-1-

Zadivljujua pria o ostvarenju ivotnih elja

Robin Sharma

SVETAC, SURFER I DIREKTORICA

Prijevod djela: The Saint, the Surfer and the CEO

-2-

Posveeno Jill Hewlett.

Hvala ti za udesan razvoj koji sam ostvario zahvaljujui tvojem poticaju i za sve divno
emu si me pouila. Zahvalan sam ti za veliku potporu koju si pruila meni, mojem nastojanju
da uinim neto za ovaj svijet te za svu tvoju ljubav. Ti si blagoslov u mojem ivotu.

-3-

"Svaki ovjek ima samo jedan istinski zadatak - pronai put k samome sebi... Njegov je
zadatak otkriti vlastitu sudbinu - ali ne proizvoljnu - te je u potpunosti i bez oklijevanja ivjeti
u sebi. Sve ostalo je prividno postojanje, pokuaj izmicanja, bijeg natrag u ideale mnotva,
povodljivost i strah od vlastitog unutarnjeg svijeta."
- Izvadak iz knjige Demian Hermanna Hessea
"Ljubav je moda put kojim te polako vodim natrag k tebi. Ne onome tko bi elio biti, ve
onome tko jesi."
- Antoine de Saint-Exupery

-4-

SADRAJ
Zahvale .....................................................................................6
Uvod .........................................................................................8
1. poglavlje Novi poeci ...........................................................9
2. poglavlje Polazite ..............................................................18
SVETAC
3. poglavlje Otkrivanje istinskog ustrojstva svijeta..................23
4. poglavlje Svojemu jastvu budi vjeran .................................35
5. poglavlje Prozor od obojenog stakla .................................. 44
6. poglavlje Potraga za svrhom ...............................................47
SURFER
7. poglavlje Susret s gospodarom srca ....................................50
8. poglavlje Korak u nepoznato ..............................................58
9. poglavlje Pouke na plai .....................................................66
10. poglavlje Surfanje i ljubav prema samome sebi................74
DIREKTORICA
11. poglavlje Pobjeuje onaj koji da je najvie ...................... 85
12. poglavlje Ljubav kao poslovno orue .............................. 92
13. poglavlje Istinski put do uspjeha ...................................... 98
14. poglavlje o eljama i snovima .........................................103
15. poglavlje Put prema divnom ivotu ................................ 108
Biljeka o piscu .....................................................................112

-5-

ZAHVALE
Sretan sam jer sam okruen iznimnom skupinom za potporu: prijateljima, lanovima
obitelji i suradnicima koji su mi pomagali na svakom koraku osobnog putovanja koje nazivam
ivotom. Ti ljudi zasluuju duboku zahvalnost i iskreno divljenje. Stoga svu svoju zahvalnost
upuujem svakome od njih, svima koji mi pomau na putu ostvarenja osobne misije.
Veliko hvala mojem timu u Sharma Leadership International. Zahvaljujem Ann Green,
mojoj dragoj i brinoj izvrnoj pomonici te direktorici odnosa sa stranim klijentima, koja mi
je godinama predano pruala potporu i poticala me - divna si. Zahvalnost dugujem i Marnie
Ballane, naoj potpredsjednici Slube za govornitvo i metode uenja, koja je uzor smirene
djelotvornosti i vesele sposobnosti - veoma cijenim tvoj doprinos naem nastojanju. Al
Moscardelli, na stariji potpredsjednik i generalni direktor, sjajno obavlja svoj posao i
pomogao nam je ostvariti pomake na posve novoj razini. Svi ste velianstvena ljudska bia i
uivam raditi s vama.
Zahvaljujem i tvrtkama klijentima irom svijeta koje me pozivaju kao govornika o temama
vodstva, instruktora i savjetnika. Zahvalan sam na mogunosti da budem od koristi i pruim
svoj doprinos. Hvala i klijentima pojedincima koje imam ast pouavati: nadahnjujete me
svojom hrabrou i predanou u potrazi za mogunostima boljega ivota. Klijentima koji su
ujedno i lanovi mojeg unutarnjeg kruga Mjesena pouka zahvalan sam jer su prepoznali
vrijednost u onome to smatram doista sjajnim sredstvom za preobrazbu ivota. Va je uspjeh
moj uspjeh.
Moj agent Ken Browning je moja superzvijezda i moj prijatelj. Hvala ti to brzo shvaa
moju viziju, uvia to mogu ponuditi i pomae mi pri ostvarenju ciljeva.
Duboko cijenim vrijednu potporu i rad cijeloga tima u nakladnikoj kui Hay House u
Kaliforniji. Sretan sam to mogu biti jedan od vaih autora. Osobitu zahvalnost dugujem
svojoj urednici Jill Kramer koja mi je uvijek na raspolaganju; Christy Salinas za odlian dizajn
naslovnice; lanovima tima za odnose s javnou koji su me predstavili svijetu; Reidu Tracyju
jer vjeruje u mene i Dannyju Levinu za beskrajno poticanje, sjajne savjete i iskreno
prijateljstvo. Ova je knjiga plod timskog rada. Ja sam tek onaj koji je napisao rijei.
Zahvalan sam i naim stratekim partnerima irom svijeta koji mi pomau ostvarivati moju
misiju, odnosno pomagati ljudima da otkriju svoje istinsko jastvo te preobraavati zaposlenike
u voe. Osobito zahvaljujem Tonyju Brittu iz Britt Sales korporacije u New Jerseyju, Oritu
Valencyju u Izraelu te ostalim afilijacijama.
Hvala Diane Bliss i njezinom vrsnom timu televizijske kue PBS u Detroitu koji je nainio
moju televizijsku emisiju i pomogao mi proiriti poruku upravljanja vlastitim ivotom. Va je
doprinos bio vrlo vrijedan.
Duboko cijenim i doprinos koji je dao Jonathan Creaghan pomogavi mi stei novo
razumijevanje "ivljenja u mogunosti", kao i Neil Parfitt, istinski darovit skladatelj te
Lyndsey Parfitt, vjeno gorljiva pobornica.
Svojim kolegama Johnu Grayu, Marku Victoru Hansenu, Nidu Quebeinu, Denisu Waitleyju
i Wayneu Dyeru zahvaljujem na ljubaznosti i velikodunosti. Zahvale upuujem i svim
organizatorima seminara u Sjedinjenim Amerikim Dravama i Kanadi, koji su me
sponzorirali. Osobito zahvaljujem Salimu Khoji i sjajnom timu 4 Walls u Torontu, Mikeu
Walshu iz High Performers International u Portlandu, Jeffu Lieseneru iz High Achievers
Network u Phoenixu te svima iz Peak Performers u Minneapolisu.
Bez prijatelja koji su mi pomogli oblikovati svjetonazor i podupirali me na mojem putu ne

-6-

bih bio to to jesam. Osobito zahvaljujem Richardu Carlsonu, ovjeku koji utjee na milijune
ivota i ini ovaj svijet boljim. Hvala i mojem glavnom partneru Jeffreyju Feldbergu
(izvrsnom voi), Wayneu Starku (neustraivom vizionaru), Azimu Jamalu (mudrom ljudskom
biu), Ernieu Pavanu (darovitom vodiu), Kevinu Higginsu (vrhunskom misliocu), Darrenu i
Lipi Bagshaw (istinski brinim misionarima), Malcolmu McKillopu (pouzdanom prijatelju) i
Jerryju Weineru (iznimno cijenjenom mentoru). Svi ste dali vrijedan doprinos mojem ivotu.
Hvala vam.
Moj daroviti brate, dr. Sanjay Sharma - vrelo zamisli, kreativnosti i bezuvjetne ljubavi - ti i
ne sluti koliko te cijenim. Ti i Suan, tvoja jednako iznimna te darovita supruga, u
mnogoemu ste moji uzori. Bili ste uz mene kada mi je bila potrebna pomo i na tome sam
vam vjeno zahvalan. Svojem neaku Neelu zahvaljujem na svoj zabavi i razigranosti.
Prema svojoj majci Shashi i ocu Shivu osjeam potovanje, ljubav i zahvalnost. Mnogo
vam dugujem i cijenim va dar usmjeravanja, dobrote i potpore. Znajte da sam svjestan koliko
ste oboje uinili za mene. Kae se da sami biramo svoje roditelje - jedan od mojih najveih
darova bio je odabir vas dvoje.
Veliko hvala Jill Hewlett za veliku potporu, mudrost i ljubav.
Svojoj divnoj djeci Colbyju i Bianci (koji mi pruaju beskrajnu radost i sreu) od srca
zahvaljujem na svim darovima i na ljubavi koja ne poznaje granice.

