Osnove teorije filma

prezentacija prof. Periin

Stalni oblici filmskog zapisa

Svojstva filma - televizije

Stalni oblici filmskog, televizijskog zapisa: KADAR i OKVIR

to je okvir, a to kadar
KADAR JE NEPREKINUTI IN SNIMANJA
OKVIR JE PROSTORNA KONSTANTNA
Kadar neprekinuti in snimanja, omeeni prostorno-vremenski
kontinuum prikazivane grae (Peterli)
film se snima kadar po kadar pa se onda kadrovi spajaju, na televiziji
kadrovi se mogu kontinuirano snimati s vie kamera (prijenos utakmice
snima se s vie kamera, Dnevnik se snima s 3 kamere, Ples za zvijezdama
s 10 kamera istovremeno miksanje u reiji)

Parametri kadra
Kao oblik filmskog zapisa, koji ukljuuje i sve ostale oblike, razlikujemo
kadrove prema sadraju
kadrove prema kutu snimanja
kadrove prema stanju kamere
kadrove prema uporabi
Kadrovi prema sadraju planovi
Detalj (eng. Extreme Close Up - ECU) npr. samo oko, uho, noge u
pokretu, aka, prsti, predmeti izdvojeni iz njihova okolia; detalj ak i
snanije nego krupni plan slabi mo vremenske i prostorne orijentacije, pa
omoguuje vremenskoprostorne montane skokove koji ne djeluju kao ok;
ne prua odgovor na pitanja gdje i kad to daje slobodu prijelaza u
drugo vrijeme ili prostor;
Veliki krupni plan (Very Close Shot / Face Shot) itav kadar zaprema
samo lice, npr. kosa i ui izvan okvira slike;
Krupni plan ili gro plan (Close Up) ispunjava ga ljudska glava, odnosno
lice; jedan od najeminentnijih izraajnih sredstava filma, najspektakularnija
filmska mijena u vienju izvanjskoga svijeta.

Ljudsko lice pojavljuje se samo, eliminirana je itava okolina pa se

pozornost gledatelja usmjerava samo na nj; uveano je da se
raspoznaju i najsitniji detalji (emocije), poveanjem i izdvajanjem
stvara se dojam blizine lica to je rijetka situacija za gledatelja, lice
je u pokretu time se krupni plan u filmu bitno razlikuje od
fotografije;
Krupni plan uvijek zrai vanou i stoga se koristi u filmu da nas
upozna s nekom osobom, s namjerom da se tu osobu zapamti;
montaa esto koristi krupni plan za skok u vremenu (prijelazi u
prolost ili budunost) na to su se gledatelji ve navikli;

Blizu ili poprsje ovjek do pojasa

Srednji plan itav ovjek od glave do pete najblii je ljudskom
vienju svijeta; ne samo zbog toga to odgovara onome to svakodnevno
obuhvaamo pogledom, nego jer se i najee koristi za prikaz dogaanja u

kakvima sudjelujemo u svakodnevnom ivotu odnosi meu ljudima,

odnos ovjek-priroda, dijalozi. Bitan za dokumentarne i sve ostale filmove
koji nastoje ostvariti to jai dojam ivotnosti i biti realistini
Polutotal (Extreme Long Shot ELS) sluti se izgled i veliina prostora u
njegovoj cjelini.

