SPRINKLER U Garazama 2007

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 4

SPRINKLER INSTALACIJA U GARAAMA

Andrije aje 61 ( Trg Sportova )


Zagreb, Hrvatska, Croatia
tel.**385-1/3092-444
**385-1/3092-666
**385-1/3092-777 fax:**385-1/3092-555

E-mail: aling@aling.hr
web stranice: www.aling.hr

SPRINKLER INSTALACIJA U GARAAMA


Sprinkler instalacija je veoma stara automatska instalacija za gaenje poara.
Sprinklere je 1874 godine izmislio amerikanac Henry S. Parmalee da bi zatitio tvornicu glasovira.
U Hrvatskoj je najstarija sprinkler instalacija, oko sto godina, jo i danas u funkciji, u Tekstilnoj
industriji u Dugoj Resi.
Sve do 1940.-tih pa i 1950.-tih godina sprinkleri se uvode iskljuivo da bi zatitili zgrade, naroito
skladita i tvornice. Glavna pobuda uvoenju tog sustava jest, da je kroz smanjenu premiju
osiguranja isplativ u nekoliko godina.
Nakon niza poara s znatnim ljudskim rtvama (Noni klub u Bostonu 1942.god. - 492 mrtva, Hotel
u ikagu 1946.god. - 61 mrtav ili Hotel u Atlanti 1946.god. - 119 mrtvih) vatrogasci i graditelji trae
naina i za poboljanje sigurnosti osoblja u zgradama. Odmah je ustanovljeno da su podaci o
sauvanim ivotima u tvornicama i drugim zgradama koje su imale sprinkler neusporedivo bolji od
onih za sline zgrade bez sprinklera.
U propisima se u posljednje dvije-tri dekade (NFPA 101) sve vie
zahtjeva sprinkler radi sigurnosti ljudi, naroito ako je nemogua brza
evakuacija ili je velika opasnost radi sadraja u zgradi.
1 PROPISI KOJI OBRAUJU SPRINKLER INSTALACIJE U GARAAMA
Kod nas su ope poznate i prihvaene smjernice za projektiranje i
montau sprinkler instalacija, VdS, koji je doivio 1987. godine novo
izdanje koje je u meuvremenu dopunjeno nekoliko puta (1997. i 1998.),
a posljednji put 2001. godine.
Takoer su je potpuno ravnopravno s VdS propisima primjenjivao NFPA
13 (National Fire Protection Associatin) standard za sprinkler sustave,
koji je u SAD objavljen jo 1896.godine i do danas je doivio preko ezdeset dopunjenih ili
izmijenjenih izdanja.
Godine 2000 pojavljuje se nacrt tj. prijedlog novih smjernica pod nazivom :
VdS CEA 4001 : 2000 04 (nacrt) , koje trebaju postati zajednike europske smjernice.
CEA smjernice izraene su od grupe eksperata GEI 4 Sekcije za zatitu od poara CEA (Comit
Europen des Assurances) u suradnji sa ekspertima EUROFEU (Europski savez proizvoaa
opreme za zatitu od poara i sigurnosne opreme vozila za borbu protiv poara).
Savezni lanovi CEA trebaju ove smjernice objaviti u pojedinim zemljama kao europske smjernice.
Od 01.01.2003. godine u Europi su u primjeni smjernice VdS CEA 4001 S : 2001 06 , dopunjene
smjernice VdS CEA 4001 : 2005 09 (02) i na kraju ove godine izala je zadnja dopuna: VdS CEA
4001-S1 : 2007-07 (03).