-7-

UVOD
Ovo je djelo plod mate. Posrijedi je pria o ovjeku po imenu Jack Valentine iji je ivotni
put u mnogoemu slian mojemu. Budui da se kao ljudsko bie osjeao prilino nepotpuno,
krenuo je u potragu za mudrou kako bi ivio sretnijim, zdravijim i boljim ivotom.
Upoznavi tri osobita uitelja, Jack je otkrio djelotvornu filozofiju za preoblikovanje svoje
stvarnosti i otkrivanje svoje sudbine. Pouke koje je Jack usvojio tijekom svoje neobine
pustolovine potaknut e vas da i sami u svojem ivotu ostvarite divne promjene. Kako to
znam? Zbog toga to su te pouke promijenile moj ivot.
Osobno sam se na tom putu suoio s mnogim preprekama. Pa ipak, svaka je prepreka prije
ili kasnije postala odskona daska koja me je pribliila mojoj najdubljoj istini i najboljem
ivotu.
Svojedobno sam bio odvjetnik eljan uspjeha i svih materijalnih dobrobiti koje idu uz njega
smatrajui to nainom trajnog ispunjenja. No, radei sve vie i postigavi vie, shvatio sam da
se zapravo nita nije promijenilo. Koliko god sam materijalnoga stekao, ovjek kojega sam
svakoga jutra opazio u zrcalu bio je isti: nisam bio sretniji i nisam se osjeao bolje. to sam
vie razmiljao o svojem ivotu, to sam postajao svjesniji praznine u svojem srcu. Poeo sam
obraati pozornost na njegov tihi apat kojim mi je govorilo da ostavim odabranu profesiju i
upustim se u ozbiljno preispitivanje due. Razmiljao sam o tome zato sam doao na ovaj
svijet i to je moja osobita zadaa. Pitao sam se zato nisam zadovoljan svojim ivotom i koje
korjenite promjene moram ostvariti da bih izaao na pravi put. Razmotrio sam temeljna
uvjerenja, pretpostavke i prizme kroz koje sam promatrao ivot te se posvetio odbacivanju
onih nezdravih.
Tijekom tog razdoblja intenzivnog preobraaja itao sam knjige s podruja samopomoi,
osobnog vodstva, filozofije i duhovnosti. Pohaao sam brojne teajeve osobnog razvoja.
Promijenio sam nain prehrane, razmiljanja i ponaanja. Tako sam s vremenom postao
mnogo iskreniji, uravnoteeniji i mudriji no to sam neko bio.
Priznajem da sam u mnogoemu jo uvijek poetnik na tom putu upoznavanja samoga sebe.
Vrh jedne planine za mene je podnoje sljedee, a moje istraivanje je beskonaan proces.
ak i dok piem ove rijei, prolazim jo jedno razdoblje velike osobne preobrazbe i
preispitivanja svojih temeljnih vrijednosti te svjetonazora. No, nastojim biti blag prema sebi.
Podsjeam se da moram biti strpljiv, da ne smijem ii "glavom kroz zid". Svaki novi dan
donosi mi veu jasnou, sigurnost i nove blagoslove. A za mene je to sav smisao ovoga
prelijepog ivota.
Nadam se da e vas ova knjiga duboko dirnuti. Ako doista elite ovladati tim znanjem, vrlo
je vano da njemu pouavate druge. Predlaem vam da, proitavi ovu knjigu, u roku od 24
sata sjednete s nekim tko vam je drag i otkrijete mu to ste nauili. Tako ete i sami jasnije
shvatiti filozofiju ove knjige te postati sposobni primijeniti je u vlastitom ivotu.
Takoer se nadam da ete uivati primjenjujui pouke iz ove knjige. Najbolji nain da se
ostvarite u potpunosti jest da se u itanje ove knjige unesete s djejim uenjem i strau.
Zahvaljujem vam na asti koju ste mi ukazali dopustivi da svoje djelo podijelim s vama.
elim vam ivot prepun mogunosti, radosti i mira. I nadam se da ete dati svoj doprinos
stvaranju novoga svijeta.
Robin Sharma

-8-

1.poglavlje

Novi poeci
"Bez obzira na to jesmo li ratnici, svi se mi s vremena na vrijeme suoavamo s kubnim
centimetrom mogunosti. Razlika izmeu prosjenog ovjeka i ratnika jest u tome to je ratnik
toga svjestan, ostaje svjestan i budno eka kako bi taj kubni centimetar uhvatio im se pojavi."
Carlos Castaneda
Nikada do tada nisam osjetio takav bol. Desna mi je ruka nekontrolirano drhtala, a krv se
slijevala po mojoj snjenobijeloj koulji. Bio je ponedjeljak ujutro, a moj je um ispunila misao
kako to nije dobar dan za umiranje.
Dok sam nepomino leao u automobilu, zapanjila me je tiina. U kamionu koji se upravo
zabio u mene nitko se nije ni pomaknuo. Okupljeni promatrai doimali su se uasnutima.
Promet je potpuno stao. uo sam samo utanje lia u kronjama drvoreda.
Dvojica promatraa dotrala su do mene i rekla mi da pomo stie i da se ne miem. Jedan
od njih uhvatio me je za ruku i poeo moliti: "Boe, pomozi ovom ovjeku. Molim te, zatiti
ga." Za nekoliko minuta mjesto nesree okruila su vozila hitne pomoi te vatrogasna i
policijska vozila s ukljuenim sirenama. Sve je na izgled usporilo, a mene je preplavio udan
osjeaj spokoja kada su spasioci, blistavi primjeri smirenosti pod pritiskom, metodiki
zapoeli svoj posao. Osjeao sam se kao promatra - gotovo kao da cijeli prizor promatram
odozgo, s visine.
Sljedee ega se sjeam jest buenje u bolnikoj sobi u kojoj se osjeao miris svjeih
limuna i bjelila. Nikada neu zaboraviti taj miris. Tijelo mi je bilo omotano raznim zavojima,
a obje su mi noge bile u gipsu. Ruke su mi bile prekrivene modricama.
Pozdravila me je zgodna mlada sestra. "Gospodine Valentine! Ne mogu vjerovati da ste
budni! Pozvat u lijenika", rekla je i uurbano otipkala brojke na interkomu pokraj mojega
kreveta.
Kad je spustila slualicu, promuklim sam glasom rekao: "Zovite me Jack", nastojei
ostaviti dojam oputenosti u oito ozbiljnoj situaciji. "Gdje sam?"
"U opoj bolnici Lakeview, Jack. Na odjelu intenzivne njege. Proli tjedan doivjeli ste
nesreu. Iskreno reeno, sretni ste to ste ivi."
"Doista?" upitao sam smeteno.
"Aha", odgovorila je s usiljenim osmjehom pogledavi karton u podnoju mojega kreveta.
"Nakon sudara s kamionom pali ste u komu. Bolniari koji su vas dovezli ovamo nisu mogli
vjerovati da ste preivjeli sudar. U svakom sluaju, sada biste se trebali usredotoiti na
zacjeljivanje tih tekih rana i slomljenih nogu. Sve e biti u redu - kao to sam vam rekla,
pravi ste sretnik."
Sretnik nije bila rije koju bih ikada povezao sa sobom, ali sam se u tim okolnostima morao
sloiti s njom. Doista sam bio sretan to sam preivio.
"Zato sam sam u sobi?" upitao sam se na glas osvrui se uokolo. "Drutvo bi mi godilo."
"Svjesni ste tek nekoliko minuta, Jack. Opustite se i doite k sebi. Budite mirni. Va e
lijenik zaas stii - bio je vrlo zabrinut za vas."

