(S. M. Kristina Adžamić I S. M. Ana Marija Kesten) Koga Tražite

Koga traite?
Razmiljanja za Doae i Boi
Koga traite?
Nakladnik
Provincija Bezgrjenog Zaea BDM
Druba sestara Sluavke Maloga Isusa
Bjelave 54, BiH 71000 Sarajevo
E-mail: prov.up@bih.net.ba www.ssmi.hr
Za nakladnika
s. M. Marina Pilji
Biblioteka
Betlehemsko svjetlo, knjiga 2
Priredile
s. M. Kristina Adami
s. M. Ana Marija Kesten
Lektura
Sreko Paponja
Ilustracije
Ante Mamua, akademski slikar
Tisak
multimediaPrint, Nova Bila
Naklada
1.000 primjeraka
------------------------------------------------CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
272-565.3
KOGA traite? : razmiljanja za Doae i Boi
/ priredile Kristina Adami, Ana Marija Kesten ;
[ilustracije Ante Mamua]. - Sarajevo : Provincija
Bezgrjenog zaea BDM Druba sestara Sluavke
Malog Isusa, 2010. - 78 str. : ilustr. ; 21 cm. (Biblioteka Betlehemsko svjetlo ; knj. 2)
ISBN 978-9958-874-04-8
1. Adami, Kristina 2. Kesten, Ana Marija
COBISS.BH-ID 18395398
-------------------------------------------------
Koga traite?
Priredile:
s. M. Ana Marija Kesten
Sarajevo, 2010.
Uvod
Dragi Prijatelji Maloga Isusa!

Vrijeme doaa uvodi nas u pripravu za doek roenja Bojega
Sina. Vjerujem da e se svatko od nas u ovom vremenu zapitati: Kako se
pripremiti za susret s Bogom, koji se utjelovio i postao Emanuel s nama
Bog? Na odgovor nas mnogih utjecat e zasigurno aktualno drutveno
okruenje, obiteljski ivot, ali prije svega nae sasvim osobno
raspoloenje i oekivanje. U tim raznovrsnim mogunostima doivljaja
nije uvijek lako biti odvaan, imati jasno stajalite i odgovoriti mjerom
dostojnom Bojega otajstva. Odgovor kranina, meutim, treba biti
proet evaneljem koje nas poziva da budemo neprestano budni, da nas
Njegov dolazak ne bi zatekao nepripravne.
Boi je blagdan koji nas poziva da u svom ivotu napravimo
iskorak za neprolazne i vjene vrjednote. Upravo je ta znakovitost
dogaaja u Betlehemu sadrana u evaneoskoj boinoj poruci I Rije
tijelom postala, i nastani se meu nama (Iv 1,14) koja neka nam bude
glavni motiv kroz sve ove svetkovinske dane.
U knjiici Koga traite?, prvi tjedan posveen je Betlehemskim
pastirima. Blizinu Boje ljubavi i Njegovu snagu prvi su doivjeli i osjetili
pastiri o kojima govori evanelje (usp. Lk 2,16-21). U jednostavnosti i
dobrohotnosti svoga srca pronali su put do Boga. Njihov susret s
Djetetom u jaslicama darovao im je radost i ispunio ih nutarnjom snagom.
Drugi tjedan nudi nam tekstove o karizmi sluenja djetetu
Isusu. Potrebno je da kao vjernici u svom ivotu stavimo naglasak na
budnost i aktivno sudjelovanje u ivotu upne zajednice. Da bi se dogodila
nutarnja probrazba, potrebno je uloiti i odreene napore. Primjerice,
pohaanje zornica, odricanje od odreenih navezanosti, pomo i
darivanje onih najpotrebitijih. Dakako da nam sve male, sitne rtvice to ih
inimo, nisu svrha, ve sredstvo koje nam pomae na putu osobnog
obraenja. Odricanje od svake ovisnosti i pomo blinjima, otvaraju nam
oi srca da bolje vidimo ono uzvieno, boansko.
U treem tjednu odreeni tekstovi nam pribliavaju duhovnost
sluenja djetetu Isusu. Hoe li vrijeme priprave za Spasiteljev roendan
biti tek vrijeme urbe, kupnje i svega to se svodi na vanjsku pripremu,
ovisi o nama samima. Istina je da se urba ne moe izbjei, ali nam ne
smije biti na prvomu mjestu. Prvenstveno nam valja posvjestiti vjenu
4
istinu: Ako elimo doivjeti stvarnost susreta s Novoroenim Spasiteljem,

potrebno je zaustaviti se i posebice poraditi na vlastitom obraenju i
pomirenju s blinjima.
etvrti tjedan pokazuje nam put do jaslica, u kojima emo
pronai Mariju, Josipa i Novoroene. Svaki vjernik nosi duboku enju
u srcu, da u vremenu doaa doivi ljepotu vezanu za doek Isusova
dolaska. Pritom je prevano zapitati se: TO ja ekam? KOGA traim? Na
putu smo traenja Boga. Doae je prikladno vrijeme u kojemu se istinski
moemo pripremiti za susret s Novoroenim, s blinjima i sa samima
sobom. Stoga, brate i sestro, svaka izvanjska forma glede traenja Boga
korisna je samo ako pomae tvojoj nutarnjoj promjeni da postane bolji/a.
Ako Ga eli pronai, odbaci svaku povrnost ivota i uprisutnjuj u svojoj
sredini sve to je lijepo, plemenito i Bogu milo. To je uvjet za izgradnju
boljega i ljepega svijeta.
Ova je 2010. godina za sestre Sluavke Maloga Isusa usmjerena
na zahvalnost za dar Drube kroz njezin 120-godinji hod. I dok Bogu
zahvaljujemo za sve dobro i lijepo to je uinio po svakoj lanici Drube,
zahvalnost uputimo i za slugu Bojeg Josipa Stadlera, utemeljitelja Drube
sestara Sluavki Maloga Isusa, koji ni danas ne prestaje biti uzorom i
izvorom nadahnua za svako karizmatsko djelo u Drubi.
Dragi prijatelji, elim da u svoju svagdanjicu i u obiteljski ivot
ponesete trajne i nepolazne vrjednote koje vam daruje Boi. Isus, koji je
roen u Betlehemu, eli vam biti bliz i podariti vam nadu i utjehu u vaim
ivotnim potekoama.
Sestra M. Marina Pilji

provincijalna glavarica
U Sarajevu, na spomendan sv. Katarine,

25. studenoga 2010. godine
I. BETLEHEMSKI PASTIR
Betlehemski pastir
Nedjelja, 28. studenoga 2010.
PRIPRAVNI BUDITE!
(Mt 24,37-44)
Doae je vrijeme hoda u susret Gospodinu. Svako vrijeme
naega ivota je doae; ono je na hod u susret Gospodinu. Isus se
utjelovio, postao jednim od nas da bi nam postao bliz. Sada je vrijeme
doaa, vrijeme naega pribliavanja Gospodinu. Svaki dogaaj, svako
zbivanje je prilika pribliiti se Gospodinu koji nam je istinski bliz. Poziv
Evanelja je poziv, priprava za susret. Budimo pripravni. Kako pripraviti
svoje srce da bude tako spremno udomiti Gospodina?
Sluga Boji Stadler je ostavio primjer kako se slui Gospodinu. U
prvom redu upoznati Ga i zavoljeti Ga. Za ono to se zavoli, za tim se
ezne, i nije teko pripraviti srce i biti pripravan za susret i udomiti
Gospodina da se Boi dogodi u nama. Taj govor ljubavi prema Isusu
sluga Boji J. Stadler nam je ostavio primjer kako ostvarivati: sluei
malenome Isusu u potrebnima. To je posebno ostavio kao bogatu
batinu poslanja sestrama Sluavkama Maloga Isusa, jer je to ne samo
njihovo ime nego i sadraj njihova poslanja. Htijui na tom putu imati to
vie oduevljenih u traenju, sluenju i ljubavi prema malenome Isusu u
bratu ovjeku, pokreu Prijatelje Maloga Isusa. Samo oduevljeni za
Njega mogu oduevljavati za Isusa. Taj govor ljubavi svi jezici i svi narodi
prepoznaju, a pogotovo svaki ovjek. Govor o Isusu ne ide bez
utjelovljivanja Njegove ljubavi u nau svagdanjicu. Nae je doae ii
ovjeku, gdje emo zasvjedoiti utjelovljenoga Malenoga Isusa,
oitovanu ljubav Boju.
Dananji ovjek ima svega, premda toliko kuka, i toliko o krizi
govori, a u biti je najvea kriza u srcu, gdje nema ljubavi, gdje nema smisla
za ivot. Potrebno je tu oitovanu, utjelovljenu i roenu Boju ljubav u
malenome Isusu upoznati, prihvatiti i vrjednovati kao najvee blago. On
se svakom ovjeku nudi, ali proputene milosti i prilike ostavljaju ovjeka
praznim i tjeskobnim.
Biti pripravni, otvoriti srce za ponuenu milost, te sebe nai i u
sebi doivjeti Boju prisutnost, kako bismo mogli pripravni hoditi u susret
ovjeku kojemu je potreban smisao ivota, otkriti veliinu i ljepotu Boje
ljubavi u malenome Isusu. Svaki je onaj betlehemski pastir koji hodi
Betlehemski pastir
pokloniti se Isusu, koji je prepoznao to Svjetlo Evanelja, koji nosi svoje

srce za dar. Svaki od nas moe biti posrednikom otkrivanja i
prepoznavanja oitovane Boje ljubavi.
To je slugu Bojega Stadlera vodilo dok je ovu mjesnu Crkvu
Vrhbosansku vodio, da se nakloni svakom potrebitom. Kako bi to trajno
inio, potaknuo je one koje e se cijeli ivot predati u toj ljubavi sluei
malenome Isusu u potrebnima. Sada te sestre organiziraju Prijatelje
Maloga Isusa, kako bi bilo to vie onih koji e pomoi dananjem ovjeku
hoditi k jaslicama, ivjeti svoje doae, hod u susret Gospodinu. Tko je
to blago otkrio, upoznao i zavolio, taj zna da je ivot vrijedan te da ima
smisao da se vjeno ivi. Boja ljubav nije ograniena, ne moe se
zatvoriti u jedno srce, nego ona pokree srca k srcima ljudi, tu gdje je
Isusu najdrae boraviti.
Neka ova evaneoska poruka koja poziva na pripravnost bude
izazov za osobni radosni hod u susret Gospodinu, neka pokrene naa
srca da i drugima svjedoimo utjelovljenu Boju ljubav, neka ljudi mogu
itati iz moga lica i ivota da kroim ukorak s Gospodinom.
Blago ovjeku koga je obasjalo Betlehemsko svjetlo, blago srcu
koje izgara tim arom, blago ivotu koji prenosi to Boino svjetlo k
drugim srcima te tako ovaj prolazni svijet obasjava svjetlom
utjelovljenoga Sina Bojega.
Uzoriti Vinko kardinal Pulji,
nadbiskup i metropolita vrhbosanski
Betlehemski pastir
Ponedjeljak, 29. studenoga 2010.
VJERA I VELIKA DJELA

(Mt 8,5-1)
Ovo vrijeme, koje ima toliko nesavrenosti, ima i jednu vrlinu,
koja u trenutcima velikih nesrea i katastrofa zablista u ovoj naoj noi.
Zove se solidarnost. Kada se negdje dogodi tragedija, mnogi ljudi
velikoduno otvaraju srca i darivaju potrebne. Pomo prelazi drave i
kontinente. Kao da tuinac vie ne postoji. Nesree nekako zbliavaju
ljude. Nije to raunica o eventualnom revanu, ve elja da boli bude
to manje.
Bol i smrt oduvijek su okupljali ljude oko bolesnikoga kreveta i
mrtvakoga odra. Srce jednog vojnika danas je bilo puno vjere, iako je u
pitanju tuinac. Rimski satnik moli Gospodina za slugu koji lei kod
kue uzet, u stranim mukama(Mt 8,6). Bliila mu se smrt sa svojim
otvorenim alcem. Nita neobino, jer svaki dan umire puno ljudi.
Milijarde i milijarde ih je umrlo u dugoj povijesti ovjeanstva. Od svih
pojava koje postaju sastavnim djelom naega iskustva, ljudi najmanje
prieljkuju smrt. A ako to ipak ele, onda im je ivot gori od smrti. Od svih
bolesti, smrt je jedina neizljeiva.
Ljudska tenja za besmrtnou stara je koliko i ovjeanstvo.
Pobjedu nad smru ovjeanstvo jo nije odsanjalo. I smrtnik se, evo,
danas pobojao ne svoje, ve tue smrti, jer onaj kome se smrt pribliila
bio mu je odan i posluan sluga. to uiniti, kamo poi i kome se obratiti bila su pitanja koja su traila najbri odgovor. Dobar glas o Isusu stigao je i
do rimskoga satnika. Samo Jedan je pobjeivao smrt, pa e On biti kadar
uhvatiti se ukotac s boleu koja vodi prema smrti. Satnik je traio
natprirodnu snagu, pa je zamolio Isusa Gospodine, nisam dostojan da
unie pod krov moj, nego samo reci rije i izlijeen e biti sluga moj(Mt
8,8). uo je satnik da kod Isusa iz Nazareta nije nita nemogue,
povjerovao je u to i nadao se rezultatu vjere. Bio je dovoljan samo jedan
impuls Isusove boanske volje da bi povratio zdravlje satnikova sluge i
nagradio satnikovu vjeru. Crkva je u svojoj liturgiji ovjekovjeila satnikove
rijei. To je vapaj za ozdravljenjem na duhovnom podruju, koje je
mnogo vanije od tjelesnog ozdravljenja.
10
Betlehemski pastir
Duboko sam uvjeren da je vjera naega prvog vrhbosanskoga

nadbiskupa, sluge Bojega Josipa Stadlera, bila jaka, poput vjere rimskoga
satnika. Vjera je uvjet za udo. Mi, koji batinimo ono to je Bog - po sluzi
Bojem Josipu Stadleru - inio, i te kako vidimo da je u pravu bio biskup
Strossmayer kada je Stadlera nazvao udotvorcem. To je mogao biti jer je
bio ovjek ive vjere i pouzdanja u Boga.
Na poseban nain smo zahvalni nadbiskupu Stadleru to je
osnovao dragu redovniku zajednicu sestara Sluavki Maloga Isusa. elio
je na taj nain srbiti se za gladne I siromane.
Netko je na ovaj nain dao poruku bogatima:
Bio sam gladan, a ti si mi doviknuo: STANI I EKAJ U REDU!
Bio sam gladan, a ti si troio novac za let na Mjesec!
Bio sam gladan, a ti si mi podrugljivo apnuo: BOG E TI POMOI!
Sluga Boji Josip Stadler nam je svima poticaj i ohrabrenje.
Uvjereni smo da nas zagovara kod Boga.
Dragi na nadbiskupe Josipe, moli za nas!
ivio Mali Isus! Uvijek u naim srcima!
Vl. Jakov Kajini
11
Betlehemski pastir
Utorak, 30. studenoga 2010.
II ZA ISUSOM
(Mt 4,18-22)
Isusov poziv uenicima sigurno nije bilo prvo djelo na poetku
Njegova javnog nastupa u Galileji; no evanelja govore o tom pozivu s
posebnim naglaskom i veu ga uz sam poetak Isusova javnog djelovanja.
Na jednostavan nain prenosi nam se taj poziv: Ugleda i pozva, a oni
odmah ostavljaju sve i polaze za njim. Ovdje nam se nita ne govori o
razlozima, niti se spominju mogue potekoe. ini nam se da pozvani
vie srcem negoli umom shvaaju tko je taj Isus koji ih poziva i to znai
krenuti za Njim.
Prvi od pozvanih bio je Andrija, ribar iz Betsaide, koji je do
susreta s Isusom bio uenik Ivana Krstitelja, pa kada je uo Ivanovo
svjedoanstvo o Isusu: Evo Jaganjca Bojega, on od tad kree za Isusom
kao prvi iz nastajue zajednice uenika u skupini dvanaestorice. On je
Isusu doveo i svoga brata imuna (Petra). Andrija je, prema predaji,
propovijedao evanelje u krajevima kod Crnoga mora i u Grkoj, a
mueniku smrt na kriu podnio je u Ahaji.
Andrija je prvopozvani. Kasnije e doi i drugi koje Isus poziva i
alje; nakon toga dolaze i drugi, muevi i ene, s istom eljom da idu za
Isusom. Ta je mala aica ljudi bila jezgra Crkve, koja e na blagdan
Pedesetnice, nakon silaska Duha Svetoga na njih, izai iz zatvorenosti u
sebe te e pobijedivi vlastiti strah, poeti javno nastupati i govoriti o Bogu
koji nam je poslao svoga Sina da nas otkupi i da svim ljudima, narodima i
jezicima ponudi spasenje.
Kad poziva, Bog ima vlastiti pristup svakom pojedincu, jer kod
Njega nema kopija. Svaki je ovjek originalno djelo Boga stvoritelja, stoga
je i svaki poziv upuen pojedincu originalan i neposredan. Tako je i poziv
sluge Bojega Josipa Stadlera dozrijevao i sazrio u ustanovama u kojima je
- kao siroe - naao utoite i u kojima se kolovao. U tom pozivu nema
nikakvoga lomljenja, pitanja, borbe ili opiranja. Stoga s vlastitim uzrastom
raste i sazrijeva i klica koju je Bog usadio u zlatnog brodskog djeaka da
donese mnogostruk urod. Stadler e kasnije - kao sveenik i biskup
osjeati u sebi stalnu elju da bude redovnik. On o tome otvoreno govori
i pie. Njegov ivotopisac, isusovac p. Hammerl, pie kako je Stadler
12
Betlehemski pastir
prilikom jedne zdravice koju je drao u travnikome sjemenitu okruen

