Professional Documents
Culture Documents
(S. Svjetlana Rezo I Kći Božje Ljubavi) Gornja Soba
(S. Svjetlana Rezo I Kći Božje Ljubavi) Gornja Soba
PEDESETNICA NARODA
Postal Address: ICCRS, Palazzo della Cancelleria, 00120 Vatican City, Europe
Offices: Piazza della Cancelleria, 1 - 00186 Rome, Italy
Tel.: +39 06 69.88.75.38 - 06 69.88.75.65 - Fax: 06 69.88.75.30
E-mail: info@iccrs.org - Fax Prayer Line: 06 69.88.75.74
Web site: www.iccrs .org
Predsjedatelj: Dark Jeziorny Urednik: Kees Slijkerman, e-mail: kees@stucom.nl
Web stranica za Europu, ukljuujui i stara izdanja Euccril-a: www.iccrs.org/europe.
KNJIGA JE POKLON.
NE PRODAJE SE!
Ova knjiga sadri tekstove preuzete iz informativnog listia Euccril i besplatna za svakoga tko eli.
Moete nam poslati e-mail na adresu kees@stucom.nl predmet: Euccril, s ovom porukom: yes, put
me on the mailing-list of Euccril-English or/and Euccril-Francais.
Ovaj Informativni listi pokrenut je 1999. godine, a izdaje ga Europski pododbor ICCRS-a.
PITANJA ICCRS-ovoj DOKTRINALNOJ KOMISIJI
ICCRS prima mnogo pitanja o Katolikoj Karizmatskoj Obnovi, i dajemo sve od sebe da bi odgovorili na to vie pitanja uz pomo lanova ICCRS-ove Doktrinalne Komisije koji ljubazno odvajaju
svoje vrijeme da provjere preporuke i iskau povjerenje svome izvoru. Svako od pitanja i odgovora
nainjenih u ovome odjelu Formacije Vodstva su izabrana zbog svoje vanosti i pomoi sveobuhvatno za sve one koji su ukljueni u Katoliku Karizmatsku Obnovu. Ako imate pitanje o KKO-i,
molim vas da poaljete na newsletter@iccrs
OSVRT
Postoje veliki Boji zahvati u svijetu do kojih svijet ne dri ili ih je
potpuno zaboravio, to zbog nepoznavanja Boje nazonosti i ljubavi,
to zbog vlastite sljepoe srca. Dogaaj Duha Svetoga, tj. bolje reeno
dolazak Duha Svetoga je susret koji obnavlja svako srce koje se iskreno
eljelo susresti s ljubavlju Bojom. Dobar primjer su nam prvi uenici
ije se slabosti pretvaraju u jakost a strah u hrabrost koja za cilj ima navijestiti Krista i ljubav koju su upravo i sami iskusili. Bitno je iskustvo
Duha Svetoga bez kojega ni sami apostoli nisu mogli uvjerljivo prenositi
ono zbog ega su poslani u Svijet, a to je navijestiti Radosnu vijest spasenja.
Ova knjiga, koju je priredila s: Svjetlana Rezo, dobra je pomo svakom kraninu koji eli osjetiti iskustvo Duha Svetoga kojeg smo primili
u svetim Sakramentima, esto zaslijepljeni dovoljno ne koristimo milosti
Boje kao to su darovi Duha Svetoga. Mnogi, po kojima djeluje Duh
Sveti, danas znaju nositi kri ismijavanja ili prezira. To je sigurno cijena
predanja Bogu koju valja platiti. Jer kae sv. Pismo - lude ovoga svijeta
izabra Bog da posrami mudre.
Vjerujem da e ova knjiga na naem jeziku doprinijeti veoj pobonosti prema Duhu Svetom u naem narodu kojemu je potrebna obnova
duha koja je nemogua bez nutarnjeg zahvata Duha Svetoga kojem se
uvijek iznova treba otvoriti. Stoga neka ova knjiga svakoga koji je proita potakne upravo na otvorenost toj Velikoj Ljubavi Bojoj.
Don Marko Majstorovi
PREDGOVOR
Hvaljen Isus i Marija, dragi itatelju. Od Boga ljubljeni itatelju, evo
jo jedna knjiga u naoj biblioteci Izvor ivota koja e unijeti mnogo radosti u ivote svih onih koji joj posvete panju. Zahvaljujem Bogu i svojim
suradnicima, a posebno sveenicima i svima koji su dali svoje osvrte. Kao
i sponzoru. Neka dragi Bog obilno svima uzvrati svojim blagoslovom. U
ovoj knjizi je na jednom mjestu je mnogo toga to treba nama svima koji
smo zainteresirani za duhovnu obnovu, teologiju darova i slubu u Crkvi,
kao i jo puno zanimljivih tema, razluivanje duhova, zagovornika molitva, mladi u Crkvi, Evangelizacija svijeta, primjeri djelovanja kao Christeen, Vodstvo i vizija vodstva, rast u duhovnom ivotu kao i razna pitanja
i odgovori teoloke komisije. Knjigu poinjem s molitvom i zavravam s
Bojom rijeju i molitvom u "Gornjoj sobi" kao molitvenom pripremom
za pedesetnicu naroda. Sve ezne da uraste u Kristovu preobrazbu pa i
sama priroda-kako nam kae sam sv. Pavao. Liturgija asoslova na Duhove nas poziva rijeima: Aleluja, Duh je Gospodnji ispunio krug zemaljski: Doite, poklonimo se, Aleluja! Uimo u gornju sobu u molitvu hvale
i slavljenja Stvoritelja svega stvorenoga sa enjom:
POALJI DUHA SVOJEGA,
GOSPODINE, I OBNOVI LICE
ZEMLJE I SRCA LJUDI!
Gospodine Isuse Kriste, Kralju slave i slugo patnie! Hvala Ti to je
Tvoja smrt urodila Uskrsnuem. Hvala Ti to je Tvoje uskrsnue i Uzaae, urodilo poslanjem Duha Svetoga. Gospodine Isuse Kriste, obeao
si nam poslati Duha Svetoga i to ne jednokratno, nego za svako vrijeme
povijesti Crkve. Molimo Te da ga sada - opet poalje! Treba nam ljubav
Boja, treba nam Ljubav boanska osoba, Duh Sveti. Hvala Ti, Majko
Marijo, koja si se s prvom Crkvom pripremala molitvom i bdijenjem, i
postom za dolazak, za izlijevanje Duha Svetoga.
Duh Sveti jest onaj koji nas posveuje, koji nas obnavlja, koji nas
isti. Isus, kad je uskrsnuo i kad se ukazao apostolima, rekao im je: ''Mir
vama!'' Pavao govori: ''Ne primiste Duha robovanja da se opet bojite
nego Duha posinstva u kojemu kliemo 'Abba, Oe'. Molimo i za ostale
darove, ali ponajprije za ljubav jer nam znanje moe postati inficirano
oholou. Duh Sveti ponajprije je onaj koji nam daruje obraenje. I to
svakome. Daruje nam razumijevanje. Molimo ga za te darove. Molimo
ga i za plodove. Zato, Gospodine ivotvore, Due Sveti, molimo Te
svoja krsna obeanja. Ali ako mi ovo budemo nazivali ili nazivamo "krtenjem u Duhu" moemo stvoriti zabunu.
Otac Faumert je povukao horizontalnu crtu daljnjeg djelovanja Duha
u povijesti. Ovo je poelo u Knjizi postanka, 1. i 2. poglavlje. Na ovoj liniji Crkva predaje Rije Boju i podjeljuje sakramente. Ova horizontalna
linija je kao korito rijeke.
Odozgor je, esto padala kia u ovo rijeno korito. Vertikalne linije
na ovom Baumertovom crteu prikazuju slobodnu Boju inicijativu;
Bog esto, kroz povijest, izlijeva Svojega Duha kao kiu. Pogledajte u
Br 11, 25, Ez 11, 5, Iv 7, 39; 16, 7, Dj 2, 4, 1 Kor 12 itd. Meu ovim
vertikalnim linijama meu ovim kinim kapima nalaze se iskustva
onih koji su "bili ispunjeni Duhom", manifestacije karizmi (jednostavne
i nadnaravne, nesvakidanje), mistina iskustva, posebni pozivi, pokreti
obnove, religijski redovi i duhovni pokreti. Sve ove milosti predstavljaju
djelovanje Duha Svetoga, koji sve to ini onako kako On eli.
Samo nam Duh Sveti moe kazati razliku izmeu (a) njegove prisutnosti u nekoj osobi, koja proizlazi iz krtenja vodom i (b) njegove
prisutnosti kada je netko "krten u Duhu" kao to smo mi to doivjeli i
iskusili ovdje u karizmatskoj obnovi, uz manifestacije kao to je duboka nutarnja radost i/ili govorenje (molitva) u jezicima.
Iz spisa oca Killiana McDonnella znamo da ni prvoj Crkvi uope nije
bilo nepoznato iskustvo Duha Svetoga i primanje karizmi tijekom obreda
inicijacije za odrasle. Meutim, prema dr. Baumertu, ova kombinacija
nije normativ za svakoga. U mjesecu srpnju 2009. godine, Vatikan je
objavio izvjee o katoliko-pentekostalnom dijalogu sa dvije katolike
kole o teolokom tumaenju krtenja u Duhu (v. 0228uk i 0228fr na
www.stucom.nl).
Baumert, pretea KKO
Otac Baumert je profesor na Philosophisch-Theologischen Hochschule St. Georgen u Frankfurtu. Imao je dvadeset pet godina kada je imao
iskustvo Boga (1957. godine), kada je svjesno iskusio i doivio prisutnost
Duha Svetoga, na jedan sasvim nov nain, to mu je do tada bilo potpuno
nepoznato. Njegov duhovni upravitelj (koji je bio profesor duhovnosti
i mistine tradicije Crkve) mogao je vidjeti da je ovo iskustvo bilo od
Boga ali i da je bilo drugaije od mistinih iskustava. Petnaest godina
kasnije, otac Baumert se po prvi puta susreo s ljudima koji su svjedoili
da su imali isto iskustvo a koji su da bi opisali svoje iskustvo koristili
10
rijei "krtenje u Duhu". Nedugo nakon toga, otac Baumert postaje jedan
od pionira KKO u Berlinu i u cijeloj Njemakoj.
Rije "karizma"
On je, takoer, poeo prouavati povijest znaenja rijei "karizma".
U Pavlovim poslanicama, rije "karizma" znai "poklon" ili "dar" (na
njemakom, 'Gabe' ili 'Geschenk'). U Prvoj poslanici Korinanima,
12. poglavlje, Pavao govori o rijeima i ozdravljenjima koja Bog daje i
ini, a ne o Bogom-danoj sposobnosti prorokog govora ili iscjeljivanja
drugih osoba. Karizma prorotva je proroka rije sama po sebi, koju
prima neka osoba koja uje da joj Bog govori tu rije.
Na primjer, 1 Kor 12, 8-11 govori o nekim Bogom-danim manifestacijama Duha. Dr. Baumert to prevodi ovako: Doista, jednomu po Duhu
(Bog) daje rije mudrosti, drugomu rije spoznanja po tom istom Duhu;
drugomu snano pouzdanje i vlast u tom istom Duhu, ali drugomu (su
dani) dari lijeenja u tom jednom Duhu; drugomu udotvorstva / djelovanje u sili i snazi, drugomu prorokovanje, drugomu tumaenje/koritenje Duha/manifestacije Duha/drugomu razluivanje duhova, drugomu
razliiti jezici, drugomu tumaenje jezika. A sve to djeluje jedan te isti
Duh dijelei (dajui) svakomu napose kako hoe.
Prolo je i 1000 godina poslije Pavla, kada su ljudi poeli povezivati "karizmu" sa sposobnou (na njemakom, Be-gabung). Ne moemo
vratiti povijest, ali kada itamo Pavlove poslanice i kada koristimo rije
"karizma" moramo biti svjesni toga.
Njegov "prijedlog kako tu rije danas koristiti" je: Karizma je sposobnost postupanja iz milosti Boje, koju nam daje Bog Duh Sveti. Ta milost je u svakom pojedinom sluaju specifina i poosobena; dodjeljuje se
za ivot i sluenje u crkvi kao zajednici spasenja i u svijetu." (v.0274uk
na www.stucom.nl).
Sveuilite
Tijekom prva dva dana svoje posjete Nizozemskoj, otac Baumert je
odrao predavanja na Sveuilitu u Amsterdamu, za studente, sveenike
i profesore iz razliitih denominacija. KKO i ekumenski Charismatische
Werkgemeenschap Nizozemske ima izvanrednu katedru Teologija karizmatske obnove na ovom sveuilitu jo od 1992. godine. Ova katedra pomae da se akademski sagleda ono to se dogaa u karizmatskoj obnovi.
11
12
13
proljea u Crkvu protekla etiri desetljea. Od male skupine ljudi u jednoj uionici u Sveuilitu Duyuesne u Pittsburgu, koji su imali zbunjujue iskustvo u veljai 1976. godine, danas je izrasla u pokret irom svijeta
koji praktino utjee na ivot 125 milijuna ljudi u 235 zemalja. Meutim,
svatko treba imati na umu da je krtenje u Duhu Svetomu "kao kad ena
uzme kvasac i zamijesi ga u tri mjere brana dok sve ne uskisne" (Lk 13,
21). Trebamo si neprestano postavljati pitanje: do koje mjere je Krtenje
u Duhu Svetomu proelo cijelu Crkvu? Ostaje injenica da je 'milost'
koja se spominje za cijelu Crkvu bila ograniena samo na oko 12% vjernika. Isto kao to ni prva Pedesetnica (Duhovi) nije bila samo za jednu
odabranu skupinu, tako je i Nova Pedesetnica namijenjena svima.
