se vremenskom mainom vratio u XIX vek, putnik iz XXI veka
bi odmah opazio tuce razlika izmeu naeg i njihovog sveta: vonj pomeanog
konjskog izmeta i slame na ulicama i, ak i u onim velelepnijim kuama,
miris znoja slugu koji se ne kupaju jer je i tu vrlo esto postojala jedino
kuhinjska slavina; mrane noi bez elektrine energije; plamike fenjera u
mrklom mraku... runo izraene i ukraene eire koje su nosile sve klase,
i lepo skrojenu odeu ak i na peraima prozora ili radnicima u fabrikama;
pristajanje na drutvenu hijerarhiju i pokornost, uz neke oigledno kooperne
izuzetke; ...superiornost ondanje potanske slube etiri do pet brzih
isporuka dnevno i rasko potarske uniforme crvena odeda s plavim ili
zlatnim vezom; izvanredna eleznica; uistinu zastraujua zaostalost u domenu
stomatologije i medicine praena stalnim zuboboljama i tekim zadahom;
naelna pomirljivost s visokom smrtnou novoroenadi, uz uobiajen prizor
malih kovega koji se u staklenim mrtvakim kolima koturaju kaldrmom;
siromatvo one dece koja uspeju da preive prljavi derani u ritama koji iste
raskrsnice i, uprkos reformama lorda aftsberija (Shaftsbury), nastavljaju da
rade i da se slobodno kreu po volji u sve prenaseljenijim gradovima sve ove
i mnoge druge stvari nagrnule bi u nae nozdrve, oi i srce, uveravajui nas
da je viktorijanski svet bio potpuno drugaiji od naega. No, od svih je razlika
najvea i najneobinija razlika meu enama, onda i sad. (Wilson 2003: 307-8)
21
22
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
23
24
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
PRoIZVoDNJA
SIRomATVA I eN,
RANI VIkToRIJANSkI
PoDUhVAT
Ser, I want some more!
Oliver Twist, Charles Dickens
25
26
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
27
28
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Bentam svoj utilitaristiki princip (principle of utility) naziva i the greatest happiness
ili the greatest felicity principle. O tome ta ovaj princip podrazumeva, Bentam govori
u svom uvenom delu Uvod u principe morala i zakonodavstva (An Introduction to
the Principles of Morals and Legislation) iz 1789. godine. Zajednica je fiktivno telo
sastavljeno od pojedinanih osoba za koje se smatra da, takorei, uspostavljaju njene
lanove. ta bi onda bio interes zajednice? Suma interesa nekolicine lanova od kojih
se ona sastoji. Uzalud govorimo o interesu zajednice, ako ne razumemo ta je interes
individue. Za neto kaemo da ide na ruku interesu ili da je u korist interesa individue
ukoliko doprinosi ukupnoj sumi njenih zadovoljstava: ili, to se svodi na isto, ukoliko
umanjuje ukupan bol. Moemo rei da je je neki in u skladu s principom korisnosti...
(u odnosu na zajednicu u celini uzev), kada je njegova tendencija da uvea sreu zajednice vea od tendencije da je umanji. (Bentham 1838: 29) Prema tome, princip
najvee sree podrazumeva da je izvestan in moralan, ako proizvodi najveu sreu
(to vie zadovoljstva, to manje bola) za najvei broj ljudi kojih se tie.
29
30
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
31
32
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
33
34
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Gistav Le Bon (Gustave Le Bon) pokazuje tu tananu vezu koju s vie strana potkrepljuju
razliiti merodavni izvori: Svi psiholozi koji su ispitivali inteligenciju ena, kao i
pesnici i romanopisci, danas priznaju da one predstavljaju najinferiornije oblike ljudske
evolucije i da su blie deci i divljacima nego odraslom, civilizovanom oveku. (nav.
u McClintock 1995: 54, kurziv A. Z.) I dalje: Izmeu viih i niih slojeva jedne
populacije postoji isto toliko veliko rastojanje koliko je i izmeu belca i crnca, ili pak
izmeu crnca i majmuna. (nav. u Todorov: 117-8)
35
36
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
37
Po st aj anj e enom
mulier anglicana:
PRAVo I kLASA meU
eNAmA
Every man his own lawyer
Jeremy Bentham
10
Ovde se potpuno oslanjam na pregledni tekst Barbare Li Smit Bodion (Barbara Leigh
Smith Bodichon) Kratak pregled najvanijih zakona koji se tiu ena napisan jednostavnim jezikom (A Brief Summary in Plain Language of the Most Important Laws Concerning Women) iz 1854. godine. Nabrajajui prava i dunosti ena, Bodion uvodi
podelu na neudate ene, udate ene, udovice i majke nezakonite dece. Iz te je podele
jasno da engleski zakon (u emu on ne odstupa bitno od zakona drugih zemalja) enu
ne tretira kao autonomno ve samo kao relativno bie, to jest bie koje je uvek u odnosu prema nekom mukarcu ocu, muu, muevljevoj porodici i naslednicima koji ga
simbolizuju posle njegove smrti, ili prema, takorei, odsutnom muu.
39
40
Ad r i ana Z a har ij e v i
Termin koji oznaava stanje udate ene, coverture, etimoloki se izvodi iz starofrancuske rei covert (skriven, zatien). Prema standardnom reniku engleskog jezika coverture oznaava utoite (shelter), ali i zaklonjenost, skrivenost, preruenost (state of
being concealed, disguised).
Po st aj anj e enom
13
U tekstu Barbare Li Smit Bodion nema referenci na pravno regulisanje enskog obrazovanja. Meutim, njena bliska prijateljica Besi Rejner Parks (Bessie Rayner Parkes), s
kojom e pedesetih godina XIX veka osnovati kruok poznat po mestu njihovog okupljanja kao Langham Place Circle, i ureivati English Womans Journal, iste je godine
napisala pamflet Opaske o obrazovanju devojica (Remarks on the Education of Girls),
koji se moe smatrati dopunom teksta Barbare Bodion.
Stvarna diseminacija pravne norme i na ostale segmente drutva usledila je neto
kasnije, kada ideja stanovnitva postaje inkluzivnije organizovana. Kako su se
zdruivali, razmnoavali i umirali siromani radnici, Irci, i crnci (posebno u fiziki
dalekim kolonijama), isprva uopte nije bilo znaajno ukoliko se to nije nekako
odraavalo na ivot srednje klase. Na zavrnim stranicama prvog dela svoje Istorije
seksualnosti, Fuko kae: Da bi proleterijat dobio telo i seksualnost, da bi njegovo
41
42
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
15
Bez sumnje je zanimljivo da se Gledston istovremeno snano zalagao za reformu parlamentarnog sistema u pravcu ukljuenja predstavnika radnike klase, i da je 1864.
godine, reima Majkla Smita (Michael Smith), izneo jednu od najuvenijih tvrdnji
itave viktorijanske epohe: svakom oveku (mukarcu) koji po svoj prilici nije onesposobljen usled neke line nepodesnosti ili politike opasnoti, u moralnom smislu
pripada da bude prepoznat ustavom. (nav. u Smith 2004: 165)
Engleska supruga ne moe da napusti kuu svoga mua. On ne samo da moe da je tui
zbog uskraivanja branog prava, ve moe da ue u dom prijatelja ili roaka gde se ena
skriva... i da je odvede nazad silom...
Ako supruga zahteva razvod na temelju surovosti, ta surovost mora ugroavati ivot i telo...
...Ako je engleska supruga kriva zbog neverstva, njen se mu moe razvesti i oeniti
nekom drugom enom; ona se, meutim, ne moe razvesti od svog mua... koliko god da
je razvratan. U Engleskoj sudovi ne mogu razreiti brak. Za svaki pojedinani sluaj razvoda Parlament mora doneti poseban dekret kojim se brak anulira. (Caroline Norton,
Letter to the Queen on Lord Chancellor Cranworths Marriage and Divorce Bill, 1855,
kurziv u originalu). (nav. u Yalom 2001: 187) U zakonu koji je donesen dve godine
kasnije, koji je bitno liberalizovao stanje o kojem govori Kerolin Norton, dvostruki
standard je moda jo oigledniji.
43
44
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
45
46
Ad r i ana Z a har ij e v i
U istom tekstu, naslovljenom Criminals, Idiots, Women and Minors, Frensis Pauer
Kob iznosi i sledeu simpatinu ilustraciju: Ovo je, dame i gospodo, jedna bezazlena
ptica, Mulier Anglicana (lat. engleska ena prim. A. Z.). Njen je kljun slabaan, a
kandice neprilagoene za eprkanje. ini se da ona zna samo da svija gnezdo i da se
stara o ptiima kojima je neobino privrena, ba kao i svom mujaku. Po svemu ostalom, re je o jednoj sasvim obinoj ptici, koja samo skuplja mrvice koje pred nju bacite,
nikada ne dotiui strvinu poput leinara ili otrovne materije kao makao. Poto je tako
bespomona, mi joj, dame i gospodo, stavljamo jak lanac oko nogu privrujui ga
za njeno gnezdo, i posebno ojaavamo reetke njenog kaveza. Kada je re o njenim
rudimentarnim krilima, mi ih zbog vee bezbednosti lomimo dok je jo mlada; iako
sam uo kako profesor Haksli [Thomas Huxley, uveni biolog i pobornik Darvinove
teorije, prim. A. Z.] kae da je ubeen da s njima ne bi mogla daleko utei u bilo kakvim okolnostima. (Cobbe 1869)
Po st aj anj e enom
47
Po st aj anj e enom
PRIVATNo I
JAVNo
What I must become, she must become.
What I cannot be, she cannot be.
Tess of the DUrbervilles, Thomas Hardy
49
50
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Ako je domen javnosti domen u kojem se konstituie javno dobro domen jednakosti, onda je, istorijski posmatrano, taj domen gotovo do samog kraja XVIII veka
pripadao iskljuivo onima koji su bili jednaki perovima (peer od latinskog par,
jednak), a ne graanima (commoner). Donji dom engleskog parlamenta (House of
Commons) isprva takoe ne okuplja obine stanovnike neke oblasti ili grada, ve vitezove i zaslune graane (burgess), kao i mlae sinove perova na koje se titula (vojvode,
markiza, erla, vikonta ili barona) nije prenosila naslednim putem. Prema tome, do
doslovnog uspostavljanja graanstva koje se odvija paralelno s uspostavljanjem srednje klase, domen javnog interesa pripadao je iskljuivo graanima po poreklu, on-
51
52
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Lower class je, kako je ve naznaeno, bila viestruko raslojena i, kao to je teko jasno
uspostaviti granice izmeu nie srednje i vie nie klase, tako je i meu stratumima
unutar same nie klase veoma teko ustanoviti nedvosmislene razlike. Novac je tu
svakako imao znaajnu ulogu. Da bi se razumelo o kakvim je razlikama u prihodu re,
naveu paradigmatina primanja za sredinu XIX veka na godinjem nivou: bogatiji
predstavnici aristokratije ubirali su prihod od 30000; izrazito bogati trgovci, bankari
i industrijalci 10000; nie plemstvo 1000-2000; najvei deo srednje klase (lekari, ad-
53
54
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
biva toliko ublaen da 1841. godine ovaj broj spada na svega osam20
posledica je proirenja politikih prava, s jedne, i uspostavljanja sistema
preventivnog nadzora, s druge strane, u cilju ouvanja ivota i svojine
nosilaca politikih prava od slobode svih onih koji mogu da ih ugroze.
Policija, prema tome, postaje osnovno orue drave u uspostavljanju
reda i drutvene kontrole, to je mogue postii ukidanjem i same
mogunosti privatnosti svima koji bi svojom pukom egzistencijom
mogli da narue privatnost povlaenih.