isusovcima i franjevcima, rekao da je u svojoj mladosti jedanput poelio
biti isusovac i jedanput franjevac, no to se nije ostvarilo. Ali je Boja
providnost ipak tako uredila da je cijeli ivot radio u vinogradu
Gospodnjemu s isusovcima i franjevcima. Isusovac je htio postati kao
mladi sveenik 1872. godine, to se vidi iz sauvanih pisama svojim
bivim odgojiteljima i poglavarima. U jednom pismu kae: Preasni!
Oprostite mi to Vam se, iako nepoznat, obraam ovim pismom. Jedan i
jedinstven Kristov Duh ini nas sve poznatima, zato uzima slobodu i moli
ga da priloeno pismo urui isusovakom provincijalu. Potom nastavlja:
Ima jo jedan razlog da uzimam slobodu pisati Vaoj preasnosti. Ve
sam, naime, poduzeo korake da me se primi u isusovaku drubu, ali
preuzvieni mi Nadbiskup ne da doputenje. Mogao bih, dodue, otii i
protiv nadbiskupove volje, kako to upravo Vi i govorite u svojoj knjiici
'De libertate clericorum ingrediendi ordinem', ali je tu opet potekoa to
me mnogopotovani otac Provincijal bez nadbiskupovog pristanka i
doputenja nee primiti. Bio je spreman stupiti i u njemaku provinciju
ako bi ga primila bez nadbiskupova doputenja. Pismo potpisuje s dr.
Josip Stadler, candidatus S.J., no dalje od toga nije otiao. Nadbiskup
Mihalovi nije dopustio da tako sposoban sveenik ode iz biskupije, a
isto je tako dvojbeno, kako pie Hammerl, da li je Dr. Stadler uistinu
imao zvanje za isusovca. U svom aljivom tonu znao bi rei: 'Ja imam jo
potvrdu o primanju u isusovaku drubu. Nai ete je poslije moje smrti i
rei: O emu smo to mi govorili? Pa on je bio doista isusovac.' Nije
postao isusovac, a ni lazarist, o emu je kasnije - kao nadbiskup - sanjario
u elji za redovnitvom da brine za svoju vlastitu duu, kako navodi u
pismu. Moda je to, jednostavno, bila pusta elja uenika za sjenicama na
gori Tabor, koji je pred udom Gospodinova preobraenja osjetio milinu,
pa je od te elje izustio: Uitelju, dobro nam je ovdje biti! On je
jednostavno pozvan da bude pastir, kojemu je mnogo povjereno. To je
bio Boji poziv upuen izravno njemu, a on ga je slijedio i vrio, bez
obzira koliko u isto vrijeme elio biti neto drugo ili na drugomu mjestu.
Vl. Pavo Jurii
13
Betlehemski pastir
Srijeda, 1. prosinca 2010.
AO MI JE NARODA!
(Mt 15,29-37)
Isusu je bilo najtee slamati ljudsku sebinost i neosjetljivost
prema drugom ovjeku. I dananji svijet govori: Uzmi, gledaj sebe, jedino
si ti vaan..., dok Isus veli: Daj, pogledaj bolesnika i potrebnika. Jedni
govore: Zgrabi! a Isus: Daruj, svoje vrijeme, imanje, sebe. Isusu grnu:
hromi, kljasti, slijepi, nijemi, a On ih izlijei. To su djela radi kojih svijet slavi
Boga. Isusova briga ne zavrava izljeenjem. On ih osposobljava da mogu
nastaviti ivjeti.
Nije li upravo osjetljivost za ovjeka i njegove potrebe bila ono
to je nosilo slugu Bojeg Josipa Stadlera? Znao je da se u svim
potrebnima koje susree nalazi Krist. Zato je cijeli svoj ivot imao pred
oima bolesne i potrebne.
Ljudska narav optereena grijehom vidi samo izbliza; vjera gleda
u horizontu. ovjek uplaen za sebe, gleda samo danas, a Isus gleda i na
sutra (to e jesti).
Sebinost nas ini dalekim drugima; ona nas razdvaja. Sebinost
kopa klance meu ljudima, stvara kaste i povlatene. Sebinost trai samo
svoje i ini ovjeka suparnikom drugome ovjeku.
Dareljivost i osjeaj za drugoga ini ovjeka plemenitim,
prepoznajui u svakom ovjeku brata. Tako ovjek stjee sebi brau i
sestre.
Sebinost je nezasita. Uvijek trai nove, tue, rtve. U svijetu e
biti pravde tek kada ljudi po Kristu prepoznaju u drugomu onoga koji
treba nau pomo, a ne suparnika. No humanizam radi humanizma je
nemogu. Ne moe se voljeti ovjeka i initi mu dobro samo zato jer je
ovjek. Znao je to Isus. Zato On eli da razlog injenja dobra bude On
koji se poistovjeuje sa svima, kojima uinimo dobro. Zato je blaenije
davati i initi nego primati i oduzimati. Sve to daje uskrauje sebinosti
u sebi a tebe ini sretnim. Dati, poveava ljubav i svijet pretvara u
"zemaljski raj". Ako je makar jedan dan proao a da nisi uinio nekome
dobro, dan je izgubljen. Ako daje ne oekujui da ti se vrati, dobiva, jer
sije a ubire radost koju samo Bog daruje. Daje stvar, a dobiva srce.
Svaki je dar sjeme u ovjekovu srcu. Ranije ili kasnije e proklijati. Baci svoj
14
Betlehemski pastir
kruh u rijeku da bi ga nizvodno pronaao.

Doae je vrijeme prepoznavanja Isusa u ovjeku. To vrijeme je
prilagodba naih oiju i srca, da uzmognemo u djetetu Isusu prepoznati
Emanuela. Slika maloga Isusa, koji je potreban cjelovite pomoi Marije i
Josipa, postaje znakom prepoznavanja srca i uma nadbiskupa Stadlera,
koji tu karizmu uvede u vremensko trajanje i sluenje kroz redovnice
Sluavke Maloga Isusa. Nije li to ivljeno evanelje koje postaje svakim
danom znakom Boje prisutnosti u svijetu?
Vl. Andrija Djakovi
15
Betlehemski pastir
etvrtak, 2. prosinca 2010.
RAZLIKA IZMEU MUDROSTI I LUDOSTI

(Mt 7,21.24-27)
Kako esto padamo na lijepe rijei i pobone molitve! Ako netko
moli i lijepo govori o Bogu, mislimo da je to to i da si je osigurao ulaznicu u
nebo. A Isus kae da to nije nita ako ivot ne stoji iza toga, jer molitva koja
ne mijenja ivot jeste velika iluzija i lana sigurnost. Ona, na alost, postaje
paravanom nae samovolje i zloe. Nije dovoljno Isusa navijetati
rijeima. Potrebno je ivotom potvrditi da stojimo iza svake Njegove
rijei. Ako ivotom nijeemo to ustima ispovijedamo, sve je to farsa koja
prije ili poslije nestaje.
Isus nas danas poziva da zaponemo premijetati naglasak s
vanjtine na nutrinu, s rijei na djela, s usta na srce. Ne eli Isus da kod
Njegovih sljedbenika naglasak bude stavljen na vanjtinu, pa makar se
radilo o molitvi i propovijedanju, ve eli da Njegovi sljedbenici budu
prepoznatljivi po ivotu. ivotom i dranjem treba pokazati iji smo. I tu,
na alost, esto padamo na ispitu. Dobro nam ide propovijedati o Isusu,
pa i nae molitve ne zaostaju, ali to je sa ivotom? to na ivot govori iji smo? Ne bi smjelo biti rascjepa izmeu onoga to vjerujemo i onoga
to ivimo, izmeu onoga to govorimo i onoga to prakticiramo. Sve u
nama treba biti jedno: kristovski misliti, kristovski govoriti, kristovski initi!
Ako traimo uzore, zavirimo u ivot sluge Bojega - nadbiskupa Josipa
Stadlera. Njegov je ivot bio utjelovljeno Evanelje, uvijek je inio to je
Gospodinu milo. Potaknuti njegovim primjerom, moemo se i mi vinuti
Gospodinu inei uvijek ono to je Njemu milo.
Danas nas Isus pouava da je razlika izmeu mudrosti i ludosti
upravo u tome iju volju izvravam - Boju ili svoju, te to je temelj moga
ivota i djelovanja - stijena Boje Rijei ili pijesak moga ja. Istinska mudrost
sastoji se u sluanju Boje Rijei i u izvravanju onoga to smo upravo uli.
Onaj koji slua Rije Boju i prakticira je, gradi kuu na stijeni. Znamo,
naime, da vrstoa i sigurnost kue nije u kui, ve u stijeni na kojoj je
sagraena. Jedina sigurna stijena jest Isus i Njegova Rije. Varka je graditi
svoju sreu na svojoj ili tuoj sposobnosti, poloaju ili ljepoti. Garancija
nije u ljepoti i veliini kue koja simbolizira na ivot, ve u onome koji
stanuje unutra, Krist Gospodin, i u stijeni na kojoj je zdanje sagraeno, a
to je vjernost Njegovoj Rijei.
s. M. Ljilja Marini
16
Betlehemski pastir
Petak, 3. prosinca 2010.
BOG I OVJEK SU SE RAZUMJELI

(Mt 9,27-31)
Dvojica slijepaca krenuvi za Isusom, uu u kuu u kojoj se On
nalazio i obrate mu se s molbom: Smiluj nam se, Sine Davidov! (Mt
9,27) Slijepi, a idu za Isusom, ne gube pravac, ulaze u kuu, stupaju pred
Isusa i izgovaraju molbu, s ljubavlju i potovanjem, odajui Isusu
kraljevsku poast i vjeru. Evanelje ne kae odakle dolaze dvojica
slijepaca, od koga su uli o Isusu, ali nam otkriva vjeru koja ih vodi prema
Isusu, koja ih potie da krenu za Njim, da mu se obrate rijeima molbe i
dobiju eljeno ozdravljenje. Rjenikom Svetoga pisma rekla bih: Oni
dolaze iz nevolje velike.
to su dvojica slijepaca vjerovala o Isusu? Odgovor pokuavam
iitati iz rijei kojima se obraaju Isusu: Smiluj nam se, Sine Davidov!
(Mt 9,27) Te mi rijei otkrivaju da Isus njima nije nepoznat. Oni znaju tko
je Isus, znaju za njegovo podrijetlo, kraljevsku i boansku mo koja je po
prorocima obeana Davidovu potomku, obeanom Mesiji.
Isusove boanske rijei: Neka Vam bude po vaoj vjeri. (Mt
9,29) pokazuju boansku stvarateljsku mo, koja sve stvara, svime
upravlja i koja surauje s ovjekom po snazi vjere i ljubavi.
Kako lijepe i radosne rijei dolaze do dvojice slijepaca: Neka
Vam bude ... i svjetlo posta dostupno oima njihovim. Svjetlo ivota koje
prosvjetljuje svakog ovjeka, ogrijalo je njihov duh, a zatim njenim
dodirom ruku skinulo tamu opnu razdvojnicu izmeu Boga i ljudi. Sve je
u jednom trenu postalo skladno, funkcionalno i jasno. Bog i ovjek su se
razumjeli.
Krasno je da su dva slijepca progledala, da su ugledala mlado
sunce s visine, koje pohodi ovaj svijet, a to je s mojim, tvojim ...
pogledom? Obasjava li ga mlado sunce s visine (usp. Lk1,78) i njenim
zrakama dodiruje, te razgoni tamu grijeha i zabluda? Ima li snagu koja e
vjerom i ljubavlju privui boanske zrake svjetla i ivota u radosti i
zajednitvu s Bogom i ljudima?
Kod dvojice slijepaca uoavamo da je vjera duhovna snaga koja
vodi, prosvjetljuje, nadahnjuje, lijei, izgrauje, daje prostor Bogu da
djeluje. Sluga Boji Josip Stadler kae: Naa vjera jest dragocjeno blago
17
Betlehemski pastir
milosti Bojih, jer ona kako nas usreuje u ivotu, tako nas tjei i u asu
smrti; ini nas blaenima na zemlji i u vjenosti.
to poeljeti sebi i drugima za Boi? Snagu vjere koja je
dragocjeno blago koje ne moemo kupiti, niti dobiti u daru ispod boine
jelke, nego u susretu s Bogom koji je ljubav i koji ne uskrauje darova
svojoj ljubljenoj djeci. Jer, beskrajno ljubei ovjeka, odluio je sii s
nebesa da bude najdragocjeniji dar u ivotu svakog od njih. Odluio je biti
svjetlo u tami ivota, snaga u slabosti, radost u alosti, zdravlje u bolesti, ...
Sam Bog je doao preuzeti ivot nejaka ovjeka.
Gdje je doao i kako ga nai? Nebeski Otac e nam u tome
pomoi, kao to je pomogao i pastirima dok su uvali stada i mnogim
drugim ljudima koje je doveo do svetosti - blaenog uivanja u
zajednitvu s Njim. Neka i nas ovog Boia dovede do uivanja
zajednitva s Djetetom Isusom, Marijom i Josipom.
18
Betlehemski pastir
Subota, 4. prosinca 2010.
NOSE NADU I POTIU ENJU ZA GOSPODINOVIM

DOLASKOM
(Mt 9,35-38;10,1.6-8)
esto mi se uini kao da neke prizore, koje donose evanelja,
gledamo na pozornici suvremenoga svijeta. Kao da su ivo nazoni u
naemu vremenu. Tako i ovaj koji opisuje Matejevo izvjee. Susreemo
se svakodnevno na ulicama naih gradova i sela s mnogim izmuenim i
shrvanim ljudima, koji trae brinu osobu da ih poput pravoga pastira titi, tjei, usmjerava i krijepi. Mnogi eznu za novim svijetom i odnosima
u njemu, te uzdiu u razliitim tekoama. Iekivani Mesija Krist, koji je
vie puta na drugim biblijskim mjestima najavljen i opisivan kao dobri
pastir u istinskome smislu, ispunjenje je nadanja ljudi i svijeta. On je do
danas jedini pravi Spasitelj ovjeanstva. Stoga svi, optereeni
bremenima ivota, u Njemu mogu susresti prieljkivanoga pastira. T,
svakome od nas je dragocjeno utoite koje u njemu svakodnevno
nalazimo!
Isus se takvim pastirom pokazuje u svom javnom djelovanju,
elei svoju vanu ulogu i misiju u istom Duhu nastaviti po novim
radnicima u svojoj etvi, potrebnima njegovu stadu. Tako i ovom na
naim prostorima. Potrebni su pastiri po Njegovu Srcu, koji diu
Njegovim Duhom i revnuju oko spasenja ljudi Njegovom ljubavlju.
Gospodin je nastojao da apostoli budu takvi pastiri. Prema Njegovu
naputku, dvostruka je njihova zadaa. Pozvani su navijetati poruku o
blizini Kraljevstva, te istodobno ublaavati ljudsku bijedu. init e to
propovijedanjem i mnogim djelima, u Njegovo ime i Njegovom snagom.
Takva e nastojanja na zemlji trajno biti potrebna ljudima, te svjedoiti o
Kraljevstvu za ije smo puno ostvarenje takoer pozvani moliti. Takvi
radnici-apostoli su pravi blagovjesnici, koji nose nadu i potiu u svijetu
enju za Gospodinovim dolaskom, kojemu smo i ovim doaem
usmjereni.
U sluzi Bojemu Josipu Stadleru gledamo nadasve vrijednoga
radnika Gospodnje etve, pastira Njegova stada, koji je ozbiljno shvatio i
provodio Isusov nalog. Trud oko navijetanja Kraljevstva i ublaavanja
ljudskih nevolja bio mu je nadasve na srcu. tovie, na takvu revnost je
19
Betlehemski pastir
poticao sve uposlene na njivi Gospodnjoj, te se s Bojim narodom

molio i zalagao da ne ponestane blagovjesnika, radnika, sluitelja. T,
znao je dobro: Gospodin to eli i on ih treba za nova vremena i nova
podruja rada, kako bi se irilo Njegovo kraljevstvo.
Dok danas zahvaljujemo Gospodinu za brojne znane, a jo vie
neznane, radnike na njivi Gospodnjoj, molimo usrdno Gospodara etve
zajedno sa slugom Bojim Josipom za nove radnike u Crkvi i svijetu predane, revne, nesebine. Onakve kakve Gospodin eli i treba; kakve
Njegovo stado potrebuje!
Vl. Ivan Leni
20
II. KARIZMA SLUENJA DJETETU ISUSU
Karizma sluenja Djetetu Isusu