Papa Pavao VI je slavno izvjeivao o Obnovi kao o "prigodi za Crkvu i za svijet". U 1996. godini, kardinal Suenens je pisao: "Kako vrijeme prolazi, fraza koju je izrekao Pavao VI o Obnovi da je ona 'dobra
srea za Crkvu' jo uvijek ostaje samo elja koja se djelomino ispunila,
jer ova milost nije bila prihvaena na svim razinama Crkve ili nije bila
srcem prihvaena. Tumaiti Obnovu kao 'pokret' meu ostalim pokretima znai krivo shvatiti njezinu narav, prirodu; to je pokret Duha koji se
nudi cijeloj Crkvi i koji je predodreen da pomladi svaki vid crkvenog
ivota. Dua Obnove Krtenje u Duhu je osvjeavajua milost Pedesetnice (Duhova) koja se nudi svim kranima". Komentirajui ovo, otac
R. Cantalamessa je istaknuo: "S neizmjernom tugom i alou vidim da
se Karizmatska obnova na koncu ograniila samo na jedan dio Crkve, i
dok ostali na nju gledaju kao na neto strano, neto tue, stoga se oni,
to je potpuno opravdano, nastoje drati to dalje od nje." Krtenje u
Duhu Svetomu je milost to znai da se treba prenijeti u svako podruje i djelatnost Crkve. Slavljenje i pjevanje u jezicima, prorokovanje i
ozdravljenje bi trebali postati dio svakodnevnog ivota u svakoj upnoj
zajednici i obitelji. Stoga bismo, u svoj svojoj poniznosti, trebali priznati
da je Katolika Karizmatska Obnova u stvari tek poela.
Gornja Soba
Mono izlijevanje Duha Svetoga u dvadesetom stoljeu bilo je rezultat ove obnovljene pobonosti Duhu Svetomu koja je uvedena u Crkvu.
Ponovno su, u proteklim godinama, u mnogim zemljama Europe, Latinske Amerike i Azije nacionalni pododbori i slube poeli s promicanjem
Devetnice Duhu Svetomu. Imajui u vidu ovaj cilj, ICCRS je pokrenuo
Gornju Sobu: "Pedesetnica naroda Za novu kulturu Pedesetnice", kao
prioritetni projekt. To je apel, poziv nacionalnih pododbora irom svijeta
da se kao prioritet proslavi 10 dana "Gornje Sobe u Jeruzalemu", kao jed-
14
15
16
17
18
Kultura Pedesetnice
Michelle Moran
19
20
Dar Prorotva
Pie Robert Canton
U I Kor 12,4-11 Sv. Pavao pie,Razliiti su darovi a isti Duh; i razliite slube a isti Gospodin; i razliita djelovanja koji ini sve u svima.
A svakomu se daje oitovanje Duha na korist. Doista, jednomu se po
Duhu daje rije mudrosti, drugomu rije spoznanja po tom istom Duhu;
drugomu vjera u tom istom Duhu, drugomu dar lijeenja u tom jednom
Duhu; drugomu udotvorstva, drugomu prorokovanje, drugomu razluivanje duhova, drugomu razliiti jezici, drugomu tumaenje jezika. A sve
to djeluje jedan te isti Duh dijelei svakomu napose kako hoe.
Svrha Duhovnih Darova
Ove darove, koje mnogi zovu Karizme ili Karizmatski darovi, daje
Duh Sveti pojedincima za slubu ili sluenje da uzdigne i izgradi, da ohrabri
i da utjei tijelo Kristovo (pogl. 1 Kor 14,3-5). Rije dar na Grkom je
karizmata, to znai dar slobodno dan od Gospodina po Njegovoj volji.
To nije neto to se moe zaraditi ili zasluiti. U Katekizmu Katolike Crkve
799, Crkva tvrdi, Bilo da su izvanredne ili jednostavne i skromne, karizme
su milosti Svetog Duha koje izravno ili neizravno koriste Crkvi, odreene
kakve jesu za njenu izgradnju za dobrobit ljudi i za potrebe svijeta. Darovi
Duha oituju Boje prisustvo i snagu meu nama. Isus nam u Djelima 1,8
kae: Nego primit ete snagu Duha Svetoga koji e sii na vas i bit ete
mi svjedoci u Jeruzalemu, po svoj Judeji i Samariji i sve do kraja zemlje.
Grka rije za ovu vrstu snage je dunamis to znai dinamit. Boja snaga je definitivno monija od svih drugih snaga u svijetu zajedno jer Boja
snaga je nadprirodna i neusporediva u prirodi. Kada Gospodin pusti Svoju
mo uvijek je to da ispuni Svoju namjenu i uspostavi Svoje Kraljevstvo.
Vjerujem da Duh Sveti trai ljude na koje moe raunati da e poduprijeti
Boje Kraljevstvo i izvriti Njegovu namjenu na Njegovu ast i slavu. U dokumentima II Vatikanskog Koncila u Dekretu Apostolata za laike kae: Iz
primanja ovih karizmi. ak i onih najizvanrednijih, proizlazi pravo vjere za
svaku od njih i dunost za njihovo koritenje u Crkvi i svijetu za dobro ljudi i
razvoj Crkve, koritenjem u slobodi Duha Svetoga koji gdje eli. U svojoj
propovjedi na Misi Susreta mladih u Sidneju Australija i Lipnju 2008. Papa
Benedikt XVI je rekao: to je to snaga Duha Svetoga? To je snaga Bojeg
ivota! To je snaga onog istog Duha koji je lebdio nad vodama u poetku
stvaranja i koji, u punini vremena, uskrsnuo Isusa od mrtvih. To je snaga
koja pokazuje nama i svijetu dolazak Bojeg Kraljevstva.
21
Dar prorotva
Poto je prostor u ovome Biltenu ogranien ja u se obazrijeti vie na
dar prorotva. Sveti Pavao kae teite za ljubavlju, eznite za darovima
Duha, a najvema da prorokujete. (I Kor 14,1). U Djelima 2,17-18 itamo kako je Petar ustao sa Jedanaestoricom i neprestano ponavljao rijei
prorotva Proroka Joela: Poslije ovoga izlit u Duha svoga na svako
tijelo, i proricat e vai sinovi i keri, vai e starci sanjati sne, a vai
mladii gledati vienja. ak u i na sluge i slukinje izliti Duha svojeg
u dane one. Prorokovati znai govoriti ili pjevati poruku od Boga pod
pomazanjem ili vodstvom Duha Svetoga.
Jednostavno reeno, prorokovati je biti Boji glasnogovornik. Meutim, nisu svi koji prorokuju proroci ali svi proroci moraju prorokovati.
Oni koji su pozvani od Gospodina u slubu prorokovanja stalno se koriste darom prorotva i drugim darovima objave kao to su rije mudrosti, rije spoznanja i razluivanje duhova u svome ivotu i u slubi.
Prorotvo moe objaviti ili predskazati istinu od Boga. Prorotvo koje
objavljuje znai da poruka se ne odnosi neophodno na budunost. Jedan
primjer ovoga je kada Isus sa Kria govori dobrome razbojniku: Zaista, zaista, Kaem ti jo danas e biti sa mnom u raju (Lk 23,43). S
druge strane, prorotvo koje pretkazuje se odnosi na stvari ili okolnosti
koje e se zbiti u budunosti. Jedan primjer ovoga se nalazi u Djelima
11,28: Jedan od njih imenom Agab, usta i po Duhu pretkaza da e uskoro nastati velika glad po svem svijetu. Ona i nasta za Klaudija. Jednom
sam primio ovakav tip prorotva koji je pretkazivlo budunost. Nakon
to smo moja supruga i ja iskusili krtenje u Duhu Svetomu 11. Studenog
1984. poeli smo zajedno moliti. Dok smo molili 8. Prosinca 1984. moja
supruga je dola i poela prorokovati: Sine moj, ne boj se. Moje ime je
Isus i govorim ti kroz tvoju enu. Iskoristit u te da ozdravim milijune u
moje Ime. Vjeruj sine moj da e se ovo dogoditi i budi uvijek ponizan.
Propovijedat e Evanelje u moje Ime. Mnogi e doi i traiti ozdravljenje. Ozdravi ih u moje Ime jer je ozdravljenje radosna vijest. Putovat e
daleko i irom. Tebi je ovo teko povjerovati ali zapamti, za mene nita
nije nemogue. Uskoro nakon toga, upitao sam ju to ju je nagnalo da
mi kae one rijei. Ona je rekla: Ja sam samo ponovila ono to sam ula
da Gospodin govori u mojoj nutrini. Do danas bio sam u 39 zemalja, propovijedao i navijetao Evanelje i ozdravljao u Ime Isusovo bez
obzira na moja mnoga ogranienja. Gospodin je otvorio za mene vrata
da ponem putovati i sluiti meunarodno u godini 1991. tono sedam
godina nakon to sam dobio prorotvo u svezi moga djelovanja koje je
Gospodin elio da inim za Njega i Njegovo Kraljevstvo.
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
Karizma jezika
Pie Julienne Mesedem
Pisati o karizmi jezika je jako osjetljivo pitanje zato to: moe biti uzbudljivo, uznemirujue i ponekad varavo jer izbacuje iz ravnotee nae
stare navike, nau ljudsku sigurnost i nau lanu veliinu. to god mi
osjeali, otvorimo naa srca Duhu Svetom u kojeg svi vjerujemo da iscijeli nae predrasude i strahove prepustimo se Njegovoj ljubavi i milosti.
Karizma je pokret milosti koji daje primatelju izvanrednu snagu za djelovanje. To je jedan od plodova nadahnua Duha Svetoga; ovo nadahnue
je nutarnje izlijevanje prepoznavanja, u novom susretu i na osoban nain,
Isusa Krista kao Gospodina i Spasitelja. To nije novi nain ivota nego
proces koji omoguuje da se stari ivot u nama rasprsne, oivljujui krtenjem milosti koje je uglavnom otupjelo u dubini nae due.
Karizme su vidljivi znakovi Boje ljubavi. To su posebne milosti koje
daju sposobnost i uporabljivost da se preuzmu razne dunosti i slube
koje su korisne za obnovu i razvoj crkve. Openito, karizme se daju pojedincima polaganjem ruku: Ne zanemari milosnog dara koji je u tebi,
koji ti je dan po prorotvu zajedno s polaganjem ruku starjeinstva.
(ITim 4,14).
Poradi toga podsjeam te: raspiruj milosni dar Boji koji je u tebi po
polaganju mojih ruku (2Tim 1,6).
Karizme nisu nuno ovisne o svetosti onoga koji ih upotrebljava dakle ne dopusti da te stanje grijeha odvue od njihove upotrebe.
Meutim, karizme bi nas trebale voditi ka svetosti. Ispravno je eljeti
darove uz uvjet da se prihvati volja Boja u pogledu da se ne ograniava
Boja ponuda time da nameete koliko darova elite i kako da ih upotrebljavate. Za sigurnost vjere je je tako neophodno da se karizme pojavljuju kao izvanredne, smijene ili apsurdne u oima ljudi.
32
33
34
35
Dar sveenitva
Biskup Joseph Grech
GODINA SVEENIKA
Tijekom ove godine posveene sveenitvu pitajmo Boga za milost
zagovora za nae sveenike. Oni su Boiji predstavnici na zemlji. Oni
su na plemeniti Krist na zemlji kako ih je Sv. Katarina Sijenska voljela
zvati. Molimo se za njihovo ispunjenje i produktivnost njihove pastoralske slube. Povjerimo ih Mariji koja ima posebnu majinsku brigu za sve
sveenike. U skladu sa miljenjem Svetog Oca i uz ovaj lanak o zagovoru predlaem sljedeu molitvu uzetu iz Pastores dabo vobis Br.82:
BUDUI DOGAAJI
Godina sveenitva koju je proglasio Papa Benedikt XVI je pri kraju.
Slubeno se zavrio 19. lipnja 2010. Ova nam je godina omoguila da
se osvrnemo i razmislimo o slubi sveenitva ba u prikladno vrijeme.
Postali smo svjesniji snage i nadarenosti mnogih sveenika, a isto tako
postali smo svjesniji da sveenici nisu imuni na grenosti i slabosti.
to je bit sveenitva? Zavirimo u Bibliju! Pisac Poslanice Hebrejima
kae: Svaki veliki sveenik, zaista, od ljudi uzet, za ljude se postavlja
u odnosu prema Bogu da prinosi darove i rtve za grijehe. (Heb 5,1).
Prvo, oito je da je sveenitvo poziv. To je posebno zvanje sa jako specifinom slubom u crkvi. Posebna sluba sveenika ini vezom izmeu
Boga i ljudi; on treba da posreduje u ime ljudi. to bi ovo znailo?
O tome govori jedna vrlo pouna pria iz Knjige Postanka. 24. odlomak te Knjige nam moe pomoi da ovo bolje razumijemo. Abraham
je stario i vidio je da se njegov sin Izak ne eni. On je elio da ga vidi
oenjenog. Tako je jednog dana poslao po slugu u kojeg je imao najvie
povjerenja i rekao mu je da ide u zemlju njegovih predaka s ciljem da
nae enu za njegovoga sina. Kako de on ovo ispuniti?
Kada je sluga stigao u grad iz kojeg dolazi Abraham sjeo je u predveerje blizu sela i molio: Gospodine, Boe moga gospodara Abrahama,
molim Te, izii mi danas u susret i mome gospodaru Abrahamu milost
iskai! Evo me kraj studenca, a keri onih iz grada dolaze crpsti vodu...