Najzad, upravo injenica da ene iz niih klasa ravnomerno
(premda ne i ravnopravno) uestvuju u sferi javnog, njihovim
mukarcima takoe oduzima pravo na privatnost. Poto iz nude
iskorauju iz domena koji se shvata kao enski domen domainstva,
njihovo delanje u mukoj sferi osporava definiciju koja enu opisuje
kao puki deo mukareve privatnosti. To, meutim, u viktorijansko
doba nije razlog da se ovaj naizgled funkcionalni okvir privatnog i
javnog dovede u pitanje: upravo suprotno, u tome valja traiti uzrok
pootravanja simbolikih i stvarnih kazni za njegovo krenje, i
odricanja elementarnog dostojanstva ogromnom broju ljudi koji se u
taj sistem nisu mogli uklopiti.
20
Kazna veanjem je do 1837. godine, godine kada je krunisana kraljica Viktorija, prestala da se primenjuje u sluajevima napada na svojinu, silovanja i sodomije (poslednji silovatelj je obeen 1836. godine, a povreda svojine je postala manje kanjiva od
1841. godine). Posle 1841. godine obeeno je samo troje ljudi koji nisu bili osueni
zbog ubistva, a od 1861. godine smrtnoj kazni se moglo pribei iskljuivo u sluaju
ubistva i veleizdaje. (Wiener 2004: 27)
55
Po st aj anj e enom
LImINALNe
eNe
But suppose your sin was not of your own seeking?
Tess of the DUrbervilles, Thomas Hardy
57
58
Ad r i ana Z a har ij e v i
U navodu koji sledi Herijeta Martino govori o tome koje su ene podobne da budu
feministkinje. Najbolji prijatelji tog cilja jesu ene koje u moralnom i intelektualnom
smislu kompetentno obavljaju najozbiljniji ivotni poziv... [to su] srene supruge i
priljene, zadovoljne neudate ene koje nemaju potrebe da osvete neku povredu koja
im je naneta, niti bolnu ispraznost ili sramotu koje se moraju otarasiti. (nav. u Caine
1997: 74) Nepodobne ene su moralne otpadnice poput Meri Vulstonkraft, koju je
lina istorija sredinom XIX veka gotovo sasvim istisnula iz redova ena na koje se
trebalo ugledati, uprkos svemu to je napisala. U opisu koji nudi Martino nema, dakle,
nikakvog mesta ni za ene koje su se usudile na pobunu protiv sistema, ni za one koje
su, ne birajui, ivele izvan tog sistema koji je podobnost uinio moguom.
Po st aj anj e enom
59
60
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
61
62
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
24
Monik Vitig je verovatno bila prva bela ena (poto gotovo u isto vreme poinje
unutranja kritika ontolokog temelja drugog talasa koju sprovode crne feministkinje,
o emu e vie biti rei kasnije), koja je postavila pitanje o tome ta tano znai biti
ena, to je pitanje koje zadire duboko u normativne temelje uzdignute u XIX veku.
Lezbejka koja, po njoj, nije ena ni ekonomski, ni politiki, ni ideoloki (271), zahteva
prevrednovanje bioloke i politike kategorije, i naina borbe koji se u odnosu na nju
organizuju. Na je zadatak, ini se, da uvek temeljito razdvajamo ene (klasu unutar
koje se borimo) od ene, mita. Jer ena za nas ne postoji: to je samo imaginarna
formacija, dok su ene proizvod drutvenog odnosa... Da bismo bile svesne da smo
klasa i da bismo postale klasa, prvo moramo ubiti mit o eni... (Ovde mi pada na um
kada je Virdinija Vulf rekla da je prvi zadatak spisateljice da ubije anela doma).
(Wittig 1997: 268) Nastojei da pokae da su lezbejke nemogue ene u sistemu u
kojem je ena uvek ve deo mukareve privatnosti, Vitig je i nehotice otvorila put ka
temeljnoj kritici pola, roda, pola kao roda, odnosno identiteta ene kao organizacionog
motiva feministikog delovanja.
Termin identitet stavljam pod znake navoda i koristim na ovom mestu samo stoga to
elim da naglasim vezu izmeu feminizma prvog i drugog talasa. Sam taj pojam u XIX
veku nije bio uobiajen opisni termin kakav e postati kasnije, ezdesetih godina XX
veka, u doba umnoavanja politika identiteta. (v. Zaharijevi 2009)
63
64
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
65
66
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
67
Po st aj anj e enom
STANoVNITVo,
ZDRAVLJe NAcIJe
I SekSUALNoST
When people of a later age look back upon the barbarous
customs and superstitions of the times that we have the
unhappiness to live in, what will they say!
Jude the Obscure, Thomas Hardy
69
70
Ad r i ana Z a har ij e v i
Krajem XVIII veka u Velikoj Britaniji tampa se preko 16 miliona primeraka periodine
tampe, ve 1816. godine 24 miliona primeraka, a 1820. godine vie od 29 miliona.
Novinari, takozvani fourth estate, postaju znaajna sila u drutvu, emu u prilog govori injenica da je ve 1843. godine usvojen Zakon o kleveti (Libel act), koji autore
lanaka, kritinih prema odreenim politikim okolnostima ili linostima, oslobaa
obaveze da podnesu dokaze o napisanom. (Gocini 2001: 166, 168)
Po st aj anj e enom
71
72
Ad r i ana Z a har ij e v i
27
Ideja o unutranjem govoru institucija potie od Miela Fukoa, koji je pak razvija na
Bentamovom tragu. Na poetku svog Panoptikona, Bentam pie: Moral reformisan
zdravlje odrano radinost zadojena novom snagom uputstva svima dostupna
breme javnosti olakano ekonomija postavljena, takorei, na kamene temelje
gordijevski vor zakona o siromanima ne samo da je time preseen ve je razmren i
sve to na osnovu jedne jednostavne ideje u arhitekturi! Tu je ideju mogue primeniti u
svakom prostoru koji treba da otelovi neku formu nadzora, koliko god mogla da bude
razliita, pa i oprena njegova svrha: bilo da je re o kanjavanju nepopravljivih, zatiti
ludih, reformisanju nemoralnih, pritvaranju osumnjienih, upoljavanju besposliara,
pomoi bespomonima, leenju bolesnih, poduavanju onih koji su radi da ue u bilo
kojoj delatnosti, ili uzdizanju rase na tragu obrazovanja; jednom reju, [ona e svoju
primenu nai] bilo da se uvodi u svrhe trajnog zatvaranja u oekivanju smrti, bilo
za pritvore u oekivanju suenja, bilo za kaznene domove, popravne domove, domove
za sirotinju, fabrike ili ludnice, bolnice ili kole. (Bentham 1787, preface i I: kurziv u
originalu)
Po st aj anj e enom
DVoSTRUkI
ARINI: kLASNo
oRGANIZoVANJe
PoLNoSTI
A corporation of the best and the bravest
Thomas Carlyle
73
74
Ad r i ana Z a har ij e v i
29
Po st aj anj e enom
75
76
Ad r i ana Z a har ij e v i
povlai se pred maltuzijanskom raunicom koju promoviu rani liberali i utilitaristi. Jer, dok je Vilijem Godvin (William Godwin) verovao
u beskonaan moralni napredak ukoliko individualnost i univerzalno
ovekoljublje dobiju sredinje mesto u zemlji koja svoj ekonomski
razvoj stavlja iza kvaliteta ivota svojih graana, Maltus je insistirao
na tome da se ljudska bia ne vode razumom ve strastima, zbog ega
se njihovo ponaanje ne moe bitno menjati, kakvi god da su politiki
uslovi koji bi tu promenu mogli da omogue. (v. Claeys 2004: 190191)
Diskurs medicine je, prema tome, naunim standardizovanjem
norme trebalo da obezbedi neprobojne granice izmeu optimalnog
modela i njegovih degenerisanih oblika, seksualno izopaenih, sasuenih i dislociranih od tekog rada i neljudskih uslova za ivot. A
degenerisane klase, definisane kao odstupanja od normalnog ljudskog
tipa, bile su jednako nune srednjoj klasi za odreenje sopstvenog
identiteta, koliko je ideja degeneracije bila nuna za ideju napretka,
poto su se putevi progresa kojima su hodili pojedini delovi oveanstva mogli meriti jedino u odnosu na rastojanje onih koji zaostaju.
(Mek Klintok 2005: 156)
Medicina je nudila reenje za ouvanje tog tako neophodnog jaza,
razraujui politiki potentnu metaforu zaraze. Opsesija granicama
granicama doputenog ponaanja, granicama unutar gradskih oblasti
koje su razdvajale sirotinju od imunih, granicama imperije itd. i
strah od njihove propustljivosti proizvode dva paralelna diskursa,
objedinjena u velikom projektu medicinske reforme drutva. Da bi
se, naime, granice ouvale, bio je neophodan marljiv rad na odranju
disciplinarnog poretka, konstantna briga o samokontroli i, ukoliko
se na to nije moglo raunati, uspostavljanje i odravanje spoljanjih
sistema kontrole i nadzora. U sreditu tog poretka nalazilo se ve
zaraeno telo telo siromanih, maloumnika, zloinaca, zaputenih
radnika. Meutim, samo se jedno telo tretiralo kao uvek potencijalni
prenosilac kulturne, klasne i rasne zaraze upravo ono isto telo
koje je bilo zadueno za reprodukciju zdravlja nacije i proizvodnju
Po st aj anj e enom
77
78
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
koji e biti u stanju da kontrolie njene porive (Ruso), ili je pak dokaz
da je prvobitna enska probirljivost zasluna za ustanovljenje institucije
braka (Didro)31 usled ega ove postavke kasnije opstaju u nelagodnoj
koegzistenciji opte je mesto da je skromnost u drutvenom stanju
priroda ene, jer ona raa, istovremeno zauzdavajui svoju inae
neogranienu elju.
Prirodne enske odlike, estitost i skromnost (u seksualnim
odnosima, a fortiori i izvan njih), koje se nalaze u temelju rusoovske
moralne elje, u medicini XIX veka dobijaju bioloko objanjenje.
ene koje raaju i ne zauzdavaju svoje elje krase primitivni seksualni
apetiti, pa ak i primitivne genitalije koje odgovaraju izopaenju
njihove drutvene prirode, anahronosti koja ih takorei zadrava
u prirodnom stanju, prostoru izvan vremena.32 ene koje raaju
31
32
Kada je ena poela da diskriminie [kada je prestala da se preputa svom polnom nagonu koji, za razliku od drugih vrsta, nije ogranien na odreena razdoblja u godini],
kada joj je postalo vano koga bira... dva srca izgubljena u ljubavi zaklinju se jedno
drugom na venost, kae Didro u svom lanku o Jouissance u Enciklopediji. (nav. u
Laqueur 1992: 195)
Predstava ekscesa, koja se najjasnije uoava u izraenoj
steatopigiji (glomaznoj stranjici) i abnormalno uveanom
klitorisu, postaje u medicinsko-etnolokom diskursu tipina
fizionomija afrike ene, kakva se, ispostavie se poreenjem,
mogla nai i meu obinim engleskim prostitutkama. Jedan
od prvih uzora za ovaj atavistiki prikaz degenerisane
enske seksualnosti ponudila je mlada Junoafrikanka
Sara(h) (Saartije, Saadije) Baartman (Baadman), koja
je nekoliko godina iz kaveza uveseljavala ili zgraavala
londonsko i parisko nisko i visoko drutvo. Hotentotska
Venera se nije izlagala kao nakaza u jeftinom cirkusu, ve
kao tip sutina niskog poloaja ene na evolutivnoj lestvici
i nepobitan dokaz njenih bestijalnih i degenerativnih veza.
