SveuiliteuZagrebu

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

ZAVRNIRAD
Osiguranjekvaliteteprirukovanjufilmovima
zaindustrijskuradiografiju

Prof.dr.sc.JosipStepani

Zagreb,2011.

FilipCupar

Sadraj

1.Uvod ......................................................................................................................................................... 1
2.Rendgenskifotomaterijal.......................................................................................................................... 2
3.Izborfilma ................................................................................................................................................. 8
4.Kemijskaobradafilma............................................................................................................................... 9
5.Skladitenjefilma .................................................................................................................................... 15
6.IKRindikatorkvaliteteradiograma ...................................................................................................... 16
7.Iluminator................................................................................................................................................ 19
8.Denzitometar .......................................................................................................................................... 21
9.Kontrolaprocesakemijskeobradefilma ................................................................................................ 23
10.Provjeratrajnostifilma(arhiviranje)..................................................................................................... 26
11.Pakiranjefilmova................................................................................................................................... 28
12.Grekeprirukovanjufilmovimazaindustrijskuradiografiju ................................................................ 31
13.Izvjetajoispitivanju ............................................................................................................................. 34
14.Zakljuak................................................................................................................................................ 35
15.Literatura............................................................................................................................................... 36

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

1.Uvod

Radiografija je postupak biljeenja unutarnjih i vanjskih greaka trodimenzionalnih

objekatanadvodimenzionalnojfilmskojravnini.

Radiogramjetrajnizapisuoblikuslikenafilmu.Dabinastaoradiogrampotrebanjeizvor
zraenja,objektispitivanjaifilmnakojemeostatitrajnizapis.

Rendgenski film je najei i najjednostavniji medij za pohranjivanje dijagnostikih

informacija,kojedobivamonakonizlaganjanekogtrodimenzionalnogobjektarendgenskim
zrakama.

Metodaradiografskogispitivanjazauzimaznaajnomjestomeumetodamaispitivanjabez
razaranjazbogsvojepouzdanostiitrajnostizapisa.

Uobiajene primjene radiografskog ispitivanja: ispitivanje zavarenih spojeva, ispitivanje

otkivakaiodljevaka.

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

2.Rendgenskifotomaterijal

Fotomaterijal koji je poglavito osjetljiv na rendgensko zraenje zove se rendgenski

fotomaterijal.Danasjetorendgenskifilm.

Rendgenski film moe biti jednoslojan ili dvoslojan ovisno o tome ima li jedan ili dva
fotosloja.

Rendgenski film je fotografski materijal koji na jednoj ili na objema stranama podloge
sadrifotonanososjetljivnadjelovanjerendgenskihzraka.

Kristali srebrnog bromida su kubine forme. Ukoliko se kristalizacija odvija u idealnim

uvjetima,kristalnajereetkapravilna,alijepritomefotosenzibilnostkristalamanja.

Slika1:Kristalsrebrnogbromida

Stoga se tehnoloki kontroliranim poremeajem procesa kristalizacije proizvode defektni

kristali (substrukture), to omoguava ulazak neistoa u kristalnu reetku. Kristale
srebrnog bromida se kontaminira atomima sumpora. Ove neistoe se nazivaju klice
osjetljivostiilicentrioneienjakristala.[MedicinskifakultetRijekaradiologija]

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Nastanak latentne slike na rendgenskom filmu se temelji na nakupljanju elementarnog

srebra upravo u ovim centrima oneienja, budui da se u njima kationi srebra, nakon
kemijskeobrade,reducirajuuelektroneutralnometalnosrebro.

Ime latentna znai da slika postoji, ali se ne vidi ve postaje vidljiva tek nakon kemijske
obrade.

Slika2:Shematskiprikazlatentneslike

Tehnoloka kvaliteta u proizvodnji emulzije ogleda se u prvom redu u sposobnosti

jednolikog rasprivanja priblino podjednako velikih kristala u emulziji. Postignute
tehnoloke kvalitete fotosloja su industrijska tajna i opisuju se kao tercijarne
senzitometrijske karakteristike nekog filma. U poboljanje ovih karakteristika danas se
investirajuenormnamaterijalnasredstvajerseupravosnjimapostieprednostnatritui
iskorakpredkonkurentima.

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

a)

b)

Slika3:Presjekemulzijenajednojodstranarendgenskogfilmaa)prijeib)nakon
eksponiranjaXzrakama

Vaansastavnidiofotoslojajeelatinaukojojsurasprenisrebrnihalogenidi.

elatina je polipeptid ivotinjskog podrijetla koji slui kao nosa fotosenzibilnih kristala
zrnaemulzije.elatinaimanekolikojedinstvenihsvojstavakojajuidanas,udobavelikog
napretkasintetikekemije,inedragocjenomufotoindustriji.

Osobineelatinesuslijedee:
a) pod utjecajem vlage tj. uranjanjem filma u tekuinu elatina brzo bubri i poveava
debljinudo10puta.Pritomepostajerahlaipropusnazaprocesnekemikalije;
b) pri bubrenju elatina se strukturalno ne mijenja i ne izobliuje tako da meusobni
raspored kristala, a time i latentna slika, tijekom kemijske obrade filma ostaju
nepromjenjeni;
c)otpornajenastandardnefotografskekemikalije;
d)jeftinajeilakodostupna;

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

e) izvrsnih je tehnolokih osobina, grijanjem prelazi iz gel u sol stanje tj. iz krutog u
polutekue stanje to omoguava lako i ujednaeno rasporeivanje kristala te nanoenje
(nalijevanje)suspenzijenapodlogufilmauvrlotankomsloju;
f)suenjemseelatinaujednaenosteeivraauvrstuformu.

Nedostatak elatine je taj to pri naglim promjenama temperature moe doi do

nepravilnog boranje njezine povrine odnosno filma. Zbog tih njezinih mana nastojalo se
elatinu zamijeniti drugim materijalima. Tako dananji moderni fotomaterijali ne sadre
vieprirodnuelatinunegoumjetnetvaripolivinilnog,kazeinskogilikoloidnogsastava.

