Zorislav Sori1, Tomislav Kiiek2, Igor Gukov3, Nina Bjelajac4

Program za proraun progiba AB nosaa

Saetak:
Program za proraun progiba sastoji se od sedam potprograma (ulaz, materijal,
presjek1, presjek2, statika, progib, ispis). Proraun se provodi prema europskim normama br.
1992. (EC2) za naponska stanja I i II. Uzima se u obzir optereenje, dimenzije nosaa te
puzanje i skupljanje betona. Programom su predviene dvije vrste poprenih presjeka
(pravokutni i T- presjek) te devet kombinacija statikih sustava i optereenja (slobodno
oslonjena greda i polje kontinuiranog nosaa, u kombinaciji s raznim tipovima kontinuiranog
i koncentriranog optereenja).
Kljune rijei: armirani beton, ploe, grede, presjeci, progib, kompjutorski program

Computer Program for Computing Deflection of RC Girders

Summary:
Program for computing deflections consists of seven subroutines (input, material,
cross-section1, cross-section2, design, deflection, print). Calculation according to Euronorm
1992. (EC2) takes into account stress-state I and stress-state II. Dead and live load, creep and
shrinkage are taken into account as well. Two kinds of cross sections are predicted
(rectangular and T-beam). Nine types of static systems and loads are taken into account (free
supported beam and one span of continuous girder, together with different types of distributed
and concentrated loads).
Key words: reinforced concrete, plates, beams, cross-sections, deflection, software

1. Uvod
Pri proraunu elemenata armiranobetonskih konstrukcija potrebno je provjeravati
granina stanja uporabljivosti od kojih je vrlo vano granino stanje progiba. S obzirom da se
1

Prof.dr.sc. dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Znanstveni novak dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
3
Znanstveni novak dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
4
Dr.sc. dipl.ing.gra., Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu
2

u u skorijoj budunosti u Hrvatskoj planira koritenje hrvatskih propisa baziranih na

europskoj normi za armiranobetonske konstrukcije (EC2) napravljen je ovaj kompjutorski
program da bi se olakao proraun progiba. Program slijedi u potpunosti proceduru prorauna
progiba prema EC 2 i sastoji se od sedam potprograma (procedura): ulaz, materijal, presjek1,
presjek2, statika, progib, ispis.
Glavna maska programa u kojoj se obavlja unos podataka i ispis rezultata
napravljena je programom Delfi 2.0 i radi u Windows okruenju, a glavni program (koji
proraunava progib) napravljen je u Turbo Pascalu 7.0. Maska programa se sastoji od tri
osnovna dijela: 1.) prozor za unos gometrijskih karakteristika poprenog presjeka, 2.) prozor
za odabir statikog sustava, unos optereenja, odabir materijala i unos koeficijenta puzanja i
relativne deformacije od skupljanja, i 3.) naredba koja pokree glavni program za proraun
progiba.

2. Glavni program za proraun progiba

U daljnjem dijelu teksta opisan je postupak prorauna progiba AB nosaa prema
EC2, sa svim koritenim formulama u programu i njihovim objanjenjima.
2.1
Izvravanje programa zapoinje procedurom ulaz, itanjem svih potrebnih
podataka: vrsta poprenog presjeka i njegove dimenzije, vrsta statikog sustava i veliine
optereenja, te osnovnih karakteristika materijala iz datoteke koju kreira ulazni program.
2.2

U proceduri materijal se iz vrstoe betonskih valjaka raunaju:

2
- vlana vrstoa betona: fct , m 0.33 fck

(u N/mm2)

- modul elastinosti betona: E cm 95003 f ck 8 (u N/mm2)

Za zadanu starost betona u trenutku nanoenja optereenja i za izraunati polumjer presjeka te
vlanost okolia odredi se prema podacima iz EC2 trajni koeficijent puzanja ( t , t 0 ) .
- efektivni modul elastinosti betona: E c ,eff E cm / (1.0 ( t , t 0 ))
- omjer modula elastinosti elika i efektivnog modula elastinosti betona:
e E s / E c ,eff
2.3
U proceduri statika raunaju se momenti savijanja. Odreuju se i koeficijenti k
koji su za zadani statiki sustav prema Beton-Kalender 1994. 3, prikazani u Tablici 1.

