Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog

sistema znakova. Komunikologija je znanstvena disciplina koja prouava komuniciranje.

Komunikacija je proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najee
putem jezika. Rije komunikacija doslovno znai: podijeliti, uiniti neto opim ili
zajednikim. Komunikacija je obino opisana prema 3 glavne dimenzije: sadraju, formi i
cilju. Zajedno, sadraj komunikacije i forma kreiraju poruke koje se alju prema cilju. Cilj
moe biti sam ovjek, druga osoba (u interpersonalnoj komunikaciji), ili drugi entitet poput
grupe, organizacije ili drutva.

Sadraj
[sakrij]

1Definicije komunikacije
2Oblici komunikacija

3Oblici i komponente ljudske komunikacije

4Teorije o komunikaciji

5Komunikacijska tehnologija

6Barijere u komuniciranju

7Reference

8Vidi

9Vanjske poveznice

Definicije komunikacije[uredi VE | uredi]

Slino kao i u mnogim srodnim znanostima, postoji vie desetaka, pa ak i stotina razliitih
definicija komunikacije i jo uvijek nema jedne koju bi prihvatila veina znanstvenika koji
se bave ovim znanstvenim poljem[1].
Harold Lasswell, ameriki politolog i komunikolog, opisao je njene sastavnice poznatom,
tzv. Lasswellovom formulom :Tko, kae to, kojim Kanalom, Kome i s kojim Efektom?,
ali teoretiari komunikacije nisu se na tome zadrali.
Katherine Miller u knjizi Communication Theories: Perspectives, Processes, and Contexts
daje pregled ak sedamnaest razliitih definicija komunikacije kroz povijest: Weaver,

npr. kae da komunikacija ukljuuje sve procedure kojima ljudi utjeu jedni na druge, a
Hawes komunikaciju naziva strukturiranim ponaanjem u prostor-vremenu sa simbolikom
odrednicom.
U svima njima komunikacija se promatra ili kao proces ili kao stvaranje znaenja ili kao
prijenos odreene informacije ili poruke, a vrlo esto i kao kombinacija dvaju pogleda, ili ak
kao sve troje zajedno.

Oblici komunikacija[uredi VE | uredi]

verbalna komunikacija

neverbalna komunikacija

Intrapersonalna komunikacija

interpersonalna komunikacija

grupna komunikacija

javna komunikacija

masovna komunikacija

Aktivno sluanje

telekomunikacija

raunalno-posredovana komunikacija

Oblici i komponente ljudske komunikacije[uredi VE | uredi]

Ljudska komunikacija dijeli se na verbalnu komunikaciju i neverbalnu komunkaciju.
Verbalna komunikacija je komunikacija koju pojedinac ostvaruje govorom (i pismom, kao
zapisom govora), a neverbalna komunikacija ona koju ostvaruje neverbalnim znakovima.
Osnovni komunikacijski alat ljudske komunikacije je jezik.

Pojam jezika oznaava tri osnovna pojma:

a) specifian jezik koji koristi odreeni narod ili grupa govornika
b) skup naziva (nomenklatura), odnosno instrument za imenovanje objekata koji postoje u
svijetu oko nas
c) orue za izraavanje misli unutar naih glava

Slovenski komunikolog France Vreg smatra da se jezik treba promatrati na tri osnovne
razine:
1. semantikoj, koja prouava odnos izmeu jezinih znakova i izvanjezinih objekata koje
ti znakovi oznaavaju
2. sintaktikoj, koja prouava meusobni odnos znakova
3. pragmatikoj, koja uspostavlja odnos izmeu znaka i njegova korisnika

Razliiti autori istiu da je jezik osnovni alat kojim spoznajemo sami sebe, ali i svijet oko
sebe. Njime odraavamo, i ponovno uspostavljamo nau zajedniku stvarnost. Bez jezika
kao instrumenta komunikacije gotovo ne bi bilo ni ovjeka, ni ljudskog drutva kakvo
poznajemo[2].

Teorije o komunikaciji[uredi VE | uredi]

Postoji mnogo razliitih modela koji opisuju komunikacijske procese, poevi od
najjednostavnijih modela prijenosa poruke od poiljatelja do primatelja kroz jedan kanal. Za
njih je komunikacija akcija iji je cilj prenijeti poruku od jednog poiljatelja do drugog. Ima
modela koji komunikaciju promatraju kao interakciju s ciljem zajednikog stvaranja poruke u
kojem je poiljatelj istodobno i primatelj i obratno, a koje se dogaa kroz meusobnu
transakciju poruke i povratne veze . Svi spomenuti pristu-pi formirali su iroko polje razliitih
teorija koje opisuju komunikaciju i njene fenomene.

'''Shanon Weaverov model komunikacije'''

Claude Shannon i Warren Weaver u svojim radovima opisali su model komunikacije, esto
nazivan i majkom svih modela, koji se sastoji od naizgled jednostavnog sustava koji
povezuje izvor ili poiljatelja informacije, kanal kroz koji se informacija alje, primatelja ili
odredite te buku koja utjee na informaciju tijekom procesa prijenosa. U skladu s
pogledima kibernetike tradicije, Shannon i Weaver komunikaciju promatraju kao dio
sustava kojem je cilj dostaviti to je mogue toniju i neizmijenjenu informaciju, na koju
utjeu razliite smetnje ili buka u kanalu. to je buka manja, manja je i neizvjesnost oko
same informacije i obrnuto poveanje buke u kanalu poveava vjerojatnost da e
informacija biti prenesena samo djelomino ili da e biti krivo reinterpretirana, pa se time
stvara neizvjesnost oko javne informacije.

Hrvatski komunikolog Darijo erepinko u svojem udbeniku[3] navodi kao najvanije,

sljedee teorije:

1. Teorije koje se bave stvaranjem i prenoenjem znaenja

Teorija simbolikog interakcionizma

Koordinirano upravljanje znaenjem ili teorija pravila

Konstruktivizam

Narativna paradigma

Teorija simbolikog pribliavanja

Teorija drutvene konstrukcije stvarnosti

Semiotika

2. Teorije interpersonalne komunikacije

Dramaturka perspektiva

Teorija smanjenja neizvjesnosti

Teorija drutvene penetracije

Teorija krenja oekivanja

Interakcijski pogled

Dijalektika odnosa

Teorija kognitivne disonance

Model vjerojatnosti objanjavanja

3. Teorije grupne komunikacije i komunikacije u organizacijama

Teorija drutvenog prosuivanja

Funkcionalna perspektiva grupnog odluivanja

Teorija prilagodljivog strukturiranja

Pristup informacijskog sustava

Kulturni pristup organizacijama

Kritika teorija komunikacije u organizacijama

4. Retorika
5. Teorije masovne komunikacije

Teorija medija (Tehnoloki determinizam) Marshalla McLuhana

Paradigma ogranienog utjecaja

Teorija zadovoljenja koristi

Teorija drutvene odgovornosti medija (etiri teorije tiska)

Kulturni studiji

Teorija kultivacije

Teorija postavljanja prioriteta

Spirala utnje

6. Interkulturalna komunikacija i komunikacija izmeu rodova

Teorija govornih kodova

Teorija uutkane grupe

Teorija stajalita

Rodolekt