Professional Documents
Culture Documents
Brainwave Relaksacija
Brainwave Relaksacija
Brainwave Relaksacija
Sadraj
SADRAJ .............................................................................................................................................................. 0
UVOD..................................................................................................................................................................... 2
MODANI VALOVI ............................................................................................................................................ 3
KAKO MJERIMO MODANE VALOVE? ...................................................................................................... 5
MAGNETSKA REZONANCIJA ................................................................................................................................ 8
BINAURALNI RITAM ........................................................................................................................................ 9
BIOFEEDBACK ................................................................................................................................................. 10
BRAINWAVE ENTRAINMENT ...................................................................................................................... 12
BRAINWAVE TEHNOLOGIJA....................................................................................................................... 14
MIND MACHINE ................................................................................................................................................. 15
LIGHT & SOUND................................................................................................................................................ 15
The Procyon Light and Sound Mind Machine - Audio Visual Synthesizer .................................................. 16
Nova Pro 100............................................................................................................................................... 17
Dream Machine ........................................................................................................................................... 18
BRAINWAVE MUSIC ........................................................................................................................................... 19
Brainwave music relaksacija uz binauralni ritam....................................................................................... 19
Hemi-Sync ................................................................................................................................................... 20
Brainwave music relaksacija uz biofeedback .............................................................................................. 20
BRAINWAVE BIOFEEDBACK ............................................................................................................................... 22
ThoughtStream ............................................................................................................................................ 23
ZAKLJUAK ..................................................................................................................................................... 25
REFERENCE ...................................................................................................................................................... 26
MODANI VALOVI ............................................................................................................................................. 26
SNIMANJE MODANIH VALOVA ......................................................................................................................... 26
BINAURALNI RITAM .......................................................................................................................................... 26
BIOFEEDBACK ................................................................................................................................................... 27
LIGHT & SOUND................................................................................................................................................ 27
BRAINWAVE ENTRAINMENT .............................................................................................................................. 27
MIND MACHINES ............................................................................................................................................... 27
BRAINWAVE POJMOVI ....................................................................................................................................... 27
Uvod
Na mozak proet je elektrinom aktivnou u svakom trenutku naega ivota. Milijarde
neurona neprestano okidaju i proizvode elektrine signale koje nazivamo modanim
valovima. Signali putuju naim mozgom razliitim brzinama u razliitim periodima modane
aktivnosti,ali u svakom trenutku odreena brzina vala je dominantna.
Modani valovi
Dobro je poznato da je mozak elektrokemijski organ. Znanstvenici smatraju da mozak na
vrhuncu aktivnosti moe osloboditi i do 10 watti snage. Neki smatraju da kada bi svih 10
milijardi neurona bilo aktivno u jednom trenutku da bi elektrode postavljene na glavu
zabiljeile napon od 5 milivolti do 50 milivolti.
Elektrina aktivnost karakteristika je ljudskog mozga. Ona se oituje u vidu modanih valova.
etiri su vrste modanih valova, od najvee do najmanje aktivnosti mozga. Kada aktivno
koristimo mozak tada on emitira beta valove.
Beta valovi su relativno male amplitude ali sa najmanjom valnom duljinom od sve etiri vrste
valova. Frekvencija beta valova je od 14 do 40 Hz. Beta valovi karakretistini su za snanu
modanu aktivnost. Kod osobe koja dri govor ili predavanje ili sudjeluje u kakvoj raspravi
mozak emitira beta valove.
Alpha valovi su u spektru od 8 do 13 Hz. To je stanje u kojem je odrasla osoba budna ali u
3
oputenom stanju. Ovo stanje prestaje kada otvorimo oi ili kad provodimo odreenu
mentalnu aktivnost. Dva su normalna alpha ritma, mu ritam i "vremenski" ili trei ritam.
Alpha ritam moe biti i poremeen, npr. kod kome kada osoba ne odgovara na vanjske
podraaje, to se jo naziva i "alpha koma".
Theta valovi su vee amplitude od beta valova meutim manje frekvencije. Frekvencija theta
valova je od 4 do 7 Hz. Kod osobe koja odmara od posla i poinje sanjariti mozak emitira
theta valove. Repetitivne radnje i monotoni poslovi kao to je vonja autocestom esto nas
znaju izbaciti iz beta aktivnosti mozga u theta aktivnost.
