Professional Documents
Culture Documents
1a Federalni Zakon o Rudarstvu Za Studente Na Stik
1a Federalni Zakon o Rudarstvu Za Studente Na Stik
ISSN 1512-7079
Predsjednica
Borjana Krito, s. r.
ZAKON
O RUDARSTVU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I. OPE ODREDBE
lan 1.
Predmet Zakona
Ovim zakonom ureuje se: pravni status rudnog blaga, odnosno mineralnih sirovina,
nain i uvjeti upravljanja mineralnim sirovinama, zatita, izvoenje rudarskih radova,
mjere zatite na radu, obustava izvoenja i trajni prekid rudarskih radova, tehnika
dokumentacija i projektovanje, rudarska mjerenja i rudarski planovi, inspekcijski nadzor,
zatita i ureenje prostora, kaznene odredbe i druga pitanja vezana uz upravljanje
mineralnim sirovinama na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
Federacija).
Rudno blago je dobro od opeg interesa i pod posebnom je zatitom.
lan 2.
Znaenje izraza
Izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1. mineralne sirovine su neobnovljiva i obnovljiva prirodna bogatstva koja je mogue
neposredno ili posredno privredno koristiti;
2. upravljanje mineralnim sirovinama obuhvata sve postupke i radnje potrebne za
(optimalnu) eksploataciju i koritenje mineralnih sirovina;
3. rudnik je ogranieni zemljini prostor gdje se vri eksploatacija mineralnih sirovina
ukljuujui opremu, maine, zgrade, graevinsku infrastrukturu, deponije, odlagalita,
skladita i druge objekte potrebne za izvoenje rudarskih radova;
4. rudnik u pravnom smislu je privredno drutvo ija je osnovna djelatnost
eksploatacija mineralnih sirovina;
5. rudarski objekt je objekt u eksploatacionom polju na povrini i/ili ispod zemlje
namijenjen eksploataciji mineralnih sirovina i izvoenju drugih rudarskih radova koji nisu
direktno vezani uz eksploataciju mineralnih sirovina;
6. rudarska infrastruktura su objekti rudnika potrebni od poetka do zavretka radova
na eksploataciji mineralnih sirovina (pristupni putevi, elektroureaji i objekti, objekti
vodosnabdijevanja, zgrade za ljude i opremu i dr.);
7. prostor za otkopavanje je prostor na povrini i/ili ispod zemlje, sastoji se od
zemljita za pristup i zemljita odreenog za eksploataciju mineralnih sirovina, oznaen
graninim linijama izmeu odreenih geografskih koordinata povezanih na geodetsku
mreu;
8. plan - karta rudnikog prostora je katastarska karta u propisanom mjerilu sa
oznaenim granicama i brojevima parcela, koja na poetku eksploatacije ne smije biti
starija od est mjeseci i mora se najmanje jednom godinje dopunjavati;
9. eksploatacija je vaenje mineralne sirovine iz leita i njena prerada ili
oplemenjivanje;
10. vaenje obuhvata sve potrebne radnje da se doe do mineralne sirovine u leitu otvaranje, priprema za otkopavanje, otkopavanje i doprema na obogaivanje i /ili
skladitenje;
11. buotinska eksploatacija ukljuuje sve potrebne radnje da se leite pripremi za
crpljenje, da se crpljenje izvede i mineralna sirovina ukljui u preradu;
12. prerada ili oplemenjivanje mineralnih sirovina, prema ovom zakonu, jeste
odabiranje, sortiranje, odrobljenje, mljevenje i suenje mineralne sirovine, odvajanje
korisnog minerala od pratee jalovine, te odvajanje pojedinih mineralnih komponenata,
kao i odstranjivanje neistoa i vode iz nafte i prirodnog gasa kada su navedene radnje u
tehnolokoj vezi sa eksploatacijom;
13. skladitenje ukljuuje sve potrebne radnje za uskladitenje mineralnih sirovina u
vrstom, rasutom, tekuem i gasovitom stanju;
14. rekultivacija naputenih i eksploatacionih prostora, ukljuuje sve radnje koje je
potrebno izvriti na rudnikom prostoru u cilju zavrne sanacije i revitalizacije povrina
degradiranih rudarskim radovima u skladu sa rudarskim projektom;
15. eksploataciono polje je dio zemljine povrine ogranieno pravim linijama, prirodnim
ili vjetakim granicama koje se prostiru do odreene dubine zemlje izmeu vertikalnih
ravni poloenih kroz te granice, sa oznaenim takama i definiranim koordinatama;
16. geoloka sredina za skladitenje ugljovodonika je poseban oblik skladita koji se
izrauje u kompaktnom i neraspucalom stijenskom masivu;
17. geotermalni energetski izvor je izvor toplote uvjetovan zemljinom toplotom koja se
odraava kroz termalne fluide i toplotni efekt stijena;
18. sigurnosni stub je zatitno podruje gdje nije dozvoljeno otkopavanje mineralnih
sirovina, kojim se zatiuju podzemni i povrinski objekti i dobra od opeg interesa;
19. metoda otkopavanja je niz tehnikih postupaka, mjera, procesa i redoslijeda radnji
kod otkopavanja mineralnih sirovina sa rudarskim radovima u okviru konstrukcijski
odreenih elemenata otkopnog polja ili otkopnog radilita;
20.
21. postrojenje je skup ureaja i instalacija povezanih u funkcionalnu cjelinu kod kojih
zajednika funkcija slui istom zajednikom cilju;
22. otkopno polje ili revir je ogranieno podruje za otkopavanje sa zasebnim ulaznim i
izlaznim komunikacijskim putevima i putevima za zranu struju sa specifinim
konstrukciono odreenim elementima, koje se moe podijeliti na blokove, etae,
horizonte i pojedinana radilita;
23. otkopno radilite je dio otkopnog polja gdje se izvode radovi. Radilita imaju svoj
naziv;
24. klasifikacija i kategorizacija mineralnih sirovina je postupak kojim se mineralne
sirovine razvrstavaju u klase i kategorije prema osobinama, mogunostima primjene,
izdanostima, stepenu istraenosti i ekonomske opravdanosti;
25.