Podlogafilmajesamonosafotosloja.

Vaneosobinepodlogesuslijedee:
a)prozirnostpodlogamorabitiprozirnaibezuzorka;
b)savitljivostidebljinapodlogamorabititotanja,lakosavitljivaiotpornanalomljenje
budui da neke tehnologije strojne kemijske obrade filma zahtijevaju jako presavijanje
filma;
c) dimenzionalna stabilnost podloga se ne smije dimenzionalno mijenjati tj. rastezati i
deformirati pod utjecajem vlage, procesnih kemikalija ili poviene temperature (koja kod
automatskeobradedosee3436C).Nestabilnapodlogauzrokjeizoblienjaslike;
d)bezbojnostpodlogeseproizvodebezbojneiliplavotonirane;
e)trajnostprocesidezintegracijeilikemijskeinterakcijeupodlozinesmijusepojavitiu
rokukojijamiproizvoa;
f)jednolinostpodlogamorabitijednolikedebljine.

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Dvoslojnirendgenskifilmimaukupnosedamslojeva.

Fotoslojjevezannapodloguvezivnimililjepljivimslojem.
Vezivniililjepljivislojfilmaveefotosenzibilnislojiliemulzijuzapodlogu.Graen
jeodalkoholomomekaneelatineivrlojetanak.
Zatitnislojprekrivafotoslojititigaodmehanikogoteenja.Graenjeodtvrde
elatineivrlojetanak.[MedicinskifakultetRijekaradiologija]

Poredakslojevadvoslojnogrendgenskogfilma:

1.Zatitnisloj
2.Fotoosjetljivisloj
3.Vezivniililjepljivisloj
4.Podloga
5.Vezivniililjepljivisloj
6.Fotoosjetljivisloj
7.Zatitnisloj
Zatitnisloj
Fotoosjetljivisloj
Vezivnisloj
Podloga

Vezivnisloj
Fotoosjetljivisloj
Zatitnisloj

Slika4:Poredakslojevadvoslojnogrendgenskogfilma

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Slika5:Prikazpresjekarendgenskogfilmadvajurazliitihproizvoaa
dobivensvjetlosnimmikroskopom

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

3.Izborfilma

Izborfilmazaradiografskukontroluovisioslijedeem:

sastavispitnogmaterijala,oblikiveliinaispitnogobjekta

vrstazraenja

vrstainformacijekojasetrai(snimkacijelogobjektailidetalja)

kvalitetasnimkekojasetrai

Grubapodjelafilmovaudvijeskupine:

1. filmovi za upotrebu s metalnim folijama (Pb) ili bez njih. U ovoj skupini treba jo
razlikovatifinozrnateigrubozrnatefilmove.
2. filmovi za upotrebu sa solnim folijama koji su posebno osjetljivi na vidljivo i
ultraljubiastosvjetlokojepodutjecajemzraenjaemitirafolija.Filmovisusrednje
grubezrnatosti.

tosuzrncasitnija,vrijemeekspozicijejedueiveajeosjetljivostfilma,aslikaje
kvalitetnija

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

4.Kemijskaobradafilma
Zadatakkemijskeobradefilmajepretvorbalatentneslikeustalnuslikusnimljenogobjekta.

Osnovnikoraciupostupkukemijskeobradefilmasu:

razvijanje

prekidanjerazvijanja

fiksiranje

ispiranjefilma

suenje

Prilikomrazvijanjaseuemulzijifilmasrebrnihalogenidireducirajuuelementarnosrebro,
kojejecrnebojetezatofilmnatommjestucrni.

Nakvaliteturazvijanjafilmautjee:

vrstarazvijaaiodgovarajueskladitenjeodnosnouvanje

vrijemerazvijanjaitemperaturarazvijaa

istroenostodnosnopravilnomijeanjeutokurazvijanja

Razvijaa ima suhih, kada su kemikalije u kristalima u rinfuzi ili ve odvagnute u

odgovarajuim odnosima tj. pripremljene za otapanje u odreenoj koliini vode. Postoje
takoertekuinskikoncentratikojiserazreujuobinomvodom.

Osnovnisastavnidjelovirazvijaasu:

kemikalijezarazvijanje;

konzervansizaspreavanjeoksidacijerazvijakihkemikalijasazrakom;

alkalijazaubrzavanjeprocesarazvijanjakojijeprovodivsamoualkalnoj(lunatoj)
otopini;

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

usporivaizareguliranjerazvijanjanatakavnaindakemikalijenajprijedjelujuna
onajdiofotografskogslojakojiinilatentnusliku.

Slika6:Industrijskekemikalije(fiksirirazvija)

Proizvoai filmova daju tablino vrijednosti vremena razvijanja u ovisnosti od

temperaturerazvijaa:

T(C)

18

20

22

24

26

28

30

vrijeme(min)

3,5

2,5

Tablica1.Ovisnostvremenarazvijanjaotemperaturirazvijaa

Standardnovrijemerazvijanjaje57minuta.

Temperaturarazvijaanikadnebitrebalabitimanjaod10C,nozbogzadravanjadobrog
kontrasta razvijanje ne treba izvoditi na temperaturi manjoj od 18C. Previsoka
temperatura s druge strane uzrokuje ubrzano oksidiranje razvijaa, ime se znatno
skraujevijektrajanjaotopine.

Poveanjem vremena razvijanja do neke granice gradijent filma raste, a daljnjim

poveanjemvremenarazvijanjapoinjesesmanjivati.Uzrokovomejetosespretjerano
dugimrazvijanjempotiespontanorazvijanjesvihzrnacasrebrnoghalogenida.
10

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Optimalno vrijeme razvijanja ovisi o filmu. Openito se filmovi finije zrnatosti dulje
razvijajunegogrubozrnati.

to je vrijeme razvijanja krae to je snimka bolja, ali pri tome treba ipak paziti da se
postignejednolikorazvijenifilmidasenesmanjikontrast.