Nedjelja, 5. prosinca 2010.
DOMAIN NAEGA BOINOGA SLAVLJA

(Mt 3,1-12)
Prorok iz dananjega evanelja, Ivan Krstitelj, poziva nas na
obraenje jer je blizu Kraljevstvo Nebesko. Blizu je pilja koju e pronai
Marija i Josip. Blizu su jaslice gdje e poloiti dijete Isusa to Kraljevstvo
Nebesko.
On danas i nas poziva da se pripravimo za dolazak Kralja neba i
zemlje. Bez moje i tvoje priprave On ne e doi k nama, ne e pronai put
do nae pilje, naih jaslica, nae obitelji, nae upe, nae domovine
Moda bi nam se moglo dogoditi da i mi - poput betlehemaca kaemo: moj dom nije spreman, on je pretijesan za moju obitelj, djecu,
nemam mjesta za primiti maloga gosta Neba.
O, kako bi bio tuan na Boi kad On, gost Neba, koji prvi put
dolazi da nas posjeti, ne bi naao male jaslice, kolijevku za svoj leaj, ako ne
uvijek, onda barem za vrijeme naega boinog slavlja. Zato pripravimo
put
O, kako bi bio tuan na Boi kad nam On, mali Isus ne bi svratio i
ne bi bio domainom naega boinoga slavlja! Zato pripravimo put
O, kako bi bio tuan na Boi kada i mi sestre - Sluavke Maloga
Isusa -ne bi priredile talicu svoga srca malenome Isusu, kako je to inio sam
na utemeljitelj - sluga Boji Josip Stadler. Zato pripravimo put
O, kako bi bio tuan na Boi kada bi Prijatelji Maloga Isusa
zaboravili da u svome sluenju potrebnima nose betlehemsko svjetlo te tako
mnogima osvjetljavaju put do betlehemskih jaslica! Zato pripravimo put
Moda se pitamo, to bismo trebali initi da si pripravimo put?
I mi, poput vrtlara koji isti i sjee suhe i neplodne grane, suho i
neplodno stablo, oistimo svoju duu, svoje srce od svih grijeha. Obratimo se
i tako pripravimo put, jer se pribliilo Kraljevstvo Nebesko.
Izaimo iz sebe, iz naih zamrenih i slijepih ulica, jer On moe ui i
nastaniti se samo kod onih koji mu otvore vrata svoga srca. Ovo je poziv
upuen danas meni i tebi, sestro, i brate. Zato pripravimo mu put
Poimo mu u susret
s. Ana Marija Kesten
24

Ponedjeljak, 6. prosinca 2010.
DOVEDI IH K ISUSU
(Lk 5,17-26)
itajui biblijski tekst o uzetome ovjeku i njegovoj srei,
nameu mi se pitanja: Tko je uzeti ovjek? U emu je ovjekova srea?
Dananje evanelje je poziv da pronaem odgovor na ova dva pitanja i
odgovrim pozivu na evaneosko sluenje malenima I bolesnima.
Razmiljajui, voena Duhom Svetim, dolazim do odgovora:
ovjekova srea je u radosnom vrenju Boje volje. Volja Boja je uvijek
nae dobro i srea. Primjer uzetog ovjeka nam pokazuje: Bog eli nae
duhovno i tjelesno zdravlje, uva nae dostojanstvo u drutvu i eli nau
sreu. Isus eli i hoe svakoga od nas izlijeiti od vlastite uzetosti, dakako
ako je to i naa elja. Koja je moja uzetost? Neka nam ovo pitanje,
proizalo iz evaneoskoga teksta, bude poticaj za susret s Isusom, s
Njegovom Rijeju koja lijei i usreuje, neka nam donese mir, sreu i
zadovoljstvo u otkrivanju volje Boje za vlastiti ivot.
Dragi brate, sestro, Prijatelju Malog Isusa, sve nas Isus dananjim
rijeima evanelja pouava evaneoskom sluenju bolesnima, poput
etvorice ljudi iz evanelja koji su traili nain da bolesnoga stave pred
Isusa. Primjere imamo meu mnogim svecima i blaenicima. Nama
blizak lik u stavljanju bolesnika pred lice Boje je sluga Boji Josip Stadler.
Sam ih je u molitvi stavljao pred lice Boje, a svojim djelima im pruao
potrebnu pomo. Nadahnut otajstvom Isusova djetinjstva, on je govorio
da u svima njima samo dijete Isus plae i trai pomo.
Sluga Boji Stadler rije Boju pretoio je u djelo. Bio je proet
velikom vjerom, ljubavlju i Bojim milosrem. Stoga i ree : Ljubav je
samo Nebo, jer kad nju imamo, onda cijelo Presveto Trojstvo silazi u srce
nae. Iz karizme ljubavi prema djetetu Isusu koje plae i pati u svakom
malenome, nemonome, bolesnome, rodila se Druba i karizma
sestara Sluavki Maloga Isusa koje se posvetie brizi za bolesne,
naputene i siromane. One ih molitvom i djelima milosra donose pred
lice Boje i slue im kao samome malom Isusu.
Poziv dananjeg evanelja na sluenje bolesnima saela bih u
pitanje: Gdje ti je bolesni brat, sestra, prijatelj, blinji...? Pozvan si Isusu
dovesti bolesnoga, uzetoga brata, sestru, prijatelja, susjeda... Kad vidi
25
nemo brata, sestre..., ne okrei glavu, ne prolazi kao da nita nisi vidio...,
nego ih dovedi k Isusu, stavi ih pred njegovo lice.
Brate, sestro, Prijatelju Malog Isusa, u ovom vremenu priprave
za Boi elim da te zahvati i prome rije Boja; da te ivot i djela sluge
Bojega Stadlera potaknu na zauzetiju ljubav i brigu za malene i bolesne;
da te duh malenosti i karizma sluenja malenima i nemonima prome i
dovede do susreta s Malim Isusom koji u malenima i bolesnima podnosi
njihovu patnju. Svi zajedno slijedimo Isusov put ljubavi i sluenja,
pripremimo mu radosni dolazak u svome srcu.
s. M. Marinela Zeko
26

Utorak, 7. prosinca 2010.
SVJEDOIMO RADOST I LJUBAV

(Mt 18,12-14)
itav ivot Kristov bio nam je svjedoanstvo najdublje, najare i
najnesebinije njene ljubavi. Dosta je pomisliti na jaslice, na kri, na
Euharistiju, dokaze neizmjerne ljubavi Oeve prema nama.
Isus nam u samo par kratkih redaka dananjeg evanelja
dokazuje da Otac ljubi sve ljude, da nikoga ne iskljuuje. Kao Dobri pastir,
Bog, trai one koji su zalutali i raduje im se naavi ih. Glavna istina koju je
Isus elio navijestiti ljudima, upravo je ono to nama ljudima najvie treba,
a to je injenica i svijest da nas Bog voli.
Prvi koji je traio izgubljene bio je sam Isus, zatim njegovi uenici,
toliki sveci i na Utemeljitelj, sl. B. Josip Stadler koji nam i danas govori:
Duni smo se ljubiti meu sobom, jer smo duni ljubiti istoga Boga, koji
nam je svima Otac. Upravo u ovom duhu ljubavi mi sestre Sluavke
Maloga Isusa i Prijatelji Maloga Isusa elimo ii u susret Isusovoj najmanjoj
brai i sestrama i pokazati im rijeima i djelima da su ljubljeni i dragocjeni u
oima Gospodnjim.
Dananji ovjek je edan i gladan ljubavi, istinskog prijateljstva i
razumijevanja. Poimo u susret Bogu i ovjeku, jer su toliki osamljeni
starci i starice, toliki mladi bez ivotnoga smisla i tolike obitelji potrebni
nae vjere i ljubavi, nade i radosti, Boje i ljudske blizine.
Isus je izabrao apostole najprije da budu s Njim, da Ga sluaju,
da gledaju to ini, a onda ih je slao da navijetaju Radosnu vijest, rekavi
im: Idite k izgubljenim ovcama doma Izraelova! Na svom putu
navjeujte: Blizu je kraljevstvo nebesko! Lijeite bolesne, istite gubavce,
izgonite zle duhove! Badava ste primili, badava i dajte! (Mt 10,5-8 ).
I nas danas alje da navijetamo Radosnu vijest najprije
najbliima, s kojima ivimo i radimo. Stoga, svjedoimo Boju radost i
ljubav svojim ivotom i ne bojmo se ii u susret onima koji su izgubili vezu
s Ocem nebeskim kako bi se i ovoga Boia Isus rodio i ivio u srcima
naim!
s. M. Marina Peri
27

DJECA MAJKE MARIJE

(Lk 1, 26-38)
U gradiu Nazaretu, Bog je izabrao brani par Joakima i Anu koji
e zaeti i roditi bezgrenu Mariju, buduu majku Sina Bojega. Marija je
jedino dijete zaeto bez istonoga grijeha, osim samoga Spasitelja,
Gospodina Isusa Krista. Sluga Boji Josip Stadler u korizmenoj poslanici
vrhbosanskom puku 1904. godine pie: Budui da Blaena Djevica
Marija potjee od Adama, morao bi i na nju prijei istoni grijeh, ali
nebeski Otac, da svom Sinu priredi dostojan stan, sauva ju od istonog
grijeha ...Sauva je izvornoj milosti posveujuoj koju nama oduzima
istoni grijeh, a vraa nam milost sakramenta krtenja.
Kad aneo Gabrijel dolazi Mariji s pozdravom: Zdravo, milosti
puna! (Lk 1, 28), iznosi puninu istine o Njoj bezgrjenoj djevici - koja je
izabrana i pripravljena za majku Sina Bojega. Marija, ponizna slubenica
Gospodnja, ini ono to je inila od roenja, izgovora rijei: Neka mi
bude po tvojoj rijei! (Lk 1, 38) i ulazi u tajnu Bojeg utjelovljenja. Sluga
Boji J. Stadler o Njoj kae:... prvi najkrasniji cvijetak otajstva utjelovljenja
Sina Bojega upravo bezgrjeno zaee Bl. Dj. Marije. Svojim Da
Bogu Marija je postala najvanija, najznaajnija, najmonija, najutjecajnija
ena u povijesti ovjeanstva. Okrenula je negativni tijek ljudske povijesti i
sudbinu Evina potomstva u pozitivnome smjeru. Njezina slava ne
prestaje ni danas nakon vie od dvije tisue godina. Slavimo je kao
udesnu, udotvornu, milosrdnu Majku, kao posrednicu, zatitnicu,
zagovornicu... Sve najljepe o njoj izgovaramo u litanijama, pjesmama,
molitvama, hodoaima, slavljima ... posveenima Njoj.
U vremenu doaa Crkva nam pred oi stavlja Mariju bez
grijeha zaetu i poziva nas da u Njoj pronaemo bezgrjenu majku,
ispunjenu milostima raja i ljubavlju nebeskoga Oca. Jer Marija je majka o
kojoj matamo, kakvu elimo, trebamo, Ona nam prua majinsko krilo i
daruje Emanuela.
Kao pravi sin nebeske majke Marije, sluga Boji Josip Stadler nas
potie: Ne stidimo se biti djeca majke Marije, kao to se ona ne stidi biti
naa majka; a pokazat emo, da je se ne stidimo, ako idemo njezinim
tragom te ju nasljedujemo u njezinom ivotu i njezinim krepostima.
28
Za slugu Bojega J. Stadlera, Marijina sina, kaemo da je po

majci Mariji Baloi uao u ljudsku povijest 1843. godine u Slav. Brodu, a
po nebeskoj majci Mariji u nebeske dvore Bojega Kraljevstva. Bio je
dijete dviju majki pod imenom Marija. I jedna i druga pratile su ga i vodile
njenom ljubavlju od zaea do vjenosti.
Nebeska bezgrjena majka, koju je nazivao Imakulatom, 8.
prosinca 1918. godine uvela ga je u ivot neba - izgubljenoga raja i
ostvarila njegove rijei: Po Mariji k Isusu..
Neka nam ove misli budu poticajem da u vremenu doaa u
Mariji pronaemo majku koja e nas dovesti do jaslica, do svoga
novoroenoga Sina. Molitva i razna djela milosra, duhovna i tjelesna,
neka budu dar koji emo ponijeti u susret novoroenome Kralju, te nam
na Boi srce od radosti zaigra kliui sa imunom: T vidjee oi moje
spasenje tvoje. (Lk 2,30).
29

VELIKANI SU PONIZNI
(Mt 11,11-15)
Ivan Krstitelj je neobian svetac, rekli bismo, udna djelovanja.
udom je doao na svijet od ve ostarjelih roditelja, udan je bio cijeloga
svoga ivota. ivio je u pustinji u samoi. Odjea gruba od devine dlake,
otar glas, hranio se skakavcima. Nikome se nije klanjao, ni za kim trao.
Imao je svoje ja. Znao je svoju zadau i provodio ju je dosljedno. Ali je
ipak privlaio ljude. Nitko mu se nije mogao oduprijeti. Zato? Zato jer je
govorio Boje rijei po Bojem zakonu, bez uljepavanja i
razvodnjavanja, izravno svakomu to je trebalo. Ivan je bio neustraiv.
Kralju Herodu Antipi u lice je rekao: Nije ti doputeno uzeti enu brata
svoga!(Mk 6,18). Znao je on ako se suprotstavi kralju i kraljici da e ga to
kotati glave. Ali, on je doao posvjedoiti za istinu, makar ga stajala i
vlastita ivota. Imamo li mi Ivanove vjernosti i neustraivosti? Usudimo li
se biti zahtjevni prema sebi i prema drugima na Bojemu putu. Stavljamo
li sebe na prvo mjesto? Ivan otvoreno kae, nisam ja najvaniji: Nakon
mene dolazi jai od mene. Ja nisam dostojan odrijeiti mu remenje na
obui(Mk 1,7b). On treba da raste, a ja da se umanjujem(Iv 3,30).
Zato je Ivan dobio najveu pohvalu od Isusa koju je itko ikada dobio na
Zemlji: Zaista, kaem vam, izmeu roenih od ene ne usta vei od
Ivana Krstitelja(Mt 11,11). Velikani su ponizni. Ivan je ovjek koji je
shvatio svoju zadau, koji ju je elio vjerno ispuniti, za koga postoji samo
Bog i Boja volja; sve drugo ga manje zanimalo. Sebe je ponizio da Isusa
uzvisi. O Njemu je govorio i za Njega svojim ivotom posvjedoio. Kao
Marija: Neka mi bude po rijei tvojoj. Ostavi Djevica, postala je majka.
Poniznost je initi volju drugoga. Ivan Krstitelj je ostvario sebe jer je u
poniznosti inio volju Oevu da bude pretea sina Njegova Isusa Krista.
Sebe je stavio u drugi plan. Svoju svetost je ostvario izvrivi volju Oevu
prema Bogu i ljudima.
A kakvi smo mi pred Bogom i blinjima? Je li naa veliina u
onome to imamo i ime se razmeemo, ili smo veliki po onome to
jesmo u biti? Nekad bismo htjeli biti vei nego jesmo, biti iznad drugih,
nad drugima, htjeti gospodariti, a pogrjeno je to stajalite koje valja
ispravljati. Zato Ivan svima nama poruuje i svakomu od nas dovikuje:
30
Samo je jedan Gospodin, Bog kome se trebamo klanjati i sluiti! Njemu

moramo pripraviti put, i to put dostojan obraenja. Obratite se! To je
poziv koji u vrijeme doaa trajno odjekuje u naim liturgijskim slavljima i
koji nas pripravlja za roendan naega Spasitelja Isusa Krista.
Imaj srce, brate i sestro, za drugoga, pa e ga i Bog imati za tebe!
Bog e nam milostivo otvoriti svoje prebogato srce ako priteemo u
pomo svojemu bratu u potrebi, kako to kae sluga Boji Josip Stadler.
s. M. Ruica Ivi
31