26. pojave mineralnih sirovina su mineralne sirovine koje nisu dovoljno istraene ili
izdane za ekonominu eksploataciju;
27. rudno blago su sve mineralne sirovine iz lana 7. ovog zakona koje se eksploatiu
pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom;
28. pristupno zemljite je zemljite preko kojeg je mogu pristup do prostora za
eksploataciju;
29. pojava opasnosti je svaka pojava u procesu eksploatacije mineralnih sirovina i
drugih radova koja ugroava zdravlje i ivot ljudi, imovinu i okoli;
30
rudarska metoda iskopa i ugradnja osnovne podgrade pri izradi podzemnih
rudarskih prostorija je metoda koja omoguava stabilnost i samonosivost prostora
osiguranog osnovnom podgradom;
31. rudarski radovi su radovi koji se izvode u svrhu istraivanja i eksploatacije
mineralnih sirovina;
32. rudarska metoda rada je metoda kod koje se primjenjuje tehnologija odreena
tehnikim propisima i propisima iz oblasti zatite na radu u rudarstvu;
33. jedinica mjere mineralne sirovine u vrstom stanju je kubni metar mineralne
sirovine u leitu;
34. vrsto stanje mineralne sirovine podrazumijeva primarno stanje mineralne sirovine
u leitu;
35. povrinski kop je rudarski objekt sa povrinskim nainom eksploatacije mineralnih
sirovina;
36. podzemno spremite je ureen prostor za podzemno spremanje gasova, tenosti
(osim vode) i vrstih materija;
37. izvoa je privredno drutvo koje ima odobrenje nadlenog organa za izvoenje
rudarskih radova ili pojedinih tehnolokih cjelina;
38. izvoa rudarskih i drugih radova je privredno drutvo koje je upisano u sudski
registar i koje je organu nadlenom za inspekcijski nadzor dostavilo obavjetenje o
poetku obavljanja djelatnosti i ispunjavanju uvjeta tehnike opremljenosti, zatite na
radu, zatite i unapreenja ivotne sredine i drugih uvjeta propisanih za obavljanje te ili
tih djelatnosti;
39. rudnike vode su vode koje se nalaze na prostoru gdje se vri ili je zavrena
eksploatacija mineralnih sirovina, odlagalitima iskopanog zemljanog materijala,
jalovitima i koje se dreniraju u susjedna vodna tijela ukljuujui povrinske vodne
tokove, podzemne vode, jezera, movare i more.
lan 3.
Svrha Zakona
Svrha ovog Zakona je upravljanje mineralnim sirovinama s ciljem:
1.
2.
3.
3.
Upravljanje mineralnim sirovinama iz lana 7. stav 1. ta. 1,. 2. i 3. ovog zakona vri
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (u daljnjem tekstu: Federalno
ministarstvo).
Upravljanje mineralnim sirovinama iz lana 7. stav 1. ta. 4,. 5. i 6. ovog zakona vre
kantonalna ministarstva nadlena za rudarstvo.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) ima pravo
donijeti odluku za eksploataciju mineralne sirovine od posebnog interesa za Federaciju.
lan 8.
Rudarski radovi
Rudarski radovi u smislu ovog zakona su:
1. rudarski istrani radovi i radovi na eksploataciji mineralnih sirovina na povrini i/ili
ispod povrine zemlje, u tekuim i stajaim vodama, obalnom moru, na morskom dnu, u
primarnom nalazitu, naplavinama, iskopanom materijalu i jalovitima;
2. priprema, otvaranje, eksploatacija, ureivanje zemljita u vrijeme eksploatacije,
crpljenje, obogaivanje, uskladitavanje i sanacija i rekultivacija otkopanih prostora;
3. ispitivanje novih eksplozivnih sredstava u cilju provjere sigurnosti i upotrebljivosti u
rudarstvu;
4. sve vrste miniranja na povrini i/ili ispod zemlje, primarna i sekundarna miniranja i
sva masovna miniranja kod otkopnih i drugih rudarskih radova;
5. odlaganje otkrivke i drugih materijala koji nastaju pri izvoenju rudarskih istranih
radova i eksploataciji mineralnih sirovina;
6.
9.
10. izrada tunela, galerija i drugih podzemnih prostorija, nasipa, usjeka, deponija,
odlagalita, etanih puteva, odvodnih kanala i graevinskih objekata rudarskim
metodama rada na povrini i/ili ispod zemlje, jamskih iskopa kao i podgraivanja u toku
izvoenja rudarskih istranih radova i eksploatacije mineralnih sirovina i etanih i drugih
puteva u eksploatacionom polju;
11.
12.
Kada u istom rudnikom prostoru radove izvode dva ili vie izvoaa rudarskih radova
privredno drutvo gdje se izvode radovi duno je osigurati provoenje svih mjera zatite
na radu i zatite zdravlja zaposlenika.
Zaposlenici izvoaa rudarskih radova iz stava 1. ovog lana moraju biti upoznati sa
propisima i mjerama zatite na radu, te opasnostima koje mogu nastati tokom izvoenja
radova.
Obaveza privrednog drutva iz stava 1. ovog lana ne oslobaa odgovornosti svakog
pojedinanog izvoaa rudarskih radova za provoenje svih mjera zatite na radu i
zatite zdravlja zaposlenika.
Prije poetka izvoenja rudarskih radova privredno drutvo gdje se izvode rudarski radovi
i izvoa rudarskih radova meusobne obaveze i odgovornosti u provoenju mjera zatite
na radu i zatite zdravlja zaposlenika regulirat e pisanim ugovorom.
lan 19.
Propisi pri izvoenju rudarskih radova
Za provoenje tehnikih mjera i mjera zatite pri izvoenju rudarskih radova federalni
ministar donosi propise za radove iz sljedeih oblasti:
1.
2.
lan 22.
Provoenje strunih poslova u oblasti zatite na radu i zdravlja zaposlenika na radu
Privredno drutvo, odnosno izvoai rudarskih radova moraju provoditi i osigurati nadzor
nad primjenom tehnikih propisa i propisa iz podruja zatite na radu i zatite zdravlja
zaposlenika.
Privredno drutvo, odnosno izvoa podzemnih rudarskih radova mora obavezno
organizirati slubu zatite na radu i osigurati da zadatke zdravstvene zatite obavlja
ovlatena zdravstvena ustanova.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova na povrinskim kopovima zavisno
od specifinih uvjeta za eksploataciju duan je organizirati slubu zatite na radu ili
odrediti posebno lice za nadzor nad provoenjem tehnikih normativa i mjera zatite na
radu.
Zadatak slube zatite na radu je:
1.
6.
zakonom i najmanje jednu godinu radnog iskustva u oblasti rudarstva nakon sticanja
strune spreme.
lan 33.
