POLJSKA

Poljska je drava u srednjoj Europi. Granii s Njemakom na zapadu, ekom na jugozapadu,

Slovakom na jugu, Ukrajinom na jugoistoku, Bjelorusijom na istoku, Litvom na
sjeveroistoku, te Rusijom i Baltikim morem na sjeveru. Broji oko 38,5 milijuna stanovnika i
glavni grad je Varava. Valuta je Poljski zlot.
STOPA ZAPOSLENOSTI
U tablici 1 prikazana je stopa zaposlenosti u postocima za Hrvatsku, EU 28 i Poljsku u
razdoblju od 2002. do 2014. godine. U obzir su uzete skupine u ivotnoj dobi od 20 do 64
godine.
Tablica 1. Stopa zaposlenosti, ivotna dob od 20-64 godine, %
TIME/GE
O
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014

EU 28
66,7
67,0
67,4
67,9
68,9
69,8
70,3
69,0
68,6
68,6
68,4
68,4
69,2

Croatia
58,4
58,3
59,6
60,0
60,6
63,9
64,9
64,2
62,1
59,8
58,1
57,2
59,2

Poland
57,4
57,1
57,3
58,3
60,1
62,7
65,0
64,9
64,3
64,5
64,7
64,9
66,5

Izvor: Eurostat

Iz tablice 1 je vidljivo da je zaposlenost u EU 28 rasla od 2002. do 2008 kada je dosegla

najveu vrijednost od 70.3%. Od tada zaposlenost lagano pada sve do 2013.g. kada je bila
68,4%. Zadnji podaci govore da je zaposlenost u EU 28 69,2%. Trend u Hrvatskoj je slian
kao u EU 28. Od 2002.g vidi se rast sve do 2008. kada je zaposlenost bila 64,9%. Zbog krize,
do 2013.g. zaposlenost pada, ali u 2014. vidljiv je mali porast i zaposlenost je iznosila 59,2%.
Na Poljsku kriza nije previe utjecala kada je u pitanju zaposlenost. Porast zaposlenosti je bio
od 2002. do 2008. kada je zabiljeena zaposlenost od 65,0%. Od 2008.g do 2010. vidljiv je
blagi pad, ali od tada konstantni rast. Crvenom bojom su oznaene najmanje stope
zaposlenosti, a plavom najvee.

Na grafikonu 1 prikazana je ukupna zaposlenost u Poljskoj, Hrvatskoj i EU 28 za razdoblje od

2002. do 2014. godine izraena u %.
Grafikon 1: Ukupna zaposlenost u Poljskoj, Hrvatskoj i EU 28, u %

Izvor:Eurostat
Iz grafikona 1 je vidljivo da je zaposlenost u EU 28 u svim godinama via nego u Hrvatskoj i
Poljskoj. Poljska je od 2002. do 2008. godine ak imala manju zaposlenost od Hrvatske, ali
od tada stopa zaposlenosti u Hrvatskoj pada ( utjecaj krize) dok Poljska odrava blagi rast i
pribliava se prosjeku EU 28.
STOPA NEZAPOSLENOSTI
U tablici 2 prikazana je stopa nezaposlenosti u postocima za Poljsku, Hrvatsku, EU 28 u
razdoblju od 2002. do 2014. godine.
Tablica 2: Stope nezaposlenosti
TIME/GE
O
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014

EU 28
9,0
9,2
9,3
9,0
8,2
7,2
7,0
9,0
9,6
9,7
10,5
10,9
10,2

Croatia
15,1
14,2
13,9
13,0
11,6
9,9
8,6
9,2
11,7
13,7
16,0
17,3
17,3

Poland
20,0
19,8
19,1
17,9
13,9
9,6
7,1
8,1
9,7
9,7
10,1
10,3
9,0

Izvor:Eurostat

Iz tablice 2 moe se vidjeti da su najmanje razine nezaposlenosti bile 2008. godine prije
poetka krize. Poslije toga u Hrvatskoj, Poljskoj i EU 28 nezaposlenost konstantno raste. U
2014. godini Poljska i EU 28 su uspjele smanjiti stopu nezaposlenosti dok je Hrvatska ostala
na istoj razini kao i 2013.g. Treba naglasiti da su Hrvatska i Poljska drastino smanjivale
nezaposlenost prije 2008., dok je u EU 28 to ilo sporije. Crvenom bojom su oznaene
najvee stope, a plavom najmanje.
Na grafikonu 2 prikazana je ukupna stopa nezaposlenosti u Poljskoj, Hrvatskoj i EU 28 u
razdoblju od 2002. do 2014. godine.
Grafikon 2: Ukupna stopa nezaposlenosti, u %

Izvor:Eurostat

Iz grafikona 2 vidljivo je da je stopa nezaposlenosti u Poljskoj bila puno vea u razdoblju od