KAD SRCE BUDE TAKNUTO

ZRAKAMA BOANSKE LJUBAVI
(Mt 11,16-19)
Dobro se uvijek prepoznaje samo u svojim djelima. Plod dobra
je samo DOBRO, no, MUDROST je prepoznati dobro. Kad srce
prepozna dobro, onda je vie nego lako initi dobro i provesti u djelo
uvjerenje koje je srce osjetilo i doivjelo. Bog je sama i neizmjerna
LJUBAV. Kad srce ovjeje jednom bude taknuto zrakom te boanske
ljubavi, isti i mijenja se te ezne i eli initi dobro, jer to je ono to je Isus,
kojega slijedimo, inio. Tad kad se srce ispuni Bojom ljubavlju i enjom
initi dobro, prestaje razmiljati kako e ga drugi prosuivati. Postaje mu
bitno samo kako izgleda u Bojim oima i je li dovoljno uinio na slavu
Boju. Oit primjer tog uvjerenja je i predivna izreka naega
blagopokojnoga oca Utemeljitelja, sluge Bojega dr. Josipa Stadlera:
Imaj prema Bogu srce djetinje,
prema blinjem srce materinje,
prema sebi srce sudako.
Tu je misao svojim ivotom ne samo potvrdio nego i ivio.
Dopustimo si da po njegovu primjeru budemo poput djece pred
Bogom, a to e nas ispuniti ljubavlju da prema blinjima budemo poput
majki koje ljube usprkos svemu. Samim tim to smo blii Bogu, to emo
biti svjesniji sebe te emo moi imati ispravno stajalite kako prema
drugima tako i prema samima sebi. Neka i nama u ivotu uvijek budu
primjerom Isusova djela te ivoti velikana, kao to je bio na blagopokojni
otac Utemeljitelj, sluga Boji dr. Josip Stadler koji je cijelim svojim ivotom
inio dobro sluei Crkvi, narodu, a ponajprije samome Bogu.
s. M. Suzana Malei
32

MOLITVA I ZAHVALNOST
(Lk 17,11-19)
U vremenu adventa u kojem bismo mi SMI i PMI trebali malo
vie vremena provesti u molitvi iekujui roenje malenoga Isusa,
moemo se zapitati: to je to za mene molitva? to mi ona znai? Koje
mjesto zauzima u mome ivotu? Kako je doivljavamo? Kakvi iz nje
izlazimo? Je li ona tu samo onda kad nam je teko? Koju i koliku vanost
dajem molitvi, napose onoj osobnoj molitvi?
Molitva je na susret s dragim nam Isusom, na osobni susret u
kojemu mi molimo malenoga Isusa traei pomo u naim
svakodnevnim ivotima i stavljajui pred Isusa sve ono to imamo: nae
potekoe, nae planove, nae radosti, nae elje Na Utemeljitelj,
sluga Boji Josip Stadler, bio je ovjek arke molitve koji je sve svoje
potekoe, elje, planove, radosti, zahvalnosti temeljio duboko kroz
molitvu u Bogu. Vjerovao je u neizmjernu Boju Providnost, te se
neprestano zahvaljivao Bogu za sve primljene milosti i darove. Svoju
zahvalnost prema Bogu oitovao je i zahvalnou prema ljudima. On
nam svjedoi to je to molitva, to je njemu znaila te to bi i nama danas
trebala znaiti opisujui molitvu ovim rijeima U molitvi se dobiva jakost i
uspjeh za nau raznovrsnu slubu. Njegove rijei o molitvi su
svjedoanstvo njegova iskustva velike vjere kroz molitvu u kojoj je crpio
snagu i uspjeh svojih raznovrsnih pothvata. Sve svoje pothvate sluga Boji
Josip Stadler usmjeravao je na rast Kraljevstva Nebeskoga ovdje na zemlji
i pomo bratu u nevolji, siromatvu, osamljenosti svjedoei Boju ljubav
koja dolazi svakome od nas. Da, Gospod daje ali moramo biti svjesni da
nai radovi i uspjesi trebaju pridonositi rastu Kraljevstva Nebeskoga , a ne
nas samih.
itajui evaneoski tekst o ozdravljenju gubavaca, moe nam
posluiti kao ispit savjesti da se i mi sami preispitamo, meu koje se mi
moemo ubrojiti: one koji su ozdravili i nezahvalno otili dalje svojim
putem, ili onog koji je ozdravio i doao se Gospodinu zahvaliti? Imamo li
mi Bogu za to zahvaliti u naem ivotu? Pitamo se koji su to primljeni
darovi. Ima ih puno. Stoga, danas izrazimo zahvalnost Bogu za:dar
ivota-naeg postojanja, za roditelje, brau i sestre, za nae prijatelje,
33
rodbinu, za zdravlje, radost pa i za tekoe iz kojih smo izili snaniji I za

jo mnogo toga.
Stoga se probudimo i posvijestimo si nae poslanje i poziv ovdje
na zemlji to ih trebamo obavljati svjesno ga posveujui kroz molitvu,
traei u njoj snagu i uspjeh onoga to radimo i gdje djelujemo.
Uvrstimo nae djelovanje svakodnevnom i redovitom molitvom, a
primjer nadbiskupa Stadlera neka nam bude poticajem da nikada ne
posustanemo na tom putu.
s. M. Ana Ulonik
34
III. DUHOVNOST SLUENJA DJETETU ISUSU
Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

UTI RIJE I VIDJETI DJELA

(Mt 11,2-11)
Ivan je u tamnici uo za Kristova djela, koja u njemu bude pitanje je li
Isus iz Nazareta, sin roakinje njegove majke, obeani Mesija ili drugoga
treba ekati. Ivan eli nedvosmislen odgovor. Isus se ne izjanjava izravno
izjavom da je On obeani Mesija, nego kae: Idite i recite mu to ste vidjeli i
uli: Slijepi gledaju, hromi hodaju, gubavi se iste, gluhi uju, mrtvi ustaju,
siromasima se propovijeda Radosna vijest ...
Isus svjedoi o veliini Ivana Krstitelja, koga su ljudi dolazili gledati i
sluati u pustinji, odajui mu pohvalu rijeima ...Izmeu roenih od ene nije
ustao vei od Ivana Krstitelja. (Mt 11, 11). Ivan, svjedoei za Isusa, za Istinu
daje vlastiti ivot.
Spoznaja Isusova boanstva dolazi od Duha. Duh Sveti daje
spoznati da je Isus sin Boji, pri krtenju Ivan ima tu spoznaju i svjedoanstvo
Duha Svetoga kad se otvorie nebesa i zaori glas: Ovo je sin moj ljubljeni.
Sluajte ga. Spoznaja Duha koju je Ivan primio na Jordanu trai oitovanje i
potvrdu u djelima. Zato Isus odgovara: Idite i recite Ivanu to ste vidjeli i uli.
Sestra, sluavka Maloga Isusa, snagom Duha Svetoga spoznaje Boga
kroz molitvu i duhovna iskustva da bi svojim ivotom - po zavjetima i
svjedoanstvom ivota i rada - svjedoila iskustvo ljubavi prema Bogu
sluenjem potrebitima, bolesnima, siromanima, ostavljenima, osamljenima...
Po uzoru na slugu Bojeg Josipa Stadlera, utemeljitelja Drube sluavki Maloga
Isusa, otkrivaju Isusa u ljudima na rubu drutva, te mu se stavljaju na slubu. O
tome svjedoi, osim ivota i djelovanja, i ime koje nose i kojim se predstavljaju
u drutvu - Sluavke Maloga Isusa.
Osim sestara, Duh Sveti pobuuje u srcima vjernika ljubav prema
Bogu u liku ovjeka, te ih potie na svjedoanstvo sluenja Bogu u ljudima
potrebnim pomoi, a nazivaju se i predstavljaju imenom Prijatelji Maloga Isusa.
Isus poslan od Oca, snagom Duha po Blaenoj Djevici Mariji, dolazi
meu nas da ostane s nama i u nama kako bi Ga mi mogli nositi drugima,
posebno najmanjoj brai donijeti utjehu Radosne vijesti: slijepima, bolesnima,
osamljenima, siromasima ...
Doae je poziv da damo svjedoanstvo prisutnosti kraljevstva
Bojega meu nama rijeima i djelima kranske ljubavi. Jer, po Mariji se Boja
ljubav utjelovila i nastanila meu nama.
s. M. Anelina Peri
38

HODITI U ISTINI
(Mt 21, 23-27)
I ue Isus u hram pouavati mnotvo vlau Onoga koga ne
poznaju glavari sveeniki, pa ga mudro ispituju tko mu dade vlast
pouavanja. Isus im odgovara protupitanjem o Ivanovu krtenju, na koje se
pak glavari sveeniki, mudrujui u sebi, odluie za odgovor ne znam i
tako ostadoe prikraeni za ono to su traili. I premda su znali to je istina,
ne htjedoe odgovoriti Isusu, a jo manje vjerovati, nego radije ostadoe u
svom nevjerstvu. Na je Utemeljitelj, sluga Boji, nadbiskup Josip Stadler,
jednom zapisao: Tko ozbiljno trai istinu, imat e dostatnih motiva da
vjeruje; a tko istinu ne ljubi, nai e dosta prividnih razloga da ostane u
svome nevjerstvu.
Kao to se dogodilo glavarima sveenikim, moe se dogoditi i
nama kranima, nama kojima smo se posvetili Bogu na osobit nain da ne
ljubimo istinu, da ju ne traimo ozbiljno ili da imamo neku svoju istinu i tako
naemo razloge svome nevjerstvu. Stoga Isus i nas danas pita: hoemo li se
u ovom vremenu doaa potruditi prihvatiti Njegove Rijei kao put kojim
emo hoditi, kao istinu koja e nas osloboditi, kao Rije koja e nas pouiti
sluiti Bogu i ovjeku, kao ivot po kojemu emo zadobiti vjenu sreu. Mi,
sestre Sluavke Maloga Isusa, po karizmi koju nam je ostavio na
Utemeljitelj - sluga Boji Josip Stadler - upravo to elimo: POUENE
NJEGOVOM RIJEJU SLUITI BOGU I OVJEKU, GORLJIVOM
LJUBAVLJU, I TO ONOM NAJMANJEM, OSTAVLJENOM,
POSLJEDNJEM U DANANJEMU DRUTVU, A PONEKAD MODA I
ONOME KOJI SVE ZNA, ALI NE POZNAJE ONOGA KOJI JE LJUBAV I
KOJI DAJE VLAST POUAVANJA I MILOST PONIZNOGA SLUENJA.
Zajedno s nama sestrama u duhu nae karizme sluenja poite svi
radosno ususret Boiu poueni Rijeju Njegovom i poticajnim rijeima
naega oca Utemeljitelja, Josipa Stadlera: Vjera je dragocjeno dobro,
dragocjenije od svih dobara na zemlji. Vjera vodi u svemu putem spasa k
istini, svjetlu, ivotu. Naa vjera je dragocjeno blago milosti Bojih, jer ona
kako nas usreuje u ivotu, tako nas tjei i u asu smrti; ini nas blaenima na
zemlji i u vjenosti. Neka nam svima bude: Slatki jaram: svakoga ljubiti,
nikoga ne mrziti, slobodan biti od svijeta, Bogu jedinom sluiti i Njega,
najvee dobro uivati.
s. M. Lucija Blaevi
39

OD IVOTA UBIREMO ONOLIKO KOLIKO

U NJEGA ULOIMO
(Mt 21,28-32)
Druba sestara Sluavki Maloga Isusa nedavno je proslavila 120.
obljetnicu svoga postojanja. Sadanji narataji sestara nasljedili su batinu
od njihova oca Utemeljitelja, sluge Bojega Josipa Stadlera, i sestara koje
su prije njih vjernim sluenjem u vinogradu Gospodnjemu prepoznavale
dobro tlo i vjerno ga obraivale. Tamo gdje je ovjek vapio za
dostojanstvom, gdje je ivio krajnje siromatvo, ostavljenost i bolest,
gdje je sm umirao, tamo su bile sestre koje su mu u svim ljudskim
potrebama i nevoljama uspjele biti blizu. One su Boji vinograd s
ljubavlju obraivale i donosio im je urode dostojne njihovih rtava,
molitava i ovjekoljublja. ovjek dananjice i sutranjice, iako osnaen
nesluenim napretkom tehnike, nosi teret ivota svoga vremena i trai
one koje e i u njegovim nevoljama, i to danas, prepoznati Dijete Isusa i
iskazati mu ljudsku blizinu I milosre.
Nalazimo se u vremenu doaa, vremenu vlastitih
preispitivanja, iekivanja i radosnoga susreta s Boanskim Djetetom
Isusom, to je za svakog kranina bogatstvo, prigoda i dar. Doae je i
poziv kad na osobit nain sagledavamo svoju krhkost i donosimo odluke
novih i boljih poetaka. Svaki nam je trenutak ivota darovan da ga
posvetimo i ivotom preobrazimo. Darovani su nam novi vinogradi,
toliki potrebni koje susreemo na ulicama, privatnim kuama, ostavljena i
bolesna djeca, starci i starice ovoga konzumeriziranoga vremena I
mentaliteta.
Poimo u susret Boiu, o kojem Phil Bosmans kae: Boi je
blagadan bespomonoga Djeteta, praznih jasla, obitelji koja stoji na ulici.
Blagdan Boga koji se priklanja siromanima, naputenima,
odbaenima... Ti odbaeni su upravo naa braa i sestre koji ne smiju biti
zaboravljeni, preputeni beznau. U svima njima kranin treba
prepoznati nemono Boansko Dijete, za koje kae sluga Boji Josip
Stadler, da se upravo ovako htio roditi, da Ga se ljudi ne boje nego da Ga
ljube. asna je zadaa sluiti upravo ovome Dijetetu, bespomonom u
jaslama, koje nam dolazi u susret preko krajnje nemoi naih blinjih.
40
Njegovo Boanstvo nije lako prepoznati, otkriti, jer je tajnovito,

neprimjetno, za ovjeka dananjice neunosno, o kojem kae sluga Boji
Josip Stadler: Sakrio je svoju mudrost u djetinju dob, sakrio je svoju mo
u djetinju nemo. Otkrivaju ga samo maleni, jednostavni i ponizni poput
Marije, koji svoju svagdanjicu, sve patnje vide u Bogu i u Njega ih
uronjavaju. Da bi se i mi mogli pridruiti takvima, nuno je vlastitu
svagdanjicu natapati molitvom, dobrotom, ljubavlju i milosrem.
Dakako gajei uz to ljudske odnose s naim blinjima i prihvaajui
poruku svetoga Pavla, koja nas upuuje da se srdano ljubimo pravim
bratoljubljem i sestroljubljem, da jedni druge pretjeemo potovanjem,
da u revnosti budemo hitri, u duhu gorljivi, u nadi radosni, u nevolji
strpljivi, u molitvi postojani. (usp. Rim, 12, 10-13). Preesto
zaboravljamo da od ivota ubiremo onoliko koliko u njega ulaemo.
Trajno suobliavanje s malenou je zapravo bt duhovnosti
sestara Sluavki Maloga Isusa, a i svakog Isusova prijatelja. Kako sestre,
tako su i krani po svom poslanju pozvani biti donositelji i pokazatelji
Boanskoga Djeteta, koje treba biti u sreditu njihova ivota i aenja.
Neprestano otvaranje Rijei Bojoj zahtijeva autentino ivljenje
boanskih vrjednota. U protivnome, dar koji nam nudi Dijete Isus svojim
roenjem, ne emo uspjevati dovoljno vrjednovati i ne emo uspjevati
biti znakom Njegove ljubavi I dobrote.
A za ovaj Boi molimo da Njegov dolazak prepoznamo, te da
uzmognemo svoje ivote utjelovljivati po Rijei Njegovoj.
s. Genoveva Raji
41