Osobe koje mnogo voze autocestom esto se dosjete dobrih ideja ba za vrijeme vonje. Isto
vrijedi i za osobe koje tre jer se tako dovode u stanje mentalne relaksacije kada mozak
emitira alpha valove, a prelaskom u theta fazu dolazi do stvaranja ideja. U takvom stanju rad
koji obavljamo zapravo vrimo automatski i mentalno se odvajamo od posla to dovodi do
stvaranja slobodnog toka ideja. To je obino pozitivno mentalno stanje.
Delta valovi su najvee amplitude ali i najmanje frekvencije, tipino od 0.5 do 3 Hz.
Frekvencija nikada ne pada do nule jer to predstavlja modanu smrt. U dubokom snu
frekvencija modanih valova je najnia, otprilike 2 do 3 Hz.
Kada se spremamo na spavanje dok itamo knjigu mozak nam se vjerojatno nalazi u donjoj
granici bete meutim kako polako tonemo u san na mozak poinje emitirati alpha valove,
zatim theta i kad zaspemo delta valove.
SMR - senzo-motorika aktivnost ili mu ritam (mu rhythm) nalazi se u alpha dijelu modane
aktivnosti. Karakteristina je za pomicanje ili zamiljanje pomicanja kontralateralnih udova
(primjerice ruke).
Gamma valovi su frekvencije priblino od 26 do 100 Hz. Gamma valovi mogu se zabiljeiti
samo elektrokortikografom ili magnetoencefalografom. Gamma valovi predstavljaju
povezivanje neurona sa razliitim zadaama u svrhu provoenja odreene kognitivne ili
motorike funkcije.
Dobro je poznato da ljudi sanjaju u ciklusima od 90 minuta. Kada iz delta faze preemo u
theta fazu to znai da sanjamo i javlja se REM (Rapid Eye Movement) faza. Kada se osoba
4
probudi iz dubokog sna tada prolazi kroz theta fazu pa alpha sve do stanja potpune budnosti i
beta faze. Ako pak tada opet zatvorimo oi mogue je da se vratimo istim redoslijedom do
delta faze i dubokog sna, meutim mogue je i da mozak zapone emitirati theta valove. U
tom stanju moemo dobro izvagati dogaaje od prijanjeg dana ili pak dobro isplanirati
aktivnosti u danu koji dolazi. To moe biti faza kreativne mentalne aktivnosti.
Sve etiri vrste modanih valova, od delte sa visokom amplitudom i niskom frekvencijom pa
do bete sa niskom amplitudom i visokom frekvencijom karakteristine su za ljudski mozak
neovisno o spolu, dobi ili kulturnoj i zemljopisnoj lokaciji.
Istraivanja pokazuju da se u svakom trenutku kod neke osobe mogu zabiljeiti sve 4 vrste
modanih valova od kojih jedna vrsta modanih valova uvijek prevladava.
Poznavanjem modanih valova osoba moe bolje iskoristiti prednosti pojedinog stanja u
kojem se mozak nalazi, to znai poveati mentalnu produktivnost kroz irok spektar
aktivnosti tako da bolje iskoristimo stanje snane koncentracije, oputenosi ili mirnog sna.
Psihika stanja
Neoplazme
Prednosti.
Nekoliko je prednosti kod koritenja EEG-a. Kao prvo to je neinvazivna metoda. Osoba ne
mora stajati potpuno mirno kao kod fMRI (functional magnetic resonance imaging) metode.
Prednost je to EEG biljei spontanu modanu aktivnost i osoba ne mora suraivati u procesu
mjerenja (kao npr. kod bihevioralnog testiranja u neuropsihologiji). EEG ima veliku
vremensku razluivost (od ak 1 ms) u usporedbi sa fMRI.
Ogranienja.
EEG ima i nekoliko ogranienja. Elektrode postavljene na glavi nisu dovoljno osjetljive da bi
uhvatile potencijale koji se javljaju izmeu pojedinih neurona ve izmeu velikih grupa
neurona koji proizvode vee naponske razlike od individualnih neurona. Takoer EEG je
ogranien i anatomski u odnosu na npr. fMRI.
Magnetska rezonancija
To je pojava koja omoguava dobivanje kvalitetnih tomografskih presjeka ljudskog tijela s
velikom rezolucijom. Ideja se sastoji u tome, da se pojedina meka tkiva u organizmu razlikuju
prema koliini vode, odnosno vodikovih atoma, to je jako povoljno za dobivanje velikih
kontrasta slike, budui da vode u tijelu ima u izobilju. To je mogue jer vodikovi atomi imaju
spin, to rezultira njihovim specifinim ponaanjem kada se nalaze u jakom magnetskom
polju.