-9-

***
Kako su sati toga dana prolazili, a pokraj mene se izmjenjivali lijenici i sestre koji su me
opipavali, pregledavali i hrabrili, poeo sam uviati koliko je nesrea zapravo bila teka.
Voza kamiona umro je na mjestu, a meni je lijenik otvoreno rekao kako je sumnjao da u
ikada doi k svijesti. "Jo nikada nisam vidio takav sluaj", suho je rekao.
No, ja sam znao da se sve to dogodilo s razlogom. Sve se dogaa s razlogom i u ivotu nita
nije sluajno - znam da ste to ve uli. No, ja sam osobno spoznao da ovaj na udesan
univerzum nije samo zapanjujue inteligentan u svojem ustrojstvu, ve je i vrlo ugodno
mjesto. Ovaj svijet eli da ivimo divne ivote. eli da budemo sretni. I eli da pobijedimo.
Tih unutarnji glas (koji je po prvi put progovorio u bolnikoj sobi te mi nastavio pruati
utjehu u najteim trenucima kada sam bio najranjiviji) rekao mi je da e se dogoditi neto
vano te da ono to u doivjeti sljedeih dana i tjedana nee iz temelja promijeniti samo moj
ivot, ve e i utjecati na ivote mnogih drugih. Rekao mi je kako je preda mnom ono
najbolje.
Pretpostavljam da mnogi od nas ne posluaju taj tih, ali mudar glas. U srcu svakoga od nas
postoji mjesto na kojemu se nalaze odgovori na naa najvanija pitanja. Svatko od nas zna
svoju istinu te to je potrebno uiniti da bi ivio iznimnim ivotom. No, budui da u naim
ivotima vladaju prevelika buka i prevelika zbrka, veina nas jednostavno je izgubila vezu s
tim prirodnim izvorom iste mudrosti. Ja sam pronaao vremena za tiinu, smirenost i
usamljenost, a glas istine je progovorio. to sam se vie uzdao u njegovo vodstvo, to je moj
ivot postajao osebujniji.
Bilo je otprilike pola deset na veer kada je bolniar dovezao jo jednoga pacijenta u moju
sobu. Bilo mi je drago da sam dobio drutvo pa sam odmah podigao glavu kako bih pogledao
svojega novog drubenika. Bio je to stariji ovjek, star otprilike sedamdeset i pet godina. Imao
je gustu, pomno zalizanu srebrnastu kosu te smee pjege po cijelom licu, vjerojatno zbog
mnogih godina izlaganja suncu. Iz njegove krhkosti i tekoga disanja zakljuio sam da je vrlo
bolestan. Primijetio sam i da trpi bolove: oi su mu bile zatvorene i tiho je stenjao dok ga je
bolniar premjetao u novi krevet.
Nakon otprilike deset minuta polako je otvorio oi. Bio sam opinjen: njegove blistavo
plave oi bile su toliko jasne i sjajne da sam se najeio. U trenutku sam shvatio da taj ovjek
posjeduje mudrost neuobiajeno rijetku u ovom svijetu brzih rjeenja i uurbanih ivota.
Osjeao sam da sam u blizini uitelja.
"Dobra veer", apnuo je tiho i dostojanstveno. "ini se da emo neko vrijeme provesti
zajedno u ovoj sobi."
"Da - nije ba mjesto na kojemu bi ovjek elio biti u petak uveer, zar ne?" odgovorio sam
uz srdaan osmjeh. "Ja sam Jack", rekao sam i podigao ruku u znak pozdrava. "Jack Valentine.
Prije otprilike tjedan dana doivio sam prilino teku automobilsku nesreu, a presuda ka e da
u neko vrijeme ostati u ovom krevetu. Cijeli sam dan bio sam pa mi je drago da sam vas
upoznao, gospodine."
"I meni je drago da sam upoznao tebe, Jack. Ja sam Cal. U ovoj sam bolnici, na razliitim
odjelima, ve sedam mjeseci. Obavljali su pretrage, lijeili me i promatrali vie no to bih
ikada mogao zamisliti. Kako je krenulo, plaim se da nikada neu izai odavde", tiho je izustio
i pogledao prema stropu. Na trenutak je zastao. "Doao sam zbog bolova u elucu, uvjeren da
su prouzroeni neime to sam pojeo. est dana kasnije podvrgli su me kemoterapiji."
"Rak?" upitao sam nastojei biti to obazriviji.
"Da. Kad su ga lijenici otkrili, ve se bio proirio po cijelom tijelu. Imam ga u pluima, u

-10-

crijevima, a sada i u glavi", rekao je i drhtavom rukom proao kroz svoju gustu kosu. "Kako
bilo", nastavio je zamiljenim tonom, "u usporedbi s veinom ljudi, proivio sam prilino
dobar ivot. Odrastao sam u krajnjem siromatvu, samo s mamom. A ona je bila vrlo
plemenita ena."
"Kao i moja", ubacio sam.
"Svakoga dana mislim na nju", nastavio je Cal. "Bila je paljiva, borbena i jaka poput
netom iskovanog elika. Vjerovala je u mene kao nitko drugi, poticala me da si postavljam
visoke ciljeve i sanjam velike snove. Njezina ljubav prema meni bila je doista bezuvjetna - a
to je jedina istinska ljubav, Jack. To me podsjea na rijei Victora Hugoa: 'Najvea srea u
ivotu dolazi s uvjerenjem da smo voljeni'. A ja sam se uz tu iznimnu enu osjeao istinski
voljenim. Nema nita protiv toga da ti ispriam svoju ivotnu priu, zar ne?"
"Ne, naprotiv", odvratio sam. 'Vrlo me zanima."
"Dobro. Pa, moje je djetinjstvo bilo jednostavno, ali zabavno. Ljeta sam provodio kupajui
se gol u rijeci, a zime pred usplamtjelom vatrom prepriavajui prie i itajui dobre knjige.
Mama je u meni probudila ljubav prema knjigama."
"I ja volim itati", dobacio sam. "kolu zapravo nisam osobito volio, ali sam jako volio
svoje knjige."
"I ja sam bio takav. Veliki mislilac Judah ibn-Tibbon mudro je primijetio: 'Neka ti knjige
budu drubenice. Neka tvoji ormari i police budu igralita i vrtovi'."
"Lijepe rijei, Cal."
Nastavio je. "kola mi je bila dosadna, ali sam u knjigama nalazio snane poticaje. Nikada
neu zaboraviti kako mi je majka rekla da jedna zamisao proitana u jednoj knjizi moe
promijeniti moj ivot. Ali, dodala je kako je nevolja u tome to ne znamo koja knjiga sadri
onu zamisao koja e nas probuditi! S oitom ljubavlju govorila mi je kako je moja dunost
tragati za tom knjigom, a kada je pronaem, morat u smoi hrabrosti da tu zamisao ostvarim
u vlastitom ivotu. Jack, budui da i ti voli itati, podijelio bih s tobom jo jedan kratak citat
o vrijednosti itanja."
"Svakako."
"Kupovanje vie knjiga no to ovjek moe proitati zapravo je beskrajno preispitivanje due,
a ta je strast jedino to nas uzdie iznad ivotinja koje nestaju bez traga'. To su rijei A.
Edwarda Nortona - morao sam ih nauiti u srednjoj koli", rekao je i promijenio poloaj.
"Dakle, kad sam jo malo odrastao, krenuo sam na vojnu akademiju. Mama nije eljela da
odem, ali sam dobio stipendiju koja je doista bila moj izlaz iz siromatva u kojemu sam
odrastao. Nakon toga sam se upisao na koled i ondje sam se ve prvoga dana zaljubio u
osamnaestogodinju ljepoticu zlatne kose i koe boje slonovae. Upoznao sam je na
predavanju iz povijesti i to je doista bila ljubav na prvi pogled. Jednostavno sam znao da nam
je sueno biti zajedno. Boe, kako sam volio Grace - bila je tako nevina i draga. Nisam mogao
zamisliti bolju suputnicu na svojem ivotnom putovanju."
"I mojoj je majci bilo ime Grace", primijetio sam.
"Prelijepo ime, zar ne, Jack?"
"Da, prelijepo je."
"Nakon to smo se vjenali, dobili smo dijete, djeaka. Jako sam ga volio. To je vrijeme za
nas bilo dragocjeno. Zabavljali smo se, smijali i voljeli - ivjeli ono najbolje od ivota.
Otprilike u to doba odluio sam se okuati u poduzetnitvu pa sam otvorio tvrtku za prodaju
drvne grae kojom sam opskrbljivao mnoge velike graevinske tvrtke. Bilo je to vrijeme

