JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA KOLA

TUZLA

Mujabai Merisa

MATURSKI RAD
Klinika medicina I- Interne bolesti

Tema: CRIJEVNI PARAZITI

MENTOR:

KANDIDAT:

Prof.dr. Omazi Muhamed

Mujabai Merisa

Tuzla,juni 2015.

JAVNA USTANOVA SREDNJA MEDICINSKA KOLA

TUZLA

Maturski rad iz predmeta: Klinika medicina I- Interne bolesti

Tema: Crijevni paraziti

Tuzla,juni 2015.

Uenik: Mujabai Merisa

Prezime i ime: Mujabai Merisa

kola: Javna ustanova Srednja medicinska kola Tuzla

Tema: Crijevni paraziti

Maturski rad iz predmeta: Klinika medicina I-Interne bolesti

Mentor: prof.dr. Omazic Muhamed

Sastav komisije:

1. ______________________________
2. ______________________________
3. ______________________________

SADRAJ

CILJ I ZADATAK MATURSKOG RADA...5

1. UVOD..6

2. GLAVNI DIO.7

3. ZAKLJUAK

4. LITERATURA

CILJ I ZADATAK

Cilj i zadatak maturskog rada jeste proirivanje i unapreivanje znanja o crijevnim parazitima,
te razvoja svijesti i vanosti poznavanja oboljenja koji izazivaju paraziti.
Ovim radom upoznati u se sa:

definicijom parazita,
crijevnim bolestima koje izazivaju paraziti,
uestalost crijevnih parazita i parazitarnih bolesti
klasifikacijom i etiologijom crijevnih parazita,
patogenezom i klinikom slikom crijevnih parazita,
znacima i simptomima koji koji ukazuju na parazitna oboljenja,
dijagnoza i prognoza creijevnih parazita,
komplikacije i lijeenje crijevnih bolesti.

Znanje koje steknem obraivajui ovaj rad sigurno e mi biti od koristi u narednom kolovanju
i ivotu. Kao budui zdravstveni radnik nastojati u da svo steeno znanje

maksimalno

iskoristim prenosei ga na svoju okolinu i ire, kao i doprinijeti ranijem otkrivanju crijevnih
bolesti,te lijeenju pacijenata koji imaju probleme izazvane od strane parazita.

1 UVOD

Sve to ivi na nama ili u nama i uzima hranu tj. hrani se nama je parazit. Paraziti /grki
parasitos gotovan, badavdija/ su bia koja se hrane na raun drugih organizama i koji
povremeno ili stalno borave na njima ili u njima. Paraziti se hrane sokovima,tkivima ili hranom
koja se nalazi u ovekovom probavnom traktu i leiti bilo koju bolest a ne osloboditi se ovih
napasnika je samo gubljenje vremena. Postoje dvije mogunosti borbe protiv parazita: Njihovo
ubijanje antibioticima (to nije pametno reenja) ili uredjajima koji koriste struje odredjen
frekvencije.
Postoji veliki broj parazitskih vrsta koje mogu da ive na raun ovjeka. Pri tome se stalno
otkrivaju novi paraziti u ovejem telu i opisuju bolesti koje oni izazivaju. Okrugli paraziti su
poput glista, mogu biti tanki kao vlas kose (paraziti zvani filaria) ili mogu biti mikroskopski mali
poput Trihinele. Pljosnati su izgledom nalik pijavici.
Ljudi nisu ni svjesni problema niti te injenice medjutim patolozi potvrdjuju da kada u
mrtvanici otvore telo ono bude prepuno parazita. Naravno oni nisu doli spolja, oni su ve u
nama.
Istraivanja Amerikog Nacionalnog Instituta Zdravlja (National Institute of Health) pokazala
su, da u naem organizmu proseno ima oko 1 kg parazita.