Kod fMRI biljei se aktivnost neurona na taj nain da se prati protok krvi i zasienost krvi
kisikom u mozgu (hemodinamika). Kada su ivane stanice aktivne one troe kisik kojeg nosi
hemoglobin koji se nalazi u crvenim krvnim zrncima. To pak znai da se poveava protok
kisika u dijelovima mozga koji su aktivni i to sa zakanjenjem od 1 do 5 sekundi. Protok krvi
bogate kisikom kroz mozak prati se tada MRI tehnologijom.
Nekoliko je prednosti kod uporabe MRI ureaja. Jedna od glavnih prednosti MRI ureaja u
odnosu na ureaje bazirane na rentgenskoj tehnici ( CT i sl.) jest mogunost dobivanja veih
kontrasta imeu pojedinih tkiva. Osim toga magnetska rezonancija omoguava snimanje
presjeka u sve tri ravnine, brzo snimanje pokretnih slika i to bez ikakvog tetnog
(ionizirajueg) zraenja, to je naroito vano za sigurnost pacijenta. Za razliku od ostalih
medicinskih ureaja s 2D prikazom, MRI ureaj nema mehanikih pokretnih dijelova za
dobivanje slike, a osim toga mogue je relativno jednostavno dobiti i 3D prikaz.
to se tie nedostataka, najee se spominje slaba osjetljivost, neto loija rezolucija nego
kod CT-a, te dugo vrijeme snimanja.
Binauralni ritam
Binaural u doslovnom prijevodu znai neto to je povezano sa dva uha. Binauralne ritmove
otkrio je 1839 Heinrich Wilhelm Dove. U prirodi, dva zvuka koja su slina ali malo
pomaknutih frekvencija vibrirati e tako da proizvedu dvije nove frekvencije koje su zbroj
razlika frekvencija originalnih zvukova. Primjerice zvukovi frekvencija 400 Hz i 410 Hz
proizvest e zvuk frekvencije 405 Hz koji pulsira 10 puta u sekundi.
U mozgu se interno dogaa slina stvar pa se tako javljaju nisko-frekventne pulsacije u
ovisnosti o jaini zvukova koje osoba prima na svako uho sa stereo slualicama. Osobi e se
initi da su dva tona pomjeana u okolini neznajui da je za to odgovoran mozak. Frekvencija
tonova treba biti od 1000 do 1500 Hz da bi se pulsiranje ulo. Razlika u frekvenciji 2 tona
mora biti malena, manja od 30 Hz da bi se efekt pojavio, inae e osoba razlikovati zvukove i
nee zamjetiti pulsiranje. Vibracije su bre ako je razlika izmeu dviju frekvencija vea ili
sporije u sluaju kada je razlika manja.
Na tritu postoje brojni programi i audio cd-i i sa ve snimljenim zvukovima koje dovodimo
na stereo slualice. Takvi zvukovi ve nakon 5 minuta sluanja dovode modane polutke u
sinhronicitet jaajui tako vezu izmeu modanih polutki (most). Binauralni zvuk dakle
proizvodi pulsirajui ritam u naem mozgu, stvarajui tako sinhronicitet izmeu naih
modanih polutki omoguavajui tako da se na mentalni kapacitet kreativnije oslobodi.
Slian se efekt moe postii i na drugaije naine. Primjerice kroz povijest starije civilizacije
su to radile bubnjevima koje su koristile u posebno dizajniranim akustikim prostorima
(primjerice Stonehenge). Binauralna rekalsacija dakle spada u podruje relaksacije mozga uz
pomo glazbe (Brainwave music entrainment).
Biofeedback
Osnovni princip "biofeedback" tehnologije zasniva se na vjetini koju svi ljudi posjeduju, a to
je mogunost da svojevoljno utjeemo na autonomne funkcije naeg tijela. Posljednjih godina
ustanovljeno je da nam biofeedback omoguuje nezamislivo velik stupanj kontrole nad naim
tijelom. Studije u kasnim 60-ima pokazale su da ono to se smatralo da nije dio nae svijesti,
autonomne funkcije mozga, zapravo i nije takvo ve se moe uz pomo elektronike opreme
izravno kontrolirati. To su stvari poput disanja, broj otkucaja srca, krvni tlak itd.
Znanstvenici su prvo uz pomo EEG-a promatrali razliita stanja u kojima se nalaze osobe
dok prakticiraju yogu.