-11-

gospodarskog blagostanja pa se mnogo gradilo. Tijekom godina zaradio sam gomilu novca tonije, milijune dolara - pa smo Grace, na sin i ja ivjeli kao u bajci. Moram priznati, bila je
to prava idila", rekao je i odmahnuo glavom kao da sam sebi ne moe vjerovati.
"Ali, to sam vie zaraivao, to me je posao vie zaokupljao. Bio sam rastresen, a obitelji
sam posveivao sve manje pozornosti. Kae se da smo u ivotu prisiljeni onglirati raznim
lopticama. Neke od njih, poput one koja predstavlja karijeru, nainjene su od gume. Ako nam
ispadnu, odskoe. No, neke su loptice staklene, primjerice, obitelj. Ako je ispusti, ne vraa
se. U tome sam pogrijeio. Novac je samo stvorio zbrku u mojem ivotu i odveo me na
pogrean put. Izgubio sam iz vida svoje najvee vrijednosti i svoje istinske prioritete. Umjesto
da se zbliim s obitelji, udaljio sam se. Otada sam otkrio da najbogatiji ovjek na svijetu nije
onaj koji ima najvie, ve onaj kojemu je potrebno najmanje. Trebalo mi je mnogo vremena da
usvojim tu pouku. A i dobro sam je platio."
Pozorno sam ga sluao, zadubljen u priu ovjeka koji mi je tako otvoreno otkrivao svoja
ivotna iskustva. I sam sam odrastao bez oca pa me je zadivilo Calovo miljenje o vanosti
stabilnog obiteljskog ivota. udio sam za odnosom s ocem kojega nikada nisam upoznao i
zbog te sam nepotpunosti uvijek osjeao veliku prazninu u ivotu. Na povrinu je izranjala i
tuga zbog injenice da, premda sam jo bio relativno mlad, nisam pronaao enu s kojom bih
mogao zaeti obitelj. Te udnje do tada nisam bio svjestan.
"Nego", nastavio ja Cal s neto veim entuzijazmom, "nau su djelatnost zadesila teka
vremena, to nije neuobiajeno, a ja sam izgubio sve do posljednjeg novia. Nisam izgubio
dio novca i dio imovine, Jack. U nekoliko tjedana izgubili smo doslovce sve. Grace je to vrlo
teko primila i neprestano je brinula zbog teke situacije u kojoj smo se nali. Ali, bili smo
jaki i zajedno smo dali sve od sebe kako bismo obnovili svoj ivot.
Poslovali smo vrlo slabo pa smo Grace i ja zapoeli ivjeti mnogo skromnije. Za oboje je to
ujedno bilo i vrijeme dubokoga promiljanja. Neuspjeh esto tako djeluje na ljude. Otkriva
nam tko uistinu jesmo i to doista elimo, budi nas iz prividnog zadovoljstva. I tako sam se
znatno razvio kao ljudsko bie usprkos tome to smo bili u nezavidnoj financijskoj situaciji i
to je na odnos bio suoen sa izazovima. tovie, tekoe u tom razdoblju potaknule su me da
zakoraim na put samoupoznavanja i osobnog razvoja kojim i danas putujem. Iz korijena sam
promijenio svoj ivot."
"to se tada dogodilo?" upitao sam sa iskrenim zanimanjem ne obraajui pozornost na to
to je bilo kasno i to su svjetla u bolnici ve bila ugaena.
"Postao sam filozof, odvratio je bez oklijevanja.
"Filozof? to se dogodilo s poslom? S Grace i s vaim sinom?"
"Filozofija jednostavno znai ljubav prema mudrosti'. elim rei da sam mudrost zavolio
jednako kao to sam volio sam ivot. Cijele sam dane provodio razmiljajui o smislu ivota i
meditirajui o dubokoumnim pitanjima. Ono na to sam prije bio usredotoen poelo se
doimati nevanim. Naalost, Grace i ja smo se i dalje udaljavali pa smo se na posljetku rastali.
Neki smatraju da su nai odnosi zapravo zadaci. Neki traju nekoliko tjedana, a neki cijeli ivot
- ali nam svi donose vane pouke koje bi trebale potaknuti na razvoj. Znam samo da sam za
naega zajednikog ivota nauio mnogo. Ona je, naalost, sa sobom odvela i naega sina, a ja
ih vie nikada nisam vidio. To me je slomilo", rekao je drhtavim glasom." Dio mene u tom je
trenutku umro. Jo uvijek si ne mogu oprostiti to to sam razorio svoju obitelj. Oh, Boe, kako
mi je to dijete nedostajalo!
uo sam da se Grace preselila na drugi kraj zemlje i trudila se svojim skromnim sredstvima
podizati naega sina. Ja sam pokuao ostati u vezi s njom i pomoi joj, ali sam znao da sam joj
slomio srce, a ona je bila ponosna i nije vie eljela uti za mene. Gubitak obitelji doista je

-12-

bila najvea pogreka u mojem ivotu. Supruga i sin inili su me iznimno sretnim, ali sam to
uvidio tek kada je bilo prekasno. N o, najvee pogreke sa sobom donose i najvanije pouke.
Sada sam mudriji. Vjerujem da je u ivotu najvanije uiti iz prolosti, za budunost, i na taj
nain stjecati spoznaje."
"To ste lijepo rekli, Cal. Pretpostavljam da time elite rei kako je vano dopustiti da nam
prolost slui. Je li tako?"
"Dobro si to rekao. Upravo je tako. Posve je u redu pogrijeiti - ljudska se bia na taj nain
razvijaju. Sueno nam je grijeiti jer pogreke potiu rast. Samo ih ne bismo smjeli ponavljati.
Iz rane valja izvui mudrost ili, kako si ti rekao, dopustiti da nam prolost slui.
I tako, kad je Grace otila s naim sinom, ja sam se jo vie povukao u sebe, nekoliko
godina zatvarao sam se" od cijeloga svijeta potpuno posveen upoznavanju samoga sebe i
unutarnjem preispitivanju. Strastveno sam se predao nastojanju da otkrijem tko sam i zato je
moj ivot bio upravo takav. U svijetu u kojem veina ljudi ivi u vanjskom svijetu, ja sam
ivio u svojem unutarnjem svijetu. U svijetu u kojem ljudi bjee od svojih strahova, ja sam
hrlio prema njima. A u svojim sam dubinama otkrio neto nevjerojatno."
"Moete li mi otkriti to ste otkrili u sebi?" radoznalo sam upitao upijajui svaku njegovu
rije.
"Ostavit u ti da to sam otkrije, sinko", odgovorio je raspirivi moju goruu znatielju.
"Zna da svi moramo obaviti unutarnje radove. To je naa najvea odgovornost. Najvaniji
ivotni cilj jest preispitati samoga sebe i upoznati svoju istinu - svoje istinsko jastvo ukupnost svojega bia. ovjekov najvii zadatak jest bolje upoznati samoga sebe kako bi bolje
sluio svijetu. Istinski ivotni uspjeh ostvaruje se iznutra, zna?"
"Potpuno vas shvaam."
"Otkrio sam da ovjek najvrednije dragocjenosti pronalazi u vlastitom srcu. Najvei darovi
ivota jesu unutarnji darovi, a otkrivaju se onima koji imaju hrabrosti zagrepsti ispod povrine
svojih ivota."
Na trenutak sam se zamislio nad njegovim rijeima. "Naalost, osobno nikada nisam bio
zainteresiran za osobni razvoj. Radim za reklamnu agenciju pa cijele dane provodim u
poslovnom svijetu. U njemu je najvanije zaraivati i dobro izgledati. Nisam ponosan na
ustrojstvo svojega svijeta, ali sam nauio igrati njegovu igru. I igram je prilino dobro. Imam
dobar automobil ili sam ga barem imao. Imam sjajan stan i zanimljive prijatelje. Ali, usprkos
svemu tome, ipak nisam sretan. Neto nedostaje. Doista shvaam da se uspjeh ostvaruje
iznutra. Da sam zadovoljan sobom, bio bih zadovoljniji i svojim ivotom. Odakle bih trebao
poeti obavljati, kako vi to kaete, 'unutarnje radove'?"
"Moe zapoeti tako to e proniknuti u svoju smrtnost, Jack. Razmiljanjem o smrti
potvrujemo ivot, zna?"
"Doista?"
"Naravno. Tek kad duboko i emocionalno spoznamo da je ivot kratak i da nam je vrijeme
ogranieno, tek tada moemo ivjeti punim pluima i potpuno se predati sadanjosti. Da ti je
preostala samo jedna godina ivota, kladim se da bi je proivio drugaije no to sada ivi.
Pripazio bi da ivi bez aljenja, prihvaao bi rizike i otvorio bi svoje srce ljubavi, ivio bi
strastveno, sa uitkom, usredotoen na ono to je vrijedno."
"to mislite pod time 'usredotoen na ono to je vrijedno'?" upitao sam.
Cal se polako pridignuo i posegnuo za olovkom koja je stajala na stoliu pokraj kreveta.
"ivi poput ove olovke i bit e zadovoljan", rekao je povjerljivim tonom. "Previe ljudi