Na razvijanje takoer utjee istroenost razvijaa. Za svaki razvija proizvoa deklarira

kolika koliina filma se moe razviti. Potrebno je voditi evidenciju o koliini razvijenih
filmovakakobiseznalokadatrebaizvritiregeneracijurazvijaa.Regeneracijaseprovodi
dodavanjemsvjeegrazvijaailiregeneratora.Pritometrebaslijeditiuputstvoproizvoaa
sredstavazakemijskuobradufilma.

Film treba poslije razvijanja staviti u prekidnu kupku, koja osigurava da razvijanje traje
tonoodreenovrijeme.Kaoprekidnakupkasenajeekoristi2%otopinaoctenekiseline
ili 2% otopina kalijevog metabisulfita. Vrijeme uranjanja filma u prekidnu kupku je oko
polaminuteprisobnojtemperaturi.

Spoveanjemtemperaturerazvijanjeseubrzava,agradijentfilmasenemijenjaumanjim
intervalimapromjena.Optimalnatemperaturaje20C.

Nakon razvijanja i prekidne kupke film se fiksira. Fiksirne soli otapaju halogenide iz
emulzije filma koji nisu tokom eksponiranja filma bili aktivirani, pa nisu reagirali s
razvijaemireduciralielementarnosrebro.

Osnovni sastavni djelovi fiksira za runu kemijsku obradu filma su vodena otopina
natrijevog tiosulfata Na2S2O3 i kalijevog metabisulfita K2S2O3, a za automatsku obradu je
eavodenaotopinaamonijevogtiosulfata(NH4)2S2O3.

11

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Vrijeme fiksiranja filma u procesu rune kemijske obrade filma i automatske obrade je
priblino1015minutapritemperaturiod20C.

Naelnojedobrofiksiratifilmdvostrukoduevrijemeodonogkojejepotrebnodasefilm
razbistriufiksiru,tj.dapostaneprozirannamjestimaniskogzacrnjenja.

Vrijeme fiksiranja odreuje i potreba da se iz srebrnog bromida emulzije stvore takvi

kemijskispojevikojiebititopiviuvodiineosjetljivinadjelovanjesvjetla.

Fiksir se na tritu pojavljuje takoer u suhom obliku ili tekuem, odvagnutom i

pripremljenomzaotapanjeuvodi.
Uvijek je u pripremi sredstava za kemijsku obradu filma potrebno slijediti pravila i
uputstvaproizvoaa.

Nakonfiksiranjafilmseispiredabiseodstranilospojevekojisunastalifiksiranjem,akoji
biusluajudazaostanuuemulzijifilmauzrokovalikvarenjeslikenafilmu.

Zaistroenostiregeneracijufiksiravrijedeistapravilakaozarazvija.

Ispiranje se vri uranjanjem filma u tekuu vodovodnu vodu temperature iznad 15 C u

trajanjuod30minutailistajauvoduutrajanjuod60minutatemperatureiznad15C.Pri
tometrebavodubaremdvaputaizmjeniti.

Fiksiranje u automatskoj obradi filma traje krae, a fiksiru se dodaje otvrivaa da ne bi

dolodooteenjafilmauobradi.

Ispiranje filma nakon kemijske obrade ne smije trajati due od 10 minuta jer se duim
ispiranjem gubi djelovanje otvrivaa. U zadnju tekuinu za ispiranje dodaje se tekui
deterdentumalojkoliinitektolikodaseizbjegnenastajanjemrljailitragovakapljicapri
suenjufilma.
12

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Zadnjikorakkemijskeobradefilmajesuenje.Suenjejetakoervaankorakupostizanju
dobrogradiograma.

Suenjeradiogramanakonispiranjamoeseprovestiuprostorijibezpraineslobodnona
zrakuiliusuionicamasastrujomtoplogzraka.

U sluaju obrade u istroenim kupkama doi e do ute mrene, smanjenja kontrasta i

obojenemrenekadajeistroenfiksir.

U sluaju stvaranja oksidnog skorupa na razvijau doi e do svjetlucajuih ploha na

radiogramuilisvjetlucanjacijelogradiogramatoometainterpretaciju.

Zapotrebekemijskeobradefilma,filmseulaeuramicezarazvijanje.Ramicesejednaza
drugomuranjajuurazvijauvremenskomrazmakukojijepotrebandasenakonrazvijanja
iprekidnekupkeuroneufiksir.

Pri stavljanju ramica u kadu s razvijaem potrebno je osigurati dovoljan razmak izmeu
filmovazapravilnomijeanjerazvijaaipristizanjesvjeegrazvijaautokurazvijanjakako
bi se sloj istroenog razvijaa tik uz povrinu filma obnavljao. Ukoliko nije predvieno
automatskomijeanjerazvijaaukadizarazvijanjepotrebnojeeerunopotresatifilm.
Potresanje filma uvijek je dobro initi jer se na taj nain odstranjuju mjehurii zraka s
povrinefilmakojimogubitiuzroklanegrekenaradiogramu.Slinipostupakdobroje
provestiiutijekufiksiranja.Ramicesesmijupomicatisamookomitokakosenebiotetilo
susjednifilm.

U postupku prenoenja filma uloenog u ramicu iz razvijaa u prekidnu kupku i fiksir

potrebno je paziti na redoslijed prenoenja ramica jer se time odrava jednoliko vrijeme
razvijanjaifiksiranjazasvakipojedinifilm.Drugopotrebnoupozorenjeuvezioveradnjeje
da se svaka ramica pri premjetanju iz kupke u drugu kupku dobro ocijedinad kadom iz

13

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

koje je izvuena jer se time uva aktivnost kemikalija za obradu tj. ne zagauje se jedna
kemikalijadrugomtomoedjelovatinanjenubrzuistroenost.