Slika 1. Paraziti prisutni u ljudskom organizmu

2 GLAVNI DIO

2.1. CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI

Crijevne zarazne bolesti su najea oboljenja koja se javljaju u vidu epidemija. Karakteristika
im je put prenoenja- prenose se fekalno-oralnim putem, to znai da je lina i opta higijena
osnovni uslov za nastajanje ovih oboljenja. Postoji nekoliko naina prenoenja ovih oboljenja, a
najei je putem zagaene vode. Mogu da obole sve kategorije stanovnitva, ali se najee
javljaju kod djece ( oko 50% sluajeva). Opta higijena, lina higijena, kulturno-socijalni uslovi
su bitni kod spreavanja epidemija crijevnih zaraznih bolesti.
Epidemiologija ja nauka o rasprostranjenosti i uzrocima poremeaja zdravlja, kao i o njihovom
spreavanju i suzbijanju. Edukacija stanovnitva na svim nivoima je jako vana i mora da se
provodi kontinuirano u svim kategorijama ( od predkolstva, preko kola, do ponaanja na
radnom mjestu i uopte u kolektivima).Ovdje se ukratko govori o putevima prenoenja crijevnih
zaraznih bolesti, o nekim vidovima zatite i ukratko su objanjene bolesti koje se mogu prenositi
fekalno-oralnim putem.U ovu grupu zaraza ubraja se mnotvo bolesti. Zajednika karakteristika
je put prenoenja.Uzronici crijevnih zaraznih bolesti mogu se prenijeti indirektno i direktno.
Zagaene ruke imaju znaajnu ulogu u prenoenju crijevnih zaraznih bolesti. Npr. osobe oboljele
od crijevnih zaraznih bolesti, kao i kliconoe, esto zagade ruke poslije defekacije (kod
dizenterije, virusnog hepatitisa A i dr) i uriniranja (trbuni tifus). Rukovanjem se ovi
mikroorganizmi prenose na osjetljive osobe. Zagaene ruke igraju znaajnu ulogu i kad se radi o
indirektnom prenosu uzronika.Npr.medicinska sestra u kontaktu sa bolesnikom lako
kontaminira svoje ruke, a njima predmete preko kojih se mikroorganizmi mogu prenijeti na
druge pacijente. Oboljeli od dizenterije, izmueni mnogobrojnim stolicama, esto ne vode rauna
o

higijeni

svojih

ruku,

te

njima

zagade

predmete

iz

svoje

okoline.

Slika 2. Upalne bolesti crijeva

2.2. CRIJEVNI PARAZITI

Crijevni paraziti relativno se lako lijee uz pomo lijekova, a poveanom higijenom moe se
sprijeiti daljnje irenje. Osobe s crijevnim parazitima mogu iskusiti probavne promjene,
ukljuujui

gubitak

apetita

ili

im

hrana

moe

uzrokovati

muninu.

Ako je rije o velikom broju parazita, crijeva mogu biti blokirana, to moe uzrokovati zatvor.
Takoer mogu doi do proljeva, uz prisutnost krvi. Odrasli crvi mogu biti prisutni u izmetu.

Infekcija trakavicom moe uzrokovati bolove i greve u podruju trbuha. Takoer mogu
uzrokovati bolove u miiima i slabost, kada paraziti migriraju kroz tijelo. Osobe s trakavicom
mogu razviti alergijske reakcije na koi kao to su oticanje, crvenilo ili osip, ukoliko se liinke
ugrade u kou. Infekcija glistama moe uzrokovati svrbe oko anusa, osobito nou.
ene zaraene glistama mogu imati svrbe i bolove u podruju genitalija i urinarnog trakta, a
tee infekcije mogu dovesti do upale zdjelice.
Zaraeni Ascarisom mogu iskusiti tekoe u disanju. Ako parazit napadne plua, oboljeli moe
imati este napadaje kalja. Mogu osjeati i bol kod dubokog disanja te oteano disati kod
tjelesnih aktivnosti ili vjebanja.
Mala djeca zaraena Ascarisom mogu imati problema s rastom i razvojem.
Odrasli inficirani glistama, trakavicom ili Ascarisom mogu takoer gubiti na teini.

Crijevni paraziti mogu se sprijeiti pijenjem filtrirane vode, plivanjem u kloriranim bazenima,
paljivom higijenom, posebno nakon kontakta s izmetom.
Infekcije se lijee prepisanim lijekovima, a posebno je vano brinuti o istoi runika, posteljina
i odjee s kojima inficirani dolaze u kontakt.