-13-

ivi s tupim vrhovima. No, valja izotriti fokus i ivjeti iz same sri - kao ova olovka. Tako se
os- milja, a zatim i gradi osobit ivot. Pisac Michel Eyquem de Montaigne rekao je: 'Izvoran
je ivot najvee i najuzvienije remek-djelo ljudskoga bia. Sve ostalo su, u najboljem sluaju,
tek bezvrijedna pomagala i dodaci'. Vidi, Jack, veina ljudi ivi kao da je pred njima cijela
vjenost. Uskraujemo si svoje strasti i odgaamo svoje snove. No, ivot je zapravo krhak dar
koji valja ivjeti odmah. Nitko od nas ne zna koliko mu je dana preostalo. U to moe biti
siguran."
"Znam", iskreno sam rekao osjetivi koliko je ta spoznaja bila vana mojem novom
prijatelju.
"Usredotoi se na ono to je u tvojem ivotu doista vano. Kao stariji i mudriji ovjek
otkrio sam da je ono to sam neko smatrao ivotno vanim zapravo beznaajno. Ispostavilo
se da je najvanije ono to sam smatrao beznaajnim sitnicama."
"Kako bih trebao proniknuti u svoju smrtnost?"
"Postavi si zakljuna pitanja", kratko je odgovorio.
"Zakljuna pitanja? Ne znam o emu je rije, Cal. O emu govorite?" uspravio sam se
potpuno opinjen onime to sam uo od toga jedinstvenog i pomalo zagonetnog ovjeka.
"Na samrtnoj postelji, u posljednjim trenucima ivota, u tvojem e se umu pojaviti tri
pitanja. To su zakljuna pitanja. Budui da e to na kraju tvojega ivota biti i najvanija
pitanja, zato ne bi okuao svoju hrabrost i ve danas razmislio o njima kao o najvanijim
ivotnim pitanjima?"
"Koja su to pitanja?" upitao sam slutei da bi mi njegovi odgovori mogli promijeniti ivot.
"Pitanja su jednostavna: 'Jesam li ivio mudro?' 'Jesam li volio iskreno?' i 'Jesam li
plemenito sluio?1"
"Biste li mi mogli objasniti svako pojedino?" nestrpljivo sam upitao. "Znam da je kasno, ali
bi mi ta spoznaja doista mogla promijeniti ivot."
"Jack, iako bih morao odspavati, cijenim tvoj zanos. Uope ne sumnjam da smo se susreli s
odreenim razlogom. ivot to tako uredi. Svi koji su uli u tvoj ivot, doli su upravo u
trenutku kada ti je njihova pouka bila najpotrebnija."
"Vjerujem da je tako."
"Na je svijet vrlo mudro mjesto, a nai se ivoti odvijaju u skladu s nizom prirodnih
zakona koji su upravo savreni. Mi, ljudska bia, smatramo da naim ivotom upravljaju
sluajni dogaaji te da ljudi sasvim sluajno ulaze u na ivot i izlaze iz njega. Nita nije dalje
od istine. U naem svijetu nema kaosa, ve samo red. Nita nije sluajno - nikada. Naim
ivotima ne upravljaju sretne ili nesretne sluajnosti, ve inteligentno ustrojstvo koje nam
pomae razviti se u punom sjaju."
"Kako to znate?"
"Jednostavno znam. A i ti e to otkriti", rekao je potpuno uvjereno.
"Zanimljivo", odgovorio sam duboko zamiljen.
"Rodio si se da bi svijetu ponudio svoje darove. No, njegovo je ustrojstvo takvo da prije no
to, doista, zablista kao ovjek, mora obaviti unutarnje radove koje sam ti ve spomenuo.
Mora upoznati samoga sebe; mora razmotriti uvjerenja koja te ograniavaju i iznova ih
oblikovati. I mora ogoljeti svoje pogrene pretpostavke o tome to kao ovjek moe biti,
imati i initi, te ih potom ispraviti. Mora postati svjestan svojih obrazaca reakcija u razliitim
ivotnim okolnostima i popraviti ih. I mora se uhvatiti u kotac sa svojim strahovima te ih

-14-

prevladati. Tada moe otvoriti srce i srei drugih ljudi posvetiti vie pozornosti no vlastitoj
srei. Kada to uspije, dogaa se paradoks: postaje sretan."
"Znai, sve je vrlo promiljeno ustrojeno", rekao sam saimajui upravo primljena
saznanja. "Svijet je uzvieno ustrojen i ureen. Pretpostavljam da najprije moram shvatiti
prirodne zakone koji u njemu vladaju?"
"Da, sinko", odgovorio je Cal, oito zadovoljan mojim prihvaanjem njegove ivotne
filozofije. "Kada se uskladi s tim zakonima, doi e u dodir sa svojom istinskom moi.
Postat e prirodna sila te iz mukotrpnog ivota zakoraiti u lako i nesputano ivljenje. Postat
e sve o emu si sanjao. U svoj e ivot spontano i s lakoom privlaiti sve to je tvoje srce
ikada poeljelo. ivot e ti se poeti odvijati gotovo kao pod utjecajem arolije."
Na trenutak sam razmiljao o njegovim rijeima, a tada sam rekao: "No, pitam se odakle
bih tono trebao poeti. Priznajem da je ovo za mene vrijeme istinske borbe. Vie zapravo i ne
znam tko sam i arko elim poboljati svoj ivot. Nedavno sam okonao vezu s djevojkom. Ne
podnosim svoj posao. Iako dobro zaraujem, na kraju mjeseca nikada nemam dovoljno novca.
I duboko u sebi osjeam bol koji jednostavno ne poputa."
"Vjeruj tom bolu, sinko."
"to?" upitao sam pomislivi da nisam dobro uo.
"Vjeruj tom bolu", ponovio je. "Od svojih sam uitelja nauio da najvanije odgovore
pronalazimo tek kada proniknemo u osjeaje i udnje od kojih veina ljudi bjei. Nai nam
osjeaji nude veliku mudrost i otkrivaju saznanja iz nae podsvijesti. A podsvijest je naa veza
s mudrou univerzuma. Nae svjesno miljenje prilino je ogranieno, ali je podsvjesno
miljenje neogranieno.
Zna, veina nas porie osjeaje. Drutvo nas je tome pouilo. Ve u vrlo ranoj dobi
suspreemo svoje osjeaje. Govore nam da ne plaemo, govore nam da se ne smijemo
preglasno i govore nam da nije u redu osjeati tugu ili ak doivjeti gnjev. Ali, nai osjeaji
nisu ni ispravni ni pogreni - jednostavno su nai osjeaji, sastavni dio ljudskog iskustva. Ako
ih ugui, poinje iskljuivati dijelove svojega bia. Nastavi li tako, izgubit e vezu sa
svojim istinskim jastvom. Poet e ivjeti iskljuivo intelektom i prestat e osjeati."
Na trenutak je zastao i pogledao me u oi. "Kladim se, Jack, da po cijele dane samo
razmilja, razmilja i razmilja. Tvoj um je stroj koji klepee bez kraja i konca i ne osjea
unutarnji mir. Prestao si ivjeti u sadanjem trenutku i osjeati puninu ivota - previe si
zaokupljen ivotom u prolosti ili budunosti. Jesi li znao da um vrlo rijetko ivi u sadanjem
trenutku? Neprestano brine zbog prolosti ili razmilja o budunosti. Ali, nita od toga nije
stvarno. Stvaran je samo sadanji trenutak. Nemoj proputati taj trenutak jer je u njemu tvoj
ivot."
"To je tono", primijetio sam s dubokim uzdahom. Njegove su rijei odraavale istinu osjeao sam to u svojem tijelu. "Sve postaje savreno logino", dodao sam. "Volio bih da vie
ljudi uje i shvati mudrost koju mi otkrivate. Svijet bi tada bio mnogo bolji."
"Shvatit e kada budu spremni. Stara izreka kae: 'Kad je uenik spreman, pojavljuje se
uitelj'. Ne moe glavom kroz zid, zna?"
"Pretpostavljam da je u dananjem svijetu previe cinizma", odgovorio sam. "Vie ne
vjerujemo u svoje velike djeje snove. Ne vjerujemo da imamo mo stvoriti ivot kakav
elimo. Ne vjerujemo da sami moemo uiniti neto vano za ovaj svijet."
Cal je kimnuo. "I upravo zbog toga su mnogi od nas zaglavili. U sebi nosimo nevjerojatnu
mo, ali smo izgubili vezu s njom. Jedan od razloga je strah. ivot nam nudi doista udesne
mogunosti. Kada se uskladimo s prirodnim zakonima, sposobni smo ostvariti zapanjujua