10
Kod biofeedback tehnologije razliite se elektrode spoje na kou. Tada se koriste tehnike
relaksacije, meditacije, vizualizacije kako bi se postiglo eljeno stanje svijesti ili tijela to
moe biti na primjer oputenost miia, nii krvni tlak ili nia tjelesna temperatura.
Biofeedback ureaj tada prati promjene na tijelu. Neki od parametara koji se prate su:
-
temperatura koe,
napetost miia,
modana aktivnost.
Biofeedback ureaj pomae kod simpatikog ili adrenalnog stresa. Takoer, koristan je i kod
neadekvatne kontrole nad jednim ili grupom miia.
Stanja koja se mogu tretirati biofeedback ureajem su na primjer:
-
poremeaj tjeskobe,
blaga depresija,
epilepsija,
glavobolja,
nadziranje modanih valova kod duhovnog razvoja ili dostizanja unutarnjeg mira,
terapije za relaksaciju,
kod astme,
11
Biofeedback ureaj moe sprjeiti simptome glavobolje na taj nain da djeluje na ile koje
dovode krv u mozak tako da se ta krv prerasporedi u ruke i noge. Na taj nain efektivno se
suzbijaju simptomi glavobolje. Biofeedback takoer uinkovito suzbija simptome Crohnove
bolesti, neuritisa i ostalih bolnih poremeaja. Uz pomo elektronikih osjetila mogue je sada
nauiti kontrolirati napetost miia i tjelesnu temperaturu. Mogue je kontrolirati kucanje srca
i krvni tlak, to su parametri koji su povieni kod napada stresa tako da uz pomo biofeedback
ureaja moemo smanjiti simptome stresa.
Brainwave entrainment
Princip brainwave entrainmenta zasniva se na na naelu koje vrijedi u prirodi, a otkrio ga je
1656. nizozemski znanstvenik Christian Huygens. On je naime otkrio da kada satove sa
neusklaenim njihanjem klatna objesimo na jedan zid, nakon nekog vremena svi e satovi biti
usklaeni na istu frekvenciju i to tako da ak ni mehanikom intervencijom ne bi postigli
bolju usklaenost. To je zato jer se male koliine energije razmjenjuju izmeu 2 sustava sve
dok se oni ne usklade. Slian se princip moe primjeniti i na ljudski mozak.
12
13
Brainwave tehnologija
Oputajui svjetlosni efekti poznati su ljudima jo od davnina. Jo su stari amani znali kako
se svjetlom moe potaknuti ulazak u alternativna stanja svijesti. Oko 200 godine A.D.,
Ptolomej je primjetio da se proputanjem sunevog svjetla kroz kota koji se vrti dobija
osjeaj da se boje mijeaju to moe proizvesti osjeaj sree i euforije. U moderna vremena (u
40-ima i 50-ima), znanstvenik W. Gray Walter koristio je stroboskop i primjetio je da se
modani valovi mijenjaju pod utjecajem trepereeg svjetla. To je bilo i oekivano, meutim
nije bilo oekivano da se modani valovi mijenjaju i izvan podruja mozga koje je zadueno
za vid. U 70-ima u 80-ima su znanstvenici ustvrdili da se jo bolji doivljaj dobija uvoenjem
i zvune stimulacije. Izumom mikroprocesora poinje razdoblje proizvodnje jeftinih
brainwave ureaja koji kombiniraju svjetlost i zvuk kako bi korisniku priutili relaksaciju.
Takvi se ureaji danas popularno nazivaju svjetlosni ili zvuni strojevi (engl. "mind
machine").
14
Mind machine
To su zapravo ureaji koji nas relaksiraju upotrebom svjetla i zvuka. Uz ve uvrijeeni naziv
"mind machine" na engleskom govornom podruju susreemo i naziv "brain tuner". Iako se
po nekim definicijama pojam "mind machine" protee zapravo na mnogo ire podruje i
obuhvaa cijeli spektar tehnologija koje mogu izravno ili neizravno utjecati na ljudski mozak
i na stanje svijesti (primjerice audio zapisi sa materijalima za hipnozu ili uvoenje u lucidne
snove), mi emo se u nastavku obrade ove teme baviti samo onim tehnologijama koje to ine
putem zvuka i svjetla, te koriste modernu elektroniku opremu (npr. EEG, galvanske senzore
za mjerenje vodljivosti koe i slino).
The Procyon Light and Sound Mind Machine - Audio Visual Synthesizer
16
Ureaj se moe kontrolirati preko PC-a ili nekog drugog ureaja sa USB sueljem.
