Professional Documents
Culture Documents
Ekologija U Saobraćaju
Ekologija U Saobraćaju
1. Uvod.....................................................................................................
....2
2. Problem,
predmet
objekt
istraivanja.........................................................2
3. Stanje
Bosni
Hercegovini........................................................................4
3.1.
Instrumenti
politike
regulacije...................................................................4
3.1.1.
Tehniki
standardi.................................................................................4
3.1.2.
Politika
parkiranja..................................................................................5
3.1.3.
Ogranienje
brzine.................................................................................6
3.2.
Radna
hipoteza
pomone
hipoteze...........................................................7
3.2.1.
Svrha
ciljevi
istraivanja.......................................................................7
3.2.2.
Znanstvene
metode...............................................................................7
3.2.3.
Dosadanji
razvoj
emisije
sastojaka
izduvnih
gasova................................8
3.2.4.
Oneienje
okolia................................................................................9
3.3.
Izgradnja
novih
cesta...............................................................................9
3.3.1.
Potrebe
dosljedne
primjene
mjere
za
zatitu
zraka.................................11
1
3.3.2.
Izgradnja
novih
parking
gradskom
prostora..........................................................11
3.4.
Emisija
tetnih
tvari
saobraaju.............................................12
3.4.1.
Upravljanje
cestama,
eljeznicom..........................................................12
3.4.2.
Emisija
tetnih
tvari
motornih
vozila......................................................13
3.4.3.
Stakleniki
plinovi
globalno
zagrijavanje,
kisele
kie..............................14
3.4.4.
Naknade
funkciji
zatite
programa
zazatitu
okolia..........................................................15
3.5.
Potreba
za
donoenjem
novih
okolia..........................16
4.
Zakljuak..................................................................................................18
5.
Literatura..................................................................................................19
1. Uvod
Nedvojbeno je da promet negativno utjee na okolinu: oneiuje
zrak, vodu tlo, podie razinu buke i openito tetno djeluje na okoli,
ljusko zdravlje, kao i na promjenu klime.
Sve vee poveanje broja motornih vozila te s tim sve vee poveanje
ispunih plinova koji nastaju izgaranjem goriva u motorima SUS dovode do
brojnih tetnih posljedica.
Ne udi stoga to drave djelovanjem u meunarodnim organizacijama
donose brojne propise, provode opsene studije i poduzimaju razne mjere
u svrhu smanjenja koliine plinova.
o Oporezivanje;
o Odreivanje cijena za koritnje cesta;
o Oneienje okolia;
o Vozarine za javni prevoz.
koritenja
prometnica
vrijeme
vrnog
optereenja;
o Poticanje proizvodnje i upotrebe prevoznih sredstava sa
manjom potronjom goriva i emisijom izduvnih gasova.
Osman Lindov, Znaaj tehnike ispravnosti motornog vozila sa aspekta ekolokih i sigurnosnih parametara,
Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki pregled vozila, Sarajevo, februar,
2009.
2
isto
gradova
svijeta
ima
problem
naraslim
potrebama
mobilnosti,
pristupanosti,
ekonominosti,
energetske
stanovnitva
svakoj
pojedinoj
aglomeraciji.
Problem
parkiranja
Sarajevu
upravlja
kantonalno
Ministarstvo
Mehmed Konakovi, Sigurnost saobraaja posmatrana kroz usmjrenu i selektivnu kontrolu rada sistema
tehnikog pregleda vozila, Referat na znanstveno strunoj konferenciji Sigurnost u saobraaju i tehniki
pregled vozila, Sarajevo, februar, 2009.
4
http://www.rao.hr/0%20-%20PARKEX%20-%20HPU-%20m-parking%20-%20web.htm
http://www.bih-rss.net/article_italija_uvodi_automatsko_ograni%E8enje_brzine_automobila__68876.htm
sagorijevanjem
(SUS),
koji
dominiraju
naim
ulicama.
Prof. Dr efkija eki, Uvodno izlaganje na tribini Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo,
16.02.2002. godine
10
interesima
Bosne
razvojem
drave
ali
privrednim
Hercegovine,
i
realnim
usklaen
projekcijama
sa
ukupnim
finansijskih
mogunosti.