SPRINKLER INSTALACIJA U GARAAMA


Paralelno je Europski komitet za standardizaciju objavio novu normu za sprinkler instalacije pod
nazivom EN 12845, koja e se pojaviti kao Hrvatska norma HRN - EN 12845, i koja je gotovo 90 %
teksta ista ili slina smjernicama VdS CEA 4001 .
2

OSNOVE DIMENZIONIRANJA SPRINKLER UREAJA ZA ZATITU GARAA


Garae su prema starom VdS-u klasificirane kao poarna opasnost PO 2.1. sa zadanim polijevanje
od q= 5 lit/min/m, a proraunska povrina iznosi 150m , to u praksi znai potronja vode:
cca 150mx5 lit/min/m x1,4 = 1.050 lit/min ili cca 17,5 l/sek . Vrijeme gaenja iznosi 40 minuta.
Prema VdS CEA ili EN 12845, garae su klasificirane kao srednja poarna opasnost OH 2, sa
zadanim polijevanje od q= 5 lit/min/m, a proraunska povrina iznosi 180m , to u praksi znai
potronja vode:
cca 180mx5 lit/min/m x1,4 = 1.260 lit/min ili cca 21,0 l/sek . Vrijeme gaenja iznosi 60 minuta.
Prema NFPA 13, garae su klasificirane kao srednja poarna opasnost OH 1, sa zadanim
polijevanje od q= 6,1 lit/min/m, a proraunska povrina iznosi 136m , to u praksi znai potronja
vode:
cca 139mx6,1 lit/min/m x1,4 = 1.187,06 lit/min ili cca 19,78 l/sek . Vrijeme gaenja iznosi 60
minuta.
Tona potronja vode, bez obzira na primijenjeni propis, ovisi o rasporedu sprinkler mlaznica, pa se
tono prorauna pomou raunalnog programa, prema Hazen-Williamsovoj formuli.

OPSEG ZATITE SPRINKLER UREAJIMA


U garaama se sprinkler instalacijom pokriva kompletan prostor garae od poarnog zida do
poarnog zida. Moe se izbjei zatita sprinkler instalacijom podrumskih odlagalita, upa ili
skladita, ali ista moraju biti poarno odvojena od garae.

OPSKRBA VODOM I OPSKRBA ENERGIJOM


Izvori vode za zatitu garaa mogu biti slijedei:
a) Prikljuak na vodovodnu mreu preko zatitnika povratnog toka, maksimalno do 1000 sprinkler
mlaznica, pod uvjetom da zadovoljava mjerenje Q/H linije, koje je izmjerila ovlatena ustanova.
Tu se javlja problem odobrenja takvog prikljuka od lokalnog vodovodnog poduzea.
b) Bazen s poarnom vodom (dimenzije ili ukupna potronja u zadanom vremenu gaenja, ili
smanjeni volumen bazena za dotok koji se osigurava preko ventila s plovcima iz vodovodne
mree, a koji se provjerava mjerenjem Q/H linije) i sprinkler pumpa s jockey pumpom za
odravanje tlaka, to vrijedi do 1000 sprinkler mlaznica. U tom sluaju odobreno je napajanje
sprinkler pumpe iz elektrine mree, bez dodatnog izvora el. energije.
c)

Bazen s poarnom vodom (dimenzije ili ukupna potronja u zadanom vremenu gaenja, ili
smanjeni volumen bazena za dotok koji se osigurava preko ventila s plovcima iz vodovodne
mree, a koji se provjerava mjerenjem Q/H linije) i sprinkler radna + rezervna pumpa s jockey
pumpom za odravanje tlaka, to vrijedi do 5000 sprinkler mlaznica. U tom sluaju obavezno je
napajanje sprinkler pumpe iz elektrine mree i rezervnog izvora napajanja el. energijom, na pr.
s diesel agregata. Mogua je kombinacija sprinkler elektro pumpe i sprinkler pumpe s diesel
motorom.

d) Za vie od 5000 sprinkler mlaznica svakako predvidjeti dva bazena s dva sustava sprinkler
pumpi.
Osim gore najee primjenjivanih izvora vode, mogue je opskrbu vodom rjeavati preko tlanih
interijerske
spremnika (voda/zrak), preko visinskih spremnika i sl. to se rjee projektira.