2.3. UESTALOST
Veina ljudi ne obraa panju na parazite koji im ive u tijelu, ve svako loe stanje u svom
organizmu pripisuju raznim bolestima bez odreene i sigurne dijagnoze. Imate li kune ljubimce
bez preventive, zaraza je 100%. U uzrastu djece od 1,5 do 3 godine, zaraza glistama (helmiti)
dostie 80%. Zaraenost djece toksoplazmozom je 100%. U kolama je prava invazija parazita.
U djejim vrtiima lambioza je 100% zastupljena.
Bebe se zaraze parazitima jo pri roenju preko sluzokoe organizma:oi, usta, nos.Ve u 5 8
mjesecu ivota dovodi do slabljenja pankreasa to esto dovodi do neoekivanog dijabetesa,
tumora i drugih oboljnja.
Sluajevi oboljenja od parazita su sve uestaliji s obzirom na razvoj turizma, zagadjenost vode i
hrane i prokomernu upotrebu hemikalija i antibiotika. Gliste,nematode(okrugli crvi) i veliki broj
ameba (oni stvaraju sluz) u znatno veoj koliini su rasporostanjeni meu stanovnitvom nego
to to tvrdi tradicionalna medicina. Velika koncentracija parazita uoava se u komercijalnim
svinjskim produktima (unka,virle,kobasice), a ne zaostaju ni druge vrste medsnih preraevina.

2.4. KLASIFIKACIJA
Prema broju domaina u kojima parazitiraju, parazite moemo podijeliti na:

monoksene parazite - koji parazitiraju samo u jednoj vrsti domaina (kakva je

npr. Ascaris lumbricoides)

heteroksene parazite - koji ive na raun dva ili vie domaina pri emu se razlikuju dva
tipa domaina :
-stalni (definitivni) u kome parazitiraju odrasle jedinke
-prelazni u kome ive larve

autoheteroksene parazite - koji cijeli ivotni ciklus (jaje, larva, adult) provode u jednom
domainu, kao to to ini npr. Trichinella spiralis

Odnos parazita prema domainu moe biti:

1. uslovan (fakultativan) parazitizam kada mogu da ive slobodno ili parazitski i
organizmu domaina, a da ne nanose nikakvu tetu
2. pravi (obligatni) parazitizam kada ive na raun domaina

U pogledu mjesta u domainu u kome parazitiraju dijele se na:

ektoparazite koji ive na povrini tijela ili u pristupanim prirodnim dupljama

(npr. ugarac)

endoparazite koji ive duboko u upljinama organizma domaina, u

njegovom tkivu ili krvi

Prema vremenu provedenom u domainu dijele se na:

permanentne koji vei dio ili itav ivotni vijek provode parazitirajui

intermitentne (temporarni) koji u domainu provode samo odreeno vrijeme potrebno da

bi zadovoljili svoje potrebe.

2.5. ETIOLOGIJA
Izazivai crijevnih bakterijskih oboljenja su gram- negativne bakterije: slmonele, igele, vibrion
kolere,

kampiobakter,

helikobakter

pilori,

jersinija,

eerihija

koli,

proteus

dr.

Crijevne bakterije imaju dosta zajednikih osobina. Sve su u obliku tapia koji je dug 1 3
mikrona. Po Gramu boje se negativno. Dobro rastu na hranjivim podlogama. Za salmonele i
igele se koriste podloge (SS) jer na njima ne rastu bakterije normalne crijevne flore.
Bakteriski toksini igraju veliku ulogu u patogenezi crijevnih oboljenja. Dezintegracijom
salmonela, igela, kampilobaktera, jersinije i nekih serotipova eerihije koli oslobaa se
endotoksin.
To je kompleks lipopolisaharida, koji ima pirogena svojstva. Meutim, vibrion kolere i neki
sojevi eerihije koli lue egzotoksin koji izaziva propustljivost crijevnog epitela, te se javlja

proliv. Sve bakterije imaju somatske O-antigene. Pokretne bakterije imaju i flagelarni, tj.
H-antigen,

neke

bakterije

imaju

kapsularni,

tj.

Vi-antigen.

Sve crijevne bakterije su otporne u spoljnoj sredini, to omoguava fekalno-oralni put irenja
infekcije. Pored navedenih crijevnih bakterija infektivna crijevna oboljenja mogu da izazovu i
sljedei mikroorganizmi: virusi, protozoe, helminti i gljive.