Rei u jednoj od djevojaka: Daj mi malo vode iz svoga vra! Ako ona
36
37
38
39
40
41
Karizmatski divovi
Peter Thompson
"Kao mukarci i ene, kao laici i mi takoer moemo upasti u napast
i povjerovati kako su ove karizme samo za nekolicinu odabranih. Ovo
je greka. Katekizam katolike Crkve, koji se usredotouje na karizme
Duha Svetoga, pokazat ce vam da njih treba oekivati i da su one normalne za sve krane. (v. KKC #2003)."
Kroz povijest Crkve, od vremena prvih Duhova do dananjih dana,
ohrabrivala su nas i poticala izvijea o ivotu istinskih duhovnih divova,
koji su s ljubavlju slijedili Isusa Krista. Njihovo posveenje je bilo i jo
uvijek jeste snano svjedoenje za nas, da i mi inimo isto tako. Ovi mukarci i ene su bili ispunjeni Duhom Svetim i ivjeli su dan Pedesetnice u
svoj njegovoj punini. Mnogima je Bog, zbog njihove podlonosti Duhu,
povjerio snane manifestacije karizmi, u svoj njihovoj raznolikosti.
Karizme Duha Svetoga su daleko iri pojam od onih devet koje su nabrojane u Pavlovoj poslanici u 1 Kor 12, 8-11, ali zbog jasnoe, u ovom
lanku emo se ograniiti na ovih devet i na to kako se one manifestiraju
(oituju) u ivotima nekolicine karizmatskih divova.
Obzirom je jako veliki broj onih izmeu kojih moemo odabrati, teko je i zapoeti s odabiranjem samo nekolicine. Ako to i uradimo, to ni
u kom slucaju ne znai da negiramo imena onih koji nisu spomenuti.
Pripremajui se za ovaj lanak, poeo sam praviti jednostavnu tabelu s
imenima svetaca a onda sam nabrajao devet izvanrednih darova i biljeio
sam pored svakog imena razliite darove za koje znamo da su se oitovali u ivotu toga sveca. Uzmimo na primjer ivot sv. Petra apostola i
prvoga pape.
Svih devet darova.
Pregledavajui biblijske navode vidimo silu Duha Svetoga na djelu u
ivotu sv. Petra.
Rije mudrosti: Dj 2, 14-40 - nadahnuto propovijedanje s mudrou
Rije spoznanja: Dj 5, 11 - Ananijino i Safirino izvjee
Vjera: Dj 9, 36-42 - pria o Tabitinom oivljavanju (uskrsnue od mrtvih) (Ovo je takoer Dar udesa koji prati vjernika koji poznaje Boju
volju.)
Ozdravljenje: Dj 3, 1-10 - ozdravljenje bogalja izvan hrama
42
43
44
45
nagrada od Boga jer je netko veoma skromna ili duhovna osoba. Oni
su dani na izgradnju Bojeg Kraljevstva. A znamo: Kraljevstvo Boje
je sve o ljubavi jer Kralj je Ljubav. Stoga, darovi su dati da slue Ljubavi. Ne zaboravimo ovu jednostavnu istinu. Na primjer dar iscjeljenja
nije dan jer je netko postigao veu razinu svetosti - niti je dar tumaenja
jezika znak vrsnih uenika! Dani su na koritenje u poslunosti Bojoj
volji. Kao ponizni sluga volji Bojoj moe razumjeti potivanje i ljubav
uenika prema naem Gospodinu. Samo kao takve ponizne sluge Boje
volje moemo pokazati svoje potivanje i ljubav prema blinjemu - tko
god da to bio i u bilo kojem trenutku u naem ivotu.
Ovdje elim jasno istaknuti: Nitko osim Boga samoga ne moe uistinu pogledati u nae srce i ne moe proitati i vidjeti nau istinsku namjeru. Da li je to zato da bi dao slavu Bogu i da pokaem ljubav ljudima
oko sebe ili je to zato da predstavim sebe kao dobrog Bojeg uenika/
voditelja/ovjeka? Da li je to zato to sam posluan i ponizan ili pak
elim pokazati kako sam obdaren? Volim li i potujem druge ili se samo
elim dobro osjeati jer inim neko dobro djelo? Pokazuje li se ljubav na
djelu ili se samo otkriva moja ljudskost?
Svi smo pozvani traiti Njegovu volju i ivjeti prema Njoj. Pretpostavljam da to svi znamo ve u svom srcu. Ipak se esto upitam: to
me je dovelo do ovakve odluke? Jesam li to bio ja i moja htijenja ili se
uistinu pokazala ljubav na djelu?
Je li to bilo istinsko djelo ljubavi u odreenoj situaciji? Je li to bila
istinska rije ljubavi u tome trenutku? Je li bolje pristupiti osobi ili ostati
po strani? Je li bolje ovo ili ono? Darovi razluivanja, mudrosti i spoznanja postaju jako bitni odgovarajui na ovo pitanje. Da bi dopustili
da ljubav postane djelatna u naim ivotima vano je usredotoiti se na
dvije stvari:
Prvo, traimo ljubav!
Usredotoimo se na ljubav prema Gospodinu svim srcem svojim,
svom duom i svom snagom svojom. On je veliki Ja jesam i Emanuel,
Bog s nama. On zasluuje svu vau ljubav i ast, ako nita onda samo
zato jer On je Ljubav. Usredotoimo se takoer na ljubav prema brai
i sestrama, naoj obitelji, naim susjedima, kolegama, osobi koja sjedi
u autobusu svakog dana, ovjeku koji stoji ispred nas u redu u trgovini
i beskuniku koji se ne uklapa u nae drutvo. Ponekad e to biti lako,
ponekad nee. Sam Bog e izliti Svoju ljubav u naa srca - kako bi je mi
mogli prenijeti na druge! Stoga je jako vano ivjeti blisku i osobnu vezu
46
47
48
49
tog razloga dobro je znati koja je to najslabija toka nae obrane u borbi
protiv zla. Meutim, mi nismo pristalice Freudove psihologije koja kae
da je poznavanje problema ujedno i njegovo rjeenje. Stoga ljudi trebaju
u isto vrijeme biti svjesni i svojih slabosti i biti opremljeni odozgor. Nije
mogue preivjeti svakodnevnicu oslanjajui se samo na nau volju i
vrline.
Ignacijanska duhovnost uvelike pomae ljudima. Omoguava nam
razviti stav pronicljivog srca i korisna je vjeba u ivotu. Osoba koja je
u slubi zagovora takoer prima prekrasno orue kojim e na bolji nain sluiti ljudima. Iznio sam samo nekoliko primjera, ali su mogunosti
puno ire. Vjebajui pravila duhovnog razluivanja postaje se uinkovitiji pa i bez karizmi koje su uvijek milost. Pravila nam kazuju da duhovno bojite postoji bez obzira je li netko svjestan te injenice ili ne. Imati
pomo kako djelovati u duhovnom svijetu Karizmatske obnove moe
biti uinkovito i u slubi zagovora.
50
51
52
Razum
Dar razuma je nadnaravno raspoloenje due koje ju osposobljava
da razumije s nevjerojatnom jasnoom i intuicijom, odreena otajstva
vjere ili, tovie, i poglavlja Svetog Pisma. Prosvijetljena djelovanjem
Duha Svetoga, dua duboko i jasno prodire u otkrivena otajstva, dubinski
oslikava istine vjere i doputa sama sebi da je vodi molitva koja se u njoj
sve vie razlijeva.
Mudrost
Dar mudrosti se moe definirati kao nadnaravno raspoloenje naega
intelekta koji nas potie da inimo Bogu vrijedne stvari i proslavljamo
Njegovo ime. " Jer mudrost je vrednija od biserja i nikakve se dragocjenosti ne mogu uporediti s njom." (Izr 8,11) Dar mudrosti se ne ui iz
knjiga, nego ga dui podjeljuje Sami Bog, koji prosvjetljuje i ljubavlju
ispunjava na um, nae misli, srce, na intelekt i volju.
Pobonost
Dar pobonosti se sastoji od nadnaravnog raspoloenja due koju taj
dar vodi, pod djelovanjem Duha Svetoga; da se u svome odnosu s Bogom ponaa na isti nain kao to se vrlo brino dijete ponaa prema svojemu ocu, pored koga se on osjea silno ljubljen.
Jakost
Dar jakosti je sposobnost koju nam Duh Sveti daje da izdrimo iskuenja i ujedinimo ih s Kristovim trpljenjem. Dua koja se potpuno podlae
Duhu Svetomu, kroz dar jakosti, uoava se s nadnaravnim raspoloenjem
koje je osposobljava da se uhvati u kotac s najteim iskuenjima i da
podnese najtee patnje iz ljubavi prema Bogu i na slavu Njegovog Imena.
Strah Gospodnji
Dar straha Gospodnjega je nadnaravno stanje due koje joj pomae da
doivi duboko potovanje prema Bogu i beskonano predanje u Njegovu
beskonanu dobrotu, Oevu dobrotu. To nije strah koji zarobljava, niti,
tovie, strah koji nije Njemu ugodan, nego strah koji nastaje zbog preobilnog potovanja: Njegovo velianstvo i Neizmjernost su toliko veliki i
toliko snani da Mu elimo sluiti i ljubiti Ga svim srcem svojim, jer On
nama znai sve u ivotu. "ivim, ali ne vie ja, nego ivi u meni Krist.
A to sada ivim u tijelu, u vjeri ivim u Sina Bojega koji me ljubio i
predao samoga sebe za mene." (Gal 2, 20)
53
54
55
Kkottongnae kao to je u Junoj koreji da bude primjer i odraz prvih Kranskih zajednica, koji se prepoznaju po meusobnoj ljubavi. Kkottongnae Zajednica je izvor ljubavi, izvirui iz Isusove ljubavi koja tamo ivi
i koja se daje drugima. Zajednica sa svojim svjedoenjem pokazuje nam
lice Isusa biti pun radosti, paljiv u slubi, brinuti se za druge to je
kad se ivi i pokazuje Boja ljubav. ivotna iskustva u Duhu, kao to su
ova, su ona koja su potrebna danas tako da dananji ovjek moe vjerovati i otvoriti se da primi Isusa kao Gospodina u svome ivotu.
56
57
58
U POTRAZI ZA KARIZMAMA
Mnogi katolici vjeruju da ne bi trebali traiti ili moliti za karizme, ali
je ovo osnovano na zbunjenosti u svezi toga to su to karizme. Pogledajmo to nas Crkva ui o karizmama. Prema Katekizmu (799) karizme su
milosti koje Duh Sveti dijeli onima koji vjeruju a u cilju izgradnje Tijela
Kristova. Katekizam nam takoer kae da su karizme udesno bogatstvo
milosti za apostolsku ivotnost i za svetost cijelog Tijela Kristova (800).
Karizme su tako odvojene od izvanrednih mistinih milosti (na primjer:
zanosi, vizije i privatne objave) koje su date za korist pojedinca. Duhovni
pisci esto s pravom upozoravaju da se moli Boga za takve izvan-naravne
fenomene jer oni mogu dovesti do samo-zaokupljenosti ili usredotoenosti
na Boje darove a ne na samoga Boga. Ako su vjerodostojne treba ih sa
zahvalnou prihvatiti ali ne da se trae. Karizme, u suprotnosti, su za sluenje drugima i kao doprinos misijskom poslanju Crkve.
Kada se svrha karizmi prepozna, nije iznenaujue da nas Sv. Pavle ohrabruje da eznemo za njima: eznite za darima Duha, a najvema da prorokujete (I Kor 14,1). Pavao nas takoer potie da koristimo karizme koje su
nam dane: Dare pak imamo razliite po milosti koja nam je dana: je li to
prorokovanje neka bude primjereno vjeri (Rim 12,6). Pavao nabraja vie
primjera karizmi. U Ef 4,11-13 je popis onih koji imaju dar vodstva u Crkvi:
apostoli, proroci, evangelisti, pastiri i uitelji. Na drugome mjestu on spominje darove sluenja, nauavanja, savjeta, prinosa, upravljanja i djela milosra (Rim 12,7-8; I Pet 2,10-11). U I Kor 12 nabraja one karizme koje on zove
duhovni darovi zato to su osobito ovisne o poslunosti Duhu Svetomu:
rije mudrosti, rije spoznanja, vjera, iscjeljenja, dar udesa, prorotvo, razluivanje duhova, jezici i tumaenje jezika. Pavao takoer govori o karizmama za brak i celibat (I Kor 7,7); i mogue o zareenju (1 Tim 4,14; 2 Tim
1,6). Ovima su dodate druge karizme koje se spominju na drugim mjestima
u Novom Zavjetu: egzorcizam, zagovor, gostoljubivost, duhovne pjesme,
siromatvo i muenitvo. Vidimo da u svim ovim sluajevima karizme imaju
snanu sposobnost za izgradnju. Kako emo se izboriti za karizme? Najbolji je nain da molimo Boga za njih i onda eljeti da ih koristimo za dobro
drugih u duhu poniznosti i poslunosti pravovjernom autoritetu.
Pavao nas nauava kako se koristiti karizmama za dobrobit Crkve u
I Kor 12-14. U sredini ovog nauavanja je njegov velianstveni himan
ljubavi u I Kor 13. Pavlova namjera je da nas podsjeti da iako su karizme
divni Boji darovi a ljubav je ta koja im daje vrijednost. ak i one najizvanrednije karizme se mogu koristiti sebino ili sa puno oholosti, i u
tom sluaju one ne vrijede nita. Ali ako se koriste ispravno one postaju
59
60
61
62
63
64
65
CHRISTEEN obuhvaa 30 godina u boanskoj slubi dovodei djecu ka Kristovoj ljubavi. Vie od 3 milijuna djece isijava rajsko svjetlo
koje su primili kroz CHRISTEEN obnovu. Oni koji su doli na samom
poetku CHRISTEEN-a su raireni irom svijeta. Oni slue Gospodinu
razliitim sposobnostima. Ima ih sveenika, sestara, lijenika, inenjera,
vladinih slubenika, industrijalaca i laikih apostola.