mogunosti.
Potronja vode rauna se u skladu s parametrima zadanim u propisima

SPRINKLER INSTALACIJA U GARAAMA


Tu su predvieni veliki faktori sigurnosti, jer u praksi je potronja vode kod aktiviranja sprinklera
bitno manja, to dokazuje svjetska statistika o broju aktiviranih sprinkler mlaznica koje su uspjeno
ugasile poar. U najveem broju sluajeva uspjenog gaenja poara, u oko 75% sluajeva poar je
ugasilo jedna do etiri aktivirane sprinkler mlaznice to znai potronja cca od 150 do 600 lit/minuti ili od
2,5 do 10 litara u sekundi. To je vrijedan podatak ako se usporeuje teta zbog polijevanja vodom, sa
tetom od vatre, koja je mala ba zahvaljujui efikasnosti sprinklera.

I osiguratelji priznaju da bi teta od poara bila mnogo vea


kada ne bismo imali sprinkler i to:
- direktno, zbog odgoenog poetka gaenja (vie e
izgorjeti i zadimiti se),
- indirektno, zbog poveane koliine upotrijebljene vode
(vie bi se poplavilo intervencijom vatrogasaca i
upotrebom hidranata).

UPRAVLJANJE PUMPNIM I OSTALIM UREAJIMA


Sva upravljanja sprinkler pumpnim postrojenjima moraju biti automatska, s mogunou runog
pokretanja, to znai da sprinkler pumpa starta automatski preko signala dobivenog s tlane
sklopke, u sluaju pada tlaka u cjevovodu pred sprinkler ventilom. Iskljuenje sprinkler pumpe
mogue je samo runo, bez automatike.

IZBOR I VRSTE SPRINKLER UREAJA


Za sprinkler instalaciju u garaama treba predvidjeti "SUHI" sprinkler sustav, osim u sluajevima
kada je osigurano grijanje garae tako da temperatura ni u kojem razdoblju ne padne ispod +5 C.
Kao je u garaama uvijek ili gotovo uvijek predviena ventilacija koju pokreu CO detektori, u garai
se moe oekivati kod rada ventilacije temperature ispod zadanih +5 C, bez obzira na dubinu
podzemne garae. Kod "SUHOG" sprinkler sustava obavezna je ugradnja stojeih sprinkler
mlaznica.

RASPORED SPRINKLER MLAZNICA


Raspored sprinkler mlaznica, meusobne udaljenosti, udaljenosti od stropova, zidova, greda i
slinih prepreka, definirani su u svim gore navedenim propisima i vrlo su slini uvjeti tako da skoro i
nema razlike.

MREA CJEVOVODA
U garaama kod "SUHOG" sprinkler sustava obavezna je ugradnja cijevnih ogranaka u minimalnom
padu prema glavnim magistralnim cijevima i isto tako pad glavnih magistralnih cijevi prema sprinkler
stanici ili prema mjestima za isputanje kondenzata. Bitno je osigurati da u nijednom dijelu sprinkler
"SUHOG" cjevovoda nema tzv.depova, gdje bi se mogla zadrati voda poslije tlane probe ili nakon
aktiviranja sprinkler instalacije.

10

OPSKRBA KOMPRIMIRANIM ZRAKOM


Kod "SUHOG" sprinkler sustava, cjevovod iza sprinkler suhog sprinkler ventila treba biti napunjen
zrakom ili inertnim plinom pod tlakom od cca 3,4 bar. Prije suhog alarmnog ventila stoji voda pod
tlakom.
Treba predvidjeti stalnu opskrbu za zrak / inertni plin za odravanje tlaka u mrei cjevovoda.