2.6. KLINIKA SLIKA

Kao i veina infektivnih oboljenja i crijevna oboljenja se karakterie prisustvom nespecifinih i
specifinih simptoma.
Prva grupa su simptomi uzrokovani infektivno toksikim faktorima (febrilnost, subjektivni i
objektivni simptomi infekata, cerebralni i kardiovaskularni simptomi, toksemija,
splenomegalija).
Druga grupa su simptomi nastali zbog promjena gastrointestinalnog traka (inapetecija, munina,
povraanje,
proljevi,
bolovi
u
trbuhu,
promjena
frekfencije
stolice
itd.).
Trea grupa su simptomi nastali zbog poremeaja elektrolita i gubitka tenosti ( e, suhe
sluznice, gubitak turgora, te simptome zatajenja bubrega). Kod hronikih oblika bolesti ovog tipa
ei su simptomi anemija, gubitka teine, avitaminoze i to nastali kao posledica malnutricije i
malapsorpcije.
Opti simptomi se javljaju veinom u akutnim infektivnim febrilnim formama bolesti, a njhova
odsutnost govori u prilog toksinom uzroku bolesti. Tako imamo infektivna (fabrilna) i toksina
(afebrilna) trovanja hranom. Opti simptomi su kratkog trajanja, prolaze za nekoliko dana i
najizraeniji
su
u
poetku
bolesti.
Lokalni crijevni simptomi se javljaju i u akutnim i u hroninim stanjima, od njih su najei
proljev, bolovi u trbuhu i ponekad povraanje. Po ovim simptomima se mogu prepoznati akutni
gastroenteritis (jako povraanje s obilnim vodenastim stolicama uz grevite bolove u trbuhu), te

akutni kolitis ili dizenteriki sindrom ( oskudne kaaste stolice s primjesama sluzi i krvi uz
tenezme i greve u trbuhu). Simptomi o kojima zavisi prognoza bolesti su oni koji su posljedica
gubitka tenosti i elektrolita, zbog mogueg nastanka renalne insufijencije i smrti. Osim opasnih
optih simptoma crijevnih zaraznih bolesti postoje i oni koji su specifini za pojedine crijevne
zarazne
bolesti
to
daje
razliite
klinike
slike.

2.7. PATOGENEZA

Crijevne bakterije ulaze u organizam preko zagaene hrane i vode i izazivaju lokalno oboljenje
crijevne sluznice.
Zaraeni Ascarisom mogu iskusiti tekoe u disanju. Ako parazit napadne plua, oboljeli moe
imati este napadaje kalja. Mogu osjeati i bol kod dubokog disanja te oteano disati kod
tjelesnih aktivnosti ili vjebanja.
Mala djeca zaraena Ascarisom mogu imati problema s rastom i razvojem.
Odrasli inficirani glistama, trakavicom ili Ascarisom mogu takoer gubiti na teini.
Ako je rije o velikom broju parazita, crijeva mogu biti blokirana, to moe uzrokovati zatvor.
Takoer mogu doi do proljeva, uz prisutnost krvi. Odrasli crvi mogu biti prisutni u izmetu.

Crijevni parazit moe napraviti tete, uzrokujui samo kolitis, Chronovu bolest ili iritirajue
trbune sindrome ili nita od svega toga. Ali ako napadne neki drugi organ, kao to je maternica,
bubrezi ili jetra nastaje velika teta. Ako se naseli u jetri, uzrokuje rak,a ti ljudi imaju
izopropilni alkohol (esto skraeno IPA) u svojim tijelima. Ljudski crijevni metilj moze
uzrokovati karcimome. Izvor crijevnog metilja zasigurno potjee od nekuhanih mlijenih
proizvoda i sirovog ili napola sirovog mesa.