Svijet je unaprijeen na mnogo naina. Ali potreba za iskustvom
dovoljne ljubavi u obiteljima je pod moranje za normalan rast djeteta.
Tehnologija je uinila nae ivote mnogo lakim i ugodnijim, ali glad za
ljubavlju se poveala u srcima djece. Neki su roditelji prezaposleni, neki
su bolesni, neki su neupueni a neki neobrazovani. CHRISTEEN grupa
je osjetila da treba da dosegne do djece i da ih upoznaju sa nekim tko e
ostati u njihovim srcima u obliku ljubavi! A to je Isus.
CHRISTEEN je inicijator za grupu predanih laika koji su iskusili Isusovu ljubav. Postoji Savjetodavni Odbor i tim od Duhovnih Voa ukljuujui biskupe, sveenike i redovnice koji su spremni pomoi. Isus nam
je pomagao u svakom trenutku naega rasta. Providio nam je ured, mnogo ljudi koji rade zajedno sa dubokim predanjem. Na cilj je da vrimo
Boju volju.Moj Otac koji je na nebesima ne eli da se izgubi ni jedan
od ovih najmanjih (Mt 18,14).
Pozivamo i vas da ponete voljeti djecu; oni su cvijee u Isusovom
vrtu. Dopustite im da uine svijet ljepim. Hoemo li da zajedno sanjamo
za bolji svijet za nae mlade generacije?
66
67
Darovi za zajednicu
Allan Panozza Subota, 30 Kolovoz 2008
Sadraj pouavanja:
1. Darovi Duha Svetoga izgrauju zajednicu
2. Darovi Duha Svetoga moraju djelovati u jedinstvu
3. Darovi Duha Svetoga moraju djelovati u ljubavi
U subotu 30 svibnja 1998. naao sam se meu skoro 250.000 ljudi
okupljenih u Rimu na trgu Sv. Petra, da bih sudjelovao na Susretu Svetog
Oca s Crkvenim pokretima i novim zajednicama. Mnotvo je ispunjalo
Trg Svetog Petra i Via della Conciliazione, i ovo more ljudi koje se gubilo s pogleda oiju okupilo se oko Kristovog zamjenika na zemlji. Zakljuio sam, da ako dolazimo iz raznih krajeva svijeta, a i uo sam oko sebe
razne jezike, da u ovom skupu inimo dio jedinstvenog Tijela Kristova.
Postali smo zajednica vjernika, ujedinjeni zajednikom vjerom u Isusa i
pomazanjem Duha Svetoga.
Darovi Duha Svetoga izgrauju zajednicu
Dar jezika
Jedan dar Duha Svetoga koji snano uzdie izgradnju zajednice je dar
jezika. Reeno nam je da apostoli i drugi okupljeni u Cenacolu prigodom
Pedesetnice "poee govoriti drugim jezicima, kako im ve Duh davae
zboriti" (Dj 2,4), i tako bijahu optueni od nekih da su previe popili slatkog vina. Sveti Petar se usprotivio optubama govorei: "Nisu ovi pijani,
kako vi mislite" (Dj 2,15). Oni su zapravo iskusili dar glosolalije, slavili
su i hvalili Gospodina jezikom Duha Svetoga, koji je kao fenomen ope
nazvan kao "dar jezika". I dan danas smo naviknuti na oitovanje ovog
dara tijekom molitvenih susreta i karizmatskih okupljanja. Ma koliko
brojne bile okupljene razliite narodnosti, nesposobne da komuniciraju
izmeu sebe zbog razliitosti jezika koji govore, kada se pone slaviti
Gospodin u jezicima, dobija se jedinstveni molitveni jezik, zajedniki
svima, koji Svemogui Bog poznaje dobro.
Dar prorotva
Jedan drugi dar Duha Svetoga je dar prorotva. esto, tijekom molitvenih susreta, neka osoba izgovori rije primljenu od Gospodina, koristei nepoznati jezik. Budui da sudionici nisu u stanju razumjeti to je
68
69
skupina vjernika ujedinjena i slui se darovima Duha Svetoga, u zajednici tako oblikovanoj, alje blagoslove u obilju. Tamo gdje zbog bilo kojeg
razloga se pojavljuju podjele, gdje se bori za mo meu animatorima ili
odgovornima, zajednica je razjedinjena. Iako moe biti bogata darovima
Duha Svetoga, manjak jedinstva neizbjeno e zavriti razjedinjavanjem.
Darovi Duha Svetoga moraju djelovati u ljubavi
Trinaesto poglavlje Prve Poslanice Korinanima je veoma kratko,
sadri samo 13 redaka. Unato tomu, pisac uspijeva u ovo malo izraza,
koncentrirati jak nauk o daru ljubavi. Doslovno govori, da koritenje darova bez ljubavi ne koristi nita niti onomu tko ih koristi, niti zajednici,
ne umanjujui vanost ovih samih darova sadranih u njima samima.
Uvijek imam ovaj utisak kada gledam Isusa kako tvrdi: "Nikad vas nisam poznavao! Nosite se od mene, vi bezakonici" (Mt 7,23); uistinu je
uasno tvrditi kako su ove njegove rijei upuene onima koji koriste darove Duha Svetoga, ali koji ih koriste bez ljubavi za brau. Sveti Ivan
govori "Bog je ljubav" (1 Iv 4,16), i jasno je da kada ljubav biva iskljuena iz bilo koje slube, biva takoer ostavljen vani i Gospodin. Ljubav i
jedinstvo potvruju istinitost darova, i Sveti Pavao je bio veoma svjestan
kada je napisao "Kad bih sve jezike ljudske govorio i aneoske, a ljubavi
ne bih imao, bio bih mjed to jei ili cimbal to zvei." (1 Kor 13,1).
"Ljubav je velikoduna, dobrostiva je ljubav" (1 Cor 13,4)
Kada sam pristupio Karizmatskom pokretu, sudjelovao sam na jednom velikom susretu gdje su govorili velikani toga vremena. Kada sam
izaao naprijed izgovoriti prorotvo, bijae mi reeno da nije prikladno,
udaljio sam se i razoaran vratio na svoje mjesto. Ne bijae ni najmanji trag ljubavi i dobrote u ponaanju ovih animatora. Tada odluih, da
u ako u budunosti budem imao prigodu, uvijek nastojati drugoga prihvaati ljubazno i brino, s dunim potivanjem njegove osjeajnosti i
dostojanstva. S milou Bojom nastojao sam odrati obeanje dugi niz
godina i koristei darove Duha Svetoga uvijek se sjetim Isusovih rijei
upuenih svojim uenicima: "I kako elite da ljudi vama ine, tako inite
i vi njima" (Lk 6,31).
Na trgu Svetog Petra, u srcu velikog mnotva, koje je na Duhove
sudjelovalo na misi koju je slavio Sveti Otac, imadoh snaan primjer
ljubavi i panje koju sam zabiljeio. Bio sam izloen utjecaju jakog sunca, a jedan brat iz Savjeta ICCRS, koji je vidio moju nevolju, upitao me
70
71
72
onomu to Bog trai od nas. Ono ne znai imati znaajnu i snanu slubu
nego biti osoba koja moli. Evo nekoliko pitanja za svakoga od nas da
o njima razmislimo:
Imam li osjeaj poziva, svrhe, (da sam) biti djelom Bojeg plana?
73
mi danih darova, donijeti e mi ivot i motivirat e me jer u vidjeti dobre plodove, a to e ohrabriti i poticati ne samo mene ve i one koje ja
vodim.
BOJE VRIJEME
"Sve ima svoje doba" (Prop 3).
Uvijek ima dovoljno vremena za uiniti one stvari koje Gospodin od
nas trai da uinimo. Izgorjet emo, naravno, kada ponemo pokuavati
initi puno vie stvari koje On od nas NIJE traio i za koje nemamo
njegovo pomazanje ili njegove darove. Sluba voenja je biblijsko naelo koje je potrebno primijeniti u svim podrujima naih ivota. Kako
koristim darove koje mi je Bog podario, novac koji mi je dao, sredstva
koja mi je providio, i iznad svega kako koristim svoje vrijeme? Jednaka
je koliina vremena u danu za sve nas, i odgovarat emo Gospodinu za
nain na koji ga koristimo. Vrijeme je obino izgubljeno ili protraeno u
malim koliinama, ali se nakuplja. Pa, kako koristimo nae vrijeme? Evo
ovdje nekih pitanja na koja trebamo obratiti panju:
74
75
76
77
78
Na poziv za zagovor
Cyril John
to je to zagovor?
Prema saetku Oxfordskog Rijenika zagovor je molitva ili pronja
u ime drugoga. U pronji Bog ini neto za nas; u zagovoru Bog ini
neto kroz nas. Zagovornika molitva je molitva za druge. Zagovornik je
onaj tko se zauzima za drugoga ili brani sluaj drugoga. Druga izrazita
definicija zagovora je: Sveta, s vjerom, ustrajna molitva kojom se netko
zauzima kod Boga u ime drugoga ili drugih koji oajniki trebaju Boje
posredovanje. Prema Katekizmu Katolike Crkve Zagovorna molitva
prozbena je molitva koja nas izbliza usklauje s Kristovom molitvom.
On je jedini Zagovornik kod Oca za sve ljude, osobito za grenike
(Br.2634).
Isus: Zagovornik u prvom redu
On, poto u vrijeme svog zemaljskog ivota prikaza molitve i pronje s jakim vapajima i sa suzama onomu koji ga je mogao spasiti od
smrti, bijae uslian zbog strahopotovanja. (Heb 5,7). Isus je proveo
cijelu no u molitvi prije nego je izabrao svoj tim uenika. Kada je Isus
upozorio Petra da je Sotona dobio doputenje da moe reetati uenike
kao penicu (Lk 22,31-32).
On nije rekao: Ja u zaustaviti Sotonu. Umjesto toga On je rekao:
Molio sam se za tebe. On je posredovao ak i revnije tijekom Njegove muke u Getsemanskom Vrtu (Iv 17,9-26). Isusova sluba zagovora
se nastavlja s desne strane Bogu: Prema Sv. Pavlu: Tko e ih osuditi?
Isus Krist koji je umro jo bolje: koji je uskrsnuo koji je s desne
strane Bogu i koji posreduje za nas (Rim 8,34). Odatle slijedi da moe
zauvijek spasavati one koji po njemu dolaze k Bogu, jer uvijek ivi da
posreduje za njih (Heb 7,25).
Zagovor u Starom Zavjetu
Voe u Starom Zavjetu poput Abrahama, Mojsija, Ilije, Joba i Amos
su bili sjajni zagovornici. Govorei o Abrahamu, Gospodin je rekao Abimeleku: prorok je on; molit e se za tebe (Post 20,7). Zbog njegovog silnog zagovora (Post 18,22-23) Abraham je zasluio da se zove
prorokom (Post 20,7). U stvari, proroci su bili ljudi molitve: Ilija (I Kr
18,36), Samuel (Jer 15,1) i Amos (Am 7,1-6). idovska tradicija se sjea
Jeremije kao ovjeka koji mnogo moli za narod i za Sveti grad (2 Mak
79
80
Na odgovor
Povijest Crkve je napunjena sa primjerima mukaraca i ena, proglaenih svetaca i drugih, koji su zagovarali za svoje prijatelje i koji su unijeli mnogo blagoslova u na svijet. Glavno pitanje je: Da li smo uvjereni
u mnoga obeanja koja je Bog dao za uinkovitu molitvu Zazovi me,
i odazvat u ti se i objavit u ti velike i nedokuive tajne o kojima nita
ne zna(Jer 33,3). Jer On ...prema snazi to silu svoju oituje u nama,
moe uiniti neogranieno vie od onoga to moemo moliti ili misliti
(Ef 3,20). Imamo ovo uvjerenje od Isusa: Sve to s vjerom zamolite
dobit ete(Mt 21,22) Sv. Pavao takoer ulijeva pouzdanje u zagovornika Dakle, pristupajmo s pouzdanjem k prijestolju milosti da primimo
milosre i naemo milost za pravodobnu pomo.(Heb 4,16). Konj se
treba upregnuti ispred koije. Zato zagovor treba da bude upalja i prvi
pokreta za sve nae nakane!
81
UENJE NA
VLASTITIM POGREKAMA
Charles Whitehead
Kad pogledam unatrag, vidim sve one udesne stvari koje je Gospodin uinio preko Karizmatske obnove. Svjestan sam da su mnogi od nas
oekivali i vie. Navijetali smo milost Obnove po kojoj bi bilo oigledno da je svatko edno prihvaa, upravo onako kao to smo je i mi prihvatili, ali to se nije dogodilo. Ponekad Bog ne djeluje kada mi sa sigurnou
oekujemo da e djelovati. Nekoliko puta smo napravili pogreke i u vjeri uradili stvari koje su nam ve na samom poetku izgledale pogrene.
Istina je da smo napravili mnoge pogreke i veina od nas su doivjeli
i razoaranja. Kako smo izali na kraj s tim? Kako moemo biti sigurni
da od sebe nismo napravili zarobljenike zbog vlastitog osjeaja krivnje
zbog uinjenih propusta u prolosti, zbog nedostatka hrabrosti i pouzdanja da poduzmemo nove korake u sluaju da ponovno pogrijeimo?