Total ili opi plan (Wide Shot - WS) plan u kojem je obuhvaen itav
prostor (cijela zgrada, trg, grad...). Treba odrediti ega je total, jer ovjek
prestaje biti mjera (total grada, total broda, total mora...). U nekima je
ovjek vidljiv i raspoznatljiv (npr. u dvorani), a u nekima se jedva vidi i ne
prepoznaje (npr. total pustinje). Za planove kad se ovjek ne raspoznaje
koristi se i izraz vrlo daleko. kad se nakon totala neto prikae u bliem
planu, pa ak ako se u tom kadru ne raspoznaju neke karakteristike
prostora totala, svjesni smo da gledamo isjeak prije prikazanog prostora.
Funkcija totala
Elementarna funkcija totala jest prikazati bitne fizike osobine
danoga prostora stoga se esto upotrebljava na poetku
filma ili nekog prizora (sekvence) sa svrhom da gledatelja
upozna s mjestom radnje. Ima veliku informativnu
vrijednost jer pokazuje uvjete u kojima ljudi ive, pa se
redovito rabi u dokumentarnim filmovima, ali i u igranim
filmovima gdje okoli igra bitnu ulogu (ratni filmovi,
vesterni...). Psiholoki se moe koristiti za izriaj samoe, jer
ovjek sam okruen prirodom djeluje nemono i malo...
Televizijska primjena: jednako se imenuju, ali imaju drukiju
doivljajnu vrijednost i funkciju s obzirom na veliinu ekrana
standarnog televizora. Ljestvica znaenja pomie se za jedan
stupanj, pa krupni plan na televiziji preuzima karakteristike bliskoga
plana na filmu, bliski plan srednjega, srednji plan ulogu polutotala,
polutotal zamjenjuje total, a total se po funkciji gotovo izjednauje s
detaljem! (zato?)
TELEVIZIJA - PLANOVI
Planovi na televiziji mogu se jednako imenovati, no oito je da je njihova
pojavna kvaliteta neto drukija, a zbog te pojavne kvalitete drukije su i
doivljajne vrijednosti i potencijalne funkcije planova na ekranu
standardnoga televizijskog prijemnika.
Televizijski ekran manji je od filmskoga platna
Gledalini su uvjeti drukiji
Bitna razlika 2 medija
KRUPNI PLAN
Dok je na televiziji krupni plan prirodan, na filmu uvijek znai
izdvajanje iz okolia
Efekt iznenaenja akcija
Vidi Peterli: vremenska svojstva krupnog plana (kao uranjanje u
sadanjost)
Krupni plan na tv kao srednji u kinu
Krupni plan na televizijskom ekranu nema onu spektakularnu
vrijednost kakvu ima u kinu
Krupni plan na televiziji,ima vrijednost koja priblino odgovara
srednjem planu u kinematografu s te udaljenosti s koje se ekran
motri, glava je otprilike onoliko velika kao i glave osoba u sobi na toj
udaljenosti, pa i ono to s njom ine likovi ini se jo slinije
onome to ine promatra

Uvoenje krupnog plana zoomom

Da bi krupni plan ostvario ta svojstva to ih ima u kinu, potrebno je
na njega upozoriti kao na specifino televizijsko vienje, posebno na
izdvajanje iz okolia, pa se zato krupni plan esto uvodi zoomom ili
brzom vonjom ili panoramom, ne bi li se iz irega prelo na ue i
time naznaila i uspostavila razlika u sagledanju prostora.
Ljestvica funkcioniranja i znaenja planova pomie se za 1
stupanj
Krupni plan preuzima ulogu bliskog
Blizi plan srednjega (zato se blizi plan u engleskoj tv terminologiji i
naziva MEDIUM SHOT)
Srednji plan preuzima ulogu polutotala (srednji plan, ovjeka
snimljenog od glave do pete Englezi nazivaju long shot)
Filmski TOTAL (iroki plan) televiziji
Total puka naznaka ambijenta - pretvara se tek u neki znak kojim
se upozorava na ambijent, gotovo se izjednauje i s detaljem!
Total na televizijskom ekranu postaje nestvarnost kao i detalj u
filmu
Slino kao to se malo u filmu, detaljem, ini velikim
Total na TV dobiva i one simbolike vrijednosti to ih u filmu ima
detalj
Wide shot extreme long shot