Polaganje strunog ispita
Struni ispit iz lana 32. polae se pred komisijom koju imenuje federalni ministar.
Program strunog ispita, te uvjete, nain i trokove polaganja strunog ispita
provedbenim propisom utvrdit e federalni ministar.
Aktom o imenovanju komisije odreuje se broj lanova komisije, vrijeme na koje se
komisija imenuje i naknada za rad strune komisije.
lan 34.
Radno iskustvo
Pod radnim iskustvom u smislu odredbi l. od 23. do 30. ovog zakona smatra se iskustvo
na odgovarajuim poslovima u rudarstvu steeno nakon sticanja strune spreme koja je
uvjet za rad na odreenom radnom mjestu, odnosno iskustvo steeno nakon poloenog
strunog ispita u sluajevima propisanim ovim zakonom.
lan 35.
Izvoenje i nadzor rudarskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova mora osigurati izvoenje radova
prema tehnikoj dokumentaciji, tehnikim propisima i propisima o zatiti ivota i zdravlja
zaposlenika, a pri graenju drugih objekata i odredbe koje vae za graenje tih
objekata.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova obavezan je osigurati stalni nadzor
nad svim rudarskim radovima, postrojenjima i ureajima i instalacijama u svim
smjenama od strunih lica ili posredstvom ureaja za kontrolu i daljinsko upravljanje.
U jamama ugroenim metanom i opasnom ugljenom prainom nadzor nad
provjetravanjem mora biti stalan.
lan 36.
Knjiga rudarskog nadzora
Privredno drutvo duno je voditi knjigu rudarskog nadzora u koju se unose nareenja
nadlenog rudarskog inspektora izdata na licu mjesta pri vrenju nadzora u rudarskim
objektima u sluaju neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i materijalnih dobara.
U knjigu rudarskog nadzora unose se nareenja i direktora privrednog drutva, lica
odgovornog za glavno tehniko rukovoenje i rukovodioca slube zatite na radu, koja se
odnose na zatitu na radu, a izdata su na licu mjesta pri pregledu radova.
lan 37.
Dozvole
Za izvoenje rudarskih radova iz lana 8. ovog zakona, koji se odnose neposredno na
eksploataciju mineralnih sirovina potrebno je od Federalnog ministarstva, odnosno
kantonalnog ministarstva nadlenog za rudarstvo pribaviti sljedee dozvole:
1.
dozvola za eksploataciju;
2.
3.
7.
Dozvole iz stava 1.ovog lana ta. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz lana 7.
stav 1. ta. 1., 2. i 3. ovog zakona izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stava 1. ovog lana ta. 1., 2., 3., 4., 6. i 7. za mineralne sirovine iz lana 7.
stav 1. ta. 4., 5. i 6. ovog zakona izdaju kantonalna ministarstva nadlena za rudarstvo.
Dozvole iz stava 1. taka 5. ovog lana izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvole iz stava 3. ovog lana za mineralne sirovine ije se eksploataciono polje protee
na vie kantona izdaje Federalno ministarstvo.
lan 38.
Zahtjev za izdavanje dozvole i sadraj dozvole za eksploataciju
Uz zahtjev za izdavanje dozvole za eksploataciju privredno drutvo duno je priloiti:
1.
ugovor o koncesiji;
1.
2.
3.
6.
2.
3.
4.
1.
vaeu dozvolu;
2.
ugovor o koncesiji;
2.
3.
urbanistiku saglasnost;
4.
okolinsku dozvolu;
8.
9.
roku obustave.
lan 43.
Dozvola za izvoenje radova prema rudarskom projektu
ugovor o koncesiji;
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
vodnu saglasnost.
a.
b.
urbanistiku saglasnost i
c.
b.
c.
d.
ko je revident.
lan 44.
Privremena dozvola za izvoenje rudarskih radova
Za uvoenje nove otkopne metode kod eksploatacije mine- ralnih sirovina, Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo moe izdati
privremenu dozvolu za izvoenje rudarskih radova u trajanju od najdue dvije godine.
Privremena dozvola izdaje se i u sluajevima kada je zbog uvoenja nove tehnologije i
postrojenja predvien probni rad.
Uz zahtjev za izdavanje dozvole iz st. 1. i 2. ovog lana privredno drutvo mora priloiti
sljedee dokumente:
1.
2.
Konanu dozvolu kojom se odreuju zatitne mjere kod upotrebe otkopne metode,
tehnologije ili postrojenja iz lana 44. ovog zakona, privrednom drutvu izdaje Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo poslije predoenja
dokaza o ispravnosti otkopne metode, tehnologije i postrojenja.
Postupak ispitivanja ispravnosti otkopne metode, tehnolo- gije i postrojenja propisuje
federalni ministar.
lan 46.
Poetak izvoenja rudarskih radova
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova kojem je izdata dozvola iz lana 37. stav 1.
taka 3. ovog zakona mora, najkasnije 15 dana prije poetka izvoenja rudarskih radova,
nadlenoj rudarskoj inspekciji prijaviti poetak izvoenja rudarskih radova i lica koja e
obavljati poslove tehnikog i glavnog tehnikog rukovoenja rudarskim radovima, kao i
lica koja e obavljati poslove tehnikog nadzora, ako se rudarskim radovima grade
objekti.
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova mora rudarskoj inspekciji prijaviti
prestanak rudarskih radova, ako prijavom poetka radova nije odreen rok trajanja i
okonanja radova.
lan 47.
Dozvola za upotrebu rudarskih objekata, postrojenja,
ureaja i instalacija
Upotrebna dozvola
Upotreba rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija izgraenih na osnovu
odobrenog glavnog i dopunskog rudarskog projekta dozvoljena je na osnovu dozvole za
njihovu upotrebu.
Dozvolu za upotrebu rudarskih objekata i postrojenja iz lana 37. taka 4. ovog zakona
na prijedlog komisije za tehniki pregled izdaje organ uprave koji je izdao dozvolu za
izvoenje radova.
Tehnikim pregledom utvruje se da li je izgraeni objekt i postrojenje izgraeno prema
odobrenom projektu, da li je usklaen sa propisima, mjerama i normativima zatite na
radu i obaveznim standardima, da li je tehniki ispravan i da li ugroava okoli, ivot i
zdravlje zaposlenika i graana.