Moe li obnova i novi ivot rijeiti nae propuste?
Neispunjena oekivanja
Nedavno sam sluao dobro poznatu voditeljicu kako govori o tomu to je
gledala dok je putovala svijetom. Da, dogodile su se mnoge divne stvari zbog
kojih je bila zahvalna, ali mnogi krani su proivljavali teka vremena dok
su se suoavali sa stvarima za koje su mislili da Bog eli da im se dogode,
umjesto onih koje se nisu dogodile. Dok je ona govorila ja sam prepoznao
neispunjena oekivanja, razoaranje, pogrenosti, obeshrabrenosti u svome
vlastitom ivotu. Pomislio sam na vrijeme kada sam toliko mnogo vjerovao
a tako malo vidio. Sjetio sam se vremena kunji i iskuenja - koja su esto za
posljedicu imala slabost i pogreku. Pitao sam se zar je grijeh pasti? Mislio
sam na ljude u koje sam se i sam pouzdavao, ali koji su se nakon svega opredijelili da budu samo ljudi i nita vie. Prisjetio sam se svih svojih nada koje
su u meni rasle, a onda su se slomile i nestale. Mnogi od nas se vjerojatno
mogu identificirati sa dvojicom apostola koji razgovaraju s Isusom na putu
za Emaus: "A mi se nadasmo da je on onaj ..." (Lk 24, 21). Ali, u stvarnosti
nae nade esto ostanu neostvarene. Zato, pitao sam se? Sjetio sam se 1 Pt
1, 3-4: "Neka bude hvaljen Bog, Otac naega Gospodina Isusa Krista, koji
nas po svome velikom milosru uskrsnuem Isusa Krista od mrtvih ponovo rodi za ivu nadu, za neprolaznu, neokaljanu, neuvelu batinu koja vam
stoji sauvana u nebesima". Kako emo mi to naslijediti? Po svojoj vjeri (5.
redak). Stoga, ako u i ja to naslijediti po vjeri, ja moram proi i kroz svoje
pogreke s Vjerom u nepogrjeivoga Boga.
82
83
84
Voditeljeva vizija
Jos H. Prado Flores
Sadraj predavanja:
85
86
"Jer ne posla me Krist krstiti nego navijetati Evanelje. Jao meni ako
Evanelje ne navjeujem." (1 Kor 1, 17; 9, 16) Sr njegove poruke nije
kompliciran, to je Evanelje milosti (Dj 20, 24), koje nam eli rei da je
spasenje besplatno.
6. Potie i motivira svaku osobu
Mornar, kao svaki voditelj, ima zarazan entuzijazam i zahvaa svakoga. On je kao elektrini generator na koji svatko moe napuniti svoje
baterije. Njegov dar je da svakome moe dati najbolje od sebe. To je
privlanost voditelja.
U sred oluje, kada se danima ne pojavljuju ni sunce ni zvijezde svi
gube nadu spasenja to je bilo i kada je Pavao pokazao svoju osobinu
voditelja. "(Pavao kae) Sada vas pak opominjem: razvedrite se. Stoga
vas molim zaloite neto jer to je za va spas. Ta nikome od vas ni vlas s
glave nee propasti. Svi se razvedre " (Dj 27, 20; 36). Kada voditelj
predstavlja cilj, on tada ne samo da motivira, nego takoer i motivira
ljude da samostalno krenu naprijed. Ovo se udo otkriva kada je voditelj
sposoban otkriti zato su se neke stvari dogodile. Ljudi nisu strojevi koji
rade kao roboti. Treba ih motivirati i ta motivacija treba biti u njima samima. Voditelj zna kako svojim vlastitim znanjem davati savjete svakoj
glinenoj posudi. On zna da je to veliko blago koje je pronaao. (2 Kor
4, 7). Kada je cilj jasan i odreen, motivacija bi trebala biti izvanredna.
To je katalizator koji bi trebao aktivirati snage do maksimuma i pomoi
ljudima da dosegnu svoj osobni vrhunac.
7. Pronalazi zajedniku strategiju za ostvarivanje cilja
Vidljivi cilj je motor koji proizvodi strategiju, veze s kormilom su
izgubljene, kapetan preuzima kontrolu nad brodom, jedra su savijena i
sidro je baeno u more. Kapetan ne treba samo jednom pridrati kormilo
u svojim rukama, nego on sinkronizira sve aktivnosti (sinergija), tako
da sve moe glatko proi sa samo jednim ciljem: uspjeno brod dovesti.
Dobar voditelj nije onaj koji svakoga drugoga pokree, nego onaj koji
svojim ponaanjem ini da se svatko pokrene, kao to je Pavao uradio u
zatvoru: "ta veina brae, ohrabrena mojim okovima, jo se vie usuuje
neustraivo zboriti Rije" (Fil 1, 11, 14).
Voditelj je onaj koji uspostavlja strategiju radi postizanja konanog
cilja, potiui sve snage da se kreu k istoj toki. Njegovi snovi kristaliziraju se u planove i strukture koji omoguavaju postizanje cilja. Sanjar
bez strukture je samo "putujui Don Kihot" koji se bori protiv vjetrenjaa
87
i ide tamo kuda ga vodi glupavi debeljko (Sano Pansa) Vizija nas vodi
u akciju, a akcija zavisi od vizije.
Pavao od poetka nije sve dobro razumio. Ni on nije poeo savreno
raditi stvari. Ako svi voditelji izgledaju kao da imaju i doista imaju moralni autoritet da im se vjeruje i da e biti prihvaeni, kranski voditelj
ima drugi razlog i drugaije sredstvo kojim potie druge da ga slijede:
"Nasljedovatelji moji budite, kao to sam i ja Kristov." (1 Kor 11, 1).
I on dakle slijedi jo nekoga, Voditelja svih voditelja, Glavnog Pastira
(1 Pt 5, 4), tako da ljudi ne slijede njega nego Onoga koga on slijedi.
Pitanja za raspravu:
88
VOENJE S VIZIJOM
Charles Whitehead
Vodstvo je sposobnost da povedete skupinu ljudi od toke A do toke B.
Ako idete naprijed, okrenete se oko sebe i otkrijete ljude koji vas
slijede, vi ste voditelj.
Duhovno vodstvo se ne odnosi na stvaranje vlastite pozicije.
1. Ono se odnosi na mijenjanje ivota drugih ljudi.
2. Ono se sastoji u pomaganju drugim ljudima da postanu SVE ONO
na to ih Bog poziva da budu.
Duhovno vodstvo nije samo ukazivanje na velike stvari i poticanje
drugih ljudi da ive po njima. Ne ono zahtijeva intimni odnos s Isusom
i dragovoljnu odluku da sijedimo Njegov primjer kroz sluenje drugoj
osobi koju Bog donosi pred nas.
Ako vodstvo eli biti uinkovito, ono mora imati viziju (objavu).
Mnoge upe imaju jako puno aktivnosti, ali vrlo malo ih ima jasnu viziju.
Izr 29, 18 nas podsjeaju da se narod bez objave razuzda.
to je vizija?
-
-
-
89
Boje otkrivenje
Uputu koju trebamo izvriti
Planove koje trebamo slijediti
Ciljeve na putu (kojim hodimo, op. prev.)
Boansku snagu, pomazanje, koje tu viziju
ini moguom (ostvarivom)
-
-
-
Hab 2, 2-3:
Tada Jahve odgovori i ree: "Zapii vienje, urei ga na ploice, da
ga ita lako ita." Jer ovo je vienje samo za svoje vrijeme: ispunjenju
tei, ne vara; ako stie polako, ekaj, jer odista e doi i nee zakasniti!
Hab 2, 2-3:
Gospodin je rekao da zapiemo objavu kako bi je narod koji je proita
mogao slijediti. Vizija je za tono odreeno vrijeme. tovie, i ako dolazi
sporo, trebamo ekati na nju jer e se sigurno ispuniti.
Duhovna vizija sadri boansko otkrivenje neto to je bilo skriveno, ali je sada izalo na svjetlost.
To je obino ZADATAK, NALOG, npr.
-
-
-
90
Vizija je Rije Boja u srcu vjernika. Ona moe doi na razliite naine:
-
-
91
CRKVA
Kada je u Otkrivenju sagraena Crkva, sagraena je nepobjediva "Ni
vrata paklena nee je nadvladati!"
Otkrivenje je snano, mono:
- Ono moe pokrenuti Crkvu
- Ono moe izvui Crkvu izvan svjetovnosti, ljudskog obzira,
kompromisa, negativnosti, sekularizma i iz poraza u pobjedu.
Naa Crkva ima viziju.
VODITELJI
Voditelji moraju imati viziju:
-
-
-
Imam li ja viziju?
to je (kakva je, op. prev.) tvoja vizija?
Jesi li je zapisao?
Jesi li je objavio, drugima priopio?
Jesu li je ljudi oko tebe razumjeli i prihvatili?
Da li zajedno radite na njezinom ostvarenju?
92
93
94
si trebali staviti na srce njezine upute, da budemo posluni Isusu, vrei sve to
nam on kae da uradimo. Za nas je, takoer, mudro da zazivamo njezin zagovor za nas, da ostvarimo zadae koje nam je Gospodin povjerio. Nakon svega,
ona je i naa "majka", ona je "puna milosti". KKC 968 istie: Njezina uloga,
meutim, u odnosu prema Crkvi i cijelom ovjeanstvu see jo dalje. "Na
sasvim je osobit nain sudjelovala u Spasiteljevu djelu poslunou, vjerom,
ufanjem i arkom ljubavlju, da obnovi vrhunaravni ivot dua. Radi toga nam
je postala Majkom u redu milosti".
3. Karizmatski darovi Duha Svetoga
Sveti Pavao opisuje sljedee karizmatske darove, kako se spominju
u 1 Kor 12, 8-10: rije mudrosti, rije spoznanja, vjera, ozdravljenje,
udesa, prorotvo, razluivanje duhova, jezici i tumaenje jezika. Ovi
su darovi potrebni sastojci za snanu i uinkovitu evangelizaciju: KKC
798 istie da su "karizme posebne milosti" kojima Duh Sveti vjernike
ini sposobnima i spremnima da prime razne poslove i slube korisne za
obnovu i izgradnju Crkve." Karizme nisu samo "prirodne sposobnosti"
nego i darovi koje Duh Sveti daje svakoj osobi kako on eli. Postoje i
drugi popisi darova koji se spominju u Ef 4, Rim 12 i 1 Pt 4. Sigurno,
karizme su duhovni darovi koji oituju Boju transcendentnost. Ne tako
davno, imao sam tu povlasticu da vodim "Healing Crusades" u Tajlandu i Malaziji. Bile su jako vidljive manifestacije darova Duha Svetoga
kao to su rije spoznanja, prorotvo, ozdravljenja, udesa, jezici i rije
mudrosti. Neki su ljudi ustali iz invalidskih kolica, gluhi su mogli uti,
tumori i nenormalne izrasline su nestajali, slijepima se vraao vid, a dogaala su se i druga ozdravljenja: emocionalna i duhovna ozdravljenja
i ozdravljenja meuljudskih odnosa. Kasnije su nam pristupili neki nekrani i zamolili nas da ih krstimo u rimokatolike, jer su bili svjedoci
Isusove moi i njegove prisutnosti meu njima. Povjerovali su u propovijed da je Isus istinski Bog i istinski ovjek koji je umro za nae grijehe,
koji je uskrsnuo od mrtvih i koji sada sjedi s desne Bogu. Povjerovali su
da je Isus ozdravitelj koji i dan danas ozdravlja. Isus u Iv 14, 11 kae:
"Vjerujte mi: ja sam u Ocu i Otac u meni. Ako ne inae, zbog samih djela
vjerujte."
Ovi duhovni darovi nisu primjenljivi samo tijekom Healing Crusade
ili slubi ozdravljanja ili tijekom molitvenih susreta, nego se oni, takoer,
mogu koristiti i u trgovini, na radnom mjestu, kod kue ili na bilo kojem
mjestu na kojem ljudi meusobno kontaktiraju. Dokument Drugoga vatikanskog koncila Dekret o apostolatu laika 3, iznosi: "Nakon primanja
ovih karizmi, tovie i onih najobinijih, svaki vjernik ima pravo i obvezu
95
96
97
la je eksplozija i njezin utjecaj se osjetio svud unaokolo. Na kraju Konferencije, imali smo nekoliko razloga za povjerovati da je to bila duhovna
erupcija, cunami koji je imao veliki utjecaj na to podruje, koji je vodio
do Novog proljea!
Najnovija dogaanja
Zaljev je bio regija u koju Obnova sa svojim skupinama nikada ranije
nije dolazila, tovie ni kao konferencija na nacionalnoj razini. Po prvi
puta, 1.800 voditelja iz est Otonih zemalja Bahrain, Kuwait, Oman,
Equatar, Saudijska Arabija i UAE (Ujedinjeni Arapski Emirati) okupilo se pod zastavom Zaljevske slube Katolike Karizmatske obnove
(ZSKKO) na konferenciji u Abu Dhabiju, od 8. do 9. prosinca 2008.
godine. Tema prve konferencije zaljevskih voditelja KKO bila je: "Neka
vatra sie". Kroz neprekidnu potporu konferenciji, biskupija Abu Dhabija i Kuvajta (jedine dvije biskupije u Zaljevskoj regiji) ine sve to je
mogue na jaanju i konsolidiranju Obnove. Biskup Kuvajta je slubeno
priznao Obnovu izradom i donoenjem Statuta za Kuvajtski nacionalni
tim za sluenje. Biskup Abu Dhabija je poduzeo inicijativu oko imenovanja Nacionalnih duhovnih upravitelja u svakoj zemlji Zaljeva pod
njegovim vikarijatom i uspostavio Nacionalni pododbor koji pomae u
poticanju Obnove.