Treba istaknuti i ulogu eluanog aciditeta kao vrlo efikasnog u sprijeavanju prodora bakterija u
nie djelove probavnog takta. Samim uzronici kada uu u crijeva mogu patogeno djelovati na
pet naina:
1. Izluivanjem endotoksina, tzv. Entertoksina ( V. cholerae, enterotoksigeni sojevi E. coli ), pri
tome ne dolazi do promjena sluznice, osim na nivou enzimatskih procesa s posljedinom
sekrecijom enormnih koliina tenosti,
2. Invazijom crijevne sluznice ( igele, invazivni tipovi E. coli, itd. ), dolazi do akutne upale
sluznice i razaranja epitela,
3. Salmonele takoe imaju sposobnost invazije sluznice i stvaranja upale ali bez razaranja
epitela,
4. Rota virusi dovode do zamjene cilindrinog epitela kubinim skraivanja resice, to dovodi do
smanjenja apsorcije to uz nedostatak saharidaza uzrokuje proljev,
5. Crijevni paraziti mogu izazivati bolesti ili izrazitom kolonizacijom povrine sluznice
( ankilostoma i lambilija ) ili invazijom u samu sluznicu sa destrukcijom ( histolika ameba ) ili
upalom ( strongiloides ).

DIJAGNOZA
Dijagnoza izazvana crijevnim parazitima se postavlja na osnovu klinicke slike, patogeneze i
nalazima.Za brzu dijagnostiku orijentaciju sve se vie koristi tehnika fluorescentnih antitjela,
bilo da se bakterije trae direktno iz stolice ili iz kulture. Konani dokaz crijevnih virusa se tano
moe postaviti laboratorijskim analizama.Upotrebom testova bazirani na otkrivanju virusnih
antigena u stolici.Kulturom stolice moe se iskljuiti bakterijska infekcija, dobro je tada uraditi
analizu na parazite, kako bi se iskljuila i ta mogunost. Dijagnoza prisustva i vrsta parazita se
postavlja koprolokim pregledom uzorka stolice, od ega zavisi uspena terapija i preventva.
Konani dokaz crijevnih virusa se tano moe postaviti laboratorijskim analizama.Upotrebom
testova bazirani na otkrivanju virusnih antigena u stolici. Kulturom stolice moe se iskljuiti

bakterijska infekcija, dobro je tada uraditi analizu na parazite, kako bi se iskljuila i ta

mogunost.

2.9. PROGNOZA
Prognoza bolesti zavisi od vie faktora. Prije svega,od naina ishrane i vrstama hrane, starosne
dobi, uzronika, teine bolesti i prisutnosti nekih drugih bolesti. Paraziti se javljaju u 92% ljudi.
Svako - bogati i siromani - cijelo stanovnitvo imaju parazite. Ona nije ograniena na nie klase
uope. Kuni ljubimci su veliki nositelji parazita. Takoer, povre moe obavljati parazitski
organizmi. Crijevni paraziti mogu se sprijeiti pijenjem filtrirane vode, plivanjem u kloriranim
bazenima,

paljivom

higijenom,

posebno

nakon

kontakta

izmetom.

Zato je neophodno da se osobe zdravo i kvalitetno hrane, odmaraju i vode rauna o optem
zdravlju, a da se i na prvu pojavu simptoma obrate ljekaru.

2.10. ZNACI I SIMPTOMI PARAZITNIH OBOLJENJA

Simptomi i znaci oboljenja kod ena- bijelo pranje, upala jajnika, bolne menstruacije sa
krvoproliem, slabost, poremeaj rokova mentrualnog cikljusa, postepen razvoj fibroma, mioma,
upale nadbubrenih lijezda, mokraene beike i bubrega.
Simptomi i znaci prisustva parazitnih oboljenja kod mukaraca - prostatitis,impotencija,
adenom, cistitis, pijesak i kamenje u bubrezima i mokranoj beici.
Simptomi zaraene osobe:
slabost, apatija, depresija
hronini umor
gubitak apetita
manjak gvoa
nesanica
nervoza, razdraljivost, hiperaktivnost
nadutost trbuha i plinovi
glavobolja
bolovi u trbuhu
Pored ovih simptoma prisutni su i sljedei znaci i simptomi parazitnih oboljenja:
Zatvori
Gliste,zahvaljui svom obliku i velikim razmerama, mogu mehaniki da zatvaraju neke kanale
crijeva.Obilna infekcija glistama moe izazvati zatvaranje optih unih i crevnih kanala, to
uzrokuje retka i oteana pranjenja.

Proliv
Jedan dio parazita,naroito protozoe, stvara materije sline hormonima koje uzrokuju gubitak
natrijuma i hlorida,to, uzrokuje esta vodnjikava pranjenja. Prema tome, pri parazitskoj
infekciji proliv je funkcija parazita, a ne pokuaj organizma da se oslobodi prisustva infekcije u
njemu ili neprovilne ishrane.

