Univerzitet u Sarajevu

Prirodno matematiki fakultet

Odsjek za geografiju
Smjer nastavniki

EPOHA VELIKIH GEOGRAFSKIH OTKRIA

MERKATOR
(Uvod u geografiju)

SADRAJ

1. UVOD
2. MERKATOROV IVOT
3. MERKATOROV DOPRINOS U GEOGRAFIJI
3.1 MERKATOROV GLOBUS
3.2 MERKATOROVA PROJEKCIJA
4. KRAJ IVOTA
5. ZAKLJUAK
6. LITERATURA

PREDGOVOR

Svijet kakavog danas poznajemo sa sedam kontinenata, okeanima, i morima

naim precima je bio nepoznat. Zemlju su prikazivali kao ravnu plou, govorili
da se Sunce vrti oko Zemlje, da postoji rub svijeta. Sredozemno more i prostor
oko njega bili su centar svih deavanja. Vrijeme od prije samo 700. godina nije
poznavalo mnoge prostore. Ljudi su ivjeli na svim kontinentima, ali se nisu
poznavali, suraivali, te znali jedni za druge, i imali su razliite obiaje i navike.
Kako je vrijeme proticalo, tako su i ljudi poeli biti svjesniji o stvarnosti izgleda
Zemlje i njene povrine, te su se trudili da sve njene take, i povrine predstave
na najbolji mogui nain. Najvei doprinos u istraivanju dao je upravo
Merkator stvorivi atlase, globuse, karte, i uvenu Merkatorovu projekciju.

1. UVOD

Cilj ovog rada jeste objanjenje Merkatorove metode prouavanja, te njegova

stvaralatva i nauna istraivanja do kojih je doao na nain koji takoer
objanjavamo kroz ovaj rad. Pored ovog cilj je da kroz ovaj seminarski rad sebi
to vie pribliimo Merkatorove doprinose u geografiji. Merkator je dao moda
jedan od najveih doprinosa razvoju kartografije kao geo. discipline tako to je
stvorio mnoge karte, atlase, globuse, i napravio projekciju koja se koristi ak i
danas. Zadatak ovog seminarskog rada bio je predstaviti biografiju Merkatora
kao velikog naunika koji je postigao mnogo, te sva njegova postignua
predstaviti u istom.

2. MERKATOROV IVOT
Mercator je roen kao Gheert Cremer u gradu Rupelmondeu u grofoviji Flandriji 5.3.1512.
god. Roen je kao 6 dijete od Hubert De Cremera i njegove ene Emerance. Djetinstvo je
proveo u Gangeltu. Poslije smrti oca preselio se zajedno sa braom u Herzogenbuschu. 1530
poeo je studirati u Lven. 1532 magistrirao je i iao je u privatne kole za teologuju,
filozofiju i matematiku. 1536 se oenio za Barbaru Schellekens Poznat je kao kartograf iz
Francuske i Svetog rimskog carstva. Ostao je zapamen po kartografskoj projekciji koritenoj
u izradi karte svijeta koja je prema njemu nazvana Mercatorovom projekcijom. On se osim
izraivanja karata bavio i kozmagrafijom i geografijom. U njima su bili podaci i opisi
pojedinih mjesta i krajeva. Zahvaljujui znanstvenim dostignuima u praktinim potrebama,
geografija je opet stekla poloaj kakav je imala i u antiko doba. Mercator je latinizirani oblik
njegova imena, a u prijevodu znai trgovac.

Merkator

3. MERKATOROVI DOPRINOSI U GEOGRAFIJI

Obrazovanje je stekao u 's-Hertogenboschu kod slavnog humanista Macropediusa, te na
Sveuilitu u Leuvenu. Unato tome to je postao slavan kao kartograf, Mercatorov glavni
izvor prihoda dolazio je od izrade matematikih instrumenata. Nakon povratka u Leuven radio
je s Gemmom Frisiusom i Gasparom Myricom. Od 1535. do 1536. skupa su radili na
konstrukciji terestrikog globusa. Mercator u projektu nije prvenstveno sudjelovao kao
kartograf, ve kao vrlo vjet graver mjedenih ploa. Mercatorovo samostalno izraivanje

karata zapoelo je tek kad je 1537. napravio kartu Palestine nakon ega je napravio jo jednu
kartu svijeta (1538) i kartu Flandrije (1540).