2002.g. do 2005. u suporedbi sa Hrvatskom i EU 28. U 2008.g stopa nezaposlenosti u
Poljskoj se izravnala sa EU 28 te od tada ima konstantno smanjenje sve do 2014. kada je
iznosila 9%. (Hrvatska 17,3%, EU28 10,2%).
RASHODI ZA SOCIJALNU ZATITU

U tablici 3 prikazani su ukupni rashodi za socijalnu zatitu izraeni u % od ukupnog GDP-a u

razdoblju od 2002. do 2013.godine. (Za Hrvatsku i EU 28 nisu pronaeni podaci za razdoblje
od 2002. do 2008.godine, te za Eu 28 i Poljsku za 2013.g.)

Tablica 3: Ukupni rashodi za socijalnu zatitu (% od GDP-a)

TIME/GE
O
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013

EU 28
:
:
:
:
:
:
27,0
29,8
29,7
29,4
29,8
:

Croatia
:
:
:
:
:
:
18,8
20,8
21,1
20,6
21,1
21,9

Poland
21,1
21,0
20,4
20,0
19,7
18,5
19,4
20,6
20,0
19,1
18,1
:

Izvor:Eurostat
Iz tablice 3 vidljivo je da su izdaci za socijalnu zatitu u Poljskoj od 2002. do 2012. niski.
Jedini porast je bio od 2007. do 2009.g. Za Hrvatsku i EU 28 dostupni su podaci od 2008.g.
Hrvatska od 2008.g ima vee izdatke za socijalnu zatitu od Poljske sve do 2012., ali to jo
nije blizu prosjeka EU 28 koji je 2012.g. iznosio 29,8% (Hrvatska 21,1%, Poljska 18,1%). Iz
tablice moemo zakljuiti da Poljska ima vrlo male izdatke za socijalnu zatitu. Za 2013.g
dostupan je podatak samo za Hrvatsku i ukupni rashodi za socijalnu zatitu iznose 21,9%.
Crvenom bojom su oznaeni najmanji rashodi za socijalnu zatitu, a plavom najvei.
Na grafikonu 3 prikazani su ukupni rashodi za socijalnu zatitu za Poljsku, Hrvatsku i EU 28
u razdoblju od 2008. do 2012. godine izraeni u % od ukupnog GDP-a.
Grafikon 3: Ukupni rsahodi za socijalnu zatitu (% od GDP-a)

Izvor:Eu
rostat
Iz grafikona 3 vidimo da su rashodi za socijalnu zatitu u Poljskoj u padu dok u Hrvatskoj i
EU 28 nema veih oscilacija. Manjim izdvajanjima za socijalnu zatitu Poljska se udaljava od
idealnog modela drave blagostanja.
OSOBE PRI RIZIKU OD SIROMATVA I SOCIJALNE ISKLJUENOSTI
U tablici 4 prikazani su podaci za osobe pri riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti za
Poljsku, Hrvatsku i EU 28 za razdoblje od 2005. do 2014.godine izraeni u % od ukupne
populacije. (Za Hrvatsku i EU 28 nisu pronaeni podaci za razdoblje od 2005. do 2010.
godine).
Tablica 4: Osobe pri riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti (% od ukupne populacije)
TIME/GE
O
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
2012
2013
2014

EU 28
:
:
:
:
:
23,7
24,3
24,7
24,5
24,4

Croatia
:
:
:
:
:
31,1
32,6
32,6
29,9
29,3

Poland
45,3
39,5
34,4
30,5
27,8
27,8
27,2
26,7
25,8
24,7

Izvor:Eurostat
Iz tablice 4 se vidi da u razdoblju od 2005. do 2014. rizik od siromatva i socijalne
iskljuenosti u Poljskoj je znatno pao sa 45,3% na 24,7% od ukupne populacije, to je blizu
prosjeka EU 28 koji iznosi 24,4% u 2014.g. Podaci za Hrvatsku i EU 28 su od 2010.g., a u
Hrvatskoj rizik od siromatva i socijalne iskljuenosti iznosi 29,3% od ukupne popolacije u

2014.g, to je vie od Poljske i EU 28. Crvenom bojom su oznaene najvee vrijednosti, a

plavom najmanje.
Na grafikonu 4 prikazani su podaci za osobe pri riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti
za razdoblje od 2010. do 2014.godine u Poljskoj, Hrvatskoj i EU 28 izraeni u % od ukupne
populacije.