(Matus 1991: 2) Po njenoj smrti, koja je bila jednako degradirajua kao i ivot kojim
je ivela, telo Sare Bartman su ispitivali uveni francuski anatomi Blenvil (Blainville)
i Kivije (Cuvier). Tokom ozloglaenog medikalizovanja njenog skeleta, Kivije poredi
enu najnie ljudske vrste s najviim majmunom (orangutanom), zapaajui taj
atavistiki afinitet u abnormalnom izgledu generativnih organa crne ene. I ovde,
79
80
Ad r i ana Z a har ij e v i
kao i kod Linea (Linne), polna reprodukcija slui kao paradigma drutvenog reda i
nereda. (Mek Klintok 2005: 152) Skelet, mozak i reproduktivni organi Sare Bartman
uvali su se u pariskom Muse del Homme sve do 1974. godine kada su uklonjeni od
oiju javnosti. Na zahtev Nelsona Mendele (Nelson Mandela), njeni ostaci su vraeni
u Junu Afriku tek 2002. godine.
Po st aj anj e enom
DVoSTRUkI ARINI:
oRGANIZoVANJe
BURoASke PoLNoSTI
Man must be pleased; but him to please
Is woman's pleasure
The Angel in the House
Coventry Patmore
81
82
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
83
84
Ad r i ana Z a har ij e v i
karci ostaju seksualna bia, mada se kvantitet njihove uvek potencijalne raspusnosti gradira prema klasnoj i rasnoj pripadnosti. Sistem
enske seksualnosti, s druge strane, funkcionie tako da se na temelju
prisustva seksualne elje ene bioloki razdvajaju na one koje ostaju
na rubovima istorijskog vremena, ogrezle u svojim primitivnim nagonima, i na one koje su potpuno liene udnje. Te ene, u seksualnom
smislu, imaju samo dunosti.
Maltusov Esej o principu populacije koji je, prisetiemo se,
imao dalekosene posledice po organizaciju fenomena siromatva,
ostavio je dubok trag i na proces izgradnje buroaske seksualnosti.
Oslanjajui se na teze po kojima e razmera ukupnog stanovnitva
i zaliha hrane uvek ii u korist rastu ljudstva, zbog ega je Maltus,
inae odluan protivnik svakog oblika kontrole raanja, preporuivao
odloeno stupanje u brak, apstinenciju i smernost, politika koja je
spajala zdravlje i moral izumeva razliite reformatorske hipoteze u
cilju proizvodnje zauzdane muke seksualnosti. Fiziko, dakle, vodi
moralnom, a medicina pokazuje da taj put nije protivan prirodi: ona
dokazuje da prekomerno troenje semena (spermatorhea) razara
nervno tkivo, slabi vlakna i razreuje krv, te da u krajnjoj instanci vodi
telesnom slabljenju i intelektualnoj degeneraciji koja moe odvesti i
u ludilo. Shvatanje uvenih viktorijanskih lekara, poput ser Vilijema
Ektona (Villiam Acton), po kojem je iscrpivo skladite muke energije
u semenu,33 dae naunu potporu sve veoj drutvenoj zaokupljenosti
onanijom, mukom homoseksualnou i uspostavljanju pravilnih
ciklusa potronje i obnavljanja dragocenih resursa. Kako potpuna
apstinencija takoe nije mogla biti do kraja preporuljivo reenje,
poto je medicinski dokazano da ona kod mukaraca u starosti vodi
mahnitosti, bilo je neophodno pronai ravnoteu izmeu neumerenog
isputanja sperme i njenog zadravanja, te se brak, po miljenju lekara,
za to pokazivao kao idealan medij.
33
Po st aj anj e enom
85
86
Ad r i ana Z a har ij e v i
Izvanredna studija Tomasa Lakera Making Sex detaljno pokazuje kako je dolo do ovog
preokreta koji jednopolan sistem pretvara u dvopolan, ija je manifestacija, pored
ostalih, odsustvo seksualne elje kod ena. Lakerova smela i nedovoljno razmatrana
teza po kojoj je pol zapravo stvoren u XIX veku na temeljima roda, nadilazi moje
istraivanje, ali su neki od njegovih zakljuaka ovde bili od neprocenjivog znaaja.
U tom smislu, iskazi o tome da viktorijanske teze o seksualnosti nemaju osnova
u nauci nego u epistemologiji i politici, na osnovu ega se potom stvara nauka,
potpuno se oslanjaju na Lakerovo istraivanje koje on saeto izrie na sledei nain:
Tvrdnje poput onih po kojima crnci imaju jae i grublje nerve od Evropljana zato to
imaju manji mozak, na osnovu ega se tumai inferiornost njihove kulture, mogu se
uporediti s tvrdnjama po kojima materica prirodno izlae ene iskljuivom ivotu u
porodici. (155)
Po st aj anj e enom
87
88
Ad r i ana Z a har ij e v i
Kao to neumereno isputanje semene tenosti ukazuje na atavistike odlike mukaraca i njihovu sklonost ka seksualnom prestupu
(bilo da je re o onaniji, promiskuitetu heteroseksualnih mukaraca
ili mukoj homoseksualnosti), tako i histerija postaje oznaka za transgresiju utvrenog domena koji pripada eni. Suprotstavljajui se ideji
da ene mogu da izuavaju medicinu, profesor Edvard Klark (Edward
Clarke) iznosi naunu tezu po kojoj bi tako zahtevan intelektualni
rad redukovao dotok nervne energije u enski reproduktivni sistem,
to bi proizvelo monstruozne mozgove i slabaka tela; abnormalno
aktivnu modanu delatnost i abnormalno slabo varenje; oticanje misli
i konstipaciju debelog creva. Jedan od prvih engleskih psihijatara,
Henri Modsli (Henry Maudsley), smatrao je da prekomerno troenje
vitalne energije na mentalnu aktivnost kod ena uzrokuje menstrualne
poremeaje koji vode histeriji i epilepsiji. (nav. u Phillips 2003: 65)
Pretnja histerijom imala je za cilj konano utvrenje privatnosti (koja
je uvek neija privatnost, nikada iskljuivo privatnost ene), pretvarajui svaki i neznatni dodir ene s javnim u mogui izvor bolesti.36
U svrhu telesnog i duevnog zdravlja, prema tome, i za mukarce
i za ene bilo je daleko preporuljivije brano zdruivanje, koje e
mukarcu omoguiti povremeno guenje strasti, a eni realizaciju kroz
raanje. Brak utoliko funkcionie kao drutveno poeljna jedinica
poto podstie normalan drutveni razvoj prirodnih predispozicija
mukog i enskog tela. On treba da omogui tipski okvir u kojem
samokontrola (mukaraca) kroz samortvovanje (ena) proizvodi
neto to je najblie vrlini.
36
O tome koliko su ove pretnje bile delotvorne govori i postojanje irokog spektra
boljki anela doma: oblici telesne klonulosti bez pogubnih posledica ije je poreklo
u teskobi, trajnoj nervnoj napetosti ili paninom strahu, u medicinskom diskursu XIX
veka dobijaju ak i besmislene nazive poput zelene bolesti (trajne konstipacije kod
ena usled straha da se nehotino ne pusti vetar), bele bolesti (ubledelosti koja je
posledica nenaputanja kue usled straha da se ne izloi pogledima stranaca), bolesti
prisilnog osmehivanja itd. (Sennett 1989: 240)
Po st aj anj e enom
Meutim, doktrina o dijametralno suprotnom doivljaju seksualnosti i njegovim biolokim osnovama nije imala za cilj samo da podupre instituciju braka koja treba da funkcionie kao regulativna
jedinica u drutvu. Ona takoe treba da objasni i opravda dvostruki
standard koji odlikuje odnose meu enama i mukarcima, ali prodire
i u sve forme javnog diskursa koji ureuju razliite domene privatnog i
javnog ivota. Razvratnost mukog pola nije poeljna i treba je postepeno
reformisati, ali je to integralan deo muke ljudske prirode, zbog ega
je ne samo razumljiva ve i oprostiva. S druge strane, kako je odsustvo
seksualne elje prirodno stanje enske naravi, svaki gest koji se u irokoj
lepezi nedolinog ponaanja moe tumaiti kao skretanje ka razvratu,
predstavlja izopaenost i znak (klasne i rasne) degeneracije. Tako valja
razumeti polno razliit pristup preljubi u zakonodavstvu XIX veka,
ali i razliita shvatanja o predbranim seksualnim odnosima. Kako je,
naime, apstinencija pre braka u jednom sluaju bila stvar oko koje nije
moglo biti kompromisa, dok se u drugom oprezno predlagala samo do
izvesne mere (jer je heteroseksualan seksualni in takoe bio nain da
se bori s drugim porocima, masturbacijom i homoseksualnou koje
su zatvorene muke institucije same po sebi nudile), moralo se nai
srednje reenje. To reenje je nudila prostitucija.
89
Po st aj anj e enom
SPekULUm (ZA)
DRUGe eNe
Sirs, you cannot hold us in honour so long
as you drag our sisters in the mire
Josephine Butler
91
92
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
93
94
Ad r i ana Z a har ij e v i
39
Taj je kontekst neobino vaan za razumevanje razvoja engleske klasne svesti. Srednja
klasa se, reima Erika Hobsbauma (Eric Hobsbawm), najire moe definisati... kao
klasa koja poseduje domau poslugu. (nav. u McClintock 1995: 85) I kao to su privatne
muke kole od neprocenjivog znaaja za razumevanje razvoja discipline i tipino
mukih prirodnih odlika koje mlade mukarce pripremaju za uee u kapitalistikom
drutvu, tako i ustanova domae posluge (domestic service) omoguuje razumevanje
podvajanja enske moralnosti i enskog rada (tokom druge polovine XIX veka domaa
posluga upoljava najvei broj ljudi pored zemljoradnje, od ega dve treine otpada na
ene. Broj ena u ovom poslu daleko je premaivao broj mukaraca pored ostalog i
zbog toga to je postojao porez na luksuz za posedovanje muke posluge [Mitchell
1996: 53]). Razraujui opte topose feministikog itanja viktorijanske istorije, En
Meklintok (Anne McClintock) u svojoj izvanrednoj knjizi Imperijalna koa: rasa, rod i
seksualnost u kolonijalnom kontekstu (Imperial Leather: Race, Gender and Sexuality in
the Colonial Context), istie da uvreena predstava o enskim demonima i devicama
potie upravo iz klasne protivrenosti koja je bila sastavni deo svakodnevnog ivota
tvoraca viktorijanskog novca, politike i umetnosti. ...Ta deca su rasla uz dve (ili vie)
majki, koje su umela da razlikuju uei drutveni rukopis klasne razlike, znaenje
uniformi, naina obraanja i naklona, rituala priznanja i pokornosti koji su razdvajali
dve najznaajnije figure u ivotu deteta... Viktorijansko podvajanje ena na kurve i
Madone, asne sestre i prostitutke, svoje korene nema, dakle, u optem arhetipu, nego
u klasnoj strukturi domainstva. (McClintock 1995: 86-7)
Predlog povelje o ukidanju bordela iz 1840. godine i povelje o zatiti enskinja iz 1848.
godine nisu usvojene u Parlamentu. Parlament e tek 1885. godine usvojiti zakon
kojim se zabranjuje rad bordela, svodnitvo i homoseksualnost (sic!).
Po st aj anj e enom
95
96
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Nema sumnje da je enama koje su u blizini vojnih logorita zaraivale tek toliko da sebi kupe novu zalihu dina, izobliene od bolesti,
tegobnih poroaja i neuhranjenosti, odricana svaka forma smernosti.