-15-

uda - doista zapanjujua. Ali, sve te mogunosti za sobom povlae i odreenu odgovornost...
a to nas plai. Zbog toga ne vjerujemo u sebe. Poriemo svoju mo i postavljamo si prepreke
na putu prema divnom ivotu kakvim smo trebali ivjeti."
"Gotovo kao da osujeujemo sami sebe. Bjeimo od onoga to najvie elimo."
"Upravo tako. Hinimo da nismo vani i ponaamo se kao da nismo osobiti. Zatvaramo oi
za istinsko ustrojstvo svijeta pa ne vjerujemo u prirodne zakone koji njime upravljaju. A ti se
zakoni otkrivaju u tvojem ivotu tek kada u njih poloi svu svoju vjeru. Ne djeluju ako ti ne
vjeruje da djeluju. Da bi ivio najboljim moguim ivotom, svatko od nas mora ostvariti
korjenite promjene svojeg naina razmiljanja. No, jo su vanije korjenite promjene u srcu. A
njih pokree vjera u prirodne zakone o kojima ti govorim."
"Dakle, najprije bih trebao povjerovati da ti zakoni djeluju - i oni e poeti djelovati?"
"Tako je. To je nalik ognjitu. Da bi se ugrijao, mora u njega staviti cjepanice. Sjedi li
pokraj vatre u kojoj nema cjepanica, nee se ugrijati. Veina ljudi ne vjeruje - nemaju nimalo
vjere u savrenost univerzuma i svoju divnu ulogu u njemu. Zbog toga u njihovim ivotima
nema arolije. Oni ne uspijevaju shvatiti kako funkcionira ovaj svijet i prestali su biti voe."
Ta me je primjedba zbunila. "to pod time mislite?"
"Polazna toka prosvjetljenja, cilja kojemu bi svaki ovjek trebao teiti, jest unutarnje
vodstvo. Vodstvo je mnogo vie od onoga to neki poslovni ljudi ine na radnom mjestu.
Vodstvo je osobna odgovornost, upoznavanje samoga sebe i stvaranje vrijednosti putem
osobnog razvoja. Mnogi neprestano optuuju druge za sve to nije dobro u njihovim ivotima.
Suprunike optuujemo za nezadovoljstvo u obitelji; efove optuujemo za tekoe na radnom
mjestu; neznance na autocesti optuujemo da su nas naljutili; roditelje optuujemo jer smo se
uz njih osjeali nevanima. Optuujemo, optuujemo, optuujemo, optuujemo. Ali,
optuivanje nije nita drugo doli opravdavanje samoga sebe. Optuivanje drugih za kvalitetu
vlastitoga ivota bijedan je nain ivljenja. Tako samo izigrava rtvu."
"Doista?"
"Naravno. Takvim ponaanjem zapravo govori da nisi sposoban upravljati svojim
ivotom. Uvjeren si da se tvoj ivot moe promijeniti samo ako se promijeni tvoj suprunik,
ef ili neznanac na autocesti. To je vrlo nemoan nain ivota. Gdje je vodstvo u takvoj
ivotnoj filozofiji?" rekao je glasno i uvjerljivo. "Da bi ovjek zakoraio na novu ivotnu
razinu, mora se ponaati kao voa i poeti upravljati svojim ivotom. U trenutku kada se
pogleda u ogledalo i s najdubljim uvjerenjem kae: 'Da bi se moj ivot promijenio, ja se
moram promijeniti' - u tom se trenutku poinje razvijati i prolazi kroz vrata koja vode u
najbolji mogui ivot."
"Pitam se zato je tako."
"Zato, Jack, jer u tom trenutku uzima ivot u svoje ruke", gorljivo je rekao i dramatino
podigao ruke. "Preuzima odgovornost za sudbinu koja je pred tobom. Prestaje se opirati
svojem ivotu i prihvaa ono to jest. Pokorava se nepromjenjivim zakonima prirode o
kojima ti govorim, zakonima koji su oduvijek, od samih poetaka, upravljali ovim svijetom.
Ponovno preuzima svoju mo."
Zastao je i zagledao se duboko u moje oi. "Upri kaiprstom u mene, sinko", rekao je.
"to?"
"Posluaj me", odluno je odgovorio.
Podigao sam ruku i upro prstom u svojega jedinstveno ekscentrinog drubenika.
"to primjeuje?" upitao me je.

-16-

"ini mi se da mi se koa guli", iskreno sam odgovorio.

"Ne, sinko. Razmiljaj dublje; svi bismo trebali malo dublje razmiljati na svojem ivotnom
putovanju. Razmiljanje je majka mudrosti, zna? U redu, dakle u mene si upro jedan prst; u
koga upire drugim prstima?"
Bio sam zapanjen Calovim jednostavnim, ali upeatljivim objanjenjem. Postalo mi je
sasvim jasno: kada god prstom upremo u nekoga, u nas upiru tri prsta. Otkrio sam mu svoj
zakljuak.
"Konano si shvatio!" veselo je uzviknuo. "Prestani optuivati druge za sve to ti se ne
svia u tvojem ivotu. Pogledaj u ogledalo i prihvati odgovornost za svoj ivot. Tako
zapoinje osobna preobrazba i upravljanje vlastitim ivotom."
Nasmijeio sam se. "U redu, shvaam to elite rei." Zastao sam kako bih usvojio Calovu
mudrost i pouke. A tada sam rekao: "Vi ne razmiljate poput veine".
"Znam. To je zato to vidim vie od ostalih. Ali ne zbog toga to sam bolji od njih, ve zato
to sam imao najbolje uitelje", skromno je odgovorio.
"to time elite rei?"
"Pa, sjetio sam se rijei Isaaca Newtona, oca klasine fizike: 'Ako sam vidio dalje od
ostalih, to je zato to sam stajao na ramenima gorostasa'. Vidi, ja sam u ivotu bio
blagoslovljen iznimnim vodiima. Ova mudrost koju ti otkrivam nije moja."
"Nije?"
"Ne, zapravo nije. Primio sam je od svoja tri uitelja, tri iznimna ljudska bia koja su
preobrazila moj ivot. Njima dugujem sve."
"Mogu li ih upoznati?" uzbueno sam upitao.
"Dakako - ak i prije no to misli. Oni e ti objasniti zakljuna pitanja o kojima sam ti
govorio. Oni e ti dati odgovore za kojima traga. Oni e ti najbolje rei to znai istinski
upravljati svojim ivotom te ivjeti u skladu s prirodnim zakonima ovoga svijeta. Oni su
uitelji. Ja sam tek uenik."
Tada je poeo kaljati. Isprva je samo kaljucao, ali je kaalj uskoro postao nezaustavljiv.
Lice mu se zacrvenjelo, a niz elo mu je potekao znoj.
"Boe, Cal! elite li da pozovem sestru?" zabrinuto sam upitao.
"Ne, sve e biti u redu", odgovorio je hripajui, mrtvaki blijedog lica. "Doista mislim da
bih trebao odspavati. Obeajem ti da e sutranji dan za tebe biti vrlo vaan - moda ak i
najvaniji u ivotu. To bi ak mogao biti tvoj novi poetak", dodao je zagonetno, a njegove
plave oi blistale su kao zvijezde za hladne zimske noi.
"Uistinu mi je drago da sam te upoznao, Jack", nastavio je. "Kao to sam rekao, tako je
trebalo biti, morali smo uspostaviti ovu divnu vezu. Veeras smo s razlogom jedan drugom
uli u ivot. Svijet je tako ustrojen", rekao je s osmjehom, okrenuo se, navukao pokriva preko
ramena i nasmijao se sam za sebe. "Svijet je tako ustrojen", ponovio je. "ivot je doista
prelijep."
U sobi je na trenutak zavladala tiina.
"Oh, usput, sinko", blago je rekao, "volim te."