Merkatorova karta svijeta 1538

Tijekom tog razdoblja nauio je kurzivno pisanje jer se ono pokazalo najprikladnijim tipom
pisma za bakropis na kartama. Mercator je napisao prvu instrukcijsku knjigu za kurziv izdanu
u sjevernoj Europi. Godine 1552. preselio se u Duisburg, jedan od veih gradova u njemakoj
kneevini Kleve. Ondje je otvorio kartografsku radionicu u kojoj je 1554. dovrio kartu
Europe u est ploa. Istovremeno je radio kao gradski geodet.

Merkatorova karta Mezopotamije

Mercator je pouavao matematiku na akademskoj koli u Duisburgu. Nakon stvaranja
nekoliko karata imenovan je 1564. dvorskim kozmografom na dvoru Wilhelma, vojvode od
Jlich-Kleve-Berga. Mercator je konstruirao novu kartu i prvi put je uporabio 1569. godine.
Ova je karta imala paralelne linije geografske duine kako bi olakala navigaciju morem, jer
se smjer prema kompasu oznaavao ravnim linijama.
Mercator je rije atlas uporabio za oznaavanje zbirke karata, te potaknuo Abrahama
Orteliusa da sastavi prvi moderni atlas svijeta Theatrum Orbis Terrarum iz 1570. godine.
Mercator je svoj atlas sainio u mnogo dijelova od kojih je prvi objavljen 1578. a sastojao se
od ispravljenih verzija Ptolomejevih karata (iako je nainio brojne nove pogreke). Karte
Francuske, Njemake i Nizozemske dodane su 1585. a Balkana i Grke 1588. dok je sljedee
karte izdao 1595. nakon njegove smrti njegov sin Rumold Mercator.

Merkatorov atlas
3.1 Merkatorov globus
Mercator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, putem tehnika
relativne masovne proizvodnje. U to su se vrijeme globusi naporno izraivali graviranjem na
drvenoj ili pozlaenoj mjedenoj sferi. Mercator je globuse od papier-mcha oblikovao na
drvenom kalupu, a zatim ih prerezao du ekvatora. Nakon to su ponovo bili spojeni, na
globuse se stavljao gesso, bijela mjeavina tankog plastera i lihte. Mercator je gravirao i
tiskao zbirke karata svijeta na dvanaest iljastih isjeaka sa zakrivljenim krajevima koji su se
suavali prema polovima te ih izrezivao i postavljao na globus. Krune gravirane kape
prekrivale su krajeve na polovima. Nakon to su globusi bili runo obojani vodenim bojama,
postavljali su se na drvena postolja s kalibriranim mjedenim horizontskim prstenovima.
Sauvana su dvadeset dva para takvih Mercatorovih globusa.
Kraj 16 st. obiljeen je popularizacijom kartografije uvjetovanom izradom geografskih atlasa
Merkatora. Merkatorova prijekcija iz 1569 postala je prijatelj pomoraca jer je omoguila

kretanja broda po kompasnoj liniji odnosno pravci kursne linije su odravali kao ravne
linije. Izdavanjem atlasa oblikuje se kartografija kao znanost, osobito poslije merkatorovih
radova.
3.2 Mercatorova projekcija
Merkatorova projekcija je cilindrina kartografska projekcija koju je osmislio 1569. Postala je
standardna kartografska projekcija za nautike svrhe zbog svoje mogunosti prikazivanja
linija konstantnog kursa, loksodroma, kao pravocrtnih segmenata. Budui da je linearno
mjerilo konstantno u svim smjerovima oko bilo koje toke, ouvani su kutovi i oblici malenih
objekata (to ini projekciju konformnom). Mercatorova projekcija ipak iskrivljuje veliinu i
oblik velikih objekata s poveanjem mjerila od ekvatora prema polovima gdje ono postaje
beskonano.

Merkatorova projekcija

Mercatorovo izdanje iz 1569. predstavljalo je veliku planisferu veliine 202 sa 124 cm te

pisanu u osamnaest zasebnih listova. Kao u svim cilindrinim projekcijama paralele i
meridijani su ravne linije okomiti jedni na druge. Radi postizanja navedenog dolazi do
neizbjenog rastezanja karte u istono-zapadnom smjeru, koje se poveava proporcionalno
poveanju udaljenosti od ekvatora, to je praeno odgovarajuim rastezanjem u smjeru
sjevera i juga tako da svaka lokacijska toka ini projekciju konformnom, a mjerilo u smjeru
istoka odnosno zapada jednako je mjerilu u smjeru sjevera odnosno juga.
Mercatorova karta nikad ne moe u potpunosti prikazati polarna podruja jer linearno mjerilo
postaje beskonano veliko na polovima. Budui da se radi o konformnoj projekciji, kutovi