TU SAM RADI TEBE

(Lk 7, 18b-23)
Sveti Luka pria divnu zgodu koja se dogodila u Judeji. Izrael je
ivio u oekivanju Mesije. Ivana su uhvatili i stavili u tamnicu zato to je
govorio o Mesiji koji dolazi i poziva na obraenje.
Upravo tada, dok je Ivan u tamnici, u blizini je prolazio Isus i
ozdravljao mnoge: od bolesti, muka i zlih duhova. Mnogi su oduevljeno
priali o Njemu, o udesnim djelima. Douvi to sa svojim uenicima Ivan
ree dvojici svojih uenika: Idite, pitajte Gospodina: Jesi li ti onaj koji ima
doi, ili da ekamo drugoga? Otiavi do Isusa i upitae to im je Ivan
rekao, ue od Isusa: Poite i kaite Ivanu to ste vidjeli i uli:
- slijepi progledavaju
- hromi hode
- gubavi se iste
- gluhi uju
- mrtvi ustaju
- siromasima se navijeta evanelje.
Isus im nije rekao: kaite mu: da, ja sam!, nego: Kaite mu to ste vidjeli i
uli. Kasnije e dodati: Djela moja govore o meni.
Doae je vrijeme ekanja Spasitelja, Otkupitelja. To je
iekivanje da doe, da proe kroz nae mjesto, nau kuu, da popravi
sve to nije dobro, da ue u na ivot i milosrdno kae svakome od nas:
Vidi, tu sam radi tebe, volim te jako: siao sam iz vjenosti da te
oslobodim od svakoga zla i da ti podarim mir. Moda e ga upitati: A
kako si doao? Pozovi Ga u svoj dom, On e ti priati kako je i zato
doao s neba. Sve je to zapisano u Svetomu pismu.
On je to otkrio i prvome vrhbosanskomu nadbiskupu Josipu
Stadleru. Stadler je ostao potresen i zauvijek zaljubljen u Isusov dolazak
na zemlju. Svima je priao kako je divno slaviti Boi, a uz Boi ide i
Blagovijest. U naem narodu taj blagdan zovu i prvo elo Boia. U
boinom otajstvu vidio je i svetkovinu Bogojavljenja. To je dogaaj kada
su kraljevi doli s istoka pokloniti se Isusu, a on im se objavio i otkrio im
tajnu svoga roenja.
42
Potrai ga i Ti istim arom kako su ga traili pastiri i kraljevi.

Pristupi mu, i on e Te svojom svetom ruicom blagosloviti i podariti mir
kakav nigdje ne moe dobiti. Ispunit e te radou kakvu su osjetili aneli
kada su pjevali: Svim na zemlji mir, veselje...
Dobro je poi u kolu sluge Bojeg nadbiskupa Stadlera,
upoznati zajednicu sestara Sluavki Maloga Isusa i Prijatelje Maloga Isusa
koji su nastali iz otajstva Boia koje je nadbiskup Stadler ljubio svim
svojim biem. Neka Ti bude radostan susret s Djetetom Isusom.
eli, i srcem moli, za sve drage traitelje Spasitelja svojih dua
s. M. Admirata Lui
43

etvrtak, 16. prosinac 2010.
UGRADIMO IVOT U BOJI PLAN

(Lk 7,24-30)
Ljubav je Boja tako velika da eli biti malena, da bi u nama nala
svoje mjesto. Upravo nam ovo poruuje Krtenje Isusovo prema Ivanu.
Dao nam je primjer da svoj ivot ugradimo u Boji plan, pridruimo se u
povorku onima koji glas Gospodnji sluaju i Njegovu volju vre.
Isus se ponizio, postao maleno dijete, a onda je uao u povorku
grenika i dao se krstiti, da nam pokae primjerom kako e svaki ovjek,
novokrtenik biti slika i prilika Boja. Zato i na Utemeljitelj, sluga Boji
Josip Stadler, u tom istom duhu eli rei da: kranska ljubav ne iskljuuje
nikoga, niti ikada moe prestati; jer bio na blinji ma kakav, on je uvijek
stvorenje Boje, on je uvijek slika i prilika Boja; a budui da je on to
uvijek, uvijek vee nas i dunost da Ga ljubimo.
Kao to je krtenje Isusovo koje opisuje Ivan u Jordanu poetak
Isusova javnog ivota, mogli bismo rei da je i nae zavjetovanje poetak
naega istinskog zalaganja za irenje Kraljevstva Bojega, poetak naeg
svjedoenja evanelja po naem sluenju. Kao to na krtenju Duh Sveti
silazi na Isusa i govori: Ovo je Sin moj ljubljeni, u njemu mi sva milina,
tako silazi i na svakog novoga krtenika, tako silazi i na nas dok mu
zavjetujemo evaneosko siromatvo, istou i poslunost. I kao to Isus
krtenjem prihvaa poslanje Sluge patnika, prihvaa podvrgnuti se posve
volji svoga Oca, tako se i svaki kranin krtenjem sakramentalno
suobliuje Isusu, a svaka od nas se, osim po krtenju, suobliuje i po
zavjetima. Isus nam je svojim krtenjem postao svima uzorom. Svojim
ponienjem dao nam je primjer da ga nasljedujemo u poslunosti;
svojom molitvom privlai nas molitvi; svojim siromatvom poziva nas da
slobodno prihvatimo oskudicu progonstva; svojom istoom oslobaa
nas da primimo bezuvjetnu Boju ljubav. Bog je svoju ljubav pokazao
prema nama time to je poslao svoga ljubljenoga Sina da nas otkupi, spasi.
Po sakramentu krtenja svi mi postajemo ljubljena djeca Boja, tako to
ulazimo u to otajstvo poniznoga snienja i skruenja i uviamo da sve to
je Krist ivio omoguuje to ivjeti i nama danas, i to u Njemu tako da On
ivi u nama. Utjelovljenjem se, naime, Sin Boji na neki nain sjedinio sa
svakim ovjekom, a svojim krtenjem dao nam primjer poniznosti. Svi mi
44
po krtenju, a jo vie mi po zavjetima, pozvani smo biti jedno s Njim,

jedno srce, jedna dua, jednoduno postojani u molitvi, lomljenju kruha,
u zajednitvu, kao prava ljubljena djeca Boja. Da bismo uistinu mogli
proslaviti ono to sada radosno iekujemo, budimo ponizni, maleni
poput malenoga Djeteta kojeg uvijek iznova iekujemo, i ljubimo jedni
druge kao to On ljubi nas. Maleni Isus neka se rodi u naim srcima, i to
Otajstvo Boia neka nas ispunja kroz itav na zemaljski hod, da bismo
bili i u nebu s Njim.
s. M. Manda Prlja
45

BOG JE U SVOJOJ LJUBAVI POSLAO SINA SVOGA

(Mt 1, 1-17)
Rodoslovlje Isusa Krista donosi nam evanelist Matej a vano je
upravo zato da moemo uvidjeti kako je Bog vodio svoj narod i kako je
ispunio svoje obeanje o poslanju Sina svoga, Mesije - Spasitelja. Sve je
bilo upravo onako kako je i stajalo zapisano da e doi iz roda
Abrahamova i Davidova, iz roda vjerna Bogu kroz sve narataje, pa sve
do danas, do nas koji vjerujemo u Isusa. Iz Isusova rodoslovlja uviamo
da je jedino Abraham ist u svojoj vjeri; savreni i pripravljeni primiti i
prihvatiti Mesiju Spasitelja - jedino Josip i Marija, dok su ostali bili samo
grjenici ili iz roda poganskoga, ali opet bez zapreke da dou u nebo. T
Isus je doao spasiti sve bez razlike, sve koji vjeruju u Njega. O, kako smo
sretni mi koji vjerujemo da je s Isusom zapoelo mesijansko doba koje e
zavriti u nebu.
Na Utemeljitelj, sluga Boji Josip Stadler, kae da je vjera sve,
ne samo poetak, nego u jezgri sve kranstvo i da srea svakog ovjeka,
svega svijeta ovisi u vjeri u otkupljenje. Svi mi koji sad ovo itamo, imamo
sree, jer je i u naim korijenima vjera temeljna. U naim je korijenima
Bog bio na djelu, rodio se u duama naih predaka i ivi danas u naim
srcima. No, to to znai u Bogu biti ukorijenjen, u Boga vjerovati.
Posluajmo opet rijei sluge Bojega, nadbiskupa Stadlera: U Boga
vjerovati, rei e, o njem svim ivotom ovisiti; rei e, eznuti za njim
svim srcem i svom duom svojom. U Boga vjerovati, rei e, skroz mu se
rtvovati. Potpuno je Bogu vjerovao samo Isus i skroz mu se rtvovao.
No, kao to je ivio Isus, tako se trudio ivjeti i na otac Utemeljitelj Josip
Stadler, a tako nastojimo ivjeti i mi njegove duhovne keri Sluavke
Malog Isusa i nai suradnici Prijatelji Maloga Isusa.
Bog koji je od poetka pronaao mjesto u naim srcima neka
ovih dana hodi naim nogama prema ljudima koji su u potrebi, te govori
naim usnama i navijeta radosnu vijest, da po naem sluenju budu oita
djela Njegova, djela dobrote i Njegove beskrajne i bezuvjetne ljubavi. T
Bog je u svojoj ljubavi poslao Sina svoga da nas spasi. Svi zajedno emo
uskoro proslaviti roendan Maloga Isusa, naeg Spasitelja. Neka po nama
svima do kojih dopire ova Rije spasenja bude vie svjetla, istine i
46
dobrote, dok iekujemo taj radosni dogaaj. I drimo uvijek na pameti

ono to kae na Utemeljitelj da put spasa polazi od Boga, poetnika
svega dobra i dovodi ovjeka napokon k Bogu, tomu vrutku istine,
pravde i blaenstva. Neka i po nama i na nama Bog ispuni i ostvari svoj
naum spasenja!
s. M. Manda Prlja
47

PREDAN U RUKE BOJE VOLJE

(Mt 1, 18-24)
U sveto i blagoslovljeno vrijeme doaa probudimo se i
razmislimo o sebi i naem ivljenju vjere. Moemo li se i koliko usporediti
s Josipom i njegovim velianstvenim primjerom poslunosti volji Bojoj i
njegovu istinskom ivljenju te iskazivanju vjere?
Ovaj odlomak na jako slikovit nain prikazuje kako se Josip nije
dvoumio i premiljao kad mu je Bog rekao to eli od njega. Odmah se
predao u ruke Bojoj volji i uinio ono to je Bog traio. Time je pokazao
koliko je jaka i postojana njegova vjera. Prigrlio je Mariju kao svoju enu i
hrabro stao uz nju da bi zajedno ispunili ono to je Bog traio od njih.
I mi, draga brao i sestre u vjeri, trebamo slijediti primjer sv.
Josipa, koji je bio obian ovjek, radnik kao i svaki od nas, ali se uvelike
razlikovao u vjeri od mnogih vjernika svoga vremena, a sigurna sam i od
mnogih danas. On je naime snano vjerovao da je spremno prihvaao i
ispunjavao sve ono to je Bog traio od njega ne dvoumei se ni trenutka.
A mi, slabi ljudi, pokleknemo pred malim preprekama i jo se
udostojimo zapitati pred nedaama koje nas zateknu: Ima li Boga?
Naravno da Ga ima i da nas Bog nikada ne naputa. Samo On ima plan za
svakoga od nas. I sve to nam se desi, dio je tog plana i ba nam se trebalo
desiti, jer Bog to tako eli za nas i misli da je to za nas najbolje.
Toga trebamo biti svjesni u svako doba i u svako vrijeme, a posebno
vrijeme doaa jer je to i te kako bitno vrijeme u ivotu nas krana.
U vremenu Doaa budimo svjesni da trebamo vriti Boju
volju, biti Mu posluni i spremno prihvatiti sve to dragi Bog stavi pred
nas. Trebamo, naime, imati na umu da Bog ne bi stavljao pred nas neto
to misli da mi ne moemo izvriti. Jer svim onim to nam se deava Bog
dragi pokazuje koliko vjeruje u nas i koliko povjerenje ima prema nama.
Dakle, dragi vjernici, a posebno dragi Prijatelji Maloga Isusa
spremno izvravajmo volju Boju i poput Josipa se podloimo Njoj ne
zatvarajui oi pred potrebama drugih ljudi i potrudimo se da svi nai
blinji osjete radost svetoga vremena doaa i na najljepi nain doekaju
Boi. Jer, nai blinji u potrebi su oni koje Bog stavlja pred nas kao na
zadatak i obvezu i trebamo radosna srca svakomu pomoi koliko je u
naoj moi
Jelena Bileti, PMI
48
IV. PRONA\IMO MARIJU, JOSIPA I NOVORO\ENE
Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene

A GLE SVETOGA JOSIPA!

(Mt 1,18-24)
Gospodine, Tvoj plan koji si odredio svakome od nas uistinu je
savren, no mi ovako nesavreni teko ga razumijemo i prihvaamo,
esto mrmljamo i tunog pogleda hodamo. A gle ovdje sv. Josipa
pravednoga?! Vidi njegovu spremnost i vjernost, njegovu poslunost i
hrabrost?! To je ono to trebamo slijediti. Sveta Obitelj je ono u to
trebamo gledati. Josip i Marija su nai uitelji, nai uzori i nai sveci.
Njihova predanost boanskome planu nadilazi sve granice ljudskoga
uma, a predaje se Duhu Svetome na vodstvo. istoa Marijina i snaga
Josipova, to je ono za ime trebamo teiti.
Josip i Marija ine sve za Isusa, ime ispunjavaju volju Boju, a
ona je ono to nas spaava; to je ono to je Bog u svojoj ljubavi priredio za
nas. Oh kako je lijepo slijediti Boji duh, oh kako je lijepo sluati glasnike
Boje, oh kako je lijepo savreno vjerovati Ocu! Kako je lijepo otkrivati i
slijediti svjedoke Bojega puta! Meu mnogima otkrivam i slugu Bojeg
Josipa Stadlera, sluam njegove rijei: Ako elite pravi put nai, koji k
Isusu i u nebo vodi, vi sebe i sve svoje skroz Mariji predajte. Mariji sebe
predati i od Marije Isusa primiti.
Marija nas vodi k Isusu uz pomo svetoga Josipa, a Isus nas
spaava od grijeha. Naa zahvalnost treba biti velika i vjena.
Sveta Marijo, najsavrenija Majko, isprosi nam zajednitvo sa
svojim Sinom! Sveti Josipe, najuzorniji oe, izmoli nam zajednitvo s
Ocem Nebeskim! Sveta Obitelji ouvaj mir u naim obiteljima!
Sunica igi, PMI
52