Tablica 1: Koeficijenti k za pojednostavljeni proraun progiba

R
e
d

Tip optereenja

Dijagram momenata
savijanja

Koeficijent k

0.125

3 4(a / L) 2
48 1 (a / L)

0.0625

0125
.
(a / L) 2 / 6

5/48

6
0.102
M q L2 / 15.6

5
(1 01
. )
48
MA MB / MF
k

k 0.083(1 / 4)
MA MB / MF

M q

L 2
24

3 4

2
1 5 4 ( a / L)

80 3 4(a / L) 2

2.4
Slijede procedure presjek1 i presjek2. Ovisno o vrsti presjeka raunaju se
geometrijske karakteristike za naponsko stanje I (presjek bez pukotine) i za naponsko stanje II
(presjek sa pukotinom). Indeks I ili II uz svaki simbol oznaava karakteristike presjeka
vezanih za naponsko stanje I ili II.
2.4.1
Proraun geometrijskih karakteristika pravokutnog poprenog presjeka (procedura
presjek1):
Pravokutni presjek primjenjuje se za plou gdje se irina uzima b = 100cm.

Slika 1.

Pravokutni popreni presjek

- poloaj teita presjeka za naponsko stanje I:

y 0g h / 2 ; y 0d y 0g
y Ig k xI h ; y Id h y Ig

- poloaj teita za naponsko stanje II:

y IIg k xII h ; y IId h y IIg

- poloaj teita za betonski presjek bez armature:

- keficijenti kxI i kxII dobiveni su prema Beton-Kalender 1994., 3:

 I A s1 / ( b h)
k xI (0,5 A I ) / (1 B I )
A I e I d / h (1 A s2 d 2 / (A s1 d ))
B I e I (1 A s2 / A s1 )
II A s1 / ( b d )
k xII B II B 2II 2A II
A II e II (1 A s2 d 2 / ( A s1 d ))
B II e II (1 A s2 / A s1 )
- moment tromosti betonskog presjeka bez armature: I 0

b h3
12

- moment tromosti presjeka za naponsko stanje I (prije pojave pukotina):

II

b
( y 3Id y 3Ig ) ( e 1) A s1 (d y Ig ) 2 A s2 ( y Ig d 2 ) 2
3

- moment tromosti za naponsko stanje II:

I II

b 3
y IIg e A s1 (d y IIg ) 2 ( e 1) A s2 ( y IIg d 2 ) 2
3

- statiki moment povrine armature za naponsko stanje I:

S I A s1 ( d y Ig ) A s2 ( y Ig d 2 )
- statiki moment povrine armature za naponsko stanje II:
S II A s1 ( d y IIg ) A s2 ( y IIg d 2 )
2.4.2

Proraun geometrijskih karakteristika nosaa T-presjeka (procedura presjek2):

Slika 2. Popreni presjek nosaa T-presjeka

- poloaj teita za betonski presjek bez armature:

y 0g

( b w h 2 ) / 2 (( b eff b w ) h f 2 ) / 2
b w h h f ( b eff b w )

y 0 d h y 0g

- poloaj teita za naponsko stanje I: y Ig k xI h ; y Id h y Ig (1 k xI ) h

- koeficijent kxI moe se izraunati prema Beton-Kalender 1994, 3:

I A s1 / ( b w h) ; k xI (0,5 C I ) / (1 D I )
hf

C I 0,5

b eff

h b
1 A I ; D I f eff 1 B I
h bw
bw

- koeficijenti AI i BI se proraunavaju na isti nain kao i kod prorauna geometrijskih

karakteristika pravokutnog presjeka.
- moment tromosti betonskog presjeka bez armature:

bw 3
( b eff b w ) h 3f
3
I0
( y 0d y 0g )
( b eff b w ) h f ( y 0g h f / 2) 2
3
12
- moment tromosti za naponsko stanje I:

II

bw 3
( b b w ) h 3f
( y Id y 3Ig ) eff
( b eff b w ) h f ( y1g h f / 2) 2
3
12

( e 1) A s1 (d y Ig ) 2 A s2 ( y Ig d 2 ) 2

Kod raunanja momenta tromosti T-presjeka za naponsko stanje II nije svejedno da li

se teite presjeka nalazi u ploi ili u rebru poprenog presjeka. Prvo se pretpostavi da se
teite nalazi u ploi T-presjeka ( y IIg h f ) i izrauna se udaljenost teita od gornjeg ruba
T-presjeka ( y IIg k xII h ; kao za pravokutni presjek irine beff i visine h - Beton-Kalender
1994., 3 ) i ako je tako proraunati yIIg < h f tada se moment tromosti za naponsko stanje II
rauna prema izrazu:

I II

b eff y 3IIg
3

e A s1 ( d y IIg ) 2 ( e 1) A s2 ( y IIg d 2 ) 2

Ako je yIIg > h f teite se nalazi u rebru T-presjeka. Poloaj teita za naponsko stanje II moe
se u tom sluaju izraunati prema izrazima:
y IIg k xII h ; y IId h y IIg (1 k xII ) h
- koeficijent kxII moe se izraunati prema Beton-Kalender 1994, 3 uz pretpostavku da je
presjek raspuknut od vlanog ruba na duljini yIId.

II A s1 / ( b w d ) ; k xII C II C II 2 D II

h b
h
C II f eff 1 BII ; D II f
d bw
d

b eff
1 2 A II
bw

- koeficijenti AII i BII se proraunavaju na isti nain kao i kod prorauna geometrijskih
karakteristika pravokutnog presjeka.
- moment tromosti za naponsko stanje II se rauna prema izrazu:

I II

b eff h 3f
h

h f b eff y IIg f

12
2

bw
( y IIg h f ) 3
3

e A s1 (d y IIg ) 2 ( e 1) A s2 ( y IIg d 2 ) 2
- statiki moment povrine armature za naponsko stanje I:
S I A s1 ( d y Ig ) A s2 ( y Ig d 2 )
- statiki moment povrine armature za naponsko stanje II:
S II A s1 ( d y IIg ) A s2 ( y IIg d 2 )
2.5

Proraun progiba za sredinu raspona izvrava se procedurom progib. Progib se

2
proraunava pomou izraza: f tot k L

1
. Koeficijent k je dan u tablici 1, L je raspon
rtot

ploe (nosive u jednom smjeru) ili grede, 1 rtot je ukupna zakrivljenost u presjeku u sredini
raspona sastavljena od: a) zakrivljenosti zbog optereenja i puzanja 1 rm i b) zakrivljenost
zbog skupljanja 1 rcsm .
Krak unutarnjih sila, z, rauna se prema jednoj od prihvaenih metoda. Ako se radi o
nosau pravokutnog presjeka i nosau T-presjeka kada je yIIg hf, krak unutarnjih sila rauna
se prema izrazu: z d y IIg / 3 , a ako se radi o nosau T-presjeka kada je y IIg h f , krak
unutarnjih sila rauna se prema pojednostavljenom izrazu: z d h f / 2 zanemarujui
relativno mali dio betonskog presjeka T-nosaa ispod ploe (pretpostavlja se da tlanu silu u
betonu preuzima samo ploa).
Paralelno s ovim vrijednostima provedene je analiza ovisnosti progiba o veliini
kraka unutarnjih sila. Varirana je veliina od z=0.80d do z=0.95d za jednu realnu
konstrukciju. Razlika progiba iznosila je 16% (tj. 8%) to je u granicama prihvatljivosti.
Zakljuak je da se veliina kraka, z, moe proraunati uzimajui u obzir samo geometriju
presjeka, a zanemarujui utjecaj optereenja, jer se pri tome ne radi velika pogreka, poto
stvarna vrijednost progiba varira u irokim granicama.
Naprezanje u armaturi rauna se prema izrazu: s M Sd / (A s1 z) , gdje je
M Sd g M g q M q . Za proraun progiba parcijalni koeficijenti za stalno i uporabno
optereenje uzimaju se sa: g q 1.0 . Srednja zakrivljenost od optereenja i puzanja