Odnos prema njima to nedvosmisleno pokazuje: mnoge su tokom
pregleda izlagane javnom spektaklu kojem su mogli prisustvovati
lascivni i zgroeni znatieljnici, a sami lekari se nisu mnogo trudili
oko osnovne higijene, postajui na taj nain dodatni izvor zaraze.
Meutim, Dekret je ve svojom verzijom iz 1866. godine prekoraio
izvesne granice koje je ira javnost mogla tolerisati pod izgovorom da
se time radi za dobrobit prostitutki. Tada je, naime, uvedena klauzula
o obaveznim redovnim pregledima svih sumnjivih ena u opsegu
od deset milja od centra garnizonskog grada ili luke, to je praktino
sve ene koje nisu bile strogo zatiene privatnou svoga doma
izlagalo samovolji policije i lekara, ostavljajui njihovoj savesti da
procene granice sumnjivosti ena. Udruena mo medicine i lokalnih
predstavnika javnog reda pretila je da postane apsolutna predlogom iz
1869. godine po kojem je Dekret o zaraznim bolestima trebalo da vai
i za civilne reone irom zemlje.
Javnost je bila podeljena oko primene spornog Dekreta. Elizabet
Garet Anderson (Elisabeth Garrett Anderson), prva engleska lekarka
koja se zalagala za osnivanje bolnice za ene i kole u kojoj e se ene
poduavati medicini, i starija sestra Milisent Garet Foset (Millicent
Garrett Fawcett), predvodnice sifraistkinja (suffragists), otro se
suprotstavljala shvatanju po kojem fizike okolnosti poput menstruacije staju na put obrazovanju ena, ukazujui takoe da se na te
okolnosti nikada ne misli kada je re o radnicama ili sluavkama, ali
se zalagala za potpunu primenu Dekreta o zaraznim bolestima: Teko
je poverovati da e iko ozbiljno verovati enama koje su u toj meri
bespomone [da e se same starati o svom zdravlju i zdravlju drugih]...
Degradacija se ne moe ukloniti jednim potezom, jer e animalna
strana prirode nadiveti i krstake ratove. (nav. u Phillips 2003: 79)
Kako je vek odmicao, teite rasprave se sve vie pomeralo s teze
da su iskljuivo ene, izopaene, raskalane i eljne novca, odgovorne
97
98
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Harlots
anD motHers:
not laDies,
but Women
...Poor wounded name! My bosom as a bed shall lodge thee
Two Gentlemen of Verona, Shakespeare
99
100
Ad r i ana Z a har ij e v i
Re je o peticiji koju je potpisalo 1499 ena i koju e Parlamentu 1866. godine predoiti
dva uvena mua istaknutih ena u feministikom pokretu Don Stjuart Mil i Henri
Foset (Henry Fawcett). Peticija je traila pravo glasa za sve glave porodica (householders), bez razlike u polu, koje poseduju svojinu ili su u stanju da plaaju najamninu
(nav. u Phillips 2003: 97); i ona ni na koji nain ne namerava da poremeti raspodelu
politike moi meu razliitim klasama u drutvu, kako istie Mil u svom obraanju
Parlamentu (1866). Pored toga to je ovaj iskaz nedvosmisleno iskljuivao sve udate
ene, on u izrazito liberalnom duhu spaja oporezivanje i predstavljanje. Ironija je u
tome to je naredne godine izglasan drugi Reformski zakon koji je najzad politiki
osposobio sve muke (urbane) glave porodica koje plaaju porez. Ovom peticijom,
uslovno reeno, poinje epoha organizovanog sifraetskog pokreta koja izlazi izvan
domena ovog teksta, te je zato o njoj ovde bilo rei samo u naznakama.
Po st aj anj e enom
U trenutku kada je ensko pravo glasa napisano (1851), nisu, meutim, svi mukarci
bili graani. Tek e Reform Act iz 1867. godine dati pravo glasa urbanoj radnikoj
klasi, dok e ruralna radnika klasa ovo pravo stei 1884. godine. Takozvani underclass ostaje lien politike i ekonomske nezavisnosti sve do proglaenja opte
ravnopravnosti.
101
102
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
103
104
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
105
106
Ad r i ana Z a har ij e v i
Ovde je zanimljiva i pozicija koju Dozefina Batler zauzima prema radnikoj klasi,
kojoj njene formulacije pripisuju nedvosmisleno muki rod. Iako nema sumnje da je
najistinskiji obrazovana klasa ovom cilju dala najuzvienije i najmonije delatnike,
treba uti i radnike klase uopte uzev, to pored ena koje najneposrednije trpe
nepravdu, u zbilji ili sauestvujui u patnji drugih, najvie pate od ovog drutvenog
zla... Bilo je posebnih okolnosti tokom poslednjih deset godina kada smo mogle da
saznamo kakvo je miljenje radnikih klasa o ovom pitanju, i nale smo da je njihova
presuda gotovo jednoglasno u skladu s pravdom. (Butler 1879) Iako je insistirala
Po st aj anj e enom
107
Sjedinjene
Amerike
Drave
Po st aj anj e enom
RoPSTVo
I AmeRIke
PeNeLoPe
We hold these truths to be self-evident, that all men are created equal,
that they are endowed by their Creator with certain unalienable Rights,
that among these are Life, Liberty and the pursuit of Happiness.
Declaration of Independence
45
111
112
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
113
114
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
115
116
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
not a story
to Pass on
I accuse her [a land of my nativity] of legalizing, on an
enormous scale, licentiousness, fraud, cruelty and murder.
William Lloyd Garrison
Iako bi se itav drugi deo o Sjedinjenim Amerikim Dravama mogao itati kao rasprava o rasi, taj pojam koristim retko, a i tada, ako je to bilo mogue, pod znakovima
navoda. Termin rasa razvijao se tokom XIX veka i u izvesnom je smislu, kao nauna
injenica, posterioran u odnosu na vreme koje opisujem. Rasa se u svom naunom
(rasijalistikom) kontekstu pojavljuje u evropskom, i to prevashodno francuskom i
engleskom, pre no u amerikom kontekstu, i to tek poto je ropstvo na evropskom
117
118
Ad r i ana Z a har ij e v i
jer dogaaj ostaje izvan mogunosti opisa. Ovaj motiv da rei koje
treba da opiu dogaaj odve esto ne mogu da ne ostanu neme u
narativima robova se javlja s neobinom uestalou.47
Ropstvo na severnoamerikom kontinentu samo po sebi nije bilo
nikakav novum: trgovina ljudima predstavlja jednu od najstarijih
institucija u istoriji ljudskog roda, a posedovanje robova, orua koje
govori, jednu od najdrevnijih oznaka statusa i moi. Ono to afrike
robove u Americi u simbolikom smislu odvaja od svih ranijih formi
kontinentu ukinuto (o Gobinou [Gobineau] koji se smatra utemeljivaem evropskog
diskursa o rasi, videti, na primer, Todorov 1994: 131-140). U tom smislu, moe se
tvrditi da je nauni diskurs o rasi u veoj meri sluio kao opravdanje poznog kolonijalizma i imperijalizma nego institucije ropstva koja je, koliko god da je bila rasistika,
retko bila podupirana strogo naunim iskazima. O tome kako sociolozi danas koriste
termin rasa videti Giddens (2005: pogl. 9).
47
Posebna je vrednost ovih narativa u tome to oni uprkos nemogunosti govora ipak
govore o neizrecivom, po pravilu u prvom licu, dovodei u pitanje na taj nain autoritet
objektivnog prikaza, granica razumljivog i razuma, legitimnost pria o ropstvu i
znaaj autorstva. Ili kako to sam Gilroj kae: Autoritet i autonomija izniu direktno iz
namerno linog tona ove istorije. Spremno prihvaene u [abolicionistikom] pokretu
kojem su bile namenjene, ove prie pomogle su da se izotri disidentski prostor unutar
buroaske javne sfere... (Gilroy 1993: 69)
Osim ukoliko nije drugaije naznaen izvor, svi narativi osloboenih robova
korieni u tekstu preuzeti su s izvanredno informativne stranice www.spartacus.
schoolnet.co.uk/USAslavery.htm, na kojoj su ekscerpti originalnih iskaza robova
organizovani prema temama. Da bi se istakla njihova vidljivost, ovde navodim sve
narative koji su na ovaj ili onaj nain upotrebljeni u mom tekstu: Henry Clay Bruce,
Twenty-Nine Years a Slave (1895), Austin Steward, Twenty-Two Years a Slave (1857),
Moses Roper, Adventures and Escape of Moses Roper (1838), James Pennington, The
Fugitive Blacksmith (1859), Ottobah Cugoano, Narrative of the Enslavement of a Native
of Africa (1787), Olaudah Equiano, The Life of Olaudah Equiano the African (1789),
Zamba Zembola, The Life and Adventures of Zamba and African Slave (1847), Solomon
Northup, Twelve Years a Slave (1847), William Wells Brown, The Liberty Bell (1848),
Thomas Johnson, Twenty-Eight Years a Slave (1909), Harriet Jacobs, Incidents in the
Life of a Slave Girl (1861), William Box Brown, Narrative of the Life of William Box
Brown (1851), Charles Ball, The Life of an American Slave (1859), Lewis Clarke, Narrative of the Sufferings of Lewis Clarke (1845), Walter Hawkins, From Slavery to Bishopric
(1891), Elizabeth Keckley, Thirty Years a Slave (1868), Mary Prince, The History of
Mary Prince, A West Indian Slave (1831).
Po st aj anj e enom
U tekstu Masters, Mistresses, Slaves, and the Antinomies of Modernity, Gilroj tvrdi
da se pitanje ropstva i rase mora integrisati u rasprave o krizi modernosti i perspektivi
prosvetiteljskog projekta. Njegov je stav da treba transcendirati neproduktivnu
raspravu izmeu evrocentrinog racionalizma koji proteruje ropsko iskustvo iz svojih
opisa modernosti, zalaui se za to da se kriza modernosti moe razreiti iznutra, i
jednako okcidentalnog antihumanizma koji izvore savremene krize modernosti
smeta u nedostatke projekta prosvetiteljstva. (Gilroy 1993: 54)
119
120
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Don Lok (John Locke), jedan od najznaajnih mislilaca politike filozofije ije
su antiautoritarne ideje imale verovatno najveu vanost i primenu u stvaranju
savremenog liberalnog drutva, zalagao se istovremeno za odranje crnakog ropstva
u britanskim kolonijama. Kao sekretar grofa aftsberija (Shaftesbury), jednog
od osmorice lordova kojima je dodeljena titula posednika zemlje u amerikim
kolonijama (aftsberijev deo se prostirao izmeu dananje Virdinije i Floride), Lok je
bio administrator britanskih kolonija i najverovatniji autor teksta Temeljna naela na
kojima je uspostavljena Karolina (Fundamental Constitutions of Carolina), objavljenog
posthumno, u kojem se tvrdi sledee: Svaki slobodnjak iz Karoline imae apsolutnu
vlast i nadlenost nad svojim crnim robovima. (Locke 1669: l. 110) Stav koji iznosi
o robovima u svojoj Drugoj raspravi o vladi imao je nesumnjivog teorijskog uticaja na
argumente o odranju institucije ropstva na amerikom tlu: Poto su, kao to kaem,
ovi ljudi izgubili pravo na ivot i sa njim svoje slobode i ostali bez svoje imovine, i
kako u stanju ropstva nisu podobni za bilo kakvu svojinu, oni se u takvom stanju ne
mogu smatrati nekim delom graanskog drutva, iji je glavni cilj ouvanje svojine.