Ovipraktinidetaljipostupkakemijskeobradefilmasunavedeniraditogatojepoznata
injenica i iskustvo da se kvaliteta radiograma koji je snimljen paljivo odabranom
tehnikomikvalitetnomopremomtesizvrsnoodreenimparametrimasnimanja,utijeku
kemijskeobrademoedegradirati,tj.neodgovarajuomkemijskomobradomfilmavrlose
lakomoeponititisavprethodnirad.Posljedicadegradacijekvaliteteradiogramajeslabo
uoavanjegreakaidodatnoponavljanjesnimanjaistogobjekta.
Uslijedneispravnogrukovanjafilmommoedoidooteenjafilmaitoprijeeksponiranja
utijekupripremeiposlijeeksponiranjautijekukemijskeobradefilma.

Najeiuzrociloegrukovanjafilmomsuloaorganizacijarada,neistoaulaboratorijui
nepanjapriradu.

Uslijedloeorganizacijeradainepanjemoedoidoogrebotinanafilmuignjeenjafilma,
prljanjafilmaprainomilidrugimneistoama,masnihpodrujailiotisakaprstijunafilmu.

Ogrebotineeuzrokovatisvjetlitragakojeoteenaemulzija,atamnitragakojeoteen
samozatitnisloj.

Gnjeenje filma e se na radiogramu vidjeti kao svjetli trag ako se je dogodilo prije
eksponiranja, a ako je do gnjeenja odnosno bilo kakvog oteenja emulzije dolo nakon
eksponiranja,naradiogramuesepojavitiuvidulanegreke,tj.kaoveezacrnjenje.

Osvjetljenje filma uslijed loe zatite vidjet e se kao zacrnjenje neotrih rubova poput
oblakailidima,odnosnozrakasacentromnajeenarubovimaradiograma.

[Opremaipriborzaradiografskukontrolu]

14

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

5.Skladitenjefilma

Pri loem skladitenju filma moe doi do oteenja filma. Oteenja filma mogu izazvati
razliite posljedice. Uzroci oteenja su najee toplina, vlaga i ionizirajue zraenje.
Ionizirajuezraenjejeprisutnokadasefilmoviskladiteblizuiliulaboratorijuukojemse
odvijasnimanje,apritomenijeosiguranadobrazatitaodzraenja.

Skladitezaneeksponiranerendgenskefilmovetrebalobiomoguitiodgovarajuuzatitu
od bilo koje vrste zraenja. Ako su filmovi uskladiteni dulje od 3 mjeseca, zraenje u
okruenjunesmijeprelaziti90nGy/h.Filmovibitrebalibitiskladiteninanaindafilmovi
stoje u bonom poloaju, kad god je to mogue. Temperatura skladitenja bi trebala biti
izmeu4Ci24Cuzrelativnuvlanostzrakaod30%do60%.
[GEInspectionTehnologies]
Potrebno je osim toga paziti da u skladite ne ulaze razni plinovi koji se javljaju uslijed
proizvodnjeuneposrednojblizini(npr.zavarivanje,lijevanjeislino).

Gornji neodgovarajui uvjeti skladitenja na filmu dovode do oteenja emulzije i razvoja

bakterijauemulziji.Kadajeprisutnoionizirajuezraenjetadadolazidoeksponiranjakoje
senakonkemijskeobradejavljakaosivamrenanafilmu.Eksponiranjemoeunijetiilane
grekeovisnoomedijuihomogenostimedijakrozkojisejeprobilodofilma.

Toplinaivlagaoteujuemulzijunatakavnaindaseprikemijskojobradiljutiilihrapavi.
Bakterijeenaradiogramuostavititraguoblikucrnihtokicakojesenesmijuzamijenitis
eventualnomporoznostimaterijala.

Starenjem,filmdobivasivumrenuipoveanozacrnjenje.

Uzrokslabljenjakvalitetefilmajetakoerpredugoskladitenjeodnosnostarostfilma.Radi
toga je potrebno voditi evidenciju o starosti filma i za svaku istovjetnu koliinu osigurati
atestniradiogramkojimsedokazujezahtjevanakvalitetafilma.
15

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

6.IKRindikatorkvaliteteradiograma

Norme definiraju nain odreivanja stupnja kvalitete radiograma i uvjete za njegovu

interpretaciju. U skladu s Europskim normama, kvaliteta se ocjenjuje pomou etalona od
kojihjenajeeuuporabiuEuropiianiindikatorkvaliteteradiograma(IKR).EtalonIKR
ima7meusobnoparalelnihicaduljine50mmili25mm,meusobneudaljenosti5mm,
smjetenih u kuite od slabo apsorbirajueg materijala. Promjer ica se mijenja
geometrijskomprogresijom.Svakompromjeruicepripadaodgovarajuirednibrojod1
19oznakeW,uskladusprikazomutablici2.

Indikator kvalitete radiograma se izrauje iz materijala koji je identian ili, s obzirom na

apsorpcijurendgenskihzraka,ekvivalentanmaterijalupredmetakojiseispituje.

Indikator kvalitete radiograma se stavlja na predmet koji se snima i na stranu okrenutu

izvoru zraenja, na krajevima radiograma. Samo u sluaju ako pristup nije mogu strani
okrenutojizvoruzraenja,smijeseIKRpostavitinastranufilma.Ali,utomsluaju,morase
poloajIKRposebnonaglasitiuizvjetajuosnimanju.Tadasepreporuasnimitiidodatni
radiogramnapristupanommjestuitosaIKRsmjetenimnaobjestranepredmetakojise
snima.

Svakiindikatorkvaliteteradiogramanosioznakubrojanajtanjepripadajueiceioznaku
materijalazaijegrupejenamijenjen,prikazanoutablici3.