Tehniki pregled rudarskih objekata i postrojenja izgraenih na osnovu odobrenog
glavnog i dopunskog rudarskog projekta vri i odobrava upotrebu Federalno ministarstvo,
odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo putem strune komisije.
Struna komisija sastavljena je od predstavnika Federalnog ministarstva, odnosno
kantonalnih ministarstava nadlenih za rudarstvo i strunih lica iz privrednih drutava ili
ustanova iz oblasti rudarstva koja ispunjavaju uvjete iz lana 72. ovog zakona.
U radu strune komisije iz stava 5. ovog lana uestvuju i predstavnici organa koji je
izdao urbanistiku saglasnost i okolinsku dozvolu.
Radu komisije za tehniki pregled obavezno prisustvuje predstavnik rudarske inspekcije.
Trokove tehnikog pregleda snosi privredno drutvo.
Rudarski objekti i postrojenja izgraeni na osnovu odobrenog glavnog i dopunskog
rudarskog projekta mogu se pustiti u probni rad najdue do est mjeseci poslije
izvrenog tehnikog pregleda od strune komisije, koju je formiralo privredno drutvo sa
zadatkom da utvrdi da li su izvedeni radovi u skladu sa rjeenjima datim u rudarskom
projektu. O putanju u probni rad rudarskih objekata, postrojenja, ureaja i instalacija
privredno drutvo pisano obavjetava Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno
ministarstvo nadleno za rudarstvo.
Vrenje tehnikog pregleda pokree se zahtjevom privrednog drutva.
Uz zahtjev za tehniki pregled za dobijanje dozvole za upotrebu rudarskih objekata i
postrojenja privredno drutvo prilae:
1.
2.
spisak kadrova;
vodnu dozvolu.
2.
3.
konstataciju da:
a.
b.
c.
2. nosioce poslova iz take 1. ovog stava koji moraju ispunjavati uvjete propisane l.
od 72. do 81. ovog zakona;
3. uvjete koje moraju zadovoljiti oprema i instrumenti u skladu sa Zakonom o
mjeriteljstvu u Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH" broj 8/05);
4.
odgovarajui prostor i
5.
Vlasnici i korisnici zemljita i objekata na eksploatacionom polju, kao i ostali graani pri
kretanju ili radu duni su se pridravati mjera zatite koje je propisalo privredno drutvo,
odnosno izvoa rudarskih radova.
lan 52.
Upoznavanje sa propisima
Svaki zaposlenik koji zasnuje radni odnos u privrednom drutvu mora se prije
rasporeivanja na poslove, odnosno zadatke upoznati sa poslom koji e obavljati,
propisima i mjerama zatite na radu i mjerama zatite od poara, sa opasnostima koje
mogu nastati u poslu, kao i sa organiziranjem i provoenjem zatite na radu u
privrednom drutvu.
Zaposlenik ima pravo zahtijevati od lica zaduenog za upoznavanje sa propsima da se to
potpunije upozna sa opasnostima posla, pravima odnosno dunostima u vezi sa zatitom
na radu i uvjetima rada.
lan 53.
Uvoenje u posao
Zaposlenik koji se prvi put rasporeuje na rudarske poslove mora se najmanje 15 dana u
smjeni u kojoj je rasporeen uvoditi u posao pod neposrednim nadzorom instruktora
kojeg odredi ovlateno odgovorno lice u privrednom drutvu i u tom periodu zaposlenik
ne moe biti rasporeen na stalne poslove i zadatke.
Zaposlenik koji se rasporeuje na druge poslove i zadatke mora se prije otpoinjanja rada
upoznati sa radom, propisima, mjerama zatite i opasnostima koje mogu nastati na tim
poslovima i zadacima.
Zaposlenik je duan u toku rada stalno upotpunjavati i usavravati svoja znanja iz oblasti
zatite na radu.
Uvoenje zaposlenika u rudarski posao mora biti regulirano internim aktom privrednog
drutva.
lan 54.
Poznavanje propisa iz oblasti zatite na radu
Privredno drutvo, odnosno izvoa radova duan je donijeti posebne programe za
sticanje znanja iz oblasti zatite na radu prema vrsti poslova i strunosti zaposlenika.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je organizirati upoznavanje
svih zaposlenika sa propisima i mjerama zatite na radu, kao i mjerama provoenja plana
odbrane i akcija spaavanja u sluajevima iznenadnih udesa.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je putem strune komisije
najmanje jedanput godinje vriti provjeru poznavanja propisa o tehnikim mjerama i o
zatiti na radu, kao i plana odbrane i akcije spaavanja u sluajevima iznenadnih udesa,
nadzornog i tehnikog osoblja, palioca mina, visokokvalifikovanih i kvalifikovanih
zaposlenika iji je rad neposredno vezan uz rudarske radove.
lan 55.
Sankcije za nepoznavanje propisa
sprijeiti nastajanje teta i osigurati kretanje zaposlenih bez opasnosti po njihov ivot i
zdravlje.
Prije putanja u rad privremeno obustavljenih rudarskih radova privredno drutvo,
odnosno izvoa rudarskih radova duan je putem komisije u kojoj je obavezno prisutan i
nadleni rudarski inspektor, izvriti pregled i utvrditi da li su osigurani sigurni uvjeti za
nastavak radova.
Privremeni prekid izvoenja rudarskih radova je prekid koji ne traje due od jedne
godine.
lan 58.
Potpuna i trajna obustava rudarskih radova
U sluaju da privredno drutvo iz bilo kojeg razloga odlui potpuno i trajno obustaviti
izvoenje rudarskih radova na eksploataciji mineralnih sirovina na svim objektima ili na
samo jednom objektu na kojem se izvode rudarski radovi, mora pri tome potovati
odredbe ovog zakona.
Potpunu ili trajnu obustavu izvoenja rudarskih radova eksploatacije mineralnih sirovina
privredno drutvo mora prijaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rudarstvo i nadlenoj rudarskoj inspekciji u roku od 15 dana
prije poetka obustave radova.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo moe
imenovati komisiju koja e na licu mjesta provjeriti razloge obustave radova. Privredno
drutvo mora komisiji predoiti dokumentaciju na osnovu koje je izvodilo radove na
eksploataciji mineralnih sirovina i donijelo odluku o potpunoj i trajnoj obustavi izvoenja
radova, kao i rudarski projekt zatvaranja rudarskog objekta na kojem prestaje
eksploatacija.