oko svih lokacija su ouvani, no mjerilo stoga varira od jednog do drugog mjesta, iskrivljujui
veliinu geografskih objekata.
Ovo je posebice vano jer su podruja blizu polovima jae pogoena, pa se prijenos slike
geometrije planeta jae iskrivljuje pribliavanjem polovima. Na geografskim irinama viima
od 70 juno ili sjeverno Mercatorova projekcija praktiki je beskorisna.
Sve linije konstantnog smjera (loksodrome, koje uvaju konstantnost kutova s meridijanima)
prikazane su pravocrtnim segmentima na Mercatorovoj karti. One precizno odgovaraju tipu
rute kojom brodovi obino plove morem i koje koriste kompas za oznaavanje geografskih
smjerova i upravljanje brodovima. Dva obiljeja, konformnost i pravocrtne loksodrome, ine
ovu projekciju jedinstveno prikladnom za pomorsku navigaciju: kursevi i smjerovi odreuju
se uporabom rue vjetrova ili protraktora, a odgovarajui smjerovi lako se prenose s toke na
toku na karti uz pomo paralelnog ravnala ili para navigacijskih trokuta.
Razvoj Mercatorove projekcije predstavljao je velik proboj u nautikoj kartografiji 16.
stoljea. tovie, ona je bila daleko ispred svog vremena jer stare navigacijske i geodetske
tehnike nisu bile kompatibilne s njenom uporabom u navigaciji.

Merkatorova projekcija
Dva glavna problema sprjeavali su njezinu izravnu primjenu: nemogunost odreivanja
geografske duine na moru s prikladnom tonou i injenicom da su se u navigaciji koristili
magnetski smjerovi umjesto geografskih smjerova. Tek su sredinom 18. stoljea izumom
pomorskog kronometra i poznavanjem prostorne distribucije magnetske deklinacije navigatori
mogli u potpunosti prihvatiti Mercatorovu projekciju.
Google Maps trenutano koristi Mercatorovu projekciju u svojim slikama karata. Unato
relativnim distorzijama mjerila, Mercator je prikladan za interaktivnu kartu svijeta na kojoj je
mogue zumiranje spojenih lokalnih karata jer dolazi do relativno manje distorzije zbog
konformne prirode projekcije. (Google Satellite Maps, u drugu ruku, koristio je cilindrinu
ekvidistantnu projekciju sve do 2005.

4. Kraj zivota
Mercator je optuen za herezu 1544. godine zbog svojih simpatija prema protestantskom vjerovanju i
sumnjama zbog njegovih uestalih putovanja. U zatvoru je proveo sedam mjeseci prije nego je
optuba odbaena vjerojatno zbog intervencije sveuilinih vlasti. Nakon preseljenja u Duisburg
Mercator vie nije nikad napustio grad te je ondje i umro kao potovan i imuan graanin.
Pokopan je u glavnoj gradskoj katedrali sv. Salvatorusa. Eksponati njegovih radova mogu se vidjeti u
Mercatorovoj riznici smjetenoj u gradu. Najvie eksponata o Mercatorovu ivotu i djelu nalazi se u
Mercatorovu muzeju u Sint-Niklaasu, Belgija.
5. ZAKLJUAK

Zakljuak jeste upravo to da se bez Merkatorovih postignua ni geografija ne bi

ovoliko usavrila, te napredovala u svom daljnjem razvoju. Bez obzira na period
u kojem je ivio, i stvarao, on je bio korak ispred ostalih naunika koji su
pokuali doprinijeti razvoju geografije, to su i uspjeli, ali ne u mjeri u kojoj je
to Merkator uradio. Njegovi doprinosi su danas jedni od najbitnijih termina bez
kojih geografija ne bi bila to to je sad, zbog toga se smatra da je jedan od
najznaajnijih naunika ikad.

6. LITERATURA

Vreska, M. Uvod u geografiju, kolska knjiga, Zagreb. 1997.

Musa S. Osnovi kartografije, sa matematikim elemantima,Mostar 2009.
Opa enciklopedija jugoslovenskog leksikografskog zavoda, Zagreb 1979.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Mercatorova_projekcija
http://de.wikipedia.org/wiki/Gerhard_Mercator
http://hr.wikipedia.org/wiki/Gerardus_Mercator