Slika7:Indikatorikvaliteteradiograma
16

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

w1

IKR
w6
w10

w13

BZ

Promjerica
, mm
tolerancija

W1

3,20

W2

2,50

W3

2,00

W4

1,60

W5

1,25

W6

1,00

W7

0,80

W8

0,63

W9

0,50

W 10

0,40

W 11

0,32

W 12

0,25

W 13

0,20

W 14

0,16

W 15

0,125

W 16

0,100

W 17

0,080

W 18

0,063

W 19

0,050

0,03

17

7,5+1,0
6+1,0

0,02

0,01

0,005

Tablica2.Indikatorikvaliteteradiograma(IKR)

a, mm
9,6+1,0

Razmak ica

5+1,0

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

IKR

IKR prema tablici 1

Materijal

Za ispitivanje mat.

W1CU

W1W7

W6CU

W6W12

bakar,cinkilegure

W10CU

W10W16

BAKAR

W13CU

W13W19

W1FE

W1W7

W6FE

W6W12

elinimaterijali

W10FE

W10W16

ELIK

W13FE

W13W19

W1TI

W1W7

W6TI

W6W12

titaninjegovelegure

W10TI

W10W16

TITAN

W13TI

W13W19

W1AL

W1W7

W6AL

W6W12

aluminijinjegove

W10AL

W10W16

ALUMINIJ

W13AL

W13W19

cinka

legure

Tablica3.IKRzaraznematerijale

Stupanjkvaliteteradiogramautvrujesepremanajtanjojvidljivojiciuzoniodinteresa.

Za ocjenu kvalitete radiograma potrebno je takoer izmjeriti zacrnjenje radiograma na

odreenimdijelovimaradiogramaiustanovitidrugeparametrekojimasejedanradiogram
smatrazadovoljavajuimzainterpretaciju.Zaodreivanjezacrnjenjaipregledradiograma
potrebnisuureajiiluminatoridenzitometar.

18

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

7.Iluminator

Iluminator je izvor svjetlosti koji slui za pregled radiograma. Svjetlost dobivena

iluminatoromkojasluizapotrebepregledamorabiti:

jednolika,daklevremenskikonstantnoginteziteta

difuzna,daklejednolikorasprenaunutarprostora

definiranejaine

Osim toga iluminator mora imati mogunost promjene rasvjete i mogunost trenutnog
prekida jake rasvjete u trenutku promjene radiograma kako bi se sprijeio prolaz
intenzivnesvjetlostiuokokontrolora.Takoer,iluminatormorabitiopremljendovoljnimi
prikladnim maskama koje omoguuju da pri pregledu radiograma svjetlost ne prolazi
poredradiogramavesamokrozpovrinuradiogramakojaseinterpretira.Konstrukcijai
karakteristike iluminatora definirane su normama. Luminancija iluminatora znaajno
utjeenadobrouoavanjetoznaipouzdanuinterpretacijuradiograma.

1.5

3,5

Jmin(cd/m2)

300

1000

3000

10000

30000

100000

Tablica4.MinimalnavrijednostluminancijeJminiluminatorazaraznestupnjeve
zacrnjenja

Svjetlost iluminatora u principu treba biti bijela. Dozvoljeni interval valnih duljina je od
520nmdo600nm.Rasprenostsvjetlostimorabititakvadaobaokapromatraaprimaju
svjetlostsasvakogmjestaosvijetljenepovrine.

19

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Hlaenje u iluminatoru sprjeava povienje temperature kuita i svjetlee povrine

iluminatora iznad 60 C. Norme propisuju da radiogram odreenog zacrnjenja nakon
potrebnogvremenazainterpretacijunesmijepokazivatiznakovedeformacijeilioteenja
uslijedzagrijavanjajakomsvjetlouiziluminatora.Boljimodvodomtoplineosiguravasei
dulji radni vijek iluminatora. Definirana je i gornja granica buke koju smije dosei
iluminatoruradu,npr.40dB.[Opremaipriborzaradiografskukontrolu]

Slika8:Iluminator

20

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

8.Denzitometar

Denzitometar je ureaj koji slui za mjerenje zacrnjenja bilo koje toke na radiogramu.
Tipovi denzitometra koji se najee koriste mjere podruja povrine 1mm2. Raspon
mjerenjazacrnjenjakreeseod0do4.

Koddenzitometrajevanoperiodikopodeavanje.Posebnosetrebaobratitipozornostu
rasponuod22,3pototoodgovaravrijednostimaminimalnogzacrnjenja(ovisnookojoj
klasikvaliteteradiogramaseradiAiliBklasa)kojuradiogrammoraimatisobziromna
standard EN 444. Zadovoljavanjem navedenih uvjeta radiogram e se pravilno
interpretirati.

Klasa

Zacrnjenje

2,0

2,3

Dozvoljenoodstupanjeumjerenju0,1

Tablica5.Zahtijevanozacrnjenjeradiograma

Uz denzitometre dobivamo i trakice osjetljivosti koje slue za podeavanje ureaja.

Podeavanje nuno mora biti izvreno barem jedanput godinje. Trakice osjetljivosti
najvie se troe kada dolazi do pmicanja unutar prozirne kutije u kojoj se uvaju. Rok
upotrebe nikad nije dui od 6 mjeseci. AGFA je razvila Denstep klinasti film zacrnjenja,
kojiseisporuujeuposebnompakiranjukojeznatnoproduujevijektrajanja.Tetrakicesu
certificiraneiimajugarantnirokupotrebeod4godine.Denstepima ukupno 15 koraka
kojisadrerasponzacrnjenjaod0,34.[AGFANDT]

21

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Slika9:Denstep

Postoje komercijalni i industrijski (profesionalni) denzitometri. Kod industrijskih

denzitometara se oekuje konstantna eksploatacija pa su izraeni po standardima visoke
kvalitete(24satnaeksploatacija).