Gasovi i naduvenost
Jedan broj parazita preivljava u gornjem dijelu tankog crijeva, gdje upala koju izazivaju dovodi
do naduvenosti i stvaranja gasova.Problem moe biti jo komplikovani pri upotrebi teko
svarljivih produkata tipa pasulja ili sirovog voa i povra. Stalna naduvenost trbunog organa
esto je simptom prisustva skrivenih parazita. Ti gastrocrijevni simptomi mogu se ispoljavati sa
naizmeninom snagom tokom vie mjeseci pa ak i godina.

Bolovi u zglobovima i miiima

Poznato je da se paraziti mogu premaetati po ovjekovom organizmu sa ciljem da se smjeste
na najudobnimim mjestima, na primer, u zglobnoj tenosti i miiima. Kada se to dogodi ovjek
osjea bolove koji se esto smatraju posljedicom artritisa. Bolovi i upala zglobova i miia su
rezultat traumiranja tkiva usljed dejstva nekih parazita ili imunoloke reakcije organizam na
prisustvo parazita.

Alergije
Paraziti mogu da nadrauju, a ponekad ak i da probiju crijevnu opnu, to poveava rizik od
prodiranja velikih neprobavljenih molekula u crijeva. To moe aktivirati imunoloki odgovor
organizma u vidu stvaranja poveanih doza eozinofila jednog od tipova zatitnih elija
organizma. Eozinofili mogu da podstaknu upalu tkiva organizma,to uzrokuje alergijske reakcije.
Paraziti izazivaju, takodje, poveano stvaranje imunolokog globulina E u organizmu.

Problematina koa
Crijevni paraziti mogu izazvati koprivnjau, ospicee, ekcem i druge kone reakcije alergiskog
karaktera.Gnojne rane(ireve) na koi, tumori i kraste, papilomi i dermatiti mogu biti rezultat
prisustva prostih mikroorganizama (protozoa).

Anemija
Neke vrste crijevnih glista priljubljuju se uz sluzokou crijeva i isisavaju hranjive materije
domaina. Nalaze se u organizmu u velikoj koliini, pa mogu da izazovu veliki gubitak krvi, to
uzrokuje nedostatak gvoa u organizmu(anemije). Anemiju izaziva trihomonada i drugi
mikroparaziti koji se hrane elima krvi. Trihomonada se moe hraniti spermatozoidima,to
izaziva imptotenciju. Ona ih guta slino crvenim krvnim zrncima.

Granuleme
Granuleme su tumorske mase, koje obavijaju unitena jaja parazita. Najee se stvaraju na
zidovima debelog i tankog crijeva, ali se mogu naseliti i u pluima, jetri, trbunoj duplji,
materici.
Nervoza
Otpaci razmjene materija i toksine materije parazita mogu da nadrauju centralni nervni sistem.
Nespokojstvo i nervoza esto nastaju kao rezultat sistematkog zaraavanja parazitima.Mnogi
ljudi ustanove da su po zavretku procesa ienja organizma postali mnogo uravnoteeniji i
strpljiviji.
Poremeaj sna
esta buenja nou, naroito izmedju 2 i 3 sata, mogu biti pokuaj organizma da se oslobdi
toksinih materija kroz jetru. U tim nonim satima bioritmoloki jetra je najaktivnija. Poremeaj
sna moe biti isprovociran nonim izlascima nekih parazita kroz anus, to dovodi do neprijatnog
bolnog osjeaja i svraba. Jedan od uzroka pojave hemoroida je razvoj parazita ispod sluzokoe
pravog crijeva.

krgutanje zubima

Bruksizam nenormalno krgutanje zubima, stezanje zuba i njihovo trenje esto prati parazitske
infekcije.Ti simptomi su posebno izraeni kod djece za vrijeme spavanja.Bruksizam moe biti
odgovor nervnog sistema na strani nadraiva.