U sastav komisije iz stava 3. ovog lana pored predstavnika Federalnog ministarstva,
odnosno kantonalnog ministarstva nadlenog za rudarstvo imenuju se i predstavnici
Federalnog ministarstva prostornog ureenja, Federalnog ministarstva okolia i turizma,
odnosno kantonalnih ministarstava nadlenih za prostorno ureenje i okoli.
Poslije izvrenog pregleda komisija sainjava zapisnik sa prijedlozima daljnjih mjera i
dostavlja ga Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu nadlenom za
rudarstvo. Zapisnik predstavlja strunu podlogu za izdavanje dozvole za obustavu
eksploatacije iz lana 42. ovog zakona.
lan 59.
Sanacija i rekultivacija posljedica rudarskih radova na okoli
Poslije dobijanja dozvole za obustavu eksploatacije mineralne sirovine iz lana 37. taka
2. ovog zakona, privredno drutvo mora izvriti konanu sanaciju zemljita i rekultivaciju
okolia i otkloniti posljedice nastale pri izvoenju rudarskih radova, a na osnovu projekta
sanacije i rekultivacije.
Privredno drutvo duno je, prema projektu izvoenja rudarskih radova, u kontinuitetu
vriti sanaciju zemljita i tehniku rekultivaciju devastiranih povrina nastalih usljed
rudarskih radova.
Prije obavljanja konane sanacije privredno drutvo duno je provesti mjere osiguranja
kako bi se trajno iskljuile opasnosti po ivot i zdravlje ljudi i imovine i mogui uzronici
zagaenja okolia, odnosno tete na objektima i okoliu.
O izvrenim radnjama iz st. 1., 2. i 3. ovog lana privredno drutvo duno je obavijestiti
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo,
nadlenu rudarsku inspekciju i federalnu, odnosno kantonalnu inspekciju za okoli.
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo na
osnovu obavjetenja iz stava 4. ovog lana izvrit e tehniki pregled kojim e se utvrditi
da li je sanacija i rekultivacija okolia izvedena u saglasnosti sa rudarskim projektom i da
li su provedene mjere iz stava 3. ovog lana dovoljne, o emu e izdati potvrdu
privrednom drutvu. Ako provedene mjere nisu dovoljne naredit e se privrednom
drutvu da u odreenom roku otkloni utvrene nedostatke.
Ako privredno drutvo ne postupi po nalogu iz stava 5. ovog lana, Federalno
ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo provest e
potrebne mjere sigurnosti na troak privrednog drutva.
U obavljanju tehnikog pregleda iz stava 5. ovog lana uestvuju i predstavnici
Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministarstava nadlenih za rudarstvo,
nadlenih ministarstava za prostorno ureenje, okoli i turizam i poljoprivredu,
vodoprivredu i umarstvo.
Trokove tehnikog pregleda snosi privredno drutvo.
lan 60.
Prestanak prava i obaveza
Prava i obaveze iz dozvola reguliranih lanom 37. stav 1. ta. od 1. do 7. ovog zakona
prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene dozvole.
Brisanje privrednog drutva iz katastra eksploatacionih polja utvruje se odlukom iz
stava 1. ovog lana.
Rudarski planovi, mjerake knjige i druga dokumentacija o stanju rudarskih radova nakon
donoenja odluke o obustavi eksploatacije moraju se deponovati u arhiv Federacije
odnosno arhive kantona, a potvrdu o predaji dokumentacije u nadleni arhiv privredno
drutvo mora dostaviti Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom ministarstvu
nadlenom za rudarstvo.
Prestankom ugovora o koncesiji prava iz dozvola reguliranih lanom 37. stav 1. ta. 3.,
4., 6. i 7. ovog Zakona prestaju sa odlukom koju izdaje isti organ koji je izdao navedene
dozvole.
lan 61.
Otklanjanje posljedica rudarskih radova
Privredno drutvo pokriva sve trokove za otklanjanje teta nastalih kao posljedica
rudarskih radova.
lan 62.
Katastar eksploatacionih polja
rudarski projekti;
2.
3.
4.
5.
6.
2.
3.
Sadraj, redoslijed izrade, sastavne dijelove i nain izrade rudarskih projekata propisuje
federalni ministar.
lan 66.
Glavni rudarski projekt
Glavni rudarski projekat izrauje se za nove jame, povrinske kopove, postrojenja za
pripremu i oplemenjivanje mineralnih sirovina, kao i eksploataciju tenih i gasovitih
leita, te za izgradnju i koritenje podzemnih prostora koji nisu u vezi sa eksploatacijom
mineralnih sirovina.
Projekt iz stava 1. ovog lana izrauje se na osnovu bilansnih rezervi mineralnih sirovina
A, B i C 1 kategorije, sadranih na prostoru koji je obuhvaen projektom.
Dio bilansnih rezervi A + B mora biti najmanje 60% od ega rezerve kategorije A ne
mogu biti manje od 10%.
Od ukupno utvrenih bilansnih rezervi C 1 kategorije kao podloga za projektovanje moe
se uzeti najvie 50%, pod uvjetom da se kontinuirano naslanja na rezerve B kategorije ili
kada njihov prostorni poloaj omoguava otkopavanje istim zahvatom otvaranja.
lan 67.
Dopunski rudarski projekt
Dopunski rudarski projekt radi se kao dopuna glavnom rudarskom projektu za izvoenje
rudarskih radova, gradnju objekata i postrojenja u postojeim rudnicima, za rudarske
radove na otvaranju i eksploataciji novih horizonata, revira, otkopnih polja ili dijela sloja i
rudnih tijela, dijelova tenih i gasovitih leita, izgradnju i rekonstrukciju rudarskih
objekata direktno vezanih uz eksploataciju mineralnih sirovina, izgradnju skladita
eksplozivnih sredstava, otkopnu metodu i izmjenu otkopne metode, tehnologije i
postrojenja i dodatna rjeenja u okviru rudnike sigurnosti i kolektivne zatite, djeliminu
ili potpunu eksploataciju zatitnih stubova i tehniku rekultivaciju.
lan 68.
Pojednostavljeni rudarski projekt
Pojednostavljeni rudarski projekt izrauje se za radove manjeg obima, jednostavnije i
tipske objekte, postrojenja i ureaje iz l. 8. i 9. ovog Zakona kao i za nebitna
odstupanja od glavnog, odnosno dopunskog rudarskog projekta koji nema uticaja na
osnovna projektna rjeenja.
lan 69.