(Lok 2002: 277)
121
122
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
123
Po st aj anj e enom
ISToRIJA
RoPSTVA U
PeT koRAkA
Many civilized, nay, Christianized people... approve... the savage
practice... though it has been so often proved contrary to the light of nature.
Thomas Paine
125
126
Ad r i ana Z a har ij e v i
irom Evrope su mukarci i ene potpisivali ugovore kojima bi se u zamenu za prevoz do amerikih kolonija obavezivali na rad u trajanju od pet do deset godina bez
novane naknade. Mnogi potpisnici su bili zavedeni ili prisiljeni na potpisivanje ugovora, a veliki broj buduih sluga po ugovoru jednostavno se premetao iz evropskih
tamnica na ameriki kontinent, takorei i bez pristanka. Od trenutka zakljuenja ugovora do asa ispunjenja obaveze, stanje sluga po ugovoru umnogome je nalikovalo na
ono u kom su se nalazili ameriki crnci. Meutim, iako nisu bili slobodni da po volji
prekinu ugovor, oni su ipak imali pravo da tue gospodara ukoliko nije ispunio uslove sporazuma. Po okonanju ugovorenog perioda, sluge su dobijale odeu, orue za
obradu zemlje, ponekad i oruje. U pojedinim kolonijama sluge po ugovoru su dobijale ak i mali zemljini posed. Do 1700. godine broj ugovornih sluga bio je uglavnom
jednak broju crnih robova. U XVIII veku, meutim, sistem indenture gotovo e sasvim
ustupiti mesto ropstvu, a u onim predelima gde je zbog hladnije klime (i bolesti poput
gripa, zapaljenja plune maramice, velikog kalja i boginja) opstanak crnih mukaraca
i ena bio manje izvestan i utoliko neprofitabilniji, kao u kolonijama Nove Engleske,
ugovorne sluge e zameniti najamni radnici.
Po st aj anj e enom
Etimoloki, izraz chattel koji se odnosi na roba/pokretnu imovinu ima isti koren kao
i engleska re cattle, stoka, marva.
127
128
Ad r i ana Z a har ij e v i
Sve severoistone drave osim Nju Derzija zvanino su ukinule ropstvo na svojim
teritorijama u XVIII veku (Vermont 1777, Pensilvanija 1780, Masausets i Nju
Hempir 1783, Konektikat i Rod Ajlend 1784, Njujork 1799, Nju Derzi 1804). Drave
nastale na srednjem zapadu Severozapadnim ukazom Ohajo, Indijana, Miigen,
Ilinois, Viskonsin i Minesota bile su prve amerike drave u kojima je ropstvo bilo
zabranjeno. Reka Ohajo koja je odvajala severni od junog dela Unije, postaje tako
fizika razdelnica izmeu slobodnih i ropskih drava. Valja, meutim, pomenuti da
nisu sve slobodne drave bile automatski naklonjene crncima. Ilinois je, primera
radi, uveo potpunu zabranu imigracije crnaca, a u Indijani, Miigenu i Ilinoisu je na
snazi bila zabrana rasnog meanja, o kojoj e biti vie rei kasnije u tekstu.
Po st aj anj e enom
Vilijem Lojd Garison je trideset godina svog ivota nastojao da utie na javno mnjenje
piui i ureujui razliite abolicionistike asopise. The Liberator, poslednji nedeljnik
koji je ureivao, izlazio je od 1831. do 1865. godine, i svakako predstavlja najradikalniji i najkonsekventniji abolicionistiki asopis svoga doba. U tekstu o odnosu Severa
i Juga, Garison bez imalo rezerve kritikuje ove povlastice Junjacima: To je, dakle,
odnos nas, stanovnika Nove Engleske, prema robovlasnicima s Juga, kojima se mi
praktino ovako obraamo: Samo vi nastavite, najdostojniji saveznici, da iz dana u
dan, iz meseca u mesec, iz godine u godinu, iz generacije u generaciju, otimate slobodu
i plodove rada od dva miliona ljudskih bia, gonei ih u polja kao stoku, izgladnjujui
i rastrui njihova tela, odvajajui mua od ene, enu od mua, i decu od njihovih
roditelja prodajui ih razliitim vlasnicima, prolivajui njihovu krv, oduzimajui im
Bibliju iz ruku i sputavajui da bilo kakvo znanje dopre do njihovih umova, i otimajui
godinje ezdeset hiljada novoroenadi, potomstvo neasti i sramote! Samo vi nastavite s time mi ne elimo niti nameravamo da se meamo, ak ni da prigovorimo ili
da upozoravamo vae nam se drutvo odve mnogo dopada da bismo vas uvredili
optuujui vas za loe vladanje... Nastavite, od loeg ka gorem niite lance na telima
svojih rtava, dodajte jo na nepodnoljivo breme pod kojim ropu i ako bi se podigli,
dovedeni do takvog oaja vaom svirepou, zahtevajui svoja prava i obeteenje nepravdi koje su im nanete, ne bojte se nita mi smo se zakleli nad svetim sporazumom
[Ustavom] da emo ih ubiti kao pse i tako vas spasti njihove osvete! ... Zavetujemo vam
nau fiziku snagu usled svetosti nacionalnog sporazuma sporazuma kojim smo vam
omoguili da pljakate, proganjate i unitite dva miliona robova koji sad poivaju pod
zemljom... Nastavite samo, a nad ovim svetim instrumentom, Ustavom Sjedinjenih
Drava s kojeg curi ljudska krv, mi vam sveano zavetujemo nae ivote, nau sudbinu i
nau svetu ast, zaklinjui se da emo uz vas ostati do samoga kraja. (Garrison 1832)
129
130
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
131
132
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
133
134
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
mAJko, PomoZI mI
DA UBIJem DecU
135
136
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
137
138
Ad r i ana Z a har ij e v i
Odnosno, kako to kae Kejt Milet: Mora se priznati da su mnoge opte poznate razlike meu polovima, u oblastima kao to su prirodne dunosti ili temperamenti, o
drutvenom poloaju da i ne govorimo, zasnovane na kulturnim, a ne na biolokim
uzrocima. (1981: 175; kurziv A. Z.; v. i Kornel 2003)
Po st aj anj e enom
56
ila Roubotam (Sheila Rowbotham) i Miel Baret (Michelle Barrett) ve 1979, odnosno
1980. godine kritikuju kategoriju patrijarhata kao vanvremenu i aistorijsku: Baret tvrdi
da patrijarhat mirie na univerzalno i transistorijsko potinjavanje, a Roubotam da
on implicira univerzalnu i aistorijsku formu potinjavanja koja nas vraa biologiji...
(on) implicira fiksiranu strukturu i... sugerie fatalistiko pokoravanje. (nav. u Pejtmen 2000: 37)
Za to najbolji opis prua nedovrena prepiska izmeu Odri Lord (Audre Lord) i
Meri Dejli (Mary Daly). Po objavljivanju knjige Gyn/Ecology Meri Dejli, jednog od
paradigmatinih tekstova radikalnog feminizma, Odri Lord, svakako najvanija i
jedna od iznimnih crnih feministkinja koju je priznavao beli pokret, pie otvoreno
pismo Dejli na koje ona nikada nije odgovorila. Kritikujui odsustvo crnih ena i
njihove istorije u ovom tekstu, Lord istie: Traim od tebe, Meri, da bude svesna
injenice u kojoj meri ovo ide u prilog silama rasizma i meusobnog odvajanja ena,
i pretpostavke da su istorija i mit ene bele rase jedina i legitimna istorija svih ena na
koju se moemo pozvati kad govorimo o moi i tradiciji, a da smo mi, obojene ene i
nae istorije, vredne pomena samo kao dekoracija ili kao primer tlaenja ena. (Lord
2002: 86)
139
140
Ad r i ana Z a har ij e v i
posle Drugog svetskog rata. Iako se u prvi mah moe uiniti da je njena
analiza temporalno uslovljena, ona zapravo prevazilazi okvir pedesetih
godina XX veka i ponekad poput eha ponavlja nedoumice i slutnje
Amerikanki XIX veka. Iako Fridan eli da prikae viedecenijski jaz
izmeu starog i budueg feminizma kao period u kojem je dolo
do izvesnih ne nuno pozitivnih promena u ivotu amerike ene,
ona na implicitan nain zadrava vezu izmeu naina na koji je ta
paradigmatina ena ivela u nedavnoj prolosti i naina na koji bi,
oslobodivi se balasta svog bezimenog problema, mogla da ivi u nekoj
svetlijoj budunosti. Tu vezu uva identitet ene o kojoj Fridan govori.
Ona podvlai da naa kultura ne dozvoljava enama da prihvate
ili da zadovolje svoju osnovnu potrebu da napreduju i ispune svoje
ljudske potencijale, potrebu koja nije definisana iskljuivo njihovom
seksualnom ulogom, kao to viktorijanska kultura nije dozvoljavala
enama da prihvate ili zadovolje svoje osnovne seksualne potrebe.
(Friedan 1963: 68) Pod pretpostavkom da su moderne ene poetkom
ezdesetih godina uistinu sa sebe zbacile breme viktorijanskog morala,
to po sebi nipoto ne spada u domen samorazumljivog, njima je na
putu ostvarenja cilja formulisanog ve u ranim fazama feministikog
pokreta ostalo jo samo da reorganizuju sopstvenu ulogu u porodici.
Dakle, na tim temeljima grade feministkinje drugog talasa. No, na ija
se iskustva osvru? Koje im ene slue kao uzor? Kakav je tip porodice
koju su elele da reorganizuju da li zaista neki univerzalno postojei
tip i kojeg su modela seksualnosti elele da budu liene?
Kada bismo nasumino izabrali tekst iz feministike literature pisane
na amerikom tlu u razdoblju od 1963. do 1978. godine, pokazalo bi se
da se smisao izreenog bitno menja ukoliko se na svakom mestu gde se
javlja neutralna, univerzalno primenljiva imenica ena doda pridev
bela/crna (ili, na slian nain, heteroseksualna/lezbejka, siromana/
dobrostojea itd.). Pitanja koja se tiu seksualnosti i porodice posebno
potkrepljuju ovu tvrdnju: ona postaju vorita na kojima predstava o
istovetnom enskom iskustvu kroz itavu istoriju gubi verodostojnost.
Ona nam takoe mogu pomoi da razumemo zato su u XIX veku
Po st aj anj e enom
keri Defersona, Vaingtona (Washington) i Adamsa istupale odvojeno od svojih crnih sestara, ali i zbog ega su njihove naslednice,
paradigmatine ene o kojima govori Beti Fridan, godinama lako
prelazile preko injenice da se o njihovom domu i deci staraju neke
druge ene, uglavnom siromane (i) tamnopute, dok one uestvuju
na konferencijama o feministikoj teoriji. (Lord 2002: 141)
Dakle, na koju se enu tano misli kad se kae ena? Ta ena
jamano nee biti Lusi.
p. Ko je bila ta Lusi?
o. Ona je bila krojaica u porodici gospoe Kuk.
p. Kakva je bila boja njene koe?
o. Potpuno bela svetla kosa i plave oi. Sva njena deca su bila sasvim
bela.
p. I ona je bila ropkinja?
o. Da, gospodine.
p. Koliko je dece imala?
o. Petoro ili estoro u Dordiji, i jedno poto je prela u Mobajl.
p. Ona nije imala mua?
o. Ne, gospodine, nikada u ivotu nije imala mua.
p. Zar nije uobiajeno da ropkinje imaju mueve, ili bar one koje tako
nazivaju?
o. Da, gospodine, neke ih imaju, neke ne. One ne mogu imati mueve,
poto ih gospodari imaju za sebe sve vreme. (Mattison 1861: 2021)
141
Po st aj anj e enom
DA LI Je I LUSI
BILA eNA?