POTRAIMO ZAGUBLJENE MILOSTI

(Lk 1,26-38)
esto zarobljeni u svoju svagdanjicu optereenu poslovima,
brigama, sumnjama, bolestima, strepnjama, odabiranjem zvanja,
uenjem, napredovanjem u poslu, odgojem djece, stjecanjem dobara i
mnogo ime to dananjeg ovjeka okruuje, a sve to jo praeno i
svakovrsnom ponudom ugode i tobonjega napretka, u sveopoj buci
dananjice u napasti smo izgubiti se u svemu tomu, izgubiti bogomdanu
osobnost, svoju bit, zapravo samoga Boga u sebi. Izgubivi ili potisnuvi
Boga iz svoje svagdanjice, gubimo mnoge milosti koje su nam od Njega
darovane po naem krtenju, a koje iz njega neprestano izviru i teku.
Pravo vrijeme da zavirimo u svoju duu i da potraimo
zagubljene milosti je vrijeme doaa. Ali, gdje da ih potraimo?! A gdje
drugo, nego li na bistrom vrelu majinske ljubavi iz kojega je roen vjeni i
nepresuni IZVOR, sam ISUS KRIST. Djevica Marija je ve od svog
zaea zamilovana preobilnom milou od Boga Oca. Ona je prebogata
riznica Boje milosti. Isus je Blaenu Djevicu Mariju uinio uvaricom
svojega blaga i jedinom djeliteljicom svojih milosti. (J. Stadler )
Zato slijedimo Mariju, tu sjajnu Zvijezdu naega svagdanjega
obzorja. Uimo u doae i koraajmo zajedno s njom. Zastanimo,
zautimo i oslukujmo glas svoga "anela glasonoe". On e doi moda
nenadano, kao i Mariji, zbuniti nas, zastraiti. Ali da bismo pronali
zagubljene milosti, trebamo biti spremni odgovoriti svom glasniku.
Dopustimo da naa dua, ta nutarnja nastamba naega bia postane
nazaretska kuica, kuica navjetenja. Prihvatimo svoga "dobroga anela
glasnika", na koji god nain nam se objavi, vjerujui da ga alje sama milost
Boja.
Evo jednog primjera iz ivota. ezdesetogodinja ena dospjela
je u bolnicu zbog jakih bolova. U iekivanju dijagnoze, predala se
dubokoj utnji. Bolesnica do nje, kako bi joj ublaila tjeskobu, ponudila je
da svakog jutra naglas moli iz asoslova i proita po jednu Gospinu
poruku iz Fatime. Sve to su ule iz poruka, iz dana u dan obje su u svom
srcu razmatrale. ezdesetogodinjakinju poruke nisu ostavile mirnom. S
povjerenjem je otkrila svoju dugogodinju udaljenost od Boga i
53
sakramentalnoga ivota. Unato njezinu zdvajanju i nevjerici da e joj Bog

oprostiti sve propuste i poinjene grijehe, "glasnik" ju je poticao na
povratak k Izvoru ljubavi i milosti. Tako ohrabrena, prihvatila je ivotnu
ispovijed i priest. Rekla je svoj DA". Po Mariji Isus se nanovo rodio u
njoj. Zahvalnost , nada i mir ispunili su joj srce. S milou Bojom
prihvatila je obznanjenu dijagnozu i s nadom hrabro podnijela operativni
zahvat. Bogu zahvalna, zaivjela je novim ivotom. Bijae to njezino
plodonosno doae. T, nala je milost u Boga.
Nedjeljka Andri - Novinc
54

SLIJEDIMO MARIJU
(Lk 1,39-45)
Marija je pohodila Elizabetu koja je ivjela u Gorju, u gradu
Judinu. im je ula u kuu svoje roakinje i pozdravila je Dijete se u
Elizabetinoj utrobi napuni Duhom Svetim. Elizabeta blagoslovi Mariju
ude se da Majka njezina Gospodina dolazi ba k njoj. Jo ree da joj
dijete zaigra u utrobi od radosti. Da od radosti! Raduje se Ivan Krstitelj
jer osjea prisutnost malenoga Isusa, raduje se zbog Njega jer on ve zna
da je Isus ne samo njegov nego i Spasitelj svih nas. Pa zar to nije najljepa
stvar na svijetu, znati da uvijek imamo Njega koji je tu uz nas i koji e nas
spasiti od ovoga svijeta i uvesti nas u svoje Kraljevstvo? Sigurno jest!
Elizabeta se jako obradova Mariji i osjeala se vanom jer je
Majka njezina Gospodina pohodila upravo nju staru i vjerojatno
iznemoglu. Marija nam je ostavila jedan jako vaan primjer i poruku:
pohoditi bolesne, stare, iznemogle, pa i one utamniene. Mi, sestre
Sluavke Maloga Isusa, pohodimo bolesnike, napose svakog 8. u
mjesecu na spomen smrti sluge Bojega Josipa Stadlera. To i jeste jedan
dio nae karizme, dakle slijediti ovakav Marijin primjer.
Voljela bih da i vi pohodite barem jednog bolesnika ovog Boia.
Voljela bih da i vi vidite i osjetite radost koju osjea bolesnik kad
ga pohodite i progovorite koju rije s njim.
Molim, da ovog Boia nekoga posjetite i donesete mu
malenoga Isusa koji je sama njenost i ljubav, i sve, sve nae! Vjerujem da
e se taj netko, ali i vi, osjeati mnogo bolje ovoga Boia.
Na Utemeljitelj, sluga Boji Josip Stadler, je rekao: Boja sluba
naa je sluba;molitva i dobra djela, to je na pravi posao. Dakle, Bog
nas poziva da vrimo Njegovu slubu, Njegovu svetu rije upravo kao i
Marija, jer Elizabeta ree: Blaena ti to povjerova da e se ispuniti to ti
je reeno od Gospodina! (Lk 1,45)
A kud e bolju molitvu ili bolje dobro djelo nego razveseliti
nekoga tko moda nema nikoga, ili moda nema nita, a elio bi to imati!
Sandra Kapetanovi, kandidatica
55

DOBROTA I SVETOST DAR I POZIV

(Lk 1,46-56)
Nakon najveega, najznaajnijeg i najdirljivijega dogaaja, Marija
ima samo jedan osjeaj kojega izraava rijeima Velia dua moja
Gospodina. Elizabeta je usmjerena na Mariju i na njezinu vjeru, a Marija
u svemu vidi Boga. Nauimo i mi od Marije ne zadravati se na sebi; radije
usmjerimo svoj pogled na Boga.
Marija je svjesna svoje neznatnosti, ali i veliine Bojega dara.
Marija zna da je ona neznatna slubenica i da je Boga privukla ba ta
njezina neznatnost malenost. Neka nam i u poniznosti Marija bude
uzorom i modelom. Boga privlae ponizne due. Ne moemo se
smatrati Marijinom djecom bez poniznosti. Poniznost je osobna
iskaznica Marijine djece. To je jamstvo svetosti svakog kranina.
Marija nadalje prepoznaje to je Bog za nju uinio. Prepoznaje
kako su velika Boja djela u njezinu ivotu i u ivotu njezina naroda. Ona
je duboko svjesna Boje dobrote i svetosti. Nauimo od nae Nebeske
Majke prepoznati veliinu Bojih djela u nama i oko nas. Dopustimo si da
osjetimo koliko je dobar i svet Gospodin, ali ne zaboravimo da je ta
dobrota i svetost kako dar tako i poziv. Pozvani smo ne samo diviti se
Bojoj dobroti i svetosti, ve ju svakodnevno ivjeti. U naem ivotu
treba biti oito - itljivo da je Bog svet i dobar, da je velik i da je za sve
zasluan Njegov zahvat i djelo u nama.
Gledajui nadalje Mariju, zapaamo da je iskusila da je na Bog
snaan i da Njegova Rije ima uinak. Marija zapaa da ono to Bog kae,
doista i bude. Ona osjea da dogaaji ponekad mogu krivudati. Moe
izgledati da zlo ima prevlast, ali iz iskustva zna da je Boja zadnja. Na
povrinu uvijek ispliva ono to je Boje. Dobro bi nam dolo bar malo
Marijine vjere u snagu Boje Rijei; da budemo svjesni da je Boja zadnja,
te da stoga budemo slobodni od svega to se dogaa i za to se ini kao da
nadvladava. Ugledajmo se u Mariju koja je mirna bez obzira to se
dogaalo oko nje; u nju koja je vjerovala da Bog uvijek ima zadnju rije!
s. M. Ljilja Marini
56

KOGA TRAITE?
(Lk 1,57-66)
Izvijetaj svetoga Luke o Ivanovu roenju nije iskljuivo
usredotoen i upravljen na sam dogaaj roenja, on smjera dalje, jer
istie ulogu djeteta u budunosti u povijesti spasenja.
Ve je samo njegovo ime puno znaenja. Ono znai: Bog se
smilovao. Kome? Svome narodu, poslavi nakon duljeg razdoblja opet
velikog proroka, dapae najveega izmeu svih njih, koji e aktivno
pripravljati narod za pojavak Mesije. Da je Bog milostiv, osjetio je kod
Ivanova roenja njegov otac Zaharija koji je nakon devetomjesene
nijemosti, opet progovorio, a njegov se govor pretvorio u hvalospjev.
Neobinost toga djeteta, roenoga u Ain Karinu, pokazala se im je
poodrastao. On je postao jedan od najznaajnijih linosti u Bojem planu
spasenja. Sam Krist za njega kae: Velim vam, nitko nije izmeu roenih
od ene vei od Ivana (Lk, 7, 28).
Sveti Ivan, ovjek velikoga znaaja, pred ijom se pojavom divi i
sam Krist Gospodin. Divili su mu se i sveti oci i crkveni nauitelji.
Genijalni sveti Augustin za nj veli: Ivan je roen od neplodne
starice, a Krista je rodila djevica. Kod Ivana ne vjeruju da e se roditi, i otac
postaje nijem. Kod Krista se vjeruje, te je vjerom i zaet. ini se, dakle, da
je Ivan postavljen kao neka mea izmeu obaju saveza, Staroga i
Novoga. Sam Gospodin svjedoi da je Ivan na neki nain mea: Zakon i
Proroci su do Ivana Krstitelja. On u sebi, dakle, nosi i znaaj drevnosti i
nagovjetaj novosti.
Sveti Ivan je pokazao i predstavio tu novost koja se oitovala u
Kristu Gospodinu. Krist novi i konani Boji zahvat na putu spasenja! Od
Ivanova vremena pa do danas razliit je pristup i odnos spram Krista.
Nitko u povijesti nije u isto vrijeme toliko aen i pogrivan, preziran i
nasljedovan kao Krist! eki slikar Fuhrich naslikao je sliku: Koga traite?
Sliku je podijelio na etiri dijela. Kako ovjeanstvo trai Krista. Prvi dio Vedra no. Zvijezda nad Betlehemom. Pastiri ure. Radost im na licu.
Nose darove. Trae Krista. Drugi dio - Za zvijezdom ure izdaleka tri
mudraca. Proli su dug i naporan put. Trae Krista. Trei dio - Uasan
prizor. Irudovi vojnici kolju djecu u Betlehemu. Trae Krista da ga ubiju.
57
etvrti dio - Tamna no nad Jeruzalemom. Netko se uri na elu satnije.

Juda. Zloba mu u oku. Trai Krista, da ga izda.
Ivanov poziv vrijedi i za nas danas. Glas koji je potrebno ne
samo uti i nasljedovati nego i podii u ovo zagluujue doba koje odie
deprimirajuom i zastraujuom prazninom. Zapravo stanje modernoga
doba moe se nazvati duhovnom anoreksijom po kojoj smo sami sebe
doveli u stanje nesposobnosti prihvatiti milost Boju, koja nas jedino
moe obnoviti i oivjeti. Svaka drugaija obnova i promjena je unaprijed
osuena na neuspjeh. Svjedoci smo kako ponovno uskrisuju neke stare
povijesne moralne zablude, naravno samo pod nekim novim imenima!
Slom svega to je sveto, neumoljivi pritisak posvjetovnjaenja ogolio je
oltare nae vjere. Danas se mnogi vrte ustraeni meu ruevinama svoje
duhovne prolosti. Netko ree: kao da su proroci zaspali!? A tako su nam
potrebni svjedoci Ivanova usmjerenja. Ne uitelji nauenih i izlizanih
fraza, nego svjedoci osobne vjere u doivljenoga Boga! Pred svima nama
koji smo dio Kristove Crkve stoji jasan zadatak po kojemu trebamo
posvjedoiti da: Izvan Isusa Krista mi ne znamo to je na ivot, ni to je
smrt, ni to je Bog, ni to smo mi sami. ( B. Pascal) Svjetlo vjere titi i nosi
Kristova Crkva. Kriza Crkve, ako postoji, kriza je krana, kriza je vjere,
kriza molitve, kriza kontemplacije. Ako se vjera svakoga pojedinca u
ivoga Boga utvrdi, lako e se ponovno stati na pravi put. Ako se ponovno
uspostavi ivotvorni i osobni odnos s Kristom, lako e se uspostaviti
osobni odnos s Crkvom. Misterij Crkve i njezina prisutnost u svijetu, bit
e beskoristan onome i onima koji gube vjeru. Vjera je in po kojem se
susreem s Bogom! Kao to veli nadbiskup Stadler: I najneznatnije
stvari crkvene kriju u sebi velike tajne.Lako e ih usvojiti vjernik koji ih
motri okom vjere.
Vl. Josip Gali
58

SVJETLO ONIMA KOJI BORAVE U TAMI

(Lk 1,76-79)
U poetku opisivanja dogaaja u Novom zavjetu, tj. prije gotovo
dvije tisue godina, idovski narod je imao veoma teak poloaj, budui
da, vie od 500 godina nisu imali vlastitoga kralja. Uz to im je i Bog prestao
slati poruke preko proroka, kao to je to inio neko. Narod je u toj
tjeskobi eljno iekivao dolazak obeanoga Mesije, koji bi spasio narod i
obratio ljudska srca Bogu. Ali prije dolaska Mesije - Isusa Krista - Bog je po
proroku Ivanu poeo pripremati narod za Njegov dolazak. Ivan je bio
plod Zaharije i Elizabete, koji su ivjeli po pravilima Bojim.
Roenje sina Ivana objavljeno je Zahariji. Prilikom sluenja u
hramu, u Jeruzalemu, ukazao mu se aneo Gabriel, govorei da e mu
ena Elizabeta roditi sina i da e mu nadjenuti ime Ivan, te da e mnoge
obradovati njegovo roenje i dolazak na svijet. Bit e nadahnut Duhom
Svetim ve u majinoj utrobi.
Kako u to Zaharija nije htio povjerovati, reeno mu je da e
postati nijem sve dok se ne rodi njegov Sin Ivan. I bijae tako. Kad se sin
rodio, Zaharija progovori: Neka je hvaljen Gospodin, Bog Izraelov, jer
pohodi i otkupi narod svoj, i jer nam jako spasenje podignu iz potomstva
Davidova,sluge svoga, kako to obea ocima naim, te na usta proroka
svojih svetih; spasenje od naih neprijatelja iz ruku svih koji nas mrze. (usp
Lk 1,68-72).
Ivan pri roenju bijae nazvan prorokom Svevinjega, jer e ii
pred Gospodinom da mu pripravi putove, da narodu prui spoznaju
spasenja naega Gospodina, koja biva oprotenjem grijeha, da obasja
one koje prebivaju u tami i usmjeri nas ka putu mira...
Ivan nas usmjerava Isusu koji je na mir, svjetlo, naa dobrota,
ljepota, srea, blaenstvo ... On je svjetlo onima koji borave u tami.
Zaharija nas hvalospjevom takoer usmjerava Isusu Spasitelju,
kojemu e njegov sin Ivan biti preteom I glasnikom.
Isusa moemo i trebamo veliati najljpim hvalospjevima, kao
to je inio Zaharija. Sluga Boji Josip Stadler o Njemu je svjedoio
rijeima:" Isus je dobrota i ljepota, On je poetak nae sree i blaenstva."
Isus je nae trajno dobro. Ne mijenja svoju bit, dostupan je
59
svakome srcu. Na Isus je na prijatelj, nae svjetlo...! Tko Njega primi,

doivljava radost kojoj nema kraja.
Ljepotom svojom skuplja razdrobljene komadie srca, i
pripravlja novi poetak, poetak sree i blaenstva.
Ni najljepa pjesma, ni pria, ni najljepa mora i planine nisu
ljepe od Njega, jer Njegovo lice odraz je savrenstva. On je poetak
nae sree...
On stvara blaenstvo, toplu ljudsku idilu... On stvara Sebe kroz
nas... Sad je vrijeme milosno, sad je vrijeme spasa, sad je trenutak
blaenstva u kojemu Nebo dodiruje Zemlju, Bog ulazi u ljudsku povijest.
Njemu u ast ispjevajmo najljepe pjesme zahvalnice i pohvale,
najljepi prostor vlastitoga srca pripravimo Njemu za stan. Neka se Bog
rodi u srcu svakoga od nas.
Suzana Katava, PMI
60
V. NA\OSMO S MARIJOM I JOSIPOM

DJETECE ISUSA POLOENO U JASLICE
Naosmo s Marijom i Josipom djetece Isusa poloeno u jaslice