Nostrifikacija projekata
Utvrivanje usklaenosti rudarskih projekata izraenih u inozemstvu sa ovim zakonom,
posebnim zakonima, propisima i standardima vri se u skladu sa provedbenim propisom
koji donosi federalni ministar.
lan 70.
Ponovna eksploatacija
U rudnicima, rudarskim objektima, jamama i povrinskim kopovima u kojima je potpuno
ili trajno obustavljena eksploatacija mineralnih sirovina moe se ponovno pristupiti
eksploataciji samo na osnovu novog glavnog rudarskog projekta koji je odobrilo
Federalno ministarstvo, odnosno kantonalno ministarstvo nadleno za rudarstvo.
lan 71.
Izrada elaborata i kategorizacija jama i jamskih prostorija
Izrada elaborata za kategorizaciju jama i jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od
metana i opasne ugljene praine vri se u skladu sa l. 72. i 73. ovog zakona.
Kategorizaciju jama i jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i opasne
ugljene praine vri struna komisija koju imenuje federalni ministar, sastavljenu od
predstavnika Federalnog ministarstva i strunih lica iz privrednih drutava ili ustanova iz
oblasti rudarstva koji ispunjavaju uvjete iz lana 72. ovog zakona.
Sadraj elaborata, nain i postupak kategorizacije ugljenih slojeva i jama i razvrstavanje
jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od metana i klasifikacije i kategorizacije
jame, odnosno jamskih prostorija prema stepenu opasnosti od eksplozivne ugljene
praine, uvjete koje moraju ispunjavati privredna drutva za izradu elaborata u pogledu
osposobljenosti i opremljenosti za potrebna ispitivanja, nain imenovanja lanova
komisije i naknadu za rad lanova komisije provedbenim propisom ureuje federalni
ministar.
lan 72.
Izrada rudarskih projekata
Izradu rudarskih projekata moe vriti privredno drutvo registrirano za obavljanje tih
poslova koje pored opih ispunjava i uvjet da u radnom odnosu ima najmanje tri
zaposlenika od ega najmanje jednog zaposlenika one struke za koju se radi projekt
(geoloka, rudarska, elektrotehnika, geodetska, rudarsko- mjeraka, mainska i
graevinska).
Izuzetno od stava 1. ovog lana, izradu rudarskih projekata za rudarske objekte na
povrini i to: garderobe sa kupatilom, stanice za spaavanje, dispeerski centri,
regulacija vodotoka, sonovode, sistem veza za specifine radove na izgradnji i sanaciji
rudarskih objekata mogu uraditi privredna drutva koja ispunjavaju uvjete za
projektovanje, odnosno izradu investiciono-tehnike dokumentacije prema propisima iz
oblasti graenja.
lan 73.
Osposobljenost lica za izradu rudarskih projekata
U privrednom drutvu iz lana 72. ovog Zakona rudarski projekt moe izraivati
projektant - diplomirani inenjer odnosne struke, koji ima poloen struni ispit i najmanje
pet godina radnog iskustva, od ega najmanje tri godine u privrednom drutvu na
poslovima one vrste za koje se izrauje projekt (rudarski, geoloki, geodetski, rudarskomjeraki, elektrotehniki, mainski, graevinski i dr.).
Kada u izradi rudarskog projekta uestvuje vie projektanata mora se odrediti glavni
projektant.
Projektantski nadzor nad izvoenjem rudarskih radova moe vriti lice koje ispunjava
uvjete odreene za projektanta.
lan 74.
Ovlatena lica
Ovlateno lice privrednog drutva mora uz rudarski projekt priloiti dokaz da projektant i
glavni projektant rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 73. stav 1. ovog
Zakona.
lan 75.
Pisana izjava
Projektant koji je izradio rudarski projekt ili dio rudarskog projekta i glavni projektant
rudarskog projekta pisanom izjavom potvruju da su u projektu primijenjeni uvjeti iz
lana 63. ovog zakona.
Privredno drutvo u kojem je izraen projekt ili dio rudarskog projekta duno je pisanu
izjavu iz stava 1. ovog lana priloiti uz izraeni rudarski projekt, odnosno dio rudarskog
projekta kao poseban akt.
Za sva rjeenja i kvalitet projekta odgovorno je privredno drutvo u kojem je projekt
izraen, projektant i glavni projektant.
lan 76.
Revizija rudarskog projekta
Rudarski projekti iz lana 65. ovog Zakona podlijeu reviziji u pogledu primjene odredbi
l. 64. i 75. ovog zakona.
Za kvalitet revizije projekta odgovorni su privredno drutvo u kojem je izvrena revizija i
revidenti koji su izvrili reviziju.
lan 77.
Pravo revizije
Reviziju rudarskog projekta vri privredno drutvo za svoje potrebe ili drugo privredno
drutvo koje je registrirano i ima odobrenje za obavljanje poslova revizije rudarskih
projekata.
Revizija rudarskog projekta vri se putem revidenta koji ima strunu spremu i radno
iskustvo iz lana 73. ovog zakona i zakljuen ugovor o radu na neodreeno vrijeme
sa privrednim drutvom u kojem se vri revizija rudarskog projekta.
Reviziju rudarskog projekta ne moe vriti zaposlenik organa uprave, lice koje je
uestvovalo u izradi projekta i privredno drutvo, odnosno zaposlenik u privrednom
drutvu u kojem je izraen projekt.
lan 78.
Zadatak revidenta
Revident rudarskog projekta sainjava izvjetaj o izvrenoj reviziji kojim utvruje da li je
rudarski projekt izraen u skladu sa odredbama lana 64. ovog zakona.
Ako revident utvrdi da u rudarskom projektu postoje nedostaci, ukazat e na njih i
zatraiti da se nedostaci otklone.
U izvjetaju o izvrenoj reviziji rudarskog projekta jamske otkopne metode revident je
duan dati svoje miljenje o mogunosti primjene projektovane otkopne metode u
predvienom otkopnom polju i predloiti koja, odnosno kakva ispitivanja i praenja
rudarsko preduzee je duno izvriti u cilju dobivanja elemenata i podataka potrebnih za
utvrivanje uvjeta pod kojima e se projektovana metoda moi primjenjivati.
lan 79.
Reviziona klauzula
Privredno drutvo u kojem je izvrena revizija rudarskog projekta duno je na rudarskom
projektu potvrditi da je izvrena revizija projekta (reviziona klauzula).