Women are the real architects of society.
Harriet Beecher Stowe
143
144
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Oni samo sastave mukarca i rasplodnu enu kao mule. Nema nikakvog znaaja da
li se taj mukarac eni dopada: bolje bi joj bilo da to uradi ili e dobiti batine. I dalje:
Dime i Nensi, vi od sada ivite zajedno i kad im je tako nareeno, njima bi bolje bilo
da posluaju. Na plantai niko ne misli o oseanjima ena.
145
146
Ad r i ana Z a har ij e v i
59
Mulati su osobe koje vode poreklo od crnog i belog roditelja (etimoloki re dolazi od
latinskog mulus, mula, govee), quadroon je osoba koja ima jednu etvrtinu crne krvi,
octoroon jednu osminu. U upotrebi su, iako daleko ree, bile i rei quintroon (peto
koleno) i hexadecaroon (esto koleno).
Sojourner Truth, roena kao Isabella Baumfree, jedna je od najuvenijih osloboenih
ropkinja koja je promenila svoje ime u hrianskom duhu, oslobodivi se nametnutog imena kao jednog od znakova svog robovanja. Slavni govor Zar ja nisam ena?
koji je odrala u Ejkronu, u dravi Ohajo, postae simbol crnakog feminizma, ali i
ujedinjujui tekst treeg talasa feminizma. (v. Haravej 2006)
Po st aj anj e enom
147
148
Ad r i ana Z a har ij e v i
we stand outside... and we steps over the broom. Now thats all they
was to the marryin... Mostly they jus jumped over a broom and that
made em married. Sometimes one the white folks read a lil out the
Scriptures to em and they felt more married.61 (Yalom 2001: 217) Iako
se ceremonija mogla odvijati u hrianskom duhu tako da vie nalikuje
belakom venanju, tom se prilikom nije traio Boji blagoslov,
niti se od para trailo da jedno drugom ostanu verni dok ih smrt ne
rastavi. Zaklinjanje na vernost bilo bi besmisleno u drutvu u kojem
je gospodar imao pravo da razori zajednicu prodajom mua ili ene.
(Isto: 216)
Bele ene su, prema tome, neki oblik moi, koliko god neznatan
i posredan bio njen opseg, sticale preko mukaraca koji se formalno
tretiraju kao njihovi pokrovitelji i predstavnici. Kad su, dakle,
feministkinje drugog talasa zahtevale punu autonomiju, one su
insistirale na sposobnosti ene da svoju mo razvija i potvruje izvan
takvog pokroviteljskog odnosa. No, jesu li sve ene u istoriji bez razlike
opstajale u nekoj formi pokroviteljstva? Drugim reima, kakva je bila
mo crnih mukaraca u sistemu ropstva da zasnuju i zadre zajednice
sa enama koje su birali ili su za njih bile izabrane? Vilijem Vels Braun
(William Wells Brown), osloboeni rob i prvi ameriki romanopisac
afrikog porekla, opisuje jednu scenu s pijace robova koja nam moe
posluiti kao podesna ilustracija za to. Dvoje suprunika dovedeno
je na aukciju. Mukarac je izloen prvi i prodat kupcu s najviom
ponudom. Kada je eni nareeno da se popne na platformu, njen je
mu naoigled prisutnih poeo da preklinje svog novog gospodara
da je kupi, veliajui njene sposobnosti i vrline. Iako je u prvi mah
rekao da enu ne eli, beli robovlasnik poputa pred njegovim
molbama i obeava da e je kupiti ako joj cena bude niska. Mu je s
61
Kada se crna devojka udaje, gospodar je sam venava u velikoj kui. Venava ih u
subotu, da bi i u nedelju imali slobodan dan. Dalje: Gospodar i gospodarica su nas
venali kao i sve druge crnce. Oni stoje u kui drei metlu unakrsno od vrata, a mi
stojimo napolju... i preskoimo metlu. Eto, to je sve to bude od venanja... Najee
su samo preskakali metlu i to bi ih uinilo venanima. Ponekad bi neko od belaca
proitao neto iz Svetih spisa da bi se oseali vie venanima.
Po st aj anj e enom
Argumenti u prilog ropstvu bili su brojni. Tomas Dju (Thomas Dew), virdinijski
profesor istorije, metafizike i politike ekonomije, 1832. godine iznosi svoju odbranu
ropstva u kojoj velia humanost i vrline robovlasnika (potraite najnepristrasnije,
najsavesnije, najmanje okrutne i najodanije svojim naelima, da biste se uverili da
li e robovlasnik taj test proi), to robove ini srenima i zatienima (Nema na
svetu srenijeg bia od crnog roba u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Zato bismo
onda, kad je rob srean i kad je srea najvii cilj svakog ivog stvora, pokuavali da
poremetimo njegovo zadovoljstvo ulivajui u njegov duh tatu i bezgraninu elju za
slobodom neto to on ne moe da shvati i to nuno mora dovesti do toga da izvor
149
150
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
151
152
Ad r i ana Z a har ij e v i
63
Jedan od alternativnih glasova ovoj uvreenoj hipotezi dolazi od Pola Gilroja koji tvrdi
da maskulinitet pre treba posmatrati u odnosu prema infantilizaciji crnih ljudi i
mukaraca i ena kojima je bilo zabranjeno bilo kakvo obrazovanje i kultivisanje,
nego prema nekakvoj inherentnoj snazi crnih ena. (v. Gilroy 1993: 64) O pokuaju
patrijarhalizovanja nemonog crnog mukarca i nastojanju da se opta nemo crnih
ljudi koju je donelo ropstvo zameni predstavom o monoj crnoj eni koja dodatno
umanjuje mo mukaraca, videti posebno hooks 1981: III pogl., Lord 2002: 74-82.
Takoe, o znaaju zajednike borbe crnih mukaraca i ena videti tekst bel huks
Mukarci: saborci. (huks 2006)
Po st aj anj e enom
ABoLIcIoNIZAm I
femINIZAm
Those who profess to favor freedom, and yet depreciate agitation...
They want the ocean without the awful roar of its many waters.
Frederick Douglass
e je naznaeno da je ameriki feminizam ponikao iz abolicionistikog pokreta. Poto su ukratko prikazane razmere ropstva
i njegovi uinci, uz poseban osvrt na stanje u kojem su se nalazile
ropkinje, u sledea dva poglavlja bi trebalo pokazati kako je dolo do
preklapanja prava ene i prava roba, i u kolikoj je meri opravdani zahtev
za proirenje sloboda (belih) ena obuhvatao crne ene, pre i posle
graanskog rata. Ta nas pitanja dovode do razmatranja opravdanosti
zakljuaka o crnakoj verziji matrijarhata i odnosa belih feministkinja prema crnim enama (ukljuujui i crne feministkinje).
Abolicionistiki pokret u Americi nastaje 1775. godine, kada je
u Filadelfiji formirano Drutvo za oslobaanje slobodnih crnaca
nezakonito dranih u ropstvu (Society for the Relief of Free Negroes
Unlawfully Held in Bondage), pod snanim uticajem kvekera. Prvi
tekst koji osuuje ropstvo, Afriko ropstvo u Americi (African
153
154
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
tiki pokret sam po sebi nikada nije bio dovoljno snaan da bi svrgnuo politiki savez na kojem je Unija opstajala, koji je pak zavisio od
niza severnjakih ustupaka koji su implicitno podupirali instituciju
ropstva u junjakim dravama. Kada su robovlasnici, nezadovoljni
mogunou da neko ugrozi njihovu pokretnu imovinu u sopstvenim
dravama, od najvieg suda u Sjedinjenim Amerikim Dravama...
izdejstvovali odluku koja je afirmisala egzistenciju ropstva ipso jure na
svim teritorijama, ime se ak i samim doseljenicima [na nove zapadne
teritorije pod jurisdikcijom SAD] uskrauje pravo da ga stave izvan
zakona i priznaje pravo robovlasnika da sa sobom vodi svoje robove u
bilo koji deo slobodnih drava i da ih tamo zadri uprkos svim lokalnim
zakonima koji to zabranjuju kada je, dakle, robovlasniki interes
postao preko svake mere agresivan, tek tad su im severni saveznici
uskratili podrku. (Simpson 1863: v) Prema tome, tek e mogunost
nedozvoljivog krenja zakona slobodnih drava Severa i pretnja da e
mo junjakih drava naruiti ravnoteu koja je decenijama odravala
Uniju, dovesti do toga da ropstvo postane pitanje od kojeg Unija
zavisi. Utoliko XIII Amandman predstavlja krajnju konsekvencu bitke
za prevlast u kojoj je, Linkolnovim reima, takoe bilo mogue hteti
opstanak Unije, a da to istovremeno podrazumeva da nijedan rob ne
bude osloboen i vice versa. U istom svetlu treba razumeti i injenicu
da je XV Amandman meu same abolicioniste i abolicionistkinje uneo
raskol koji obelodanjuje svu nelagodu oiglednosti opte jednakosti. 64
64
155
Po st aj anj e enom
PRoTIV
RoPSTVA/ZA
JeDNAkoST
Wherever there is a human being, I see God-given rights inherent
in that being, whatever may be the sex or complexion.
William Lloyd Garrison
157
158
Ad r i ana Z a har ij e v i
65
Tekst Ketrin Bier, sestre Herijete Bier Stov (Harriet Beecher Stowe), autorke ia
Tomine kolibe, na koji je nizom pisama odgovarala Anelina Grimke, pokazuje do
kakve je promene dolo s Garisonovim radikalnim nastupom. Pored ostalog, njen
tekst o ropstvu i abolicionizmu mogao bi da poslui kao izvanredna ilustracija razlike
izmeu umerenjakih i radikalnih pristupa razliitim pitanjima koja se tiu ljudskih prava. No, usled nedostatka prostora iz njega u ovde preneti samo jedan krai
odlomak. Abolicionisti su, tvrdi Ketrin Bier, esto delovali u skladu s naelom da je
ukidanje ropstva, onako kako to oni nameravaju da postignu, od toliko velikog znaaja
da sve to im stoji na putu mora biti porueno. Napadaju se karakter i motivi svakog
ko stoji na putu abolicionizmu, bez obzira na potovanje koje su tom oveku doneli
njegovi talenti, vrline ili pobonost. Ukoliko je uticaj neke institucije, koliko god ona
mogla biti vana, protivan abolicionistikim merama, ona se mora otvoreno napasti ili
potkopati privatno sve dok se taj uticaj ne obesmisli. (Beecher 1837: 39)
Po st aj anj e enom
159
160
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
mAJke
RePUBLIkANAcA
Too much has already been said and written about
women's sphere. Leave women, then, to find their sphere.
Lucy Stone
161
162
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
163
164
Ad r i ana Z a har ij e v i
U svom Apelu hriankama Juga, posle podueg tumaenja i pobijanja biblijskih argumenata u korist ropstva, Anelina Grimke apeluje upravo na ene, svoje sunarodnice s Juga da se vrate starom dobrom uenju naih praotaca koji su svetu objavili
oiglednu istinu da su svi ljudi stvoreni jednaki i da poseduju izvesna neotuiva prava
meu koje spadaju ivot, sloboda i traenje sree. Jo je apsurdnije pretpostaviti da se
ovek moe roditi kao rob pod naom slobodnom republikanskom vladom, nego pod
Po st aj anj e enom
165
166
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
167
Po st aj anj e enom
DVoSTRUkA
NeVIDLJIVoST:
NI cRNI oVek,
NI BeLA eNA
And aint I a woman?