ICCRS-ova Meunarodna konferencija voditelja u lipnju 2009. godine
je bila prva takva konferencija koja je odrana izvan Italije, a odabrano
mjesto bilo je Kkottongnae, Juna Koreja u Aziji. Ovo je bila jo jedna
prigoda za voditelje ove regije da se okupe u velikom broju kako bi jo
vie suraivali s KKO na meunarodnoj razini. ISAO takoer planira etiri
Regionalne konferencije koje bi se organizirale u razmaku od dvije godine,
pored Obnove za sveenike i Obnove za poslovne ljude koje se planiraju
odrati u 2010. godini. U svemu ovome, Michelle Moran je preuzela vodstvo i osobno je poticala meusobno povezivanje Obnove u Regiji.
98
Mladi
Ierece Gilberto + Marcos Volcan
Najpoeljnija opcija za mlade je da oni nee biti samo nedjeljivi dio
Katolike karizmatske obnove nego cijele Katolike Crkve i Isusa Krista. To je zbog toga to su mladi izvanredna snaga u drutvu, Crkvi i
naravno KKO-u u cijelom svijetu. Kada malo pogledamo mlade ljude,
vidimo bljesak budunosti Crkve; jer e dananji mladi u skoroj budunosti postati sveenici, biskupi, katehisti, roditelji i profesionalci koji e
voditi Crkvu, drutvo i KKO. Crkva to isto prepoznaje tako da ne mogu
ne predvidjeti ulaganje u razvoj mladih za evangelizaciju.
...U stvari u mladima Crkva vidi svoj put prema budunosti, prepoznajui u njima svoj odraz i svoj poziv prema toj blaenoj mladosti u
kojemu ona stalno uiva to je uinak Kristovog Duha (Christifideles
Laici, 46)
Mladost je stupanj ivota kada se susree s velikim izazovima, problemima i nesigurnostima, ali isto tako i poglavlje u kojem se snovi, fizika snaga, odvanost, hrabrost, velikodunost, duh avanturizma, ljubav
za preuzimanje rizika, idealizam, radost, otvorenost srca, interesiranje i
otvorenost novim idejama ive intenzivnije. Mladi ljudi takoer trae i
vole ivjeti u grupama, imati slobodnog vremena, ukljuivati se u volonterski rad dok u isto vrijeme pokazuju osjeaj za umjetnike i kulturne
manifestacije, otvorenost prema bratstvu, prijateljstvu i velikodunosti,
a i veliku elju za izgradnjom boljeg i ljepeg svijeta koji je u porastu.
Postoji znaajan udio mladih ljudi u KKO-u od kojih su neki ukljueni u
vie slubi i djeluju na nekoliko podruja. Meutim, jo uvijek ih je samo
nekolicina kada u usporedbi s velikim brojem sudionika na dogaajima
specifinim za mlade.
injenica je da ovi mladi ljudi ele aktivnije sudjelovati u ivotu
svojih zajednica, ele ponuditi mnoge prijedloge za poboljanje i ine
vrijedan doprinos iako ne nalaze uvijek mjesta za sve ovo. Takoer je injenica i to da mnogima od njih nedostaje potrebita obuka i zrelost da se
nose s odreenim aktivnostima ravnotea se mora nai zajedniki, tako
da svi moemo obogatiti KKO i Crkvu. Zajedno s mnogo pozitivnih kvaliteta koje imaju mladi, a koje su ve spomenute, takoer je vano uzeti u
obzir opu populaciju mladih i to ne samo onih koji su ukljueni u KKO.
Misija KKO-a je evangelizacija kroz krtenje u Duhu Svetom i nee
biti zavrena sve dok i posljednja mlada osoba ne iskusi ovo krtenje.
99
Moramo imati viziju za trenutnu stvarnost mladih; kao to znamo ta vizija stvara snove koji uzrokuju poticaj, stvarajui djelo da bi se desile
potrebite transformacije. U naemu drutvu danas postoji mnogo mladih
ljudi kojima nedostaje vodstvo njihovih roditelja kod kue, nedostaje im
jako prijateljstvo i meu njima moemo nai poveanu konzumaciju droge; smanjeno zanimanje za uenje, nerazumno i prekomjerno koritenje
sredstava komunikacije, prekomjerna konzumacija, nedostatak prijenosa
vrijednosti strane tradicijskih institucija kao to su obitelj i kole, nesreeni obiteljski odnosi, slabo obrazovanje; nedostatak granica u djetinjstvu i adolescenciji; oskudica, novi oblici kulturnih izraaja, proizvodi
globalizacije, ogranien pristup sportu, rekreacijskim i kulturnim aktivnostima, depresija, nedostatak kranskog poticaja, individualizam, itd.
Ovo je stvarnost i mi moramo nastojati spasiti vrijednosti koje smo prije
spomenuli, a najvanije od svega, plodove Duha Svetoga (Galaanima
5,22-23), tako da oni postanu hrabre i odlune voe, poticani Duhom
Svetim i odraz i spomen.
Pedesetnice u Crkvi i svijetu!
Moramo ulagati ogromne napore u ovome smjeru, bez gubljenja vremena. Ve postoji generacija mladih ljudi u KKO-u koji podiu obitelji
obitelji Karizmatika koji moraju uiti kako ivjeti svoj ivot u Duhu
tako da se njihova djeca rode i odrastu u novoj kulturi, kulturi Pedesetnice. Moemo eljeti spasiti ovu kulturu! Ve 40 godina KKO doivljava
i nada se prenijeti ovo iskustvo Pedesetnice. Danas imamo zrelu mlade
koja je upoznala Isusa u ranim godinama i od njih e ako vrsto nastojimo u ovome pravcu nove generacije KKO-a imati djecu koja e
pripadati autentinim karizmatskim obiteljima od zaea, koji e ivjeti
ivuu vjeru, omoguavajui nam da izgradimo novu civilizaciju, Civilizaciju ljubavi. To ovisi o naem trenutnom stavu prema evangelizaciji
i razvoju naih mladih da ih uvedemo u KKO.
Jasno je da moramo poraditi na dva oblija: na mladima koji su ve
ukljueni u KKO i na onima koji jo nisu uli za Isusa. Meu njima moramo uzeti u obzir one koji su na molitvenim skupinama KKO-a, moda
ima onih koji jo nisu primili kerigmu (op.prev. propovijedanje Evanelja) ili nisu krteni u Duhu Svetom.
1. Moramo ohrabriti razvoj molitvenih skupina kojima je cilj evangelizacija mladih. Ove skupine ne moraju biti odreene samo za mlade,
ali trebaju biti usredotoene na njih. iva glazba i poticaj, obini jezik u
propovijedima i molitvama moe se koristiti za duboku i s pomazanjem
100
101
102
103
104
105
106
"Kad dovede levite pred Jahvu, neka Izraelci stave na njih svoje ruke."
(Br 8, 10).
Uobiajena praksa vjernika polaganje ruku ponovno je zaivjela
u proteklim godinama, posebno kroz Karizmatsku obnovu. Ona moe
biti dio molitve za ozdravljenje, ili molitve za pripremanje za poslanje ili
slubu u koju se neka osoba poziva; ili molitva za druge potrebne milosti.
Ovo je jedan od naina na koji prepoznajemo da smo mi tjelesne osobe, i
da Krist ini da njegove milosti teku kroz sve dijelove njegovoga Tijela.
Vano je napomenuti Vano je da se ova sluba dobro uradi od strane
sveenika, te stoga nema nikakve zabune izmeu sakramentalnog i jednostavnog (neslubenog) polaganja ruku. Polaganje ruku bi se, takoer,
trebalo obaviti s potovanjem i s velikim suosjeanjem za osobu za koju
se molimo. Obino biste trebali njeno zamoliti tu osobu za odobrenje,
prije nego to na nju poloite ruke: "Da li je u redu ako poloim ruke na
vae rame dok molim?" Ne treba ni spominjati, da nikada ne biste trebali gurati osobu rukama da im "pomognete" da poinu u Duhu. Nitko,
tko se bori sa neistim mislima, ne bi trebao polagati ruke. Ne bi trebao
postojati nikakav osjeaj maginosti ili osobne moi, nego jednostavno
predanje Isusu koji odreuje, koga, kada i kako e ozdraviti i kome, kada
i kako e podijeliti milost.
107
108
109
110
111
Rast u karizmama
Sinteza deset toaka o rastu u karizmama
Jude Muscat Varava, rujan 2007.
1. Rast je znanje,
2. Rast je svjesnost,
3. Rast je koritenje,
4. Rast je sluenje,
5. Rast je sluenje u ljubavi,
6. Rast je ponizno sluenje,
7. Rast je skok u vjeri,
8. Rast je odvano kroenje naprijed,
9. Rast je molitva i
10. Rast je vjera koja mijenja budunost
Kao i sve drugo, to raste ili sazrijeva, i karizme, takoer, imaju svoj
sistematski proces. Svaka od sljedeih toaka pomae nam u razvijanju i
u zrelom koritenju karizmi. Nije bitno kojim su redom poredane, iako
sam iz iskustva nauila da je plodonosno ako slijedimo ovakav redoslijed.
1. Rast je znanje
"O darovima Duha ne bih, brao, htio da budete u neznanju." (1 Kor 12, 1).
1. znanje odakle dolaze,
2. znanje o njihovoj neizmjernoj moi da promijene svijet, i to je
najvanije i
3. znanje da smo opremljeni.
Izraz Rucha u Starom zavjetu postao je simbol za oznaavanje
boanskoga dinamizma ili snage koja djeluje u ljudima i koja iz osposobljava za izuzetna djela za zajednicu, u njezinom odnosu prema Bogu.
Uenici u Starom zavjetu za pojam Ruach, vide konceptualni razvoj
koji se sastoji od tri koraka:
- funkcionalni (Suci 13, 24-25; 1 Sam 16, 13),
- nutarnje osposobljavanje (jaanje) osobe (Iz 11, 2; Ez 36, 25-26) i
- izvor ivota (Ez 37, 14).
Vjerujem da su ova tri aspekta jo uvijek prisutna i proimaju cijeli
Novi zavjet, koncept Sile Duha Svetoga, ali i ire.
"Ne znate li? Hram ste Boji i Duh Boji prebiva u vama." (1 Kor 3, 16)
112
113
i slavljenje,
b. nova svijest o Njegovom oinstvu ini sve nas svjesnim da smo
braa i sestre. Sada nas ova nova svijest prisiljava na sluenje jedni
drugima u sili i snazi Duha Svetoga.
Kransko sluenje proizlazi iz injenice da je Bog na otac, a mi
njegovi ljubljeni sinovi i keri.
5. Rast je sluenje u ljubavi
"eznite za viim darovima! A evo vam puta najizvrsnijega!" (doslovno: A Ja u vam pokazati najuzvieniji put!") (1 Kor 12, 31).
Nemamo ni vremena ni prostora za dublje razmatranje, ali molim vas
da razmislite i razmotrite sljedei citat iz propovijedi sv. Augustina,
biskupa Hippe
Za vas, ja sam biskup, ali, nakon svega, i ja sam kranin, zajedno
s vama. Ranije je to znailo slubu koju je trebalo poduzeti, kasnije
milost; ranije je to bio naziv za opasnost, kasnije naziv za spasenje
Stoga se nadam da mi injenica to se slaem s vama, daje vie
zadovoljstva nego da vam se popnem na glavu; tako u vam, kako je
Gospodin zapovjedio, uinkovitije sluiti.
Ja sam, svakako, siguran da ljubim izbavitelja i znam to je on rekao
Petru: Petre, ljubi li me? Pasi ovce moje. On je to rekao jednom,
dvaput, triput. Ljubav je bila upitna, a teki rad prezahtjevan, jer gdje
je ljubav vea, tu se lake radi (doslovno: rad je manje naporan, op.
prev.)
6. Rast je ponizno sluenje
"Ponizite se pred Gospodinom i on e vas uzvisiti!" (Jak 4, 10).
Naa svijest o sili i snazi koju nosimo u svojoj nutrini mogla bi biti
opasna, kako smo upravo proitali kod sv. Augustina
Biti svjestan milosti u sebi i ponizno ii ka savrenstvu pristaje zajedno, dok se spoznaja o milosti koju nosim u sebi i oholost dramatino suprotstavljaju jedno drugome.
Pravi stav bi bio onaj koji je zauzela Marija: prije nego to je objavila
svoju svijest o tome to je Bog uinio u njoj i za nju, rekla je:
"jer pogleda na neznatnost slubenice svoje"."Pred zlomom ide oholost i pred padom uznositost." (Izr 16, 18).
7. Rast je iskorak u vjeri
Razmatranje Post 12, 1-5 (Boji poziv Abrahamu).
Nedavno, na jednoj bejzbol utakmici, mnogi sportski komentatori u
114
115
116
117
Ovo je post koji mi je po volji, rije je Jahve Gospoda: Kidati okove nepravedne, razvezivati spone jarmene, putati na slobodu potlaene,
slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj
beskunike, odjenuti onog koga vidi gola i ne kriti se od onog tko je
tvoje krvi. Tad e sinut` poput zore tvoja svjetlost, i zdravlje e tvoje
brzo procvasti. Pred tobom e ii tvoja pravda, a Slava Jahvina bit e ti
zalaznicom. Vikne li, Jahve e ti odgovorit, kad zavapi, rei e: "Evo
me!" Ukloni li iz svoje sredine jaram, ispruen prst i besjedu bezbonu,
dade li kruha gladnome, nasiti li potlaenog, tvoja e svjetlost zasjati u
tmini i tama e tvoja kao podne postati.