Kadrovi prema kutu snimanja

Kut snimanja naziva se rakursom (pomicanje kamere po vertikali).
Gornji rakurs ili ptija perspektiva - kamera iznad snimanog
objekta; ini snimani objekt inferiornim; prikazuje ovjeka u njegovom
ivotnom okoliu pa se koristi u dokumentarcima;
Donji rakurs ili ablja perspektiva - kamera ispod snimanog objekta;
istie se superiornost onoga to snimamo; eliminira ovjekov okoli iz
kadra, pa se koristi za isticanje romantinosti prizora;
Razina kamere ili pogleda uobiajen kut snimanja.
Rakursi retorike funkcije
Rakursna snimka ima brojne retorike funkcije. Svojom neobinou
ponekad primorava gledatelja da zapazi neto to inae ne bi. Istie
posebna ili nepoznata svojstva snimanog predmeta, koristi se i kao
komentar ili promjena perspektive gledanja.
Kadrovi prema stanju kamere dinamini i statini
Statini kadar kamera se ne pomie, uvrena je o tlo (stativ);
gledatelj ga zamjeuje tek ako je previe dugaak, stoga se koristi za
prikaz svijeta kakav je u filmu najpogodniji za njegovo vienje; posebno na
vrijednosti dobiva prikaz ovjekovih radnji (npr. tranje statini kadar
pokazuje realnu brzinu, dok pokretni ne iskazuje). Statina nam kamera
vie omoguuje iznenaenje nekim dogaajem, jer se dogodilo neto to
se pomakom kamere nije pretkazivalo (npr. netko je uao ili izaao iz kadra,
to se nije moglo anticipirati kao kod pokretnog kadra);
Dinamian kadar: Panorama ili venk kamera privrena o tlo
(stativ), ali se vrti oko svoje osi vertikalno (gore ili dolje) /engl. tilt/ ili
horizontalno (lijevo ili desno) /engl. pan/; Panorama se najee koristi
za opis prostora, prenosi se pozornost s jednog mjesta na drugo, s jednog
lika na drugi ili s jednog predmeta na drugi to moe dodati znaajke
usporeivanja, suprotstavljanja, stvaranja napetosti meu prikazanim
objektima. venkom se uvijek stvara neko iznenaenje, jer nikad ne znamo

to e nam otkriti. Vremenski naglaava sadanjost, moe izraziti priloki

skup a meutim ili dok....
Vonja kamera nije uvrena o tlo, nego o neko vozilo (posebna kolica,
automobil, helikopter, amac, zrakoplov...) pa se zajedno sa svojom
podlogom kree. Koriste se i kran (kranski kadar) i Steadicam - kamera
je na stativu, koji je privren za tijelo snimatelja. Dok u panorami kamera
ostaje uvijek na istom mjestu, u vonji se i sama kree i vodi nas nekamo
drugdje. Naglaava trodimenzionalnost prostora i doprinosi realistinosti.
Vonja prema naprijed eliminira se okoli objekta, a on postaje vei.
Rezultat je izdvajanje nekog bia, a svrha je isticanje neke njegove
karakteristike ili njegove vanosti. Vonja prema natrag stavlja objekt
u iri prostorni kontekst, neprirodno je jer nikad ne gledamo na taj nain.
Funkcije mogu biti stvaranje napetosti, stvaranje iznenaenja, stvaranje
odreenih zakljuaka o prikazanom.
Usporedna vonja ima najee funkcionalnu ulogu praenja odreene
radnje. Kamera se kree bono, ispred ili iza objekta. (Npr. prati se koija ili
osoba kako hoda i sl.). Vertikalna vonja vonja kamere gore ili dolje,
prati se nekoga pri penjanju ili silaenju; ima opisnu vrijednost (npr. uz
fasadu zgrade vonjom od prozora do prozora upoznajemo stanare).
Kranska vonja kamera na posebno konstruiranoj dizalici, omogueni
su i horizontalni i vertikalni pokreti, kruni pokreti (elipsa); opisna funkcija,
za razliku od panorame prikazuje prostor izvana.
Briua panorama ili vonja brzim pomakom kamere velikom se
brzinom spajaju dva prostora, s obzirom da se prostor koji ih dijeli ne
razaznaje oito je da nije vaan. Vana je jedino udaljenost koja pokazuje
da su prikazani prostori blizu ili daleko, te da su u nekom meuodnosu.
ZOOM objektivom se fingira vonja kamere
Pokret kamere naprijed, nazad u novinarskom, reporterskom poslu
zamijenio kolica.
Zoom objektivima fingiraju se vonje za koje nisu potrebna
kolica.
Optike ali i sve druge pokrete kamere ne treba zloupotrebljavati!
Njima se kao sredstvom izraavanja treba koristiti samo u
sluajevima kada se neto ne moe vidjeti i sagledati bez kretanja,
kada se eli neto naglasiti i na taj nain u svijesti gledatelja
proizvesti odreeni utisak