-17-

2.poglavlje
Polazite
"Nastavimo li ivjeti u srcima onih koje smo ostavili za sobom, nismo ni umrli"
Thomas Campbell
Sljedeega jutra probudila me je jarka suneva svjetlost koja se slijevala po mojem licu.
Osjeao sam se mnogo bolje i, premda sam znao da e mi za potpun oporavak biti potrebno
neko vrijeme, preplavila me je nova nada. Shvatio sam da e, to god se dogodilo, sa mnom
sve biti u redu.
Razgovor koji sam prethodne veeri vodio s Calom - jedinstvenim i iznimno zanimljivim
ovjekom - ispunio me je osjeajem radosti kakvu ve godinama nisam doivio. Cal je
posjedovao zadivljujuu mudrost i ivotnu filozofiju. Nestrpljivo sam iekivao da me upozna
s tri uitelja koji su preobrazili njegov ivot.
Iako mi je bilo pomalo udno to to mi je rekao da me voli prije no to je zaspao,
pretpostavio sam da je to samo jedno od njegovih oitovanja osebujnog ivota i dokaz
istinskoga vodstva. elio sam da to prije nastavimo razgovor te da nauim jo neto od toga
ovjeka prema kojemu sam tako brzo razvio tako duboko potovanje.
"Dobro jutro, Cal", veselo sam rekao proteui se poput make u standardnom bolnikom
krevetu. "Ovo e biti sjajan dan za nas, prijatelju."
Okrenut leima, Cal nije odgovarao.
"Hej, Cal, ve je deset sati-vrijeme je da se probudite. Nemojte me tjerati da doem k vama
i prodrmam vas", rekao sam u ali.
Ali Cal se nije ni pomaknuo. eludac mi se odjednom stegnuo, poelo mi se vrtjeti u glavi,
plaio sam se da je umro. "Sestro!" viknuo sam. "Molim vas, hitno mi je potrebna pomo!"
U sobu su dojurile tri sestre.
"Mislim da neto nije u redu s Calom! Sino je bio dobro sve dok nije poeo kaljati. Rekao
mi je da e biti u redu, ali ini mi se da nije."
Cal je ostao nepomian dok su se sestre bavile njime.
"Iskreno se nadam da je dobro", rekao sam zabrinuto.
"Cal je mrtav", izjavila je najstarija sestra. "ao mi je", dodala je neto obazrivije.
"Cal je dugo bio teko bolestan, Jack", dodala je druga sestra. "Rak se proirio njegovim
tijelom i nismo mu mogli pomoi. Izriito je zahtijevao da svoju posljednju veer provede
ovdje - nitko nije znao zato. To je bila njegova posljednja elja. A mi smo mu je rado
ispunili."
"Samo je rekao da vas odavno poznaje i da vas eli vidjeti", rekla je najstarija sestra. "Cal
je bio prilino zagonetan ovjek, znate?"
"Znam", odgovorio sam. Srce mi je preplavila iskrena tuga zbog smrti ovjeka koji je u moj
ivot doao kao neka vrsta anela, uputio me u novom smjeru i ponudio mi novi poetak za
kojim sam toliko udio.
"Cal je bio divan ovjek", rekao sam s potovanjem. "Ne mogu vjerovati da je mrtav - u

-18-

kratkom vremenu promijenio me je na nain koji jo nisam u potpunosti shvatio."

"Svijet je tako ustrojen", rekle su sve tri sestre u glas, upotrijebivi jednu od omiljenih
uzreica mojega preminulog prijatelja. Nasmijeile su se jedna drugoj.
"Voljele smo ga", rekla je jedna od njih. "Usput," dodala je dok su druge dvije pokrile
Calovo lice plahtom i polako ga odvezle iz sobe, "ostavio vam je dar. Zamolio nas je da vam
ga predamo danas ujutro. Gotovo kao da je znao da e umrijeti", tiho je rekla dok su joj suze
navirale na oi. "Donijet u vam ga."
Vratila se za nekoliko minuta. Predala mi je paketi omotan papirom ukraenim crteima
male djece kako plivaju i igraju se u pijesku. Sliice je nacrtala vjeta ruka i obojila ih
bojicama. I bile su prelijepe.
"Biste li imali to protiv toga da ga otvorim nasamo?" upitao sam sestru. "Osjeam da je to
za mene osoban trenutak i elio bih ga proivjeti sam. Tako u odati poast Calu."
"Svakako. Nema problema", odgovorila je. "Svi smo vrlo tuni zbog Cala; recite nam ako
moemo neto uiniti za vas. Bit emo malo dalje niz hodnik, u sestrinskoj sobi."
"Hvala."
Paljivo sam odmotao paketi. Morao sam ukloniti nekoliko slojeva papira da bih otkrio
dar. A kada sam ga ugledao, bio sam zapanjen.
Tri zrakoplovne karte bile su uredno poloene jedna na drugu. Kad sam bolje pogledao,
vidio sam da su to tri karte za letove prvoga razreda prema tri udesna mjesta: Rimu,
Havajima i New Yorku.
Uz zrakoplovne karte pronaao sam i kartu svakog odredita, upute napisane crvenom
olovkom i zaokrueni "x" koji je predstavljao moje odredite. Uza sve to bilo je i Calovo
pismo. U njemu je pisalo:
Dragi Jack,
ao mi je to sam te tako brzo morao ostaviti Znao sam da u uskoro otii. Ti si dobar,
sposoban mladi i znam da ti je suen astan, radostan ivot i divan razvoj. Ne ostavljam te s
osjeajem tuge, ve beskrajno sretnoga i ispunjenoga. Vidi, proivio sam divan ivot, uivao
sam radujui se pod zvijezdama i doivio osobite trenutke pod sunevom svjetlou.
Proputovao sam i ivotne doline te doivio duboku tugu. Uspinjao sam se i na njegove
vrhunce te osjeao sreu koju nisam smatrao zasluenom. Da, poinio sam brojne pogreke.
Ali, sinko, ja sam praktian ovjek - uvijek sam bio takav. Nauio sam da je bolje prihvatiti
rizik i doivjeti neuspjeh nego bjeati od njega.
Znam da se u ovom trenutku svojega ivota nalazi na raskriju. Iako moda smatra da je
to za tebe teko razdoblje jer trai odgovore na svoja najvanija pitanja, znaj da je to
istodobno i divno razdoblje. Ljudska su bia najivlja u neizvjesnosti jer je tada sve mogue.
Otvara se prema svijetu i svijet e se poeti otvarati prema tebi.
Ja te ne mogu pouiti svemu to mora usvojiti. Iako sam stekao mudrost na stazi svojega
ivota, postoje i drugi uitelji pokraj ijih nogu mora sjesti i iju duboku mudrost mora
usvojiti: napose trojica. Toplo ti preporuujem da ih posjeti im se potpuno oporavi. To su
asni, velikoduni ljudi. Svaki od njih otkrio je put do iznimnog ivota. I pristali su biti tvoji
vodii.
Prilaem tri zrakoplovne karte. Najprije otputuj u Rim. Slijedi upute na karti i pronai
svojega prvog uitelja. Sve je dogovoreno. Ondje e doznati vie o prvom zakljunom
pitanju: "Jesam li ivio mudro?" Nauit e ivjeti plemenito i prosvijetljeno. Prvi e te uitelj
pouiti vanosti otkrivanja darova u unutarnjem svijetu kako bi u vanjskom svijetu mogao

-19-

ivjeti u savrenom miru. Nauit e proniknuti u dubinu.