Evanelje Mt 5, 21-26
"uli ste da je reeno starima: Ne ubij! Tko ubije, bit e podvrgnut
sudu. A ja vam kaem: Svaki koji se srdi na brata svoga, bit e podvrgnut
sudu. A tko bratu rekne `Glupane!`, bit e podvrgnut Vijeu. A tko ree:
`Luae!`, bit e podvrgnut ognju paklenomu." "Ako dakle prinosi dar
na rtvenik pa se ondje sjeti da tvoj brat ima neto protiv tebe, ostavi
dar ondje pred rtvenikom, idi i najprije se izmiri s bratom, a onda doi i
prinesi dar." "Nagodi se brzo s protivnikom dok si jo s njim na putu, da te
protivnik ne preda sucu, a sudac tamniaru, pa da te ne bace u tamnicu. Zaista, kaem ti, nee izii odande dok ne isplati do posljednjeg novia."
Reeno je po proroku Joelu: "Poslije ovoga izlit u Duha svoga na
svako tijelo (...) Svi to prizivaju ime Gospodnje spaeni e biti." (usp. Jl
3, 1.5) Kao oni koji iekuju dolazak Gospodnji takoer vjerujemo da u
Kristu imamo oprotenje, obnovljenje i upotpunjenje.
118
119
TRAJNA DEVETNICA
NEDJELJA
Izaija 55,1-4 *Doite na vodu
Psalam 85,8-13 * Blizu je njegovo spasenje
1 Korinanima 12,12-27 *Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo
krteni
Ivan 15,1-13 *Ja sam istinski trs
Jeruzalemska Crkva u Djelima apostolskim model je jedinstva kakvog traimo danas. Kao takva, podsjea nas da molitva za obnovu i
jedinstvo krana ne moe biti molitva za jednoobraznost budui da je
jedinstvo od samog poetka bilo obiljeeno bogatom raznovrsnou. Jeruzalemska Crkva model je ili ikona jedinstva u raznovrsnosti.
Izvjetaj o Pedesetnici u Djelima apostolskim govori nam da su toga
dana u Jeruzalemu bili zastupljeni svi jezici i kulture drevnog mediteranskog svijeta i ire, ljudi koji su uli Evanelje na svojim raznolikim
jezicima i koji su po Petrovom navjetaju bili ujedinjeni u pokajanju,
u vodama krtenja, i po izlijevanju Duha Svetoga. Ili, kao to sveti Pavao kasnije pie: Ta u jednom Duhu svi smo u jedno tijelo krteni, bilo
idovi, bilo Grci, bilo robovi, bilo slobodni. I svi smo jednim Duhom
napojeni." To nije jednolina zajednica isto misleih, kulturalno i jezino
povezanih ljudi koji su jedno u apostolskom nauku i zajednitvu, nego
zajednica bogata razliitostima. Pa ipak, Jeruzalemska je Crkva bila ujedinjena unutar sebe, kao i s Uskrslim Gospodinom koji veli: Ja sam trs,
vi loze. Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda."
No ba kao i najranija jeruzalemska crkva, i krani u Jeruzalemu
danas podsjeaju nas da smo lanovi jednoga tijela, jedinstvo u razliitosti. Drevne nas tradicije ue da raznolikost i jedinstvo postoje zajedno u
nebeskom Jeruzalemu.
Molitva
Boe, od kojega sav ivot tee u bogatoj raznolikosti, ti poziva svoju Crkvu kao Tijelo Kristovo da bude ujedinjena u ljubavi. Daj da sve
dublje spoznamo nae jedinstvo u raznolikosti, i da teimo zajednikom
navijetanju i izgradnji Kraljevstva tvoje preobilne ljubavi prema svima,
pratei jedni druge svugdje i posvuda. Da budemo uvijek pozorni spram
Krista, izvora naeg zajednikog ivota.
120
PONEDJELJAK
Izaija 51,4-8 * Pomno me sluaj, pue moj
Psalam 119,105-112 * Tvoja rije nozi je mojoj svjetiljka
Rimljanima 1,15-17 * nakana da navijestim evanelje
Ivan 17,6-19 * I njima sam oitovao tvoje ime
Jeruzalemska je crkva u Djelima apostolskim bila ujedinjena u svojoj
postojanosti u apostolskom nauku, unato velikoj raznolikosti jezika i
kultura svojih lanova. Apostolski je nauk njihovo svjedoanstvo ivotu,
nauku, slubi, smrti i uskrsnuu Gospodina Isusa. Njihovo je uenje ono
to sveti Pavao naziva jednostavno evanelje". Primjer nauka apostolskog navjetaj je svetog Petra u Jeruzalemu na dan Pedesetnice. Navodei proroka Joela, povezuje Crkvu s biblijskom povijeu naroda Bojeg,
uvlai nas u pripovijest koja zapoinje samim stvaranjem.
Rije nas Boja okuplja i ujedinjuje unato naim podjelama. Nauk
apostolski, evanelje u svom punom smislu, bio je u sreditu jedinstva
u raznolikosti prve jeruzalemske crkve. Dananji krani u Jeruzalemu
podsjeaju nas da nije sam apostolski nauk" taj koji je ujedinjavao najraniju crkvu, nego postojanost u tom nauku. Takva se postojanost odraava i u tome da sveti Pavao evanelje oznaava snagom Bojom za
spasenje". Prorok nas Izaija podsjea da je Boji nauk neodvojiv od Bojeg svjetla prva za svjetlo narodima." Ili, kao to psalmist moli Tvoja
rije nozi je mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi. Svjedoanstva tvoja
vjena su mi batina, ona su radost mome srcu.
Molitva
Boe svjetla, hvalimo te za objavu tvoje istine u Isusu Kristu, tvojoj
ivoj Rijei, koju smo primili po nauku apostola, prvi put navjetenom
u Jeruzalemu. Da nas tvoj Sveti Duh nastavi posveivati u istinu tvoga
Sina, te ujedinjeni u postojanosti Rijei mognemo zajedno sluiti tvojem
Kraljevstvu u poniznosti i ljubavi. Amen.
121
UTORAK
Izaija 58,6-10 * Podijeliti kruh svoj s gladnima
Psalam 37,1-11 * U Gospodina se uzdaj i ini dobro
Djela 4,32-37 * Sve im bijae zajedniko
Matej 6,25-34 * Traite stoga najprije Kraljevstvo
Znak kontinuiteta s apostolskom Crkvom u Jeuzalemu postojanost je u nauku apostolskom, u zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama." Jeruzalemska crkva
danas podsjea nas na praktinu posljedicu takve postojanosti zajednitvo. Djela
apostolska jednostavno govore da svi koji prigrlie vjeru bijahu zdrueni i sve im
bijae zajedniko. Sva bi imanja i dobra prodali porazdijelili svima kako bi tko trebao." (Djela apostolska 2,44-45). Dananje itanje iz Djela apostolskih povezuje
takvo radikalno dijeljenje sa silnim apostolskim svjedoanstvom o uskrsnuu Gospodina Isusa i svi uivahu veliku naklonost." Kasniji progonitelji Crkve iz Rimskog
carstva stoga e zabiljeiti odreenom tonou: gledajte kako se ljube."
Slino dijeljenje sredstava oznaava i ivot krana u Jeruzalemu danas.
Znak je to njihova kontinuiteta s prvim kranima; znak je takoer i izazov za
sve crkve. On povezuje navjetaj Evanelja, slavlje Euharistije i zajednitvo
kranske zajednice s radikalnom jednakou i pravednou za sve. Ukoliko je
takvo dijeljenje svjedoanstvo uskrsnuu Gospodina Isusa, i znakom kontinuiteta s apostolskom Crkvom Jeruzalema, utoliko je i znak naeg meusobnog
jedinstva.
Mnogo je naina dijeljenja. Postoji radikalno dijeljenje apostolske Crkve u
kojoj se nikoga nije ostavljalo u potrebi. Postoji i dijeljenje tereta, borbi, bolova
i patnji jedni drugih. Postoji i dijeljenje radosti i uspjeha, blagoslova i izljeenja.
Takoer postoji i dijeljenje darova i uvida jedne crkvene tradicije s drugom ak i
u naoj meusobnoj razdvojenosti - jedna ekumenska razmjena darova." Takvo
je velikoduno dijeljenje darova posljedica postojanosti u apostolskom nauku i
zajednitvu; posljedica je nae molitve za obnovu i jedinstvo krana.
Molitva
Boe pravednosti, tvoje je dijeljenje bez granica. Zahvaljujemo Ti to si nam
dao ono to nam treba, da svi mogu biti nahranjeni, odjeveni i imati krov nad
glavom. Sauvaj nas od sebinog grijeha gomilanja, nadahni nas da budemo
orue ljubavi, dijelei sve to nam daje, kao svjedoanstvo Tvojoj velikodunosti i pravednosti. Kao nasljedovatelje Kristove vodi nas da zajedno djelujemo
na mjestima potrebe: ondje gdje su obitelji prognane iz svojih domova, gdje
ranjivi trpe u rukama monih, gdje siromatvo i nezaposlenost unitavaju ivote.
Molimo u Isusovo ime, u jedinstvu Duha Svetoga. Amen.
122
SRIJEDA
Izlazak 16,13b-21a * To je kruh koji vam je Gospod pribavio za hranu
Psalam 116,12-14.16-18 * Tebi u prinijeti rtve zahvalne
1 Korinanima 11,17-18.23-26 * Ovo inite meni na spomen
Ivan 6,53-58 * Ovo je kruh koji je s neba siao
Od prve Crkve u Jeruzalemu pa sve do sada, 'lomljenje kruha' uvijek
je sredinji in za krane. Za jeruzalemske krane danas, dijeljenje kruha tradicionalno govori o prijateljstvu, oprotenju i predanosti drugima.
Izazvani smo da u tom lomljenju kruha traimo jedinstvo koje bi moglo
proroki govoriti svijetu podjela. Tim smo svijetom, na razliite naine,
svi mi bili oblikovani. U lomljenju kruha, krani se nanovo oblikuju za
proroku poruku nade itavom ovjeanstvu.
I mi danas lomimo kruh u radosti i prostodunosti srca". To je, kao
to slavi na psalam, trenutak koji poziva na zahvalu jer je Bog razrijeio okove nae."
Sveti Pavao shvaa da lomiti kruh ne znai samo slaviti Euharistiju,
ve i biti euharistijski ljudi postati Tijelo Kristovo u svijetu. Mi ivimo
njemu u spomen". Kao ljudi lomljenja kruha, mi smo ljudi ivota vjenoga ivota u punini kao to nas to ui itanje iz Ivanova evanelja.
Slavlje Euharistije izaziva nas da razmatramo kako se takav obilan dar
ivota odraava iz dana u dan dok ivimo u nadi kao i u potekoama.
Usprkos svakodnevnim izazovima krani u Jeruzalemu svjedoe kako
je mogue biti radostan u nadi.
123
ETVRTAK
Jona 2,1-9 * Spasenje je od Gospoda.
Psalam 67,1-7 * Neka te slave narodi, Boe!
1 Timoteju 2,1-8 * ...da se obavljaju molitve za sve ljude, za kraljeve i sve
koji su na vlasti
Matej 6,5-15 * Doi kraljevstvo tvoje! Budi volja tvoja...
Nakon postojanosti u apostolskom nauku, zajednitvu i lomljenju kruha, etvrta oznaka najranije jeruzalemske Crkve molitveni je ivot. Danas ga kuamo
kao nuan izvor snage i moi potrebne kranima u Jeruzalemu kao i svugdje.
Svjedoanstvo krana u Jeruzalemu danas poziva nas na dublje upoznavanje
naina na koje se suoavamo sa situacijama nepravde i nejednakosti u naim
vlastitim okruenjima. U svemu tome, molitva je ta koja osnauje krane za
zajedniko poslanje. Silina Jonine molitve vidi se u njegovom osloboenju iz
trbuha ribe. Njegova je molitva iskrena jer se uzdie iz njegovog osjeaja raskajanosti zbog izbjegavanja volje Boje: ostavio je Boji poziv da prorokuje, i zavrio na beznadnom mjestu. I ondje Bog usliava njegovu molitvu oslobaajui
ga za njegovo poslanje.
Psalam nas poziva da molimo da nas Bog obasja licem svojim ne samo za
nae dobro, nego za procvat njegovih pravila meu svim narodima".
Apostolska nas Crkva podsjea da je molitva dio snage i moi poslanja i proroanstva za svijet. Pavlova poslanica Timoteju upuuje nas da molimo posebice
za one s vlau u svijetu da bismo mogli ivjeti zajedno u miru i dostojanstvu.
Molimo za jedinstvo naih drutava, i zemalja, i za jedinstvo itavog ovjeanstva
u Bogu. Naa molitva za obnovu i jedinstvo u Kristu dopire do itavog svijeta.
Taj dinamini molitveni ivot ukorijenjen je u Gospodinovom pouavanju
apostola. U itanju iz Matejeva evanelja sluamo da je molitva 'skrivene' sile,
roena ne iz hvalisanja ili pokazivanja, ve iz poniznog dolaska pred Gospodina. Isusov je nauk saet u Gospodnjoj molitvi. Kada ju zajedno molimo, ona nas
oblikuje u sjedinjeni narod koji trai volju Oevu i izgradnju njegovog Kraljevstva ovdje na zemlji, te nas zove na ivot pratanja i pomirenja.