Grafikon 4: Osobe pri riziku od siromatva i socijalne iskljuenosti (% od ukupne populacije)

Izvor:Eurostat
Iz grafikona 4 vidimo da je najmanji rizik od siromatva u Poljskoj i u blagom je padu, a u EU
28 nema prevelikih oscilacija. Rizik od siromatva i socijalne iskljuenosti u Poljskoj skoro je
na istoj razini kao i u EU 28 u 2014.g. Hrvatska je daleko od prosjeka EU 28 i Poljske.
Poljska kao takva postaje dobra destinacija za ivot.

UKUPNI JAVNI RASHODI ZA OBRAZOVANJE U POLJSKOJ

Poljska je jedna od vodeih zemalja lanica kada je rije o EU 2020 edukacijskim ciljevima ,
a ipak jo uvijek zaostaje u drugim podrujima, kao to su npr. stopa boravaka u vrtiima i
cjeloivotnog uenja za odrasle. Smanjenje udjela onih koji rano naputaju kolovanje i
osiguravanje da mladi imaju vii stupanj ili diplomu jedan je od pet prioriteta nacrta
desetogodinjeg ekonomskog plana pod nazivom 'Europa 2020' . Oba obrazovna cilja u novoj
' Europa 2020 'strategiji smanjenje udjela onih koji rano naputaju kolovanje ispod 10% i
poveanje udjela mladih s viim kvalifikacijama za najmanje 40% do 2020. su pozdravljena u
Poljskoj. Obrazovanje u Poljskoj poinje u dobi od pet ili est godina za '0 'klasu (vrti) i est
ili sedam za prvu godinu osnovne kole. Djeca moraju dovriti jednu godinu formalnog
obrazovanja do polaska u kolu. Pri zavretku osnovne kole, uenici obavezno prolaze ispit
koji odreuje koju niu srednju kolu mogu pohaati. Nakon tri godine, slijedi jo jedan ispit
kako bi se utvrdila njihova via srednja kola. Najei izbor za vie obrazovanje je
trogodinji u liceum (srednja kola koju pohaaju oni koji namjeravaju ii na fakultet) ili
etiri godine u technikumu (srednja kola za usmjerena zanimanja).
U Poljskoj je obrazovanje besplatno do fakulteta. Dravni fakulteti su takoer besplatni. U
Poljskoj ima 131 dravna visokokolska ustanova i 326 privatnih. Najznaajniji problem u
poljskom sistemu jest ogroman udio vanrednih studenata i veernjih uenika - oni ine vie od
50% od ukupnog broja. To je glavni razlog niske kvalitete poljskog visokog obrazovanja.
U tablici 5 prikazani su ukupni javni rashodi za obrazovanje u Poljskoj, Hrvatskoj i EU 28 za
razdoblje od 2002. do 2011.godine.
Tablica 5: Ukupni javni rashodi za obrazovanje (% od GDP-a)
TIME/GE
O
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011

EU 28)
5,00
5,03
4,95
4,92
4,91
4,92
5,04
5,38
5,41
5,25

Croatia
3,71
3,93
3,87
3,98
4,04
4,02
4,32
4,42
4,31
4,21

Poland
5,41
5,35
5,41
5,47
5,25
4,91
5,08
5,09
5,17
4,94

Izvor:Eurostat
Iz tablice 5 vidimo da su javni rashodi za obrazovanje u Poljskoj svake godine bili vei nego u
Hrvatskoj. U Poljskoj je najvei postotak rashoda bio 2005.g kada je iznosio 5,47%, a u
Hrvatskoj 2009.g kada je iznosio 4,42%. Usporedimo li Poljsku i EU 28, vidimo da je Poljska
izdvajala vei postotak svoga GDP-a sve do 2009.g. (osim 2007.), kada EU 28 poveava
svoje javne rashode za obrazovanje. Crvenom bojom su oznaene najmanje vrijednosti, a
plavom najvee.

Na grafikonu 5 prikazani su ukupni javni rashodi za obrazovanje za Poljsku, Hrvatsku i EU

28 za razdoblje od 2002. do 2011.godine izraeni u % od ukupnog GDP-a.

Grafikon 5: Ukupni javni rashodi za obrazovanje (% od GDP-a)

Izvor:Eurostat
Na grafikonu 5 se vidi kako su javni rashodi za obrazovanje u Poljskoj imali blago rastui
trend do 2005. kada slijedi nagli pad do 2007. Te godine je zabiljeena najmanja razina
izdataka za obrazovanje, 4,91%. Od 2007. kree ponovni rast do 2010. na razinu od 5,17% i
od tada ponovno padajui trend do 2011. na 4,94%. Za razliku od Poljske, EU 28 izdvaja
manji postotak svoga GDP-a kao to se vidi na grafikonu, ali od 2008. poveava svoje
rashode za obrazovanje i postavlja novi cilj za Poljsku, ali i za Hrvatsku koja ima rast do
2009.g i od tada konstantni pad.
Davor Jurii, 0081113048
Regionalna i socijalna politika EU, smjer GEU