SPRINKLER INSTALACIJA U GARAAMA


Kod postrojenja vie od dvije suhe stanice alarmnih ventila treba instalirati barem dva kompresora, a
kod veih sprinkler sustava preporuljivo je da svaki sprinkler "SUHI" ventil ima svoj kompresor,
kapaciteta minimalno 133 lit/min.
11

ALARMIRANJE
Svaka alarmna sprinkler ventilska stanica mora biti opremljena vlastitim alarmnim hidraulikim
zvonom, koje se nalazi to blie alarmu. Smije se instalirati jedno jedino hidraulino alarmno zvono
zajedniko za jednu grupu mokrih alarmnih ventila, ukoliko se ovi nalaze u istoj stanici i svaki
alarmni ventil je opremljen u svako doba dobro vidljivim prikazom pogona. Alarm iz sprinkler stanice
mora se proslijediti na mjesto s 24 satnim deurstvom. To postaje problem kod garaa u stambenim
zgradama, to se rjeava sa slanjem signala preko telefonskog dojavnika prema zatitarskim
slubama koje deuraju 24 sata.

12

KONTROLA SPRINKLER UREAJA


Obavezne su kontrole sprinkler instalacija. Dnevne kontrole tlakova (tlak ispred sprinkler ventila,
tlak zraka u suhom cjevovodu), koliina vode u bazenima i kontrola otvorenosti ventila bitnih za
funkciju sprinkler instalacije, i u hladno godinje doba treba naroito paziti na sigurnost od
zamrzavanja sprinkler postrojenja. Dnevne kontrole se mogu izbjei i prebaciti u tjedne kontrole ako
je izveden sustav sa sprinkler nadzornom centralom, koja kontrolira otvorenost svih bitnih ventila,
tlakove u sustavu, temperaturu u sprinkler stanici, kontrolu eventualno izlivene vode na podu u
sprinkler stanici i nivo vode u svim rezervoarima s poarnom vodom. Tjedne kontrole predviaju
kontrolu ureaja za alarmiranje, kontrolu automatskog pokretanja sprinkler pumpi i sl., Mjesene
kontrole prema uputama izvoaa instalacije. Svakih est mjeseci treba napraviti servis sprinkler
instalacije. Taj servis kod instalacije u garaama treba planirati prije zime da se kontrolira isputanje
kondenzata iz suhog sprinkler cjevovoda. Godinji servis trebalo bi dogovoriti u istom terminu s
ispitivanjem funkcionalnosti sprinkler instalacije, jer se poklapa velika veina ispitivanja zajedno s
ispitivanjima na godinjem servisu

13

SPRINKLER STANICA
Prostor sprinkler stanice treba biti posebna poarna zona odvojena od garae poarnim zidom i
poarnim vratima. Stanica treba biti osigurana od smrzavanja. Minimalna temperatura +5C, a kod
stanica s diesel motorom +15C, ako nije osigurano posebno predgrijanje diesel motora u
pripremnom stanju. Kod sprinkler pumpi s diesel motorom treba osigurati ventilaciju koja dobavlja
dovoljnu koliinu zraka za rad diesel motora.

14

TROKOVI UGRADNJE SPRINKLER INSTALACIJE


To je najee pitanje, koje se postavlja prije ugradnje sprinklera.
Cijena ovisi o namjeni i nainu graenja (izvedbi) zgrade, izvoru vode (izdanosti gradskog
vodovoda) te stupnju ugroenosti za osoblje.
U novogradnjama sustav moe okvirno kotati oko 70 Kn/m2, to je primjerice cijena boljeg tapisona
po metru kvadratnom. Naravno da cijena ovisi o izvoru vode koji moe u dijelu grada biti dobar a u
drugom dijelu treba izvor vode rjeavati pomou akumulacijskog bazena i pumpi, to poveava
cijenu kotanja instalacije.
Protutea cijeni sprinkler sustava jesu popusti (bonusi) u plaanju osiguranja, s obzirom da veina
osiguravajuih kua priznaje bonus kod plaanju osiguranja, ako je ugraena sprinkler instalacija i
do 20%.
Drugo su indirektne utede, zbog olakice u projektiranju i graenju. Svi ozbiljniji standardi priznaju
poboljanu zatitu koju prua sprinkler, pa doputaju manju vatrootpornost konstrukcije, manje
protupoarnih vrata, dulje evakuacione puteve do izlaza itd.

Josip Dekovi,dipl.ing.str.
ALING j.t.d. Zagreb, A. aje 61

You might also like