Sa izgradnjom prve dionice na Koridoru Vc se poelo 2001 godine, na
dionici Podlugovi Joanica, u ukupnoj duini 11,50 km. Izgradnja prve
dionice je zavrena 2003. godine kada je ista putena u promet.
Izgradnja druge dionice je predstavljala kontinuitet u nastavku izgradnje
autoceste na Koridoru Vc a izvrena je na dionici Visoko Podlugovi, u
ukupnoj duini 8,50 km. Izgradnja druge dionice je izvedena u periodu
2005. 2006. godina nakon ega je ista putena u eksploataciju.
Zavretkom radova na dionici Dobrinja Kakanj Federacija BiH raspolae
sa 37 km savremene auto ceste.
Za realizaciju izgradnje Koridora Vc planirani su sljedei izvori prihoda 7:
Prihodi od cestarine;
Finansiranje i izgradnja autoceste Zenica Sarajevo Mostar na trasi Koridora Vc, Federalna Direkcija za
izgradnju, upravljanje i odravanje autocesta, Dubrovnik, novembar 2007.
11
12
urbanistikom
planiranju
potrebe
za
parkiralinim
povrinama
javnog
gradskog
saobraaja,
uz
istovremeno
sagledavanje
mogunosti prostora.
U pogledu planerskih i tehniko eksploatacionih karakteristika od uticaja
na programske uvjete za projektovanje treba razlikovati tri osnovne grupe
parkiralita.
Parkiralita uz mjesto stanovanja predstavljaju potrebu koja se po
vanosti izjednaava sa drugim elementima opremme stana. Zato je
normalno da izgradnja i odravanje ovih parkiralita budu vezani uz
stambene fondove.
Parkiralita uz mjesta rada planiraju se uz znaajnije koncentracije
radnih mjesta
(industrija, administrativni kompleksi, bolnice i sl.).
Parkiralita ope namjene planiraju se uz atraktivne urbanistike
sadraje (trgovina, poslovanje, zabava i sl.) kao javni objekti. Oni treba da
omogue koritenje putnikih automobila u line svrhe putovanja. Budui
da su najvee koncentracije atraktivnih sadraja u centralnoj zoni praene
i najotrijim prostornim ogranienjima, ova vrsta parkiralita u velikim
gradovima se organizuje u vieetanim podzemnim ili nadzemnim
objektima.
13
gustoe
prometa,
vrste
ceste
preko
naina
pogona
sve
do
14
15
zemljita
je
takoe
problematino
pitanje,
jer
prevozna
16
Hodanjem
korienjem
javnog
prevoza
umjesto
vonjom automobilom;
-
upuene
na
potrebu
angairanja
stranog
kapitala
za
17
18
4. Zakljuak
Saobraajna, kao dio ukupne politike drutva, temelji se na poznavanju
odreenih zakonitosti u odvijanju prometa i uvaavanju njegove funkcije u
ekonomskom i drutvenom sustavu zemlje.
Saobraajna politika trasira pravce u kojima e promet da odgovori
potrebama svih zainteresovanih uesnika, da bude siguran i bezbjedan,
priutiv, ekonomski stimulativan i efikasan i da vri minimalan negativan
uticaj na ivotnu sredinu.
Izbor instrumenata saobraajne politike treba da se zasniva na oekivanim
koristima od njihove primjene. Zajedno sa izborom instrumenata, njihovim
meusobnim usklaivanjem, te usklaivanjem instrumenata i ciljeva
saobraajne politike treba dimenzionisati i svaki pojedinani instrument. To
19
5. Literatura
[1] Juraj Padjen, Prometna politika, Informator, Zagreb 1996.
[2] Prof. Dr. efkija eki, Ekonomika u transportu i komunikacijama,
Fakultet za saobraaj i komunikacije, Sarajevo, 2005.
[3] Prof. Dr efkija eki, Izgradnja autoceste dravni prioritet BiH, Uvodno
izlaganje na tribini Vijea kongresa bonjakih intelektualaca, Sarajevo,
16.02.2002. godine
[4] Dokument o politici dodjele koncesija u Bosni i Hercegovini, 27. jul
2007. Sarajevo
20
strunoj
http://www.rao.hr/0%20-%20PARKEX%20-%20HPU-%20m-parking%20-%20web.htm
http://www.dzm.hr/homologacija/
http://web.efzg.hr/dok//TUR//TIP-2.pdf
21