Boi - subota, 25. prosinca 2010.
DOTAKNI IZVOR LJUBAVI

Tijelom postala vjena Rijei,
obukao si se u nemo,
da u Betlehemu
s nama slavi novi poetak.
Tvoje roenje u tali, na slami,
daruje nam da naslutimo mir,
a beskrajnu enju naega srca
dotie svjetlo s Izvora ljubavi.
udesna otajstvenost,
privlai nau pozornost,
poziva nas da Te upoznamo,
i da Ti se klanjamo.
Iz jaslica nas njeno gleda,
otkriva tajnu o Izvoru ljubavi
gdje dotiemo novost ivota,
i nalazimo smiraj svih naih traenja.
Brate, sestro, poi k Izvoru ljubavi!
Srcem ga dotakni,
i slijedi darovani ivot
sa svime to on nosi,
jer On je oivotvoritelj naega ivota.
On e te ispuniti radou,
darovat e ti svoju ljubav,
da sve to je u tebi i oko tebe
promatra oima ljubavi.
64
Boino svjetlo uklonit e

svaku sjenu tame iz tvoga ivota,
i bit e blagoslovljen ti,
tvoja obitelj i tvoj dom.
Brate, sestro, poi k Izvoru ljubavi!
Srcem ga dotakni,
i svu sigurnost svoga ivota
poloi u Njegove ruke.
Darovat e ti novi poetak,
titit' e te i braniti na svim tvojim putovima.
Dragi brate i sestro,
neka Boansko Dijete Izvor ljubavi,
dotakne u tvome ivotu sve ono to te optereuje,
i podari ti nadu i utjehu na tvome ivotnome putu.
Sa svim sestrama Provincije Bezgrjenoga zaea BDM
elim estit Boi i blagoslovljenu novu 2011. godinu!
Sestra M. Marina Pilji
provincijalna glavarica
65

Nedjelja, 26. prosinca 2010. - Sveta obitelj
IVJETI SNOVE
(Mt 2,13-15.19-23)
Ova dva odlomka iz dananjega Matejeva evanelja otkrivaju
nam Josipa kao ovjeka koji sanja, koji razumije svoje snove, koji njihovu
poruku ozbiljno shvaa i provodi ih u djelo. San je nutarnji glas, glas srca i
intuicije, glas nutarnje mudrosti. San kojega ne razumije je pismo koje ne
otvara. Iz Biblije potjee poznata izreka: Koga Bog voli, njemu daje i u
snu!. Koliko puta sanjamo neto, a da tome uope ne posveujemo
pozornost. Ne uzimamo to kao neku poruku ili putokaz kako rijeiti svoje
ivotne probleme. Tu nam sv. Josip moe biti poticaj i uzor, kako trebamo
oslukivati svoj nutarnji glas, svoju intuiciju, tihe tonove ivota i nutarnje
poticaje koji ele da u naem ivotu neto krene naprijed, u drugom
pravcu, k novom cilju i odreditu. Poticaj da trebamo ostati u stalnom i
uskom kontaktu sa svojim nutarnjim svijetom, sa svojim nutarnjim
sreditem i svojim nutarnjim smjernicama ili putokazima. Putokaz da
ostanemo vjerni svojim ivotnim snovima.
U prvom snu Josipu postaje oito da je sredina, u kojoj
trenutano on i njegova obitelj ivi, opasna i pogibeljna. To mu stavlja na
srce da napusti tu sredinu i krene tamo gdje e moi u sigurnosti ivjeti.
Moda mu to ne pada lako, moda se boji uzeti na se sudbinu izbjeglice u
tuoj zemlji - Egiptu, a izmeu Betlehema i Egipta prostire se i
neprohodna pustinja Negeb. On mora prevladati svoje strahove i
oklijevanja, i konano kao odgovoran otac obitelji ipak kree, upuuje se
u Nepoznato, u Egipat, pouzdava se u providnost i vjeruje da e putem
sresti dobre ljude koji e njemu i obitelji izai u susret, olakati ivot,
pomoi pri snalaenju i prilagoavanju u novoj sredini...
Ako to sad prevedemo u na osobni ivot - moda emo u
Josipu prepoznati samoga sebe.
Ako bismo samu ovu epizodu o bijegu u Egipat promatrali kao
kakav san to smo ga noas sanjali, mogli bismo iz njega razabrati i isitati
za na ivot nekoliko korisnih poruka. Primjerice - Bog ima neki dobar
plan i za moj kao to ga je imao za Isusov ivot, zato eli da u sigurnoj
okolici rastem, da se klonim loe sredine i svega onoga to bi mi moglo
nakoditi. On eli da cijeli ivot rastem, da dozrijevam i sazrijevam kroz
66
nova ivotna iskustva, da postajem cjelovita linost, da moj ivot dobije

dobre temelje i da uspije, da bude osmiljen i pun nutarnjega
zadovoljstva.
- Bog mi alje dobre pratioce i savjetnike na taj put kroz ivot,
kao to je Isusu dao dobre roditelje, anele, savjetnike u snu, ljude koji su
ga voljeli, cijenili i potivali, koji su ga titili od tetne i pogubne okolice. I ja
na svome ivotnome putu susreem mnoge dobre ljude (mnoge
Stadlere i Stadlerovke) kojima sam vaan i blizak, koji me vole,
razumiju, potpomau, kojima je stalo do toga da moj ivot uspije. To me
obvezuje da preuzmem odgovornost i za onu djecu, za one ljude koji
nisu imali takvu sreu, ljude koji su moda bili odbaeni ili traumatizirani.
- Bog i meni ponekad kae: Ako ova sredina, ovo drutvo, ovo zvanje,
ove okolnosti u kojima ivi ne odgovaraju Tvojim snovima i Tvojim
enjama nastoji da ih promijeni. Ako ih ne moe promijeniti, jer su
oni i njihovi zakoni, njihova dinamika jai od Tebe onda smije i mora
tu okolicu napustiti; ja Ti ostavljam otvorene putove u bolju okolicu, u
sigurniju sredinu, putove u Egipat, ja u Te pratiti kroz dobre ljude i na
tim novim putovima kao to sam pratio Svetu Obitelj!
Ako ivi u nekoj sredini koja Ti je postala preuska, umala,
dosadna, jednolina, plitka, sa nezdravim pogledima i shvaanjima, gdje
ne moe slobodno disati i misliti - onda je vrijeme da oslukuje svoj
nutarnji glas i da se ee zapita: dokle e jo moi tu ivjeti.? Smijemo
poi od toga, da smisao ivota u Bojem planu nije u tome da nekako
preivi, nego da dobro ivi, da ima osmiljen i ispunjen ivot, da
pronae svoj ivotni put, da ivi svoje snove i da bude sretan u svojoj
nutrini. Zato je preporuljivo da i Ti, kao Josip u dananjem odlomku iz
Evanelja, oslukuje svoj nutarnji glas, svoje snove za svoj ivot i
prepozna as kad je vrijeme da krene iz te nekorisne sredine, nekamo
u Egipat, ili u Pustinju, gdje e moi bolje rasti i sazrijevati u cjelovitu
osobu. Prije nego to sm usahne, prije nego to Ti ivot postane plitak,
besmislen i dosadan i prije nego to sam sebi i drugima pone dosaivati
kreni iz te sredine, s te mrtve toke, napravi zaokret i trai si neku
korisniju sredinu, gdje e moi slobodnije disati i misliti, gdje e se moi
bolje i slobodnije razvijati i rasti!
Ako ivi u nekoj sredini koja Ti je postala tetnom i pogibeljnom
67
(primjerice: okolica i Tvoje drutvo nude Ti alkohol, drogu, navode Te na

nemoralne ili kriminalne radnje i druge za Tvoj razvoj tetne stvari), onda
je krajnje vrijeme da napusti takvu sredinu, takvo drutvo i da potrai
neko bolje i Tebi korisnije. Moda ponekad osjea nutarnji tihi glas
opomene: Bolje je da se odluim za dragovoljno izbjeglitvo iz toga
pogubnoga drutva i krenem u svoj Egipat, nego da ostanem tu i
propadam s ostalima! Sveti Josip Ti i tu moe biti dobar uzor, pripremiti
Te i ohrabriti da u pravi trenutak donese pravu odluku, tako da Tvoj ivot
uspije i bude Tebi i Bogu na radost!
- Bijeg u Egipat je ujedno slika i brane zajednice: djevojka i
mladi su krenuli iz svojih starih obitelji i zaputili se u neto sasvim novo, u
neto tree, u svoj Egipat. A popudbina, ono od ega e putem ivjeti,
im je roditeljska ljubav iz djetinjstva, elja da se jedno drugome podare
kao to su bili tamo podareni (i neto vie od toga!), elja za vlastitim
duevnim rastom i dozrijevanjem kroz branu ljubav i prevladavanjem
branih problema, elja za vlastitim gnijezdom i roditeljstvom...Oprjena
shvaanja, to su ih ponijeli iz roditeljskih domova, dolaze do izraaja ve
pri kienju njihova prvoga zajednikog boinog drvca u svom novom
domu. Jedan mladi brani par mi je u branom savjetovalitu priao svoj
prvi okraj pod boinim drvcetom. On: Moja mama je uvijek drvce
kitila nakitom zlatne boje! a ona: A moj tata je uvijek drvce kitio sa
srebrnasto-svjetlucavim nakitom! Ne mogu si zamisliti da se netko moe
dobro osjeati pod zlatkastim drvcetom! To za mene ne dolazi u pitanje!
Nakon dueg razgovora i razmiljanja doli su do jednog zajednikog,
treeg rjeenja koje ne potjee ni iz njegove, niti iz njene roditeljske kue.
To je bio dobar korak ili pomak u osamostaljivanju od roditeljskih domova
i graenju novoga zajednitva.
I nas Bog zove u Egipat (tj. u neto Novo, u nova podruja
ivota, na nove putove iskustva i samoiskustva, kroz koja emo sazrijevati
i pronalaziti sebe i svoj ivotni put). Taj zov osjeamo svi u svojoj nutrini
netko vie, a netko manje; netko svjesnije netko ne svjesnije, ali uvijek kao
neki nutarnji zakon - i on nas ne ostavlja na miru, potie nas da
prevladamo svoje strahove i sumnje, da krenemo s mrtve toke, da
napravimo pomake i da se uputimo u Nepoznato, prema svom cilju
ivota. To znai stalni rad na samome sebi, koji ponekad zna biti naporan i
68
mukotrpan, povezan s izvjesnim duevnim prelamanjima. Moramo se

prilagoavati novim prilikama, aklimatizirati se i obogatiti se novim
poticajima iz nove sredine, ugraditi ih u svoj identitet te tako donekle
postati nova osoba. Ali svaki pomak u sazrijevanju ispunjava nas kako to
esto osjetimo i jednom neobinom sreom. Poneki mogu tu sreu
pretoiti u rijei, npr. kad kau: Sad se osjeam tako ispunjenim i sretnim
da bih najradije cijeli svijet zagrlio! Sad osjeam da moj ivot ima smisla i
nade! Ovo iskustvo je bilo tono ono za im sam eznuo i to mom
ivotu daje nova krila! Sad se isplati ivjeti....
elim svim prijateljima ivota i sazrijevanja sretne i
blagoslovljene boine blagdane!
Ivo Jozi
69

Ponedjeljak, 27. prosinca 2010. - Sv. Ivan Evanelista
SADA JE AS DA VJERUJEMO I LJUBIMO

(Iv 20,1-8)
Djevica je rodila sina, daleko od svake udobnosti i oiju javnosti.
Kako ree prorok, nadjenut e mu se ime EMANUEL to znai BOG S
NAMA. On je uistinu s nama. Dok svjetlucavost boinoga drvca, mala
talica pod njim, i hrpa umotanih darova, s manama, zaokupljaju
pozornost svih domova u ove sveane i radosne dane, promiljam:
emu sve to? BOG JE S NAMA. Jesmo li toga svjesni, i vjerujemo li u to?
Ako jesmo, emu sve ovo lano bljetavilo, kad su nam srca hladna i
prazna? Bog s nama roen je Onaj koji nas je prvi ljubio, koji se rodio u
talici i lei na slamici, On je s nama. Nije li svako nae srce talica, dok se
Bog u njemu ne rodi? Ako mislite da pretjerujem, emu onda takva trka u
ivotu, zato gradimo velike kue, a ne znamo ih ispuniti toplinom i
ljubavlju kao Marija? Zato od svoga tijela pravimo mitove, gubei se u
trci ovoga sekulariziranoga svijeta, da popeglamo nedostatke koje smo si
umislili? A Otac, Bog svemogui, strpljivo gleda i eka da uzvjerujemo da
je roen Bog s nama, na Spasitelj i Otkupitelj, da je IV i da nas ljubi ba
ovakve kakvi jesmo, jer nas je Otac Svemogui sam sazdao da budemo
dio Njegova savrenoga svijeta i da ivimo vjeno. Dragi moji, kada emo
shvatiti da su puni izlozi varka, iza kojih se kriju prazna skladita, da
hodamo svijetom kao ivi. Gozbe su nae praznici neumjerenosti,
slavimo blagdan svjetla, a u vlastitom srcu ne da nam je tama nego pomrina. Pue moj to si uinio meni?, govori nam Gospodin. Ti,
brate, ti, sestro i ja s vama, probudimo se! T zar nismo po roenju
krteni i, ne znajui za sebe, ucijepljeni u Krista, postali smo krani, d ba
u Krista koji je ovih dana roen. On nas je prvi ljubio i eka na nas, na nau
ljubav, pali nam svjetla uvijek i svugdje, a mi radije hodimo tamom. ega
se bojimo, t On je s nama? Zato se jednostavno ne priklonimo
dubljem razmiljanju dananje Boje rijei kada slavimo sv. Ivana
apostola? Molimo Gospodina da nas Duhom svojim prosvijetli i ar srca
koji tinja u nama razgori. Pogledajmo uenike Petra i Ivana, Ivana koga je
sam Gospodin osobito ljubio; na rije Marije Magdalene, koja je dotrala
s Gospodinova groba i dojavila da Ga nema, uenici su pohitali da i sami
vide to se dogaa. Onaj koji je prvi dotrao, nije odmah uao. Kad ue,
70
vidje grob prazan i povoje ostavljene. Vidje i povjerova. Nije li to jasna

poruka nama danas da iz tame moemo izii jednostavno vjerujui
Gospodinu i ostavimo ovoje tami. Onaj tko ide za Isusom, ne ostaje u
tami; sam Gospodin ga uvodi u ivot, ivot vjeni, ivot gdje svatko od nas
nalazi svoj smisao i odgovore na pitanja: Tko sam?, Zato sam tu?,
Kamo idem?. Dijete sam Boje, roeno majinom eljom i darom
Svemoguega Oca koji mi udahnu besmrtnu duu; urezano mi je ime u
Njegov dlan prije nego postadoh. Kakvo udo u oima naim?
Zato sam tu?, esto se i sami pitate. Tu sam sa zadatkom da - po
Oevoj volji, ovako posebna i neponovljiva - hodim za Kristom putem
ISTINE, VJERE I LJUBAVI, kroz suznu dolinu. Tu sam da se darujem
drugima, jer se Krist za me darovao. Tu sam da nosim ljudima radost i
veselje, ivu vjeru da svjedoim, jer je Krist uza me do svretka svijeta. Tu
sam da molim i kad ne znam pravo kako treba, Duh Gospodina moga
potie me i pomae; tu sam da zahvaljujem, zahvaljujem na daru ivota i
na ljubavi koju primih. Tu sam da ivotom slavim Gospodina Boga
Svemoguega, Oca moga i tvoga. Zamislite kako zvonko jee rijei:
OTAC MOJ JE SVEMOGUI BOG! ovjek se mora probuditi iz sna,
mora odbaciti tamu i ii za svjetlom, ta sama MILOST ga zove. Evo sad je
vrijeme, sad je as da vjerujemo i ljubimo, zahvaljujemo i slijedimo milost
koja e nas jednoga dana vratiti u Oev dom. Smrtno e se tijelo vratiti u
prah i pepeo, a dua koja ea za Bogom, Bogom ivim, ivjet e vjeno s
Njim.
Nije li sada jasno svima nama da kada napustivi tamu i izaemo
iz grobova, koji nas sputavaju kao verige, moemo za ISUSOM. On nas
vodi u ivot, t On je ivot. I kako ree sluga Boji Josip Stadler: Tko Isusa
nae, dobro je blago naao, a tko Isusa izgubi, premnogo je izgubio i vie
nego sav svijet.
elim dodati: Molim Gospodina da mi dopusti slijepo ii
putovima koji su Njegovi, ne hotei razumjeti Njegovo vodstvo, t
Njegovo sam dijete. Boje sam dijete i dopusti mi da zaboravim na svoje
malo Ja, da meni mrtva samo Tebi ivim ovdje i Tvojom milou s
Tobom u vjenosti.
Nada etka
71