Hronini umor
Simptomi hroninog umora obuhvataju slabost, albe na simptome sline gripi, apatija,
depresija, gubitak koncentracije i loe pamenje. Ti fiziki, umni i emocionalni simptomi mogu
biti izazvani parazitima koji uzrokuju anemiju, intoksikaciju, nedostatak hranjivih materija u
organizmu zbog slabe asimilacije bjelanevina, ugljenih hidrata, masti a posebno vitamina A i B.

Poremeaj imuniteta
Paraziti slabe imunoloki sistem smanjujui lijeenje imunoglobulina A. Njihovo prisustvo
stalno stimulie reakciju sistema i vremenom moe da oslabi taj ivotno vaan imunoloki
mehanizam, otvarajui put za prodiranje bakteriskih i virusnih infekcija u organizmam. U broj
izrazitih simptoma koji potvrdjuju da paraziti postoje u organizmu mogli bi svrstati i sljedei
poremeaji: poveana tjelesna teina, prekomjerna glad, gubitak tjelesne teine, neugodan strani
ukus u ustima i zadah iz usta, astma, dijabetes, epilepsija, bubuljice, migrene i najei uzroci
smrti-srana oboljenja i rak.
Onkologija
Ako se pacijent oslobdi tih parazita i tumori e nestati.

2.11. KOMPLIKACIJE

Nakon to inficiramo organizam parazitom, moemo ih prenijeti putem: krvi, sline, sjemena,
majinog mlijeka.U 90% sluajeva u obitelji svi lanovi obitelji imaju istu vrstu parazita. Ako
jedan lan obitelji oboli od teke bolesti, ostali lanovi obitelji najvjerojatnije imaju crijevne
metilje i trebali bi napraviti anti-parazitni tretman i ienje organizma od nametnika. Paraziti
mogu uzrokovati brojne zdravstvene probleme. Najmanje to vam mogu uiniti krasti hranjive
sastojke, potrebne vaemu tijelu.
Kada paraziti zahvate tijelo, jest e tohranu koj jede o ovjek ili e jesti ovjeka. Parazit e
uzimati vitamine i minerale iz organizma, a za uzvrat isputat e toksini otpad.
Ukoliko se organizam pravovremeno ne oisti od nametnika ili se uope ne isti, nametnici mogu
muiti ovjeka do smrti.

PREVENTIVA
Zatita od crijevnih zaraznih bolesti nije teka i neizodljiva pogotovo ako znamo ta ih izaziva ,
kako se prenose i kako se klice unitavaju. Odgovarajuim mjerama moe se smanjiti prenoenje
i ograniiti irenje bolesti, a to se postie u velikoj mjeri na sljedei nain:

Svakog bolesnika od crijevnih zaraznih bolesti treba hospitalizovati ili izolovati,

Djelovati na puteve prenosa odravanjem line i opte higijene, a naruito redovnim
pranjem ruku, a hrana treba da dude dobro prokuvana i zatiena od muha,

Voe i povre ne jesti neoprano,

 Vodu za pie upotrebljavati samo ako je higijenski ispravna,

Unitavati muhe, ohare, glodare,
Vriti redovnu dezinfekciju.

2.12. LIJEENJE

Crijevni paraziti relativno se lako lijee uz pomo lijekova, a poveanom higijenom moe se
sprijeiti daljnje irenje.
Osobe s crijevnim parazitima mogu iskusiti probavne promjene, ukljuujui gubitak apetita ili im
hrana moe uzrokovati muninu.
Ako je rije o velikom broju parazita, crijeva mogu biti blokirana, to moe uzrokovati zatvor.
Takoer mogu doi do proljeva, uz prisutnost krvi. Odrasli crvi mogu biti prisutni u izmetu.
Infekcija trakavicom moe uzrokovati bolove i greve u podruju trbuha. Takoer mogu
uzrokovati bolove u miiima i slabost, kada paraziti migriraju kroz tijelo. Osobe s trakavicom
mogu razviti alergijske reakcije na koi kao to su oticanje, crvenilo ili osip, ukoliko se liinke
ugrade u kou.
Infekcija glistama moe uzrokovati svrbe oko anusa, osobito nou. ene zaraene glistama
mogu imati svrbe i bolove u podruju genitalija i urinarnog trakta, a tee infekcije mogu dovesti
do upale zdjelice. Principi terapije crijevnih oboljenja su sljedei: opte mjere, simptomatska
terapija, antimikrobna terapija i djeta.