Sojourner Truth
169
170
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
171
172
Ad r i ana Z a har ij e v i
opisuju odbegle robove... kao da imaju ravnu, svetlu kosu i plave oi...
A to ne bi moglo biti tako da njihovi oevi, dedovi i pradedovi nisu bili
beli. (Child 1860)
Po st aj anj e enom
sopstvenika neotuivih prava. Telo bele ene je, reima Hejzel Karbi
(Hazel Carby), bilo spremite naslednika svojine i moi (nav. u
Higginbotham 1996: 194), a telo crne izvor kunog stanja ropstva.
Razlika izmeu slobodnih belih ena i neslobodnih crnih ena svodi
se na to da (neslobodno) raanje naslednika svojine nije isto to i
(neslobodno) raanje svojine. (Haravej 2006: 116)
Meutim, ta razlika postaje bolno oevidna tek kad sistem ropstva
bude ukinut, odnosno, onog asa kad razlike nominalno prestanu da
budu vane. Ratifikacija XIII, XIV i XV Amandmana (1865, 1868,
1870) drastino je izmenila pravno-formalni okvir amerikog drutva.67
67
Tekst prvog lana XIV Amandmana glasi: Sve osobe roene ili naturalizovane u
Sjedinjenim Amerikim Dravama... su graani Sjedinjenih Amerikih Drava i drava
u kojima prebivaju. Nijedna drava ne moe staviti na snagu zakon koji e uskraivati
graanske privilegije ili nepovredivost graanskog statusa... niti e ijedna drava liiti
bilo koju osobu ivota, slobode ili svojine bez odgovorajueg sudskog postupka; niti e
bilo kojoj osobi pod vlastitom jurisdikcijom odricati pravo na jednaku zatitu zakona.
Ovaj Amandman imao je znaajne uinke i po brojne emigrante drugih nacionalnosti
koji su prispeli na severnoameriko tlo polovinom XIX veka.
173
174
Ad r i ana Z a har ij e v i
68
Tekst iz nedeljnika Cleveland Gazette napisan 1884. godine, dakle, na samom kraju
zlatnog doba rekonstrukcije, ostavlja dokaz o tome: Mnoge teorije o njima
su propale, pa tako i ona da obojeni nee moi uspeno da se nose sa ivotom u
civilizovanoj zemlji, zbog ega moraju izumreti. (1884: 1) Tu je teoriju promovisao,
na primer, Dord Fichju (George Fitzhugh), ije je argumente u prilog ropstva XIII
Amandman ostavio bez supstancijalne podrke, iako je duh rasizma opstao dobivi
adekvatan izraz u sistemu segregacije. Fichju tvrdi kako je crna rasa inferiorna u
odnosu na belu rasu, a kako ivi u njenom sreditu... postepeno ali izvesno zatiranje
mora biti njena sudbina. Pretpostavljamo da ni najlui abolicionista ne misli kako se
navike crnca i njegova sposobnost da stvara novac bilo kako mogu porediti s belakim.
Taj defekt njegovog karaktera bio bi dovoljan da se opravda njegovo ropstvo, ako treba
da ostane ovde. U Africi i Zapadnim Indijama on bi ili postao idolopoklonik, divljak i
kanibal, ili bi ga prodrali drugi divljaci i kanibali. Na Severu bi se smrzao ili umro od
gladi. (Fitzhugh 1854)
Po st aj anj e enom
NATPIS NA ToALeTU:
BeLe DAme I
cRNe eNe
If laws are unjust, they must be continually
broken until they are altered.
Josephine Ruffin
Ovo svakako nije celovita lista. Za potpuniji spisak slavnih belih abolicionistkinja
videti prvo poglavlje knjige A Life for Liberty pod nazivom Anti-Slavery Women
(Holley 1899).
175
176
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Bunim se protiv toga da date pravo glasa drugom mukarcu bilo koje
rase ili podneblja, dok se keri Defersona, Henkoka (Hancock) i
Adamsa ne kruniu pravima koja im pripadaju. (nav. u hooks 1981:
127) Odatle je bio potreban samo mali korak ka izravnom rasizmu koji
dovodi u pitanje itavu preanju borbu za ljudska prava: Kakvu vrstu
vlade mislite, o dravnici ameriki, da moete izgraditi dok majke vae
rase klee pod nogama, a seljaci, sluge i robovi okovanih peta koje ste
vaim rukama izdigli iz praine, gaze naa neotuiva prava? (nav. u Le
Gates 1996: 212; kurziv A. Z.)
Raskol u pokretu za enska prava odigrao se 1869. godine.70 Stenton i
Entoni osnivaju Nacionalnu asocijaciju za ensko pravo glasa (NWSA),
a Lusi Ston, Elizabet Blekvel (Elizabeth Blackwell), njen suprug Henri
(Henry) i Dulija Hauard Hau (Julia Howard Howe), nekoliko meseci
kasnije formiraju Ameriku asocijaciju za ensko pravo glasa (AWSA)
koja prua otvorenu podrku ratifikaciji XV Amandmana. Iako e se
dvadeset godina kasnije dve organizacije ujediniti, postojale su bitne
razlike izmeu naina na koji su delovale, njihovih ciljeva, saveznika i
politika, to reito govori o prirodi feministikog pokreta (u XIX veku
svakako, ali obrati li se panja, izvesne paralele se mogu nainiti i s
feministikim pokretom uopte uzev). Nacionalna asocijacija se gotovo
iskljuivo oslanjala na podrku ena, i deklarativno se suprotstavila
mogunosti da mukarci budu u vrhu organizacije. Ideja da je pokret
za ensko pravo glasa enski pokret, ponikla je upravo iz tog naina
organizovanja. Amerika asocijacija je, s druge strane, saraivala s
raznovrsnim reformistikim pokretima, tedro se oslanjajui na pomo
70
Na skupu Asocijacije za jednaka prava u maju 1867. godine bele uesnice su vodile
otru raspravu o znaaju predloenih amandmana za njihovu borbu za pravo glasa.
Stenton tada izrie: Crnac ne bi trebalo da stupi u carstvo politike pre ene, poto e
on biti samo dodatan teret na njenom putu sticanja graanskih prava. Ebi Keli se s
tim nije sloila, ukazujui na to da razliitost drutvenih uslova mora usloviti i razliita
politika reenja: Da crncu i eni pripada isti graanski, drutveni i verski status danas, ja bih potvrdno odgovorila na ono to kaete... No, imamo li mi ikakav istinski
oseaj za pravdu... ako njegovu bezbednost elimo da odlaemo sve dok ena ne dobije
politika prava? (nav. u Newman 1999: 62, kurziv A. Z.)
177
178
Ad r i ana Z a har ij e v i
Iako je naziv ove organizacije National Association of Colored Women, ovde i svuda gde
je to bilo mogue odluivala sam se za manje uvredljiv izraz crna umesto obojena osoba. Istorija rasnih odnosa u Sjedinjenim Amerikim Dravama nalazi svoj
upeatljiv izraz u jeziku. Danas uvreeni izrazi Afro-Amerikanac/ka ili osoba tamnije
puti (person of color) predstavljaju prihvatljiv oblik izraavanja rasne pripadnosti.
Po st aj anj e enom
179
180
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
181
182
Ad r i ana Z a har ij e v i
izmeu dveju rasa, a shodno tome i izmeu dva tipa ena (prave
ene i enke), jer je fikcionalna predstava o crnom mukarcu kao
silovatelju uvek davala potporu... predstavi o crnoj eni kao hronino
promiskuitetnoj. (Isto: 54) Silovanje crne ene ni po ukidanju
ropstva nije predstavljalo zloin, jer crno ensko telo ostaje sinonim
za dostupno, pristupano, nikada aneosko, seksualno devijantno telo.
Dok je bela ena izvor rasne istote, crna ena ostaje simbol degradacije
pola: da joj nije njene rasom obeleene seksualnosti, da parafraziram
Rusoove rei, i crna bi ena bila ena.
U tom duhu treba razumeti obrazloenje kojim je Dozefini Rafin
zabranjeno da govori na skupu Federacije enskih klubova 1900. godine:
Gospoa Rafin pripada svom narodu. Meu njima bi ona mogla biti
predvodnica i mogla bi doneti mnogo toga dobrog, ali nama moe doneti
jedino nevolje. (nav. u hooks 1981: 129) Zbog ega crna ena donosi
samo nevolje? Zbog toga to strukturni nemoral, upisan poput iga u
samu kou crne ene, odvaja ene od ena, stvarajui meu njima jaz koji
zajednika injenica enskosti ne moe da premosti. Sama Dozefina
Rafin, obraajui se delegatkinjama crnakih enskih klubova 1895.
godine, prua za to uverljiv dokaz: Junjakinje se iz godine u godinu
bune protiv primanja obojene ene u bilo koju nacionalnu organizaciju
pozivajui se na njen nemoral. (nav. u isto: 131)
Bele ene u XIX, a i mnogo kasnije u XX veku, polazile su od
pretpostavki da se rodni identitet moe izolovati od rasnog i klasnog
identiteta, da je mogue razlikovati i uporeivati ene i crnce
(odnosno, recimo, posle holokausta ene i Jevreje), i da, kada se govori
o eni uopteno, taj govor u jednakoj meri obuhvata sve ene kao
ene. (v. Spelman 1988: x) U stvarnosti, meutim, nisu sve ene bile
dovoljno ene, kao to ni svi ljudi nisu bili dovoljno ljudi. Iskustvo belih
abolicionistkinja koje su 1840. godine u Londonu morale da sede
skrivene zastorom na zaelju ponovilo se 1913. godine na njujorkoj
sifraetskoj paradi kada se od crnkinja zahtevalo da mariraju na kraju
kolone kako svojom pojavom ne bi odbile junjake senatore, ili da
naprosto odustanu od mara.
Po st aj anj e enom
183
GeNeALoGIJA
IDeJe eNe:
fILoZofSke
PReTPoSTAVke
ISToRIJe
SPoRoVA
Po st aj anj e enom
ISToRIJA
SPoRoVA
187
188
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
Utoliko, da bi se razumelo zbog ega feminizam, dakako u izmenjenom vidu, opstaje u doba kada je dolo do potpunog uruavanja
nekih drugih snanih drutvenih pokreta, iako ni danas nije nita
manje lien sporova koji su ga krasili u vreme njegovog nastanka, bilo je
potrebno vratiti se poecima u koje je upisana njegova budua istorija:
istorija koja ni u jednom trenutku nije bila ravnomerna i linearna, koja
ni u jednom asu nije nedvosmisleno konstruisala nov poredak ili
dekonstruisala postojei, koja se od samih zaetaka kolebala izmeu
ideala i stvarnosti, neodluno birajui koje stvarnosti zastupa i ka
kojim idealima tei.
Koncepcija istorije feminizma kao istorije sporova temelji se,
dakle, na tri ravni spora: spora prakse i teorije, spora izmeu razliitih
teorijskih okvira i legitimnih itanja/pisanja feministike istorije i,
najzad, spora meu konkretnim enama koje svojim delom, ivotom
ili stavovima reprezentuju feminizam izvesnog razdoblja. No, ak
i kada bi se radi valjane organizacije i preglednosti teksta vrsto
pridravalo ponuene klasifikacije, nipoto ne bi trebalo izgubiti
iz vida meusobnu uslovljenost ovih ravni. Nain na koji je u XIX
veku, na primer, organizovana borba za pravo glasa u Engleskoj, u
sutinskoj je vezi s preovlaujuim liberalnim politikim okvirom,
imperijalistikom politikom Velike Britanije, odsustvom uravnoteenih i iroko prihvaenih teorijskih pozicija na koje su se rane
feministkinje mogle pozivati (kakvima su pak raspolagale njihove
naslednice u XX veku), i moralistikim stavovima predstavnica
srednje klase koje su dominirale pokretom. Da bi, dakle, uslovljenost
i viedimenzionalnost ravni spora bila verodostojno tumaena,
neophodno je stalno imati na umu prostorni, vremenski i epohalni
kontekst u kojem se feminizam razvija. Takoe, i to se osobito odnosi
na feminizam XX veka, veze meu navedenim ravnima spora neretko
su proizvod ambivalentnog odnosa prema sopstvenom nasleu, i esto
neuskladivih oekivanja od vremena koje dolazi.