Klauzulom iz stava 1. ovog lana potvruje se da je revidirani projekt izraen u skladu sa
odredbama lana 64. ovog zakona.
Revizionu klauzulu potpisom i peatom ovjerava ovlateno lice privrednog drutva u
kojem je izvrena revizija.
Uz revidirani projekt privredno drutvo iz stava 1. ovog lana prilae izvod o upisu u
sudski registar i odobrenje nadlenog organa za obavljanje poslova revizije rudarskih
projekata i dokaze da revidenti rudarskog projekta ispunjavaju uvjete iz lana 72. ovog
zakona kao i izvjetaj revidenata o izvrenoj reviziji.
Revizija sloenih projekata moe se vriti komisijski, a svaki revident je odgovoran za
svoj dio izvrene revizije.
Revizionu klauzulu sa popisom svih revidenata za projekte iz stava 5. ovog lana
potpisom i peatom ovjerava ovlateno lice privrednog drutva u kojem je izvrena
revizija, a potpisuje je predsjednik revizione komisije i svi revidenti.
lan 80.
Izmjene u projektu za izvoenje radova
Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od odobrenog
projekta u pogledu opih tehnikih rjeenja, radi se novi glavni rudarski projekt.
Ako u toku realizacije glavnog rudarskog projekta doe do odstupanja od tehnikih
projekata pojedinih faza tehnolokog procesa koje ne utiu na opa tehnika rjeenja iz
glavnog rudarskog projekta, rade se novi tehniki projekti.
Novi projekti iz st. 1. i 2. ovog lana odobravaju se na nain utvren u l. 37. i 43. ovog
Zakona.
Manjim izmjenama u projektu za izvoenje radova smatraju se izmjene projekta tehnike
i tehnoloke prirode koje ne pogoravaju uvjete zatite na radu.
8.
9.
planove tektonike i
10.
lan 86.
Mjerake knjige
O svim izvrenim mjerenjima privredno drutvo duno je voditi mjerake knjige koje se
ovjeravaju prema propisima o ovjeri poslovnih knjiga.
lan 87.
Lica za obavljanje rudarskih mjerenja
Rudarska mjerenja vre i planove izrauju, odnosno dopunjavaju samo lica koja za ove
poslove imaju strunu kvalifikaciju (rudarski mjerai i geodeti).
Kod izrade novih rudarskih planova u njih se moraju prenijeti i svi detalji iz starih
rudarskih planova, kao to su stari jamski otvori, stari radovi i rasjedi, visinske kote i dr.
lan 88.
Koritenje zemljita za premjer
Korisnici i vlasnici zemljita duni su dozvoliti privrednom drutvu, odnosno izvoau
radova premjeravanje i postavljanje geodetskih taaka i oznaka eksploatacionog polja.
lan 89.
Dostavljanje planova
Kopije planova iz lana 83. ta. od 1. do 7. ovog zakona privredno drutvo duno je
dostaviti na zahtjev Federalnog ministarstva, odnosno kantonalnog ministarstva
nadlenog za rudarstvo.
Ako privredno drutvo ne izvri izmjene i dopune rudarskih planova svakih est mjeseci
federalni ministar, odnosno kantonalni ministar nadlean za rudarstvo odredit e izvoaa
koji e izmjene i dopune izvriti na troak privrednog drutva.
lan 90.
Plan eksploatacije mineralnih sirovina
Privredno drutvo duno je izraditi dugoroni program i godinji plan eksploatacije
mineralnih sirovina i dostaviti ga Federalnom ministarstvu, odnosno kantonalnom
ministarstvu nadlenom za rudarstvo na njihov zahtjev.
lan 91.
Usklaenost rudarskih projekata sa propisima koji reguliraju zatitu okolia
Privredno drutvo ili izvoa rudarskih radova duan je rudarske projekte i nadzor o
uticaju svoje djelatnosti na okoli uskladiti sa propisima koji reguliraju zatitu okolia.
VIII. NADZOR
lan 92.
Nadzor
Nadzor nad provedbom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona (iz
nadlenosti Federacije) vri Federalno ministarstvo.
Inspekcijski nadzor vri Federalna uprava za inspekcijske poslove na osnovu ovog zakona
i Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH ("Slubene novine Federacije BiH", broj69/05).
lan 93.
Rudarska inspekcija
Inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog Zakona i na osnovu njega donesenih propisa,
tehnikih propisa, propisa o zatiti od poara pri izvoenju rudarskih radova, propisa o
tehnikim normativima o zatiti na radu i zatite zdravlja zaposlenika i drugih propisa pri
eksploataciji mineralnih sirovina, te izvoenju drugih radova vri nadlena rudarska
inspekcija (u daljnjem tekstu: inspekcija) prema ovom zakonu i Zakonu o inspekcijama u
Federaciji BiH.
lan 94.
Rudarski inspektor
Poslove rudarskog inspektora (u daljnjem tekstu: inspektor) moe obavljati lice koje ima
visoku strunu spremu rudarskog, mainskog ili elektrotehnikog smjera, najmanje tri
godine radnog iskustva na poslovima tehnikog rukovoenja u privrednim drutvima koja
se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, poloen struni ispit za tehniko rukovoenje
u rudarstvu i koje ispunjava uvjete iz lana 54. Zakona o inspekcijama u Federaciji BiH.
Za inspektora koji vri nadzor u jamskim objektima sa metanom i opasnom ugljenom
prainom moe se postaviti lice koje osim uvjeta iz stava 1. ovog lana ima i radno
iskustvo od najmanje tri godine na poslovima tehnikog rukovoenja u takvim
objektima.
lan 95.
Nadlenost inspekcije
Inspekcija vri inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona i propisa koji se odnose na:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
izvoae radova;
8.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
uzeti potrebne podatke ili osnovne uzorke mineralnih sirovina ili drugog materijala;
8.
9.
lan 98.
Dunosti privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je inspektoru omoguiti
vrenje inspekcijskog nadzora.
Privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova duan je omoguiti uvid u svu
dokumentaciju drutva, a na traenje inspektora odrediti jedno ili vie lica koja e
sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja pri obavljanju inspekcijskog pregleda.
lan 99.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu
O obavljenom inspekcijskom pregledu inspektor je obavezan sastaviti zapisnik navodei
injenino stanje utvreno tim pregledom.