1. Opte mjere.
Po mogunosti treba hospitalizovati malu djecu i sve tee bolesnike. Izolacija bolesnika se mora
prilagoditi mogunostima i uslovima. Tako je izolacija stroa kada su higijenski uslovi ivota
loi ( zajedniki ili poljski klozet, muve, prenaseljenost u stanu). Nasuprot tome, bolesnik moe
da ostane u svom krevetu ako ima konforan stan, ali je neophodna dezinfekcija klozetske daske,
ruku bolesnika, predmeta koje je koristijo itd...
2. Siptomatska terapija.
Ima vrlo vano mjesto u lijeenju, pogotovo ako su izraeni dehidracija i kardiovaskularni
kolaps. Ona obuhvata uglavnom borbu protiv dehidracije, kolapsa i bola.
a)Borba protiv dehidracije. Neophodno je to pre nadoknaditi tenost i elektrolite. U tu svrhu se
lakim bolesnicima prvenstveno daje topla, slana industriska supa i topli koncetrovani ruski
ajevi. Za oralnu dehidraciju se koristi rastvor: 4 supene kaike eera, ajne kaike kuhinjske
soli, 1 ajna kaika sode bikarbone i jedna aa narandinog soka uz dodatak vode da ukupno
bude 1 litar. U teim sluajevima dehidracije treba dati perfuziju izotoninog rastvora.
b)Borba protiv kolapsa. Obuhvata rehidraciju, primjenu analeptika i zagrijavanje bolesnika. U
vrlo tekim sluajevima koriste se kortikosteroidi ( Urbason 25-200 mg u toku dana)
parenteralno.
c)Borba protiv bola u trbuhu. U principu treba smiriti ubrzanu peristaltiku, zato se daju
spazmolitici i stavljaju topli oblozi na trbuh.
3.Antibakterijska terapija.
Usmjerena je na gram negativne bakterije, te se mogu upotrijebiti sledea antimikrobna sredstva:
ampicilin, baktrim, cefalosporini, aminoglikozidi, hloramfenikol i dr. Meutim, mnogi sojevi
igela, salmonela i koli bacila su postali rezistentni na navedena antimikrobna sredstva, stoga je

poeljno ispitati osjetljivost bakterije antibiogramom, pa na osnovu toga izvriti izbor

antibiotika. Antibiotike treba dati 5 -7 dana u srednjim dozama.
4.Dijeta
Ona je sastavni dio lijeenja. Cilj dijete je da se potedi obolelo crijevo, ali da istovremeno
obezbijede kalorije. Bolesnik uzima samo tenosti ( tople supe, ajevi, pirinna voda i vone
sokove), esto i po malo sve dok ima proliv. Kada glavne tegobe prestanu, u ishrani se uvode:
peene jabuke, dvopek, pire od krompira, sutlija i jogurt. Kad se stolica pone normalizovati u
ishrani se uvode proteini: kuvano meso, virle, mladi sir i obarena jaja. Na kraju se dodaju masti
te bolesnik prelazi na normalnu ishranu posle 10 dana bolesti.

Antiparazitni program

je prirodni nain ienja od parazita. ienje od parazita se

preporuuje kod astme, alergija i raka. Antiparazitni program sastoji se od tri biljke, koje imaju
mona anti-mikrobna svojstva i uinkovito unitavaju parazite
Kombinacija pelina, crnog oraha i klinia omoguava da se rijeite vie od 100 vrsta parazita.

Pelin i crni orah efikasno unitavaju odrasle parazite i njihove liinke, a klini unitava jajaca
parazita.
ienje uz pomo antiparazitnog programa mogu

koristiti djeca, odrasli i stari ljudi.

 etkovi D.: Akutne infektivne bolesti, Beograd 1995.

 I. Matonikin, I. Habdija, B. Primc-Habdija: "BESKRALJENJACI Biologija niih beskraljenjaka", K, Zagreb, 1998.

LINKOVI
www.medicina.hr/aktualna%20tema/clanci/trihineloza.htm
www.mef.hr/Patologija/ch_9c/c9c_trichinella_cycle.gif
www.mef.hr/studenti/edukacija/3god/mikrobi/trihineloza/trihineloza.htm
www.medicina.hr/index/rijec.asp?id=205