Potom, uprkos tome to se istorija feminizma u etabliranoj
istoriografiji ili flagrantno izostavlja ili stavlja na margine istorijskih
189
190
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
191
192
Ad r i ana Z a har ij e v i
75
Engleski termin agency jedan je od onih vieznanih pojmova koji ne mogu nai
adekvatan izraz u srpskom jeziku. U postojeim srpskim i hrvatskim prevodima
tekstova koji tematizuju ovo pitanje, do sada su najea reenja bila injenje,
delovanje ili uinkovitost. Pored toga to su dati termini podesni prevodi za
pojmove doing, action i efficacy, odluka da agency prevodim kao mo delovanja
uslovljena je i jednim od objanjenja koje za nju nudi Webster Dictionary: agency je,
naime, kapacitet, stanje ili uslov delovanja ili sprovoenja moi. Sintagma mo
delovanja zadrava dinamiki aspekt ove rei, koja podrazumeva i smo injenje i
proizvode injenja (uinke), ali i uslove mogunosti injenja, odnosno mo da do
delovanja uopte doe.
Po st aj anj e enom
PoLITIko
ITANJe
ISToRIJe
Istorija umnogome predstavlja utemeljujui
diskurs. Pod tim razumem da njena objanjenja
deluju nemislivo ukoliko se pojedine primarne
premise, kategorije ili pretpostavke ne uzmu
kao date. Ti se temelji (koliko god raznovrsni,
kakvi god bili u nekom odreenom trenutku) ne
propituju niti se mogu dovesti u pitanje; oni se
smatraju trajnim i transcendentnim. Kao takvi oni
stvaraju uobiajeno polazite za istoriare i njihov
predmet istraivanja u prolosti, dajui analizi
autoritet i legitimnost. (Skot 2006: 43)
193
194
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
195
196
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
197
198
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
GeNeALoGIJA
I SLoBoDA
199
200
Ad r i ana Z a har ij e v i
Prevod teksta koji se ovde koristi je preraena verzija prvobitnog prevoda objavljenog
u asopisu Theoria 1995. godine, koji je prevodilac ustupio autorki.
Po st aj anj e enom
201
202
Ad r i ana Z a har ij e v i
78
Na ovom mestu elim da pomenem i uticaj, koliko god u ovom tekstu bio dalek i posredan, aka Deride (Jacques Derrida). Ako je Fukoova genealogija imala presudnog
znaaja za to kako se u ovom tekstu ita prolost da bi se razumela sadanjost da bi se
ustanovili uslovi mogunosti onoga to mislimo, govorimo i inimo, da bismo mogli
misliti, govoriti i initi drugaije, Deridino shvatanje odgovornosti kao nemogunosti
uraunavanja posledica, kao iskuenja aporije (Derida 1995b: 39), od temeljnog je
znaaja za razumevanje budunosti feminizma koja nije neto to tek treba da doe,
ve je na istorijski reverzibilan nain upisano u samom procesu njegovog ispoljavanja.
Odgovornost prema onom to dolazi, ali ne u formi izvesnosti ili anticipiranih uinaka
ili zadatog programa a sve su to sporni momenti istorije feminizma, nikada zbilja
ostvareni mogua je jedino ukoliko se to to treba da doe predoi kao obeanje
slobode. Istoriju feminizma ili feminizam sam nisu u ivotu odrali realizovani programi (koje danas prepoznajemo u raznim oblicima: kao gender mainstreaming, kao
dvostruko optereenje ena karijerom i porodicom, kao dezorijentisanost u pogledu
rodnih uloga, jer neke sasvim nove jo uvek nisu izumljene, a stare vie ne odgovaraju
zahtevima ivota u XXI veku). Feminizam odoleva uanenju upravo zbog obeanja
slobode koje u sebi nosi od prvih gordih formulacija strahovite i paradoksalne tenje
za slobodom.
Po st aj anj e enom
ZAR JA
NISAm
eNA?
203
204
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
205
206
Ad r i ana Z a har ij e v i
LITeRATURA
Po st aj anj e enom
207
208
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
cox, Clinton (2002). From Columbus to Hitler and back again, Race &
Class, Vol. 43 (3): 39-49.
cranshaw, Kimberle (1998). Demarginalizing the Intersection of Race and
Sex: A Black Feminist Critique of Antidiscrimination Doctrine, Feminist
Theory and Antiracist Politics, Feminism and Politics, ed. Anne Phillips,
Oxford University Press.
Daglas, Meri (2001). isto i opasno, prev. Ivana Spasi, XX vek, Beograd.
Davies, Emily (1866). The Higher Education of Women (stranica poseena
25.12.08)
http://books.google.com/books?vid=ISBN0543982920&id=eT5w5oMcdd
QC&pg=PP1&lpg=PP1&ots=LaaAu9sA3d&dq=%22emily+davies%22&si
g=WpbIVAPp0dg48vPQlPlpXWNIyc8#PPP1,M1
Davis, Y. Angela (2001). Rape, Racism and the Myth of the Black Rapist,
Feminism & Race.
Davis, Ronald (n/a). Slavery in America: Historical Overview (stranica
poseena 28.8.08.)
http://www.slaveryinamerica.org/history/hs_es_overview.htm
Davis, David Brion (2006). The Importance of History, (stranica poseena
29.9.08.)
http://blog.oup.com/2006/04/the_importance_/
Delmar, Rosalind (1986). What is Feminism?, What is Feminism?.
Derida, ak (1995a). Sila zakona, prev. Milorad Belani, Svetovi, Novi Sad.
Derida, ak (1995b). Drugi pravac, prev. Svetlana Stojanovi, Lapis, Beograd.
Dew, Thomas (1832). Pro-Slavery Argument (stranica poseena 5.9.08.)
http://www.answers.com/topic/text-of-the-pro-slavery-argument-1832by-thomas-dew
Dill, Thornton Bonnie (1996). The Dialectics of Black Womanhood,
Feminism & History.
Dixon, Chris (1997). Perfecting the Family: Antislavery Marriages in
Nineteenth-Century America, University of Massachusetts, Princeton.
Douglas Frederick (1996). The Life and Times of Frederick Douglass,
Wordsworth, Hertfordshire.
Duhaek, Daa (1994). U odbranu prava ene, Odbrana prava ene, Filip
Vinji, Beograd.
209
210
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
211
212
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
213
214
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
215
216
Ad r i ana Z a har ij e v i
mitchell, Juliet i Ann oakley (1986). The Rights and Wrongs of Women,
Penguin, London.
mitchell, Sally (1996). Daily Life in Victorian England, Greenwood Press,
Westport i London.
mohanti, andra. Pod pogledom zapada. Feministiko uenje i kolonijalni
diskursi, prev. Una Popovi, u III program, 125-126, I-II, 2005.
molnar, Aleksandar (1997). Narod, nacija, rasa, Beogradski krug, Beograd.
mott, Lucretia (1840). Lucretia Mott's Diary of Her Visit to Great Britain to
Attend the World's Anti-Slavery Convention of 1840 (stranica poseena
26.9.08.)
http://www.wwhp.org/Resources/Slavery/mottdiary1840.html
moynihan, Daniel Patrick (1965). The Negro Family: The Case for National
Action (stranica poseena 17.9.08.)
http://www.blackpast.org/?q=primary/moynihan-report-1965
mrenovi, Duan (1989). Temelji moderne demokratije. Izbor deklaracija i
povelja o ljudskim pravima. Nova knjiga, Beograd.
mur, Barington (2000). Drutevni koreni diktature i demokratije, prev.
Ljiljana Nikoli, Filip Vinji, Beograd.
murray, Judith Sargent (1790). On the Equality of the Sexes, The
Massachusetts Magazine, or, Monthly Museum Concerning the Literature,
History, Politics, Arts, Manners, Amusements of the Age,Vol. II, (stranica
poseena 31.8.08.)
http://digital.library.upenn.edu/women/murray/equality/equality.html
N/A (1884). Effects of Slavery, Cleveland Gazette 13/2, 15.11.1884.
(stranica poseena 28.8.08.)
http://dbs.ohiohistory.org/africanam/page1.cfm?ItemID=14410&Current
=01_01A
Newman, Michelle Louise (1999). White Womens Rights. The Racial Origins
of Feminism in the United States, Oxford University Press, Oxford i New
York.
oakley, Ann (1986). Wisewoman and Medicine Man: Changes in the
Management of Childbirth, The Rights and Wrongs of Women.
ofen, Karen (2000a). Osporavanje muke aristokratije. Feminizam i
Francuska revolucija, prev. Tatjana Popovi, enske studije 13: 79-115.
Po st aj anj e enom
217
218
Ad r i ana Z a har ij e v i
Po st aj anj e enom
219
220
Ad r i ana Z a har ij e v i
+in+Civil+and+Domestic,+Slavery&printsec=frontcover&source=web&o
ts=DJ2HrIeTRb&sig=SsPT-fsCl_haSlG2K00d82_B9Hg&sa=X&oi=book_r
esult&resnum=1&ct=result#PPP19,M1
Thornwell, James Henry (1861). A Southern Christian View of Slavery
(stranica poseena 29.9.08.)
http://www.teachingamericanhistory.org/library/index.asp?document=1124
Todorov, Cvetan (1994). Mi i drugi, prev. Branko Jeli et al., XX vek,
Beograd.
Trut, Sojerner (2004). Zar ja nisam ena?, prev. Adriana Zaharijevi, u
Drugaija mo je mogua, prir. Staa Zajovi i Adriana Zaharijevi, ene u
crnom, Beograd, 2004.
Valentini, Francesco (1982). Moderna politika misao, prev. Lucijana entija,
kolska knjiga, Zagreb.
Virginia Declaration of Rights (1776). (stranica poseena 4.9.08.)
http://www.constitution.org/bcp/virg_dor.htm
Virginia Slave Code (1705). (stranica poseena 4.9.08.)
http://www.law.du.edu/russell/lh/alh/docs/virginiaslaverystatutes.html
Volter (1990). Filozofski renik, prev. ore Dimitrijevi, Matica srpska,
Novi Sad.
Vulstonkraft, Meri (1994). Odbrana prava ene, prev. Ranko Mastilovi,
Filip Vinji, Beograd.
Wiener, Martin (2004). Men of Blood: Violence, Manliness and
Criminalisation in Victorian England, Cambridge University Press,
Cambridge.
Wilson, A.N. (2003). The Victorians, Arrow Books, London.
Wittig, Monique (1997). One is Not Born a Woman, The Second Wave, ed.
Linda Nicholson, Routledge, New York i London.
Wohl, Anthony (1983). Endangered Lives: Public Health in Victorian Britain.
Cambridge: Harvard UP.
Woolf, Virginia (1966). Professions for Women, Collected Essays, London:
Hogarth Press.
Zaharijevi, Adriana (2006). Konstruisanje drave u Hobsovoj filozofiji
politike, III program I-II-2006, br. 129-130.
Po st aj anj e enom
221