Slika10:Postojerazliiteizvedbedenzitometara

22

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

9.Kontrolaprocesakemijskeobradefilma

Kontrolaprocesakemijskeobradefilmapomoureferentnihvrijednostiprovodiseusvrhu
kontrolepostupkakemijskeobradefilmakodizvoaaispitivanja.
Potrebnaoprema:

iluminatorzaindustrijskuradiografiju

tamnakomora

kadeikemikalijezaobradufilma

kontaktnitermometar

zapornaura(toperica)

denzitometar

Osimnavedeneopremejosupotrebni:

certificirani predeksponirani filmovi (s certifikatom proizvoaa, certified PMC

strips,6x24cm)

predeksponiranifilmovizaodreivanjereferentnihindeksa(6x24cm)

otopinatiotestreagensa

usporedni karton sa referentnim stupnjevima obojanja, dobavljen od proizvoaa

filma

Provoenjepostupka:

Vri se izmjerama gustoe zacrnjenja na propisanim mjernim mjestima na pred

eksponiranim filmovima razvijenim po uputama proizvoaa, izraunavanjem propisanih
znaajki, te njihovom usporedbom sa znaajkama iz certifikata proizvoaa. Potrebno je
razdvojititzv.obavezneprovjereikontrolneprovjere.

Obaveznaprovjera:

Obaveznaprovjerasevrinakonsvakepromjenekemikalija,prijepoetkakemijskeobrade
filma. Kemikalije u kadi za kemijsku obradu filma potrebno je zagrijati na temperaturu
23

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

navedenunacertifikatuproizvoaapredeksponiranogfilmaipromijeatikemikalijeradi
izjednaavanja temperature te saekat da se otopina umiri. Nakon toga potrebno je
kontaktnimtermometromprovjerititemperaturuotopineipopotrebiizvritidogrijavanje
ili hlaenje. Zatim treba ukljuiti sigurnu rasvjetu i zatvoriti tamnu komoru te paljivo
otvoriti predeksponirani film za obaveznu provjeru i izvriti kemijsku obradu filma u
skladu s podacima navedenim u certifikatu proizvoaa. Na suhom filmu potrebno je
koritenjemiluminatoraidenzitometraodreditisljedeegustoezacrnjenja:

D0gustoazacrnjenjamrenefilma(podloga+emulzija)nastepenici0

DxgustoazacrnjenjanastepeniciX,ijajegustoazacrnjenjanajbliavrijednosti
2,0bezzacrnjenjamrenefilma(uobiajenostepenica3)

Dx+4 gustoa zacrnjenja na 4. stepenici od stepenice X, gledano u smjeru porasta

gustoezacrnjanja(uobiajenostepenica7)

Slika11:Certificiranipredeksponiranifilm(certifiedPMCstrip)

Na svakoj stepenici potrebno je izvriti tri mjerenja na tri mjesta, a za proraune je

potrebnokoristitisrednjuvrijednost.Znaajkekojeseodreujusuzacrnjenjemrenefilma
D0,indeksbrzineSxiindekskontrastaCx.

VrijednostzacrnjenjamrenefilmaD0mjerenanastepenici0trebabitimanjaod0,3.Indeks
brzinefilmaSxraunasepoformuli:

Sx=DxD0
24

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Izraunatiindeksbrzinefilmanesmijeodstupatiodvrijednostizareferentniindeksbrzine
Srnavedenucertifikatuzavieod10%.IndekskontrastaCxraunasepoformuli:

Cx=(Dx+4Dx)

Izraunatiindekskontrastanesmijeodstupatizavieod10%ili+15%odvrijednostiza
referentniindekskontrastaCrnavedenucertifikatu.

Kontrolnimprovjeramapratisekvalitetakemijskeobradefilmakrozodreenovrijeme,te
su pripremne radnje u tamnoj komori iste kao i kod obavezne provjere. Prvi korak je
odreivanje referentnih vrijednosti. Nakon izmjene kemikalija potrebno je po
specificiranom postupku proizvoaa kemijski obraditi tri predeksponirana filma (PMC
strip,bezcertifikata)zakontrolneprovjere.

Kontrolnaprovjerareferentnevrijednosti:

Na svakom filmu nakon suenja potrebno je koritenjem iluminatora i denzitometra

odrediti:

D0gustoazacrnjenjamrene,stepenicaA

indikatorbrzinefilmagustoazacrnjenjaD2,0,stepenicaB

indikatorkontrastagustoazacrnjenjastepeniceC(D3,5)DCDB

Nasvakojstepenicipotrebnojeizvrititrimjerenjanatrirazliitamjesta.Zaproraunse
koristisrednjavrijednost,adobivenevrijednostismijuimatiodstupanjaod0,1.Postupak
se ponavlja 3 puta, s vremenskom zadrkom od 24 sata izmeu pojedinih postupaka. Za
svakiparametarpotrebnojeodreditisrednjuvrijednostodukupno9izmjeradobivenihna
prethodno opisan nain i te vrijednosti predstavljaju referentne vrijednosti za praenje
kvalitetekemijskeobradefilma.
25

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Radneprovjere:

Nakon odreene koliine razvijenih filmova potrebno je kemijski obraditi jedan pred
eksponirani film za kontrolne provjere i odrediti parametre. Postupak kemijske obrade
filmasmatrasezadovoljavajuimakosudobiveniparametrislijedei:

gustoazacrnjenjastepeniceAnijeveaod0,3

indikatorbrzinefilmaneodstupavieod0,3odreferentnogindikatora

indikatorkontrastaneodstupavieod+15%i10%odreferentnogindikatora

Ako se obaveznom ili kontrolnom provjerom utvrde odstupanja parametara vea od

navedenih bez obzira na osvjeavanje nadoljevanje kemikalija, potrebno je izvriti
izmjenukemikalija.Bezobziranarezultateprovjerakemikalijesemorajuizmjenitinakon
odreenekoliinerazvijenihfilmovailinakonistekarokatrajanja,uskladuspreporukama
proizvoaakemikalija.
[CeNIHrvatskicentarzanerazornaispitivanjapredavanjaRT]

10.Provjeratrajnostifilma(arhiviranje)

PostupakseuliteraturiskraenonazivaTIOTEST.

U postupku se provjerava koliina preostalih tiosulfata u filmu koji izravno utjeu na

stabilnost slike i sposobnost arhiviranja, to znai da se posredno kontrolira kvaliteta
fiksiranjaiispiranjafilmova.