Zapisnik sastavlja inspektor koji je izvrio inspekcijski pregled. Ako je inspekcijski pregled
obavilo istovremeno vie inspektora po istom nalogu (kolektivni inspekcijski pregled) u
tom sluaju zajedniki sastavljaju jedan zapisnik.
Zapisnik osim navoda propisanih u Zakonu o upravnom postupku, sadri i navode koje je
neophodno navesti u obavljanju inspekcijskog pregleda.
Zapisnik o inspekcijskom pregledu je javna isprava osim onih dijelova zapisnika na koje
je subjekt nadzora dao primjedbu da nije pravilno sastavljen.
lan 100.
Upravne mjere
Kad inspektor utvrdi da privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova ne postupa
ili nepotpuno postupa prema obavezama koje su mu odreene propisima, duan je prema
utvrenom injeninom stanju u zapisniku o obavljenom inspekcijskom pregledu naloiti
odgovarajue upravne mjere i to:
1. narediti otklanjanje utvrenih nedostataka i nepravilnosti na nain i u roku kako je
odreeno ovim Zakonom i propisima donesenim na osnovu njega;
2.
3.
9. izrei zabranu rada u pogonu ili na odreenim poslovima, ako utvrdi nedostatke iz
lana 95. ovog Zakona;
10. ako se nedostaci i propusti odnose na mjere zatite na radu ili mjere za zatitu
ivota i zdravlja graana usljed kojih moe nastati neposredna opasnost po ivot i
zdravlje zaposlenika i drugih graana, inspektor e zabraniti rad u pogonu ili na
odreenim poslovima dok se postojei nedostaci ne otklone;
11.
12.
2. kod privrednog drutva, odnosno izvoaa rudarskih radova zaposlena su lica koja
ne ispunjavaju uvjete o strunoj osposobljenosti prema odredbama ovog Zakona;
3. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova ili njegovo odgovorno lice i
pored usmenog nareenja inspektora ponovno kri odredbe tehnikih propisa, propisa iz
oblasti zatite na radu i zatite zdravlja radnika i drugih propisa koji se odnose na
rudarske radove, te opih akata izvoaa rudarskih radova prema ovom Zakonu;
4. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova koristi objekte, postrojenja,
ureaje i instalacije bez upotrebne dozvole, to neposredno ugroava sigurnost objekata i
ureaja, ivot i zdravlje ljudi, odvijanje saobraaja, susjedne objekte i okoli i predstavlja
neposrednu opasnost za ivot i zdravlje zaposlenika i
5. privredno drutvo, odnosno izvoa rudarskih radova pri izvoenju radova zahvata i
podruje van prostora odreenog dozvolom za eksploataciju prema ovom zakonu.
lan 103.
Zabrana obavljanja djelatnosti
Inspektor mora rjeenjem zabraniti obavljanje djelatnosti privrednom drutvu, odnosno
izvoau rudarskih radova, ako prilikom inspekcijskog pregleda utvrdi:
1.
2.
3. ako izradu i reviziju tehnike dokumentacije obavljaju lica koja ne ispunjavaju uvjete
prema ovom Zakonu.
Treim licima (pravnim i fizikim) inspektor e utvrditi upravnu mjeru ukoliko obavljaju
djelatnost u suprotnosti sa odredbama ovog zakona.
lan 104.
Usmeno odreivanje upravne mjere
U inspekcijskom pregledu inspektor e privrednom drutvu, odnosno izvoau rudarskih
radova usmeno odrediti upravnu mjeru i narediti da se odmah izvri:
1.
O usmeno izreenim upravnim mjerama inspektor je duan donijeti rjeenje u roku od tri
dana od dana izricanja tih mjera.
lan 106.
Izvrenje rjeenja
Izvrenje rjeenja prati inspektor i utvruje po slubenoj dunosti.
Izvrenje rjeenja inspektor utvruje kontrolnim pregledom ili drugim pisanim dokazom.
Izvrenje rjeenja inspektor moe produiti do 30 dana osim rjeenja kojim su upravne
mjere usmeno utvrene.
lan 107.
alba na rjeenje
alba na rjeenje o usmeno odreenoj upravnoj mjeri nije doputena.
alba na rjeenje o naloenim upravnim mjerama iz l. 100., 101. i 102. moe se izjaviti
u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.
O albi rjeava nadleno ministarstvo.
alba na rjeenje inspektora o naloenim upravnim mjerama ne odgaa izvrenje
rjeenja.
Protiv rjeenja inspektora o usmeno odreenoj upravnoj mjeri i rjeenja nadlenog
ministarstva donesenog po albi moe se pokrenuti upravni spor.
lan 108.
Rok za rjeavanje albe
albu na rjeenje inspektora o utvrenoj upravnoj mjeri nadleni drugostepeni organ
duan je rijeiti u roku od 15 dana od dana prijema albe.
IX. ZATITA I UREENJE PROSTORA
lan 109.
Ugroavanje okolia
Privredno drutvo mora osigurati izvoenje rudarskih radova u skladu sa okolinskom
dozvolom i urbanistikom saglasnou tako da ti radovi ne prelaze dozvoljena oteenja
okolice.
Privredno drutvo za vrijeme izvoenja rudarskih radova mora etapno, a najkasnije po
zavretku rudarskih radova, povrinu koja je oteena rudarskim radovima konano
sanirati i rekultivisati u skladu sa projektom i dozvolom za obustavu eksploatacije iz lana
42. ovog zakona.
Privredno drutvo ne moe dobiti odobrenje za eksploataciju na novom eksploatacionom
polju, ako ne izvri tehniku rekultivaciju na ranijem odobrenom eksploatacionom polju.
lan 110.
Saglasnost za graenje u eksploatacionom polju
2.
Zakon o prijevozu opasnih materija ("Slubeni list SFRJ", br. 27/90 i 45/90);
35. Pravilnik o sredstvima line zatite na radu i linoj zatitnoj opremi ("Slubeni list
SFRJ", br. 35/69);
36. Pravilnik o tehnikim normativima za skijake liftove ("Slubeni list SFRJ", br. 2/85 i
11/85);
37. Pravilnik o tehnikim normativima i o zatiti na radu pri istraivanju i eksploataciji
nafte i zemnih gasova dubinskim buotinama ("Slubeni list SFRJ", br. 46/60, 37/64,
2/67 i 14/67);
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama
Federacije BiH".
Predsjedavajui
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Stjepan Krei, s. r.
Predsjedavajui
Predstavnikog doma
Parlamenta Federacije BiH
Safet Softi, s. r.