Kadrovi prema uporabi

Prekorameni kadar /Over the shoulder shot OS/ - koristi se kao
poveznica dvije ili vie osoba u konverzaciji jer nas djelomini pogled na
stranji dio neije glave dok preko ramena iste osobe vidimo drugu koja
pria, podsjea na prisutnost osobe koja slua. esto se koristi u montai,
pri rezanju intervjua.
Identifikator /engl. Establisher/ - obino detalj koji nas upoznaje s
mjestom radnje; npr. ploa s nazivom odreene institucije, ulice, grada...
Meukadar ili insert /engl. Cutaway/ - kadar koji nije izravno povezan s
radnjom, ali se moe iskoristiti za ubrzanje montae ili pokrivanje rupa u
akciji. Primjerice u rutinskom intervjuu, snime se samo ruke intervjuirane
osobe, ili predmeti u prostoriji, ili predmeti o kojima osoba govori. To
pomae da se iz jednosatnog intervjua smontira suvislih desetak minuta,
bez loih montanih rezova.
Kadrovi prema pripovjedau

Objektivni kadrovi svi oni kadrovi koji prikazuju svijet kakav bi ga i

gledatelj vidio da je prisustvovao snimanju. Najee se koriste za
stvaranje dojma realistinosti, objektivnosti, kad se gledatelja eli upoznati
s nekim predjelom, cjelovitom radnjom, i kad se tei da zbilja na gledatelja
djeluje to vie sobom samom.
Subjektivni kadrovi ne moraju se po svom obliju ni po emu
razlikovati od objektivnih. Razlika nastaje u montai. Subjektivni kadar jest
onaj kojem prethodi kadar neke osobe koja koncentriranije gleda u nekom
smjeru, pa slijedei kadar nepogreivo doivljavamo kao isjeak
izvanjskoga svijeta to ga vidi prethodno pokazana osoba. Dakle, on je
sadraj to ga vidi naznaeni netko od promatraa iz samoga filma.
Autorov kadar ili reiserov kadar u njemu se zapaaju izrazitije
preobrazbe svijeta. esto koristi najblie planove, izrazite rakursne snimke,
naroite montane kombinacije kadrova i ostale tehnike i trikove. Gledatelj
postaje svjestan da se upotrebljava neka posebna tehnika, to stvara
svijest o autoru. Autor ne samo da otkriva svoju nazonost nego i
komentira prizor, pa se jo naziva i kadar komentara.

OBJEKTIVI
Srednji objektiv postie sliku koja podsjea na ovjekovo vienje svijeta
irokokutni objekiv naruavaju se prirodni odnosi meu prikazanim
objektima,
U Graaninu Kane-u, snimatelj Greg Toland koristio irokokutni objekti,
postigao dubinsku otrinu, i veu otrinu cijelog kadra
Jasnoa snimke u dubini (scena s osmogodinjim djeakom 4 dubinske
udaljenosti) objasniti sekvencu na kolokviju
TELEOBJEKTIV - prostor se zbije, dubina reducira;opa otrina slike je
manja
ZOOM OBJEKTIV arina duljina se moe mijenjati u toku samog
snimanja (objektivom), objektiv se ne mijenja mijenja se samo vidni kut
Zoom uvijek ima vrijednost nekog komentara, njime se neto izdvaja iz
okolia ili ukljuuje (npr. kod subjektivnog kadra)
Riblje oko ektremni irokokutni objektiv vidni kut moe biti vei od 200
stupnjeva, poznatim pod nazivom riblje oko
PREOBRAZBE POKRETA
Ubrzani pokret
Usporeno kretanje
Zaustavljeni pokret (stop fotografija, freeze) izraziti autorov komentar
Primjer u knjizi Crni Petar Miloa Formana
KOMPOZICIJA KADRA
Horizontalna kadrom dominira jedna horizontalna linija, npr. neki zid,
drvored
Vertikalna visok izdvojen dimnjak, stup ovjek
Dijagonalna
Geometrijski lik raspored objekata ili likova tvori geometrijski lik
FILMSKA MIZANSCENA raspored glumaca ili predmeta u kadru; za
razliku od kazalita dinamina, vrijednost pokreta u kadru vaan izbor
rakursa, plana i kuta snimanja; kretanje unutar kadra
OKVIR

 Okvir je imbenik razlike izmeu ovjekovog i filmskog opaanja fizike

realnosti
Sve to se nalazi unutar okvira djeluje izabrano
okvirom se uspostavlja odnos VIDLJIVO-NEVIDLJIVO, NAPETOST
Slika ili fotografija ne nagovjetavaju to je izvan njihovoga okvira
filmom se registrira i pokret i zvuk, ljudi ulaze i izlaze iz kara, ljudi esto
motre neto izvan kadra, u vidljivi prostor dopire ZVUK kojima nije izvor
unutar kadra (okvira)