Molitva
Gospodine Boe, Oe na, radujemo se da u svim vremenima, mjestima i
kulturama ima ljudi koji Te trae u molitvi. Iznad svega Ti zahvaljujemo za primjer i nauavanje Tvoga Sina, Isusa Krista, koji nas je uio da u molitvi eznemo za dolaskom Tvoga Kraljevstva. Naui nas kako da bolje molimo zajedno
kao krani, tako da mognemo uvijek biti svjesni Tvog vodstva i ohrabrenja
kroz sve nae radosti i alosti, po snazi Tvoga Svetoga Duha. Amen.
124
PETAK
Izaija 60,1-3.18-22 * Zidine e svoje nazivati Spasom, Slavom svoja vrata.
Psalam 118,1.5-17 * Ne, umrijeti neu nego ivjeti
Rimljanima 6,3-11 * Krtenjem smo dakle zajedno s njime ukopani u smrt,
da tako i mi hodimo u novosti ivota
Matej 28,1-10 * Tada im Isus ree: "Ne bojte se"
Postojanost prvih krana u apostolskom nauku, zajednitvu, lomljenju kruha i molitvama bila je mogua, iznad svega, ivuom snagom Uskrsloga Krista.
Ova je snaga jo uvijek iva, i tomu svjedoe dananji jeruzalemski krani. U
kojim god potekoama dananje situacije da se nali i koliko god se utilo kao
u Getsemaniju i Golgoti oni u vjeri znaju da se sve obnavlja po istini Isusova
uskrsnua od mrtvih.
Svjetlost i nada Uskrsnua mijenja sve. Kao to Izaija prorokuje, to je preobraenje iz tame u svjetlo, to je rasvjetljenje za sve narode. Snaga Uskrsnua isijava iz Jeruzalema, mjesta Gospodnje muke, i privlai sve narode svojoj
svjetlosti. To je novi ivot, u kojem se nasilje ostavlja, a pronalazi sigurnost u
spasenju i hvali.
U Psalmu nam se daju rijei kojima se slavi sredinje kransko iskustvo
prelaska iz smrti u ivot. Trajni je to znak Boje postojane ljubavi. Taj prijelaz
iz strahota smrti u novi ivot odreujua je stvarnost svih krana. Jer smo, kao
to to sveti Pavao nauava, u krtenju uli u grob s Kristom, i uskrsnuli smo s
njime. Umrli smo s Kristom, i ivimo da dijelimo njegov uskrsli ivot. I stoga
moemo svijet gledati drugaije sa samilou, strpljivou, ljubavlju i nadom;
jer, u Kristu, trenutane borbe nemaju posljednju rije. Kao krani znamo da je
krtenje koje nas ujedinjuje noenje Kria u svjetlu Uskrsnua.
Za kransko Evanelje ovaj ivot uskrsnua nije samo puki koncept ili poticajna ideja, nego je utemeljen na ivotnom dogaaju u vremenu i prostoru. O
tome dogaaju sluamo u evaneoskom itanju punom ljudskosti i izraajnosti.
Iz Jeruzalema Uskrsli Gospodin progovara svojim uenicima kroz sva stoljea,
zovui nas da ga slijedimo bez straha. On ide ispred nas.
Molitva
Boe, zatito udovica, siroadi i stranaca u svijetu u kojem se mnogi suoavaju s oajem, ti si podigao svoga Sina Isusa da ovjeanstvu daruje nadu i
obnovi zemlju. Jaaj i ujedinjuj i nadalje svoju Crkvu u njenim borbama protiv
sila smrti na ovom svijetu, gdje nasilje protiv stvorenja i ovjeanstva zatamnjuje nadu novog ivota kojeg ti nudi. To te molimo u ime Uskrslog Gospodina,
snagom njegova Duha. Amen.
125
SUBOTA
Postanak 33,1-4 * Ezav mu potra u susret. Zagrli ga i zaplaka
Psalam 96,1-13 * Nek' se govori meu poganima: "Gospodin kraljuje!"
2 Korinanima * 5,17-21 Bog nas sa sobom pomiri po Kristu i povjeri
nam slubu pomirenja.
Matej 5,21-26 * ostavi dar ondje pred rtvenikom, idi i najprije se
izmiri s bratom.
Nae su nas molitve odvele na zajedniki put. Voeni pismima, bili
smo pozvani vratiti se naim kranskim izvorima apostolskoj crkvi u
Jeruzalemu. Pri kraju naih razmatranja idealne kranske zajednice, kakva nam se predstavlja u Djelima apostolskim, vraamo se u na vlastiti
kontekst U ovom nas trenutku crkva u Jeruzalemu pita - na to smo,
dakle, pozvani, sada i ovdje?
Odgovor: Pozvani smo, iznad svega, na obnovu i slubu pomirenja.
Takav poziv tie se pomirenja na mnogim razinama. Molimo za kransko jedinstvo da bi Crkva mogla biti znak i orue ozdravljenja politikih
i strukturalnih podjela i nepravdi; za pravedan i miran suivot idova,
krana i muslimana; za rast u razumijevanju meu ljudima svih vjera i
onih bez vjere. U naim osobnim i obiteljskim ivotima, poziv na pomirenje takoer mora pronai odgovor.
Jakov i Ezav, u tekstu iz Knjige Izlaska, braa su, no otuena. Do njihova pomirenja dolazi ba onda kada se moglo oekivati sukob. Susrevi
se, braa ostavljaju nasilje i srdbu i plau zajedno.
Priznanje naeg jedinstva kao krana a svakako i kao ljudi pred
Bogom uvodi nas u veliku pjesmu hvale koju donose psalmi hvalei i
slavei Boga koji kraljuje svijetom pravednou punom ljubavi. U Kristu
eli Bog pomiriti sve narode. Opisujui to u drugom itanju, sveti Pavao
slavi ivot pomirenja kao novo stvaranje". Poziv na pomirenje poziv je
da dopustimo Bojoj snazi da u nama sve ini novo.
Jo jednom, znamo da nas ova radosna vijest" poziva da promijenimo nain ivota. I kao to to Isus zahtijeva, o emu imamo svjedoanstvo
u Matejevu evanelju, ne moemo prinositi dar na rtvenik svjesni toga
da smo odgovorni za podjele ili nepravde. Poziv na molitvu za obnovu i
jedinstvo krana poziv je na pomirenje. Poziv na pomirenje poziv je na
djelovanje.
126
Molitva
Boe mira, zahvaljujemo Ti to si poslao svoga Sina Isusa, da mognemo biti pomireni s Tobom u Njemu. Podaj nam milost da budemo
djelotvorne sluge pomirenja meu crkvama. Na taj nain, pomogni nam
da sluimo pomirenju meu svim narodima, posebice u Tvojoj Svetoj
zemlji mjestu gdje unitava zid podjele meu ljudima, i sjedinjuje
sve u Tijelu Kristovu, rtvovanu na Kalvariji. Ispuni nas ljubavlju jednih
prema drugima: neka naa obnova i jedinstvo slui pomirenju koje eli
za cijelo stvorenje. Pomozi nam u naoj slabosti i ojaaj nas Svojim Duhom Svetim. Amen.
Pomolimo se Gospodinu. Milostivi Bog obeao nam je preko svojih
proroka da e Jeruzalem biti dom mnogim pucima i majka mnogim narodima. Uslii nae molitve, da Jeruzalem, grad Tvoga pohoenja, mogne
za sve biti mjesto ivljenja s Tobom i meusobnog susretanja u miru,
molimo Te.
Milosrdni Boe, poalji svoga ivotodanog Duha u srce svakog ovjeka, da se barijere koje nas dijele mognu raspasti, sumnje nestati i
mrnje prestati, te da ozdravimo od naih razdora kako bi Tvoj narod
mogao ivjeti u pravdi i miru.
Boe ljubavi, uj nae molitve za svoj sveti grad, Jeruzalem. Okonaj njegovo trpljenje i zacijeli mu rane. Uini ga trajno svojim domom,
gradom mira i svjetla za sve narode. Da se ouva sklad u svetom gradu
meu svim njegovim stanovnicima, molimo Te.
Otvori danas nae ui i srca da ujemo Tvoju navijetenu Rije i pomozi nam da ivimo vie vjerno u svemu to radimo i govorimo, na slavu
Tvoga imena i poradi irenja Tvoga kraljevstva, Presveto Trojstvo, Oca,
Sina i Duha Svetoga.Amen.
127
128
sveenike i profesore iz razliitih denominacija. Inae, KKO i ekumenski Charismatische Werkgemeenschap (Karizmatska radna zajednica)
Nizozemske ima izvanrednu katedru- Teologija karizmatske obnove (na
ovom sveuilitu jo od 1992. Godine). Da li je sluajnost i to to su se
tu dogaala ukazanja Gospina, gdje se Majka Boija 50-ih godina prolog stoljea objavila kao Majka svih naroda (Moeder van alle volkeren),
to je ubrzo bilo i slubeno priznato od strane Svete Stolice. Uz dakako
prosvjetiteljski duh i humanistiku filozofiju Erazma Rotterdamskog, to
je moda i plodno tlo, koje danas ima plodove i u najveem znanstvenom
programu EU Erasmus, utemeljenom na razmjeni studenata, znanstvenika te njihovih znanja i iskustava unutar zemalja lanica.
Knjiga daje odgovor na potrebu obnove u duhovnom ivotu kod nas,
koji smo iscrpljeni ratom, krizama, zahvaeni kolektivnim i individualnim osjeajem malodunosti i ravnodunosti, unato stereotipima kako
smo vjernika tradicionalna populacija i kultura. Jer mi jo ivimo od
kreditapredaka: a to s buduim generacijama?(ovo je i u temelju definicije o odrivom razvoju: Zadovoljenje potreba sadanjih generacija
bez kompromitiranja potreba buduih generacija, Brundtland Report,
1987; Deklaracija iz Rio de Janeira, 1992.).
U svojoj knjizi, "Oblik Crkve u budunosti" (dosl. Oblik Crkve koji
dolazi), otac Karl Rahner, SI, istaknuo je: "Ako smo poteni, moramo
priznati da smo, do zastraujueg stupnja, duhovno beivotna Crkva."
Ono to je mislio s time jeste da mnogi dananji krani nisu doivjeli nutarnju prebivajuu prisutnost i snagu Duha Svetoga u svojemu
ivotu. Kao rezultat ovoga, izgleda da sve vie nalikujemo Crkvi bez
Pedesetnice (Duhova). Izgleda kao da smo, bez Duha Svetoga, postali
ljudi bez sile i snage.
Takoer se danas razvio natjecateljski duh, koji se iz sportske, prenio
u sferu trita, ekonomije i politike. S tim da se ne biraju pravila, pa mnogi trajno posru, pucaju po avovimato bi se reklo, jer ne mogu slijediti nametnuti ritam prestia. Kako ni sportai ne mogu daleko, ako nemaju
dovoljno treninga ili adekvatnu ishranu, tako i u duhovnom ivotu, ako
nemamo treninga i hrane (molitve, posta i sakramenata), ne moemo
ustrajati. To je Sv.Pavao lijepo poruio: Doista, tjelesno vjebanje je
malo korisno, a pobonost je korisna za sve, jer ima obeanje sadanjeg
i budueg ivota (1 Tim 4,8).
Kardinal Leon Joseph Suenens je zasigurno bio jako hrabar kada je
istaknuo da "smo svi prosjeni krani, ali to ne znai da smo svi normal-
129
130
Ima udna parabola s ovom frazom gornje sobe i u parlamentima vlada mnogih zemalja gdje postoje dva doma(sobe) gornji i donji dom.
U donjem domu (sobi) se predlau i donose zakoni za te drave, a u
gornjem domu (sobi) se verificiraju i potvruju. To bi znailo da se i u
duhovnoj obnovi uvijek iznova trebaju potvrivati Boji zakoni ljubavi
utjelovljeni u Rijeci, koje je Isus usavrio (Nisam doao dokinut Zakon
nego ga usavrit(Mt 5,17-19) Tako i mi dananji krani uimo u Gornje
Sobe u Devetnicu Naroda i molimo da svi narodi vide spasenje Boga
naega! Nastavimo ovu Misiju koju Isus zapoe, a daje nam po Duhu
Svetome sve darove za koje samo trebamo bit otvoreni i primiti ih, a
onda po svijetu u ljubavi dijeliti. U svojim smo ivotima mnogi svjedoci
djelovanja tih darova, uz neraskidivu povezanost i zajednitvo s Nebom
kroz nae molitve, osobne i zajednike, u molitvenim zajednicama i skupinama, donosei plodove.
I evo, da se vratim na poetak ovog osvrta kad razmiljamo o dilemama, koji duhovni pokret odabrati i slijediti (u dnevnom ivotu se odnosi
na stranku, trend, zvanje, partnera, poljoprivrednu kulturu, glazbu i sl.),
moemo uzeti kao dilemu oko mnogih jela na stolu: sve je jestivo, ukusno, a mi znamo to nam donosi koristi, plodove u stvarnom ivotu. Ova
knjiga skupine autora s autentinim, jednostavnim i razumljivim svjedoenjima obrazovanih a jednostavnih ljudi moe biti dobar putokaz na
naem vjernikom putu. Ja sam Put, Istina i ivot.(Iv 14,6)
Na milost vam i blagoslov. Korizma, 2011.
Darko Pavlovi mr.sc.
131
132
SADRAJ
Voenje s vizijom.........................................................................89
Moni alati za evangelizaciju.......................................................93
Ispunilo se vrijeme za Aziju i Oceaniju.......................................97
Mladi............................................................................................99
Rasti vie u molitvi....................................................................108
Rast u karizmama Sinteza deset toaka o rastu u karizmama....112
Crkva u Jeruzalemu - juer, danas, sutra...................................116
TRAJNA DEVETNICA.............................................................120
134
135
136