17
Dream Machine
18
Brainwave music
Brainwave music relaksacija uz binauralni ritam
Kad je u pitanju brainwave music relaksacija upotrebom binauralnih ritmova kao vrste
brainwave entrainmenta tada su alati kojima se relaksiramo zapravo raunalne aplikacije koje
generiraju binauralne ritmove koje tada oslukujemo preko slualica. Najbolji software u ovoj
kategoriji je Neuro-Programmer.
Neuro-Programmer
Slika 1. Neuro-Programmer
Neuro-Programmer inducira modane valove i stimulira podruja mozga koja djeluju kao
vrata prema mehanizmu za reprogramiranje. To je primjerice limbiki sustav. Djelovanjem na
mozak na ovaj nain zapravo moemo promijeniti velik broj stvari vezanih uz nae ponaanje.
Neuro-Programmer pomae kod ovisnosti, depresije, hiperaktivnosti, nesanice, glavobolje itd.
Moe ak utjecati i na poveanje IQ-a, te privremeno poboljati kognitivne funkcije i olakati
uenje.
19
20
21
Brainwave biofeedback
Kako je ve objanjeno biofeedback nas ui kako da utjeemo na nau modanu aktivnost,
mijenjamo broj otkucaja srca, krvni tlak, napetost miia i ostale tjelesne parametre.
Biofeedback ureaji nam omoguavaju da ujemo ili osjetimo spomenute tjelesne parametre.
Biofeedback tretmani omoguavaju nam da stvorimo pozitivne navike kad je u pitanju odnos
prema naem vlastitom tijelu.
StressEraser
22
Pravilnim disanjem moemo utjecati na simptome stresa. Kada smo esto pod utjecajem
stresa nai ivci bre i snanije reagiraju na stres, tako nas simptomi stresa pogaaju lake,
bre i intenzivnije. StressEraser mjeri utjecaj disanja na parasimpatiki sustav i koristi te
informacije kako bi nam pomogao da doemo u stanje relaksacije.
ThoughtStream
Ovaj ureaj koristi senzor za mjerenje vodljivosti (engl. galvonic skin response, GSR)
elektrine struje. Senzor se postavlja na dlan i biljei psiholoke procese koji se odvijaju. I
najmanja promijena vodljivosti koe dlana prati se vie puta u sekundi. Mjerenje
raspoloenja, emocionalne reakcije i mentalnog stanja tada se "vraa" (engl. feedback)
korisniku putem zvunih signala, prikaza na ekranu ili pomou aplikacije na raunalu.
Kao i StressEraser i ovaj ureaj pomae nam u rjeavanju simptoma stresa, meutim ovaj
23
ureaj zanimljiv je radi toga to omoguuje igranje takozvanih "mentalnih" igara. Ove igre se
igraju uz pomo uma i tijela. Senzori ureaja mjere koliko je osoba napeta ili oputena i na taj
nain se vri interakcija korisnika s raunalom tj. sa igrom. Dva su tipa "mentalnih" igara.
Prvi tip su psiholoke igre a drugi senso-motorike. Kod psiholokih igara korisnik ui kako
da pomie objekte na ekranu na taj nain da opusti tijelo i fokusira um. Drugi tip je sensomotoriki i sadri niz modula koji korisnika ue kako da izvri pravu reakciju u pravo
vrijeme.
Primjeri psiholokih igara su:
1. Relaksiranjem treba
prizemljiti letjelicu
24
Zakljuak
Iako je brainwave znanost relativno je kratkoga vijeka (intenzivniji razvoj biljei se tek od 40tih godina prolog stoljea) posljednjih je godina doivjela izniman napredak, poglavito zbog
razvoja drugih znanosti kao i elektronike industrije. Prouavanje mozga i utjecanje na mozak
dugogodinji je san znanstvenika a moderna tehnologija upravo to omoguuje. Ovo je
svakako perspektivno podruje na kojem nas oekuju jo brojna otkria koja e strahovito
utjecati na razvoj ovjeka jer je ovo podruje usko povezano sa jednom od najveih zagonetki
koju ovjek mora rijeiti, a to je potpuno razumijeti svoj vlastiti mozak. Time e bolje shvatiti
i svoje tijelo kao i svijet koji nas okruuje.
25
Reference
Za one koji ele znati vie evo i nekoliko internet adresa na kojima mogu neto vie proitati
o ovoj opirnoj temi.
Modani valovi
Binauralni ritam
26
Biofeedback
Brainwave entrainment
Mind machines
Brainwave pojmovi
27