(1 rm ) sastoji se od zakrivljenosti u naponskom stanju I (1 rI ) i naponskom stanju II

(1 rII ) koje su pomnoene koeficijentom raspodjele zakrivljenosti :
1
1
1
(1 )
rm
rI
rII
- zakrivljenost za naponsko stanje I rauna se prema izrazu:

M Sd
1

rI
E c ,eff I I

- zakrivljenost za naponsko stanje II rauna se prema izrazu:

s1
1

rII
d y IIg

- relativna deformacija armature rauna se prema izrazu:

s1 s / E s

- moment nastanka prve pukotine u betonu rauna se prema izrazu:

M cr

f ct , m I 0
y 0d

sr M cr / ( A s1 z)
- naprezanje u armaturi kod nastanka prve pukotine rauna se kao:
- ako je MSd < Mcr kada presjek ostaje u naponskom stanju I, koeficijent raspodjele
zakrivljenosti 0 , a ako je MSd > Mcr koeficijent raspodjele zakrivljenosti se rauna prema
sr

izrazu: 1 1 2

, gdje su 1 - koeficijent kojim se uzima u obzir prionljivost

1 1.0 za rebrastu armaturu

1 0.5 za glatku armaturu

armature i betona. Eurocode 2 5 preporua:

2 - koeficijent kojim se obuhvaa utjecaj trajanja ili uestalosti optereenja.

2 0.5 za dugotrajno optereenje ili promjenljivo s
Eurocode 2 5 preporua:
estim djelovanjem;
2 1.0 za kratkotrajno optereenje
Srednja zakrivljenost od skupljanja (1 rcsm ) sastoji se od zakrivljenosti u naponskom
stanju I (1 rcsI ) i naponskom stanju II (1 rcsII ) koje su pomnoene koeficijentom
raspodjele zakrivljenosti :

1
1
1
(1 )
rm
rI
rII

- zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje I rauna se prema izrazu:

S
1
cs e I ,
rcsI
II
cs je relativna deformacija od skupljanja u beskonanosti (rauna se za vrijeme starosti
betona od 70 g.) prema podacima iz EC2.
- zakrivljenost od skupljanja za naponsko stanje II rauna se prema izrazu:

1
rcsII

cs e S II
I II

- ukupna zakrivljenost rauna se prema izrazu:

2
Ukupni progib AB nosaa f tot k L

1
rtot

1
1

rm rcsm

1
usporeuje se s dozvoljenim progibima koji
rtot

prema EC2 iznose L/250. Ako se na nosa nadozidava pregradni zid dodatni progib smije biti
jo L/500.

3. Zakljuak

Kompjutorski program, kao i ovaj lanak, mogu posluiti inenjerima u praksi kao
jednostavno pomagalo za proraun progiba AB nosaa jednostavnih statikih sustava jer se
njime znatno ubrzava proraun progiba, koji je opsean zbog raunanja geometrijskih
karakteristika poprenog presjeka u naponskom stanju I i II.

4. Zahvala
Ovaj rad napravljen je u okviru znanstvenog projekta br. 082001, Granina stanja
uporabljivosti armiranobetonskih konstrukcija koji podupire Ministarstvo znanosti i
tehnologije Republike Hrvatske. Autori se zahvaljuju Ministarstvu na potpori.

5. Literatura
1. Tomii, I.: Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb 1996., str. 32, 55, 476-498
2. Tomii, I.: Prirunik za proraun AB konstrukcija, DHGK, Zagreb 1993., str. 139-144
3. Beton-kalender 1994., Teil I, str. 798-805
4. CEB Design manual on CRACKING AND DEFORMATIONS, Ecole polytechnique
federale de Lausanne, 1985., str. 1.1-1.9, 3.1-3.16
5. Eurocode 2 - Design of Concrete Structures; Part 1: General Rules and Rules for Buildings,
Revised final draft, Brussel, October 1990.