Opremapotrebnazaizvoenjetesta:

predeksponiranifilm(scertifikatomproizvoaa)

standardnaopremazakemijskuobradufilma
26

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

zapornaura(toperica)

otopina 10 g srebrnog nitrata (AgNO3) i 30 g octene kiseline (CH3COOH) u 1 l

destiliranevode(ispitnaotopina)

usporedni karton s referentnim stupnjevima obojanja, dobavljen od proizvoaa

filma

Provoenjepostupka:

Uovompostupkukoristisepredeksponiranifilmupotrebljenzaobaveznuprovjeru.Zatim
se na neozraeni, prazan dio filma kapne 1 kapljica ispitne otopine, te se nakon dvije
minute ukloni suviak preostale tekuine upijajuim papirom, bez trljanja i brisanja.
Postupak je potrebno ponoviti i na drugoj strani filma, na mjesu nasuprot prvog testa.
Nastala mrlja se usporeuje s prikazima na karti dobavljenoj od proizvoaa filma, te se
ovisnoobojimrljeodreujerokarhiviranjafilma.

[CeNIHrvatskicentarzanerazornaispitivanjapredavanjaRT]

Slika12:Thiotest

27

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

11.Pakiranjefilmova

Pojedinani filmovi nekada su rendgenski filmovi bili dostupni samo kao pojedinani
filmovitakodajetakvavrstapakiranjaidaljeostalanajvieuupotrebi.

Umetnuti: Svaki film je isporuen umetnut pojedinano u papir za dodatnu zatitu za

vrijeme postupka rukovanja. Za veinu dimenzija, jedinino pakiranje je 100 listova
podijeljeno u 2 x 50 listova. Film se ulae u metalne ili plastine kazete ili u drae za
ekspoziciju,sailibezolovnihfolija.

Neumetnuti:Ovajnainpakiranjaseobinoisporuujeupaketuod100listovaikoristise
zaupotrebukadsefilmumeeumetalneiliplastinekazeteiliudraezaekspoziciju,sa
ilibezolovnihfolija.

PbContactpack(KODAK):Ovajnainpakiranjasadrifilmovesmjeteneizmeuolovnih
folija debljine 27 m u svjetlosno nepropusnu, vodootpornu savitljivu kazetu. Vakuum
unutar kazete osigurava kontakt film/folija. Kazeta je laserski pripremljena za lake
otvaranje. Oznaka vrste filma naznaena je na kazeti, ali i na samom filmu. Kazeta nema
suviaknakrajutejetakvaizvedbavrlokorisnakadauoteanimuvjetimaslikamoradoi
tononarubfilma.Ovakopakiraniproizvodjespremanzauporabu,otporannavoduiulje
tejepogodanzaeksponiranjeubilokojemtrenutku.

READYPAC II film (KODAK): Ovi filmovi su pojedinano vakumirani u svjetlosno

nepropusne, vodootporne savitljive kazete. Kazeta je laserski pripremljena za lake
otvaranje. Oznaka vrste filma naznaena je na kazeti, ali i na samom filmu. Kazeta nema
suviaknakrajutejetakvaizvedbavrlokorisnauoteanimuvjetima,kadaslikamoradoi
tononarubfilma.

28

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Rolfilm:vrstapakiranjapogodnazasnimanjezavaranacilindrinimuzorcimakaotoje
npr. ispitivanje trupa aviona pri emu je mogue ispitivanje cijelog opsega pri jednoj
eksponainanaindaseizvorzraenjastaviucentartogopsega(panoramskatehnika).To
se moe napraviti i s pojedinanim filmovima, ali s ovom vrstom pakiranja postupak je
punojednostavniji.

READYPACK(KODAK):Ovajfilmseisporuujepakirankaodugi,izmeudvasvjetlosno
nepropusna utocrna papira polietilenske zatite. Role su duljine 60 ili 100 metara
razliitih irina. Film se isporuuje u kutiji i ree se na zahtijevane dimenzije u tamnoj
komori.

LEADPACK(KODAK):Ovajnainpakiranjasadrifilmizmeuolovnihfolijadebljine27
munutardugesvjetlosnonepropusnepolietilenskekouljice.Rolesuduge100metarai
reesenazahtijevanedimenzijeutamnojkomori.

NIF bulk roll (KODAK): Ovaj nain pakiranja sadri film namotan na kolut duljine 150
metara dostupan u tri irine: 60 mm, 70 mm i 100 mm. Ovaj film mora biti umetnut u
kazeteutamnojkomori.[www.nawoo.com]

Slika13:Prikaznekihodmoguihvrstapakiranjafilmova
29

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Na tritu postoje razliiti proizvoai filmova za industrijsku radiografiju. U tablici 6.

prikazanisuproizvoditvrtkeKODAKipripadajuezamjenedrugihproizvoaafilmovasa
istimkarakteristikama.

Dostupniformati

Fuji

Ne - umetnuti

READY - PACK

Pb contactpack

IX25
IX50
IX50

IX80

C2

Klasa I

T1

MX125

C3

Klasa I

T2

T200

C4

Klasa I

T2

AA400

C5

Klasa II

T3

HS800

D4

D3

D2

M100

IX100

T1

IX150

Agfa

Special

D5

C1

D7

ISO

DR50

D8/F8

film

ASTM

INDUSTREX

EN

KODAK

Rola

NIF Rolls (bulk)

Pojedinano

Tablica6.KODAKINDUSTREXfilmovizaindustrijskuradiografiju

30

READY - PACK

Zamjena

LEAD PACK

Klasifikacija

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

12.Grekeprirukovanjufilmovimazaindustrijskuradiografiju

Grekenafilmuuzrokovanepritiskom

Slika14:Grekanafilmuuzrokovanapritiskom

Uzrokovegrekeje,kaotojeiiznazivavidljivo,sampritisak.Mjestonakojemjefilm,na
bilo koji nain, bio pritisnut ocrtava se na filmu kao svjetlije podruje od ostatka
radiogramatoznaidajetopodrujeslabijegzacrnjenja.