Utorak, 28. prosinca 2010. - Nevina djeica
PATNJE OVOGA SVIJETA VODE NAS K BOGU

(Mt 2,13-18)
Na etvrti dan Boia Crkva se sjea svojih prvih muenika; to su
nevina djeica iz Betlehema. Je li ih bilo 30-ak, kako neki poznavatelji
Svetoga pisma vele, ili ih je bilo vie nije toliko ni vano. Vano je znati
da su oni koji su jako bliski Isusu esto pozvani da na ovaj ili slian nain
daruju svoj ivot za Njega.
Ta povlastica da su mogli dati svoj ivot poradi Isusa - pripala je
poslije nevine djeice i apostolima (osim sv. Ivana), zatim nekolicini prvih
akona, a potom milijunima krana kroz minulih dvadeset stoljea.
Moda bismo mogli postaviti pitanje: Ali, zato, kada su bila
nevina? Da, bila su nevina, slino kao i oni milioni i milijuni muenika
Kristovih, koji nisu pogubljeni zbog svoje zloe, ve samo zato to su jako
ljubili Krista, ak vie nego svoj ivot.
U ivotu i pogibelji nevine djeice iz Betlehema, a i brojnih
drugih muenika dolazi do izraaja ono to je na sluga Boji, biskup Josip
Stadler, jednom rekao: Patnje i tegobe ovog svijeta, ako se smatraju kao
odredbe Boje, nisu nikakvo zlo. One dolaze od Boga, vode nas Njemu i
ine nas dionicima nebeskih dobara. Kakva je velika milost i povlastica za
one krane za koje je odredba Boja predvidjela takav sjajan svretak:
to nipoto ne moe biti nikakvo zlo, ve uistinu patnje... ovoga svijeta
vode nas Bogu i ine nas dionicima nebeskih dobara.
Ove godine, 25 rujna u Rimu je proglaena blaenom Chiara Luce
Badano. Imala je samo 17 godina kada je osjetila jaku bol u ramenima, toliko
jaku, da joj je teniski reket ispao iz ruke. Dijagnoza: rak kostiju. Galopirajui.
Kada je od lijenika saznala za tu dijagnozu, otila je doma, bacila se u krevet i
poslije 25 minuta nutarnje bitke sa osmijehom u licu rekla: Sada moe!.
Izrekla je svoj da ovoj Bojoj volji i vie se nije okretala natrag. Jo jednom
je potvrdila svoje prihvaanje rijeima: Ako to eli ti, Isuse, elim i ja! Time
poinje njezin uspon k svetosti. Prihvaa svaku bol iz ljubavi prema Isusu.
Kada ve nije mogla hodati, rekla je: Kad bih morala izabrati izmeu
hodanja i odlaska u raj, bez oklijevanja bih odabrala raj. Samo me to zanima.
No, pazim kako u to rei, jer bi netko mogao pomisliti kako elim otii da
vie ne bih trpjela. Nije tako. Ja elim otii k Isusu.
72
Odbila je i morfij, kada su bolovi postali jako intenzivni:

Oduzima mi bistrinu, a ja Isusu mogu darovati samo bol. Samo mi je to
ostalo. Ako se gubim, kojeg smisla ima moj ivot?
Za itavo vrijeme svoje bolesti ostaje u kontaktu sa svojim
prijateljicama, pogotovo s mladima iz pokreta fokolarini, kome je i sama
pripadala.
Njezine posljednje rijei upuene mami, glase: ao, budi
sretna, jer sam uistinu sretna!. U nedelju, 7. listopada 1990., Chiara
Luce je otila, s nepunih 18 godina
Zatim je slijedio njezin posljednji dar: dopustila je presaivanje
svojih ronica! Zahvaljujui njoj, dvoje mladih opet vidi.
Ova sedamnaestogodinjakinja je prihvatila patnje i tegobe kao
odluke Boje jer je jako ljubila Isusa i eljela biti slina Njemu.
U svakoj patnji i tegobi ovoga svijeta - (primjerice u naoj:
bolesti, nesrei, duhovnoj boli, samoi, kunji, neimatini, neslozi u kui,
neostvarenih elji, tuzi za umrlima, duhovnoj suhoi...- koje iz dana u dan
ulaze u na ivot) pomolimo se ovako ili slino: Ljubim Te, Isuse, jer Ti si
ova bol! Jer me ljubi, Ti si uzeo na Sebe ove moje boli i Ti ih nosi, jer Ti si
Otkupitelj. Ljubim Te, Isuse, jer me toliko ljubi! (Mi ne moemo ljubiti
negativnosti, ali trebamo ljubiti Isusa koji umjesto nas i s nama prihvaa,
uzima sve negativnosti, tj. sve nae boli, patnje, grijehe na sebe). Ono to
emo poslije ovakve izjave ljubavi prema Otkupitelju, naem Isusupatniku, osjetiti tj. radost i duboko jedinstvo s Njim siguran su znak da
ju je On primio. Na taj se nain opet vraa u nas mir i ljubav prema Isusu,
a poslije pokuajmo rijeiti potekoe, koje se daju rijeiti; koje pak
ostanu, postat e i ostat e Njegov i na sladak jaram i lako breme (usp.
Mt, 11, 30).
Mons. Gyuris Lszl
73

etvrtak, 6. sijenja 2011. - Bogojavljenje
SVIJET JE UGLEDAO BOJE LICE

(Mt 2,1-12)
Slavlje Bogojavljenja povijesno je starije od Boia. Njegov
izvorni naziv je epifanija, a znai oitovanje Boga. Hrvatski prijevod
Bogojavljenje zahvaa u potpunosti smisao ovoga dana kada se, kroz
poklon mudraca s Istoka, Isus oitovao kao sveopi Spasitelj. Ne donosi
spasenje samo idovima, ve svim narodima, kako stoji u Predslovlju, da
je Bog danas otajstvo naega spasenja u Kristu objavio svim narodima na
prosvjetljenje.
Mnogima pozornost privlae likovi koji se pojavljuju u Mt 2,112. I dobro je pitati tko su bili kraljevi, o kakvoj se zvijezdi radi, to znae
darovi koje su donijeli, itd. Uostalom, Bogojavljenje se u naem narodu
naziva blagdanom Triju kraljeva, to sugerira nae zanimanje za njih.
Vrijedi uoiti i suprotnost, na koju Matej upozorava, izmeu stranaca koji
vjeruju u Mesiju i idova koji se za Njega ne zanimaju. No, nemojmo
dopustiti da nam promakne sredinji prizor ovoga dogaaja. Svijet je
ugledao Boje lice! Nebo se spustilo na Zemlju otvarajui nam obzorje
neizmjerne ljubavi u djetetu Isusu. Ljepota Neba, ljepota ljubavi s
boanskim epitetom, izreena je u Zbornoj molitvi ovoga dana: Mi smo
te upoznali svjetlom vjere: privedi nas gledanju svoje nebeske ljepote.
Nebeska ljepota nastanila se meu nama. Bog je siao u tijelo
ovjeka da bi cijeli ovjek bio uzdignut i proslavljen. Bog je to koji se ne
boji tjelesnosti, ve otvara obzorja novoga stvaranja. Bog je stvorio svijet
ne da uvea, nego da oituje i priopi svoju slavu, rekao je sv.
Bonaventura. Nakon Kristova utjelovljenja shvaamo da put te slave
Bogu ide preko ovjeka koji je svojim ivotom najvea proslava Boga, to
e potvrditi i sv. Irenej Lionski znaajnom reenicom: Slava je Boja ivi
ovjek, a ovjekov je ivot gledanje Boga.
Kako je prizor u kojem susreemo mudrace s Istoka praen
svjetlom zvijezde, tako pojam svjetla uvruje doivljaj Bogojavljenja.
Liturgijska molitva sugerira nam misao o novom svjetlu: Molimo te,
svemogui Boe, da, dok smo obasjani novim svjetlom tvoje utjelovljene
Rijei, u naim djelima sjaji ono to nam po vjeri sja u srcu. A zakljuni
blagoslov na Bogojavljenje dodaje: Vi ste pouzdano poli za Kristom,
74
svjetlom u tami: neka Gospodin i vas uini svjetlom svojoj brai. Ako
Boje lice gledamo kao utjelovljenu Ljubav, to ono i jeste u potpunosti,
onda u prizoru Bogojavljenja zaista vidimo da je ljubav dragulj, ija cijena
nadilazi sve. Ljubav je samo nebo, jer kad nju imamo, onda cijelo
Presveto Trojstvo silazi u nae srce. No, da bi se dogodio silazak Trojstva
u nae srce, da bi se dogodila naa preobrazba iz tame u svjetlo,
potrebno je biti u Bojoj prisutnosti. Potrebno je Boga traiti. Kao pomo
u nas je upisano svjetlo, zvijezda vodilja. Ona je u naoj tenji za Bogom,
kako je to Psalmist izrekao: edna mi je dua Boga, Boga ivoga: o kada
u doi i lice Boje gledati? (Ps 41,3). ovjek kao slika Boja od stvaranja
u sebi ima enju za smirajem na dlanu svojega Stvoritelja. Onaj koji tu
enju oslukuje i slijedi njezin trag, doi e do cilja, do mjesta gdje se
pokazalo Boje lice. A to je novoroeni Isus Krist koji je ve u prvim
danima svojega ivota otvorio vrata kole u kojoj se ui i ivi Ljubav koja
zahvaa i preobraava ljudsko srce. Toj se Ljubavi klanjamo, doputajui
joj da nas uini svojim odsjajem u svjetu! To e biti najbolje svjedoanstvo
da nam se dogodilo Bogojavljenje, da je Nebo silo i u naa srca!
Tanja Popec
75
Kazalo
Uvod (s. M. Marina Pilji) .............................................................4

I. BETLEHEMSKI PASTIR
Uzoriti Vinko kardinal PULJI, nadbiskup i metropolita vrhbosanski
Pripravni budite! ..........................................................................8
Vl. Jakov KAJINI
Vjera i velika djela ......................................................................10
Vl. Pavo JURII
Ii za Isusom ..............................................................................12
Vl. Andrija DJAKOVI
ao mi je naroda .......................................................................14
S. M. Ljilja MARINI
Razlika izmeu mudrosti i ludosti ...............................................16
S. M. Kristina ADAMI
Bog i ovjek su se razumjeli .......................................................17
Vl. Ivan LENI
Nose nadu i potiu enju za Gospodinovim dolaskom ..............19
II. KARIZMA SLUENJA DJETETU ISUSU
S. M. Ana Marija KESTEN
Domain naega Boinoga slavlja ..............................................24
S. M. Marinela ZEKO
Dovedi ih k Isusu .......................................................................25
S. M. Marina PERI
Svjedoimo radost i ljubav .........................................................27
76
S. M. Kristina ADAMI
Djeca majke Marije ....................................................................28
S. M. Ruica IVI
Velikani su ponizni .....................................................................30
S. M. Suzana MALEI
Kad srce bude taknuto zrakama Boanske ljubavi ........................32
S. M. Ana ULONIK
Molitva i zahvalnost ...................................................................33
III. DUHOVNOST SLUENJA DJETETU ISUSU

S. M. Anelina PERI
uti rijei i vidjeti djela ...............................................................38
S. M. Lucija BLAEVI
Hoditi u istini .............................................................................39
S. M. Genoveva RAJI
Od ivota ubiremo onoliko koliko u njega uloimo .....................40
S. M. Admirata LUI
Tu sam radi tebe ........................................................................42
S. M. Manda PRLJA
Ugradimo ivot u Boji plan .......................................................44
Bog je u svojoj ljubavi poslao Sina svoga .....................................46
Jelena BILETI, PMI
Predan u ruke Boje volje ..........................................................48
77
Kazalo
IV. PRONAIMO MARIJU, JOSIPA I NOVOROENE

Sunica IGI, PMI
A gle svetoga Josipa! ..................................................................52
Nedjeljka Andri Novinc
Potraimo zagubljene milosti ......................................................53
Sandra KAPETANOVI
Slijedimo Mariju .........................................................................55
S. M. Ljilja MARINI
Dobrota i svetost - dar i poziv ...................................................56
Vl. Josip GALI
Koga traite? ..............................................................................57
Suzana KATAVA, PMI
Svjetlo onima koji borave u tami ................................................59
V. NAOSMO S MARIJOM I JOSIPOM DJETECE ISUSA
POLOENO U JASLICE
S. M. Marina PILJI
Dotakni Izvor Ljubavi .................................................................64
Ivo JOZI
ivjeti snove ..............................................................................66
Nada ETKA
Sada je as da vjerujemo i ljubimo ..............................................70
Mons. Gyuris LSZL
Patnje ovoga svijeta vode nas Bogu ............................................72
Tanja POPEC
Svijet je ugledao Boje lice .........................................................74
78
ISBN 978-9958-874-04-8
9 789958 874048
Izdava:
Provincija Bezgrjenog Zaea BDM
Sestre Sluavke Malog Isusa
Bjelave 54
71000 Sarajevo
e-mail: prov.up@bih.net.ba www.ssmi.hr

(S. M. Kristina Adžamić I S. M. Ana Marija Kesten) Koga Tražite

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

(S. M. Kristina Adžamić I S. M. Ana Marija Kesten) Koga Tražite

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

(S. M. Kristina Adžamić I S. M. Ana Marija Kesten) Koga Tražite

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Koga traite?

Razmiljanja za Doae i Boi

Dragi Prijatelji Maloga Isusa!

istinu: Ako elimo doivjeti stvarnost susreta s Novoroenim Spasiteljem,

Sestra M. Marina Pilji

U Sarajevu, na spomendan sv. Katarine,

pokloniti se Isusu, koji je prepoznao to Svjetlo Evanelja, koji nosi svoje

VJERA I VELIKA DJELA

Duboko sam uvjeren da je vjera naega prvog vrhbosanskoga

prilikom jedne zdravice koju je drao u travnikome sjemenitu okruen

kruh u rijeku da bi ga nizvodno pronaao.

RAZLIKA IZMEU MUDROSTI I LUDOSTI

BOG I OVJEK SU SE RAZUMJELI

NOSE NADU I POTIU ENJU ZA GOSPODINOVIM

poticao sve uposlene na njivi Gospodnjoj, te se s Bojim narodom

II. KARIZMA SLUENJA DJETETU ISUSU

Karizma sluenja Djetetu Isusu

DOMAIN NAEGA BOINOGA SLAVLJA

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

SVJEDOIMO RADOST I LJUBAV

Karizma sluenja Djetetu Isusu

DJECA MAJKE MARIJE

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Za slugu Bojega J. Stadlera, Marijina sina, kaemo da je po

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Samo je jedan Gospodin, Bog kome se trebamo klanjati i sluiti! Njemu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

KAD SRCE BUDE TAKNUTO

Karizma sluenja Djetetu Isusu

Karizma sluenja Djetetu Isusu

rodbinu, za zdravlje, radost pa i za tekoe iz kojih smo izili snaniji I za

III. DUHOVNOST SLUENJA DJETETU ISUSU

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

UTI RIJE I VIDJETI DJELA

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

OD IVOTA UBIREMO ONOLIKO KOLIKO

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Njegovo Boanstvo nije lako prepoznati, otkriti, jer je tajnovito,

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

TU SAM RADI TEBE

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

Potrai ga i Ti istim arom kako su ga traili pastiri i kraljevi.

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

UGRADIMO IVOT U BOJI PLAN

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

po krtenju, a jo vie mi po zavjetima, pozvani smo biti jedno s Njim,

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

BOG JE U SVOJOJ LJUBAVI POSLAO SINA SVOGA

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

dobrote, dok iekujemo taj radosni dogaaj. I drimo uvijek na pameti

Duhovnost sluenja Djetetu Isusu

PREDAN U RUKE BOJE VOLJE

IV. PRONA\IMO MARIJU, JOSIPA I NOVORO\ENE

Pronaimo Mariju, Josipa i Novoroene