Grekezbogsavijanjafilma(prijeeksponiranjainakoneksponiranja)
a)b)

Slika15:Grekauzrokovanasavijanjemfilmaa)prijeib)nakoneksponiranja

Uzrokovegrekejesavijanjefilma.Doovakvepogrekedolazizbognestrunogrukovanja
filmomkaotojeprimanjefilmanoktima.Ispravnoprenoenjefilmatrebaizvestinanain
danedolazidoprevelikogsavijanja.Nafilmusetapogrekavidikaopolumjesec.Ukoliko
31

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

je do savijanja dolo prije eksponiranja taj otisak ocrtava se kao svjetliji polumjesec to
znai da je zacrnjenje manje nego na ostatku filma, dok se nakon eksponiranja ta ista
grekaocrtavakaotamnijipolumjesectoznaidajezacrnjenjevee.

Grekenafilmuzbogpojavestatikogelektriciteta

Slika16:Grekanafilmuzbogpojavestatikogelektriciteta

Zbogpojavestatikogelektricitetadolazidogrekenafilmukojaseocrtavakaozvijezdasta
pukotina. Ti nepravilni zvijezdasti oblici su veeg zacrnjenja od ostatka filma. Do pojave
statikogelektricitetadolazizbogprebrzogizvlaenjafilmaizkasete.Statikielektricitetse
moesprijeitinanaindasefilmovipohranjujuuprostorijegdjerelativnavlanostzraka
neprelazi40%.

Grekauzrokovanakontaktomfilmasfiksiromprijerazvijanja

Slika17:Grekauzrokovanakontaktomfilmasfiksiromprijerazvijanja

32

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

Kadafilmdolaziukontaktsfiksiromprijerazvijanjapojavljujusegrekenaistomuobliku
svijetlihmrljakojesuslabijegzacrnjenjaodpreostalogdijelafilma.Dotogakontaktadolazi
sluajnim prskanjem fiksira. Do pojave takvih svijetlih mrlja moe doi i zbog koritenja
mokrihramicaukojeseulaufilmovikakobiseizvrilakemijskaobradafilma.

Grekevidljivekaotankasvijetlalinija

Slika18:Grekavidljivakaotankasvijetlalinija

Uzrok ovoj pogreci moe biti vlas kose ili praina koja uspije ui u kasetu s filmom
prilikompripremanjafilmanaeljenudimenziju,utamnojkomori,zakoritenje.Moese
sprijeitinanaindaseradnomjestodriistimiurednim.

Kakobisesmanjiobrojgreakasfilmovimatrebaopreznorukovatiidratisepropisanih
uputa.[NDTImagesKODAK]

33

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

13.Izvjetajoispitivanju

Zasvakiradiogramiliserijuradiogramamorabitisastavljenizvjetajoispitivanjuukojem
sunavedenipodacioprimijenjenojradiografskojtehniciiobilokojojposebnojokolnosti,
potrebnoj za bolje razumijevanje rezultata. Pojedinosti o obliku i sadraju izvjetaja bi
trebale biti utvrene posebnom normom za primjenu ili bi trebale biti odobrene od
ugovornih partnera. Ako se ispitivanje provodi iskljuivo po normi EN 444, izvjetaj o
ispitivanjumorasadravatinajmanjeslijedeepodatke:

a) nazivmjestaispitivanja
b) jasnooznaenbrojizvjetaja
c) predmetispitivanja
d) materijal
e) fazaproizvodnje
f) nazivnadebljina
g) tehnikaprozraavanjaiklasa
h) uporabljenisustavoznaivanja
i) planpoloajafilma,akosetrai
j) izvorzraenja,vrstaiveliinaaritaiuporabljeniureaji
k) odabranifilmsustavi,folijeifiltri
l) naponistrujacijevi,iliaktivnostizvorazraenja
m) vrijemeozraavanjairazmakizvorzraenjafilm
n) vrstaipoloajindikatorakvaliteteradiograma
o) podatakostupnjukvaliteteradiogramaiminimalnomzacrnjenjufilma
p) usuglaenostsEN444
q) odstupanjeodprimijenjenenorme
r) ime,certifikacijaipotpisodgovorneosobe(a)
s) datumsnimanjaidatumsastavljanjaizvjetaja[EN444]

34

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

14.Zakljuak

Postoje razni proizvoai filmova za industrijsku radiografiju. Filmovi mogu biti raznih
karakteristikaovisnookvalitetikojuzahtjevanaruiteljispitivanjailijepropisananekom
odnormi.

Potrebno je oprezno rukovati filmovima, prema uputama proizvoaa, da ne bi dolo do

mehanikogoteenjafilma,kakoprijetakoinakoneksponiranja.Nastalaoteenjamogu
prouzroitipogrenuinterpretacijuradiograma.

Pogrena interpretacija radiograma znai da ispitivani objekt moe biti dobro zavaren, a
operater kontrole bez razaranja ga protumai loim, to uzrokuje nepotrebni dodatni
troakuviduradnihsatizavarivaa,elektroda,reznihploaisl.Kadajefilmoteenbana
kritinom mjestu (mjestu zavara) tada je potrebno ponoviti radiografsko ispitivanje ime
seoperateriKBRanepotrebnoponovnoizlauzraenju.

Potrebno je osigurati i dobro skladitenje radiograma kako bi se on mogao ispravno

interpretiratiinakonviegodina,usvrhuvjetaenja,akobisedogodilahavarija.

35

Fakultetstrojarstvaibrodogradnje

15.Literatura

Radiographyinmodernindustry
AGFANDTprirunik
NDTImagesKODAK
GEInspectionTehnologies
Opremaipriborzaradiografskukontrolu
CeNIHrvatskicentarzanerazornaispitivanjapredavanjaRT
NormaEN444
MedicinskifakultetRijekaradiologijapredavanja
Internetmaterijali

36