Potom otputuj na Havaje. Vodi kojega e ondje upoznati prilino je osebujna linost. Ali,
nemoj dopustiti da te zavara njegovo prostoduno i razigrano ponaanje. On je istinski uitelj.
Objasnit e ti velianstvenu filozofiju drugog zakljunog pitanja: "Jesam li volio iskreno?" Uz
njega e nauiti voljeti sam ivot i svaki njegov trenutak. Potaknut e te da osjeti blaenstvo,
pone ivjeti s divnim osjeajem pustolovine i otvori svoje srce za potpuno novu stvarnost.
A tada e otputovati u New York kako bi dovrio svoju preobrazbu. Ondje e upoznati
doista iznimno ljudsko bie koje e ti objasniti tree zakljuno pitanje: "Jesam li plemenito
sluio?" Taj e ti uitelj pokazati kako na ovom svijetu valja biti voa, ne samo u podruju
karijere ve i u vlastitom ivotu.
Cijeli proces trajat e tri mjeseca, ali ti obeajem da e se, zahvaljujui njemu, iz korijena
promijeniti. Kako to znam? Zbog toga to sam se, zahvaljujui njihovu uenju, i sam iz
korijena promijenio. Molim te, nemoj dopustiti da glavnu rije preuzme unutarnji kritiar, koji
bi se u ovom trenutku mogao poeti buditi u tvojem umu. Taj zlotvor uvijek pone klepetati
kada se ovjek suoi s mogunou razvoja. To nije nita drugo doli glas straha. To ne govori
tvoja istina. To nisi ti. Jednostavno vjeruj u put koji ti s ljubavlju nudim. Odbaci sve
zabrinutosti vezane za stazu koja je pred tobom, zakorai na nju s djejom radoznalou,
znajui da e na odredite stii kao drugi ovjek, ili, tonije, ovjek kakav uistinu jesi i kakav
si trebao biti.
Volio bih da te mogu voditi, ali to je putovanje za jednu osobu na koje mora poi sam.
Zato ti elim svako dobro, sinko.
Budi blagoslovljen. Molim se za tvoj uspjeh. I volim te svim srcem.
Tvoj otac,
Cal Valentine
Proitavi pismo, ostao sam osupnut, osobito njegovim zavretkom. Je li mogue da je Cal
moj otac kojega nikada nisam upoznao? Mnoga su pitanja ostala bez odgovora kada je bujica
misli uzburkala moj um. Gdje je bio sve te godine? Zato nije pokuao stupiti u vezu sa
mnom? Zato mi u posljednjim trenucima svojega ivota nije otkrio tko je? Trebam li prema
njemu osjeati ljubav ili gnjev zbog toga to je prije toliko godina ostavio moju majku i mene?
Bio sam potpuno zbunjen. Osjetio sam kako se ponovno otvaraju sve moje prastare rane.
Potom sam pogledao paketi pitajui se jesu li karte prave i mogu li vjerovati Calovim
uputama. Hou li biti siguran na putovanju koje mi je preporuio?
No, tada se neto u meni poelo mijenjati. Cal je tijekom naega kratkog druenja bio tako
dobar prema meni. Shvatio sam da mi je u svojim posljednjim satima na Zemlji samo elio
pomoi, uputiti me i pouiti. Osjetio sam njegovu ljubav i znao sam da je iskrena. elio je da
poem na to putovanje pa sam osjeao da ga moram posluati. Jo u neko vrijeme morati
prevladavati svoj bol, ali sam znao da e sa mnom biti sve u redu.
Dok sam tako sam sjedio na svojem bolnikom krevetu, mojom je svijeu vladala jedna
misao: vjeruj. Tako sam i uinio. Nisam morao sve odmah shvatiti. Moj je ivot upravo
zapoinjao i odluio sam uivati u tom putovanju. U prolosti sam previe vremena proveo
nastojei sve razraditi: planirao sam, razmiljao i brinuo se. ivot mi je ponudio velianstvenu
mogunost, a ja sam se osjeao slobodnim iskoristiti je. Ako je umno razmatranje ivota pravi
nain za otkrivanje odgovora koji su mi bili potrebni za stvaranje iznimnog ivota, tada sam ih
ve trebao pronai.
Glas u meni je rekao: "ivjeti se moe i na drugi nain, Jack. A taj je nain mnogo

-20-

djelotvorniji. Nije ni u kakvoj vezi s mozganjem, ve je posrijedi oslukivanje onoga to ti

srce apue. Prestani biti toliko zaokupljen djelovanjem i poni vie vremena provoditi u
istom bivanju. Odlui uskladiti svoj ivot s prirodnim silama koje upravljaju svijetom. Tako
e pronai odgovore."
Jednom sam proitao rijei uglednog psihologa Abrahama Maslowa koje nikada nisam
zaboravio. Te su rijei bile potpuno primjerene putovanju na koje sam se spremao krenuti.
Volio bih ih podijeliti s vama:
"Plaimo se svojih najviih potencijala... Openito se plaimo postati ono to opaamo
usvojim najsavrenijim trenucima, u najsavrenijim okolnostima, u trenucima velike hrabrosti.
Radujemo se i ak uivamo u mogunostima koje opaamo u takvim iznimnim trenucima, ali
pred istim mogunostima istodobno i drhtimo od slabosti, plahosti i straha."
Zatvorivi oi, osjetio sam suneve zrake na licu i ritmiko kucanje svoga srca. U dubini
svoga bia osjetio sam da se pribliavam svojem ivotu - svojem najboljem ivotu. Osjetio
sam da moja sudbina dolazi po mene.

-21-

SVETAC

-22-

3.poglavlje
Otkrivanje istinskog ustrojstva svijeta
"Oni koji ive plemenito, ak i ako ive samozatajno, ne moraju se plaiti da e protratiti
ivot. Iz njihovih ivota neto isijava, svojevrsna svjetlost koja im pokazuje put prema
njihovim prijateljima, prema blinjima, a moda i prema dalekoj budunosti."
Bertrand Russell
Sjeti se tko si, rekla je. Ti si gospodar."
Aniesa Thames
Bilo je proljee, a ja sam bio u Rimu. Divno vrijeme za ivljenje. Potpuno sam se oporavio
od nezgode i osjeao sam se bolje no ikada. U svojoj reklamnoj agenciji uspio sam dobiti tri
slobodna mjeseca i iznajmio stan staroj prijateljici s koleda koja je zbog toga bila presretna.
Razrijeio sam odnos sa svojom bivom djevojkom i drago mi je to mogu rei da smo se
rastali kao prijatelji. Prvi put nakon nekoliko godina bio sam zadovoljan svojim ivotom. I bio
sam spreman za pustolovinu.
Iskustvo s Calom nije naputalo moj um. Od naega udesnog susreta nije proao ni jedan
dan da nisam barem na nekoliko trenutaka pomislio na njega i na njegovu mudrost. Njegovo je
znanje utonulo u moje dubine, a svakoga sam dana stjecao nove uvide u njegov jedinstveni
svjetonazor. I otkrio sam da je dostojan mojega povjerenja: zrakoplovna karta prvoga razreda
za Rim bila je valjana, a, kao to je i obeao, sve vezano za put bilo je savreno ureeno. Cal
je oito dobro promislio moju preobrazbu i pomno razradio sve pojedinosti toga jedinstvenog
putovanja. U tom sam trenutku osjeao njegovu ljubav prema meni.
Ne mogu vjerovati - u Rimu sam, imam vremena koliko god elim, a na brizi imam samo
naprtnjau i u njoj nekoliko komada odjee, pomislio sam etajui uskim kamenitim uliicama
starijeg dijela grada. U zraku se osjeao ugodan miris koji mi je izmamio osmjeh i osjeaj
oputenosti u tom novom okruju. Osjeao sam se kao da sam se morao nai na tom
udesnom mjestu na kojemu je trebalo zapoeti moje putovanje prema samospoznaji. Bilo je
to gotovo kao da je sudbina dovela Cala u moj ivot i mene na to mjesto. Mogao sam samo
ostati potpuno nazoan u sadanjem trenutku i biti otvoren za ono to mi se trebalo dogoditi.
Za mene je to bio potpuno nov nain ivljenja, daleko od isplaniranog i strogog naina ivota
kakvim sam ivio sve do prometne nesree.
Pa ipak, dio mene je znao da je taj novi nain ivljenja mnogo djelotvorniji od staroga.
Osjeao sam da je ivot poeo voditi mene, a ja sam bio spreman uivati u njegovim darovima
i veseliti se iznenaenjima. Tonije reeno, osjeao sam kao da me par nevidljivih ruku ili
neka nevidljiva sila vode prema mojem najuzvienijem i najizvornijem ivotu. Doista je teko
objasniti kako sam se osjeao u tom razdoblju svojega ivota. Ali, mogu rei da sam bio
potpuno oputen i duboko spokojan.
Kasnije sam shvatio da je ta sila, ta nevidljiva mo, zapravo sila prirode. To je ista ona sila
koja je stvorila zvijezde i zbog koje Sunce zalazi. Ta sila struji kroz svako ivo bie i na
raspolaganju je svakome tko je dovoljno svjestan da bi je prepoznao i uskladio se s njom.
Sve zapoinje s odlukom da uklonimo poveze kojima se veina nas ogradila od pogleda na
svijet i krenemo u potragu za istinom. Kako sam ponirao sve dublje u svoj unutarnji svijet, ta

-23-

mi je istina bila sve jasnija. Vjerujem da je to cijeli smisao upravljanja vlastitim ivotom.
Posrijedi nije nita drugo doli osobna potraga za istinom - istinom o onome to smo doivjeli u
prolosti i o onome to moemo postati u budunosti; istina o tome zato smo ovdje i kako
smo dospjeli tu gdje jesmo. Otkrivanje istine i usklaivanje ivota s tom istinom jest ono to
nas oslobaa.
Putem svojih iskustava i pouka koje sam pritom usvojio, otkrio sam da upravljanje
vlastitim ivotom zahtijeva i poputanje vrstoga stiska kojim sam se drao za svoju trenutnu
stvarnost. Svi se mi moramo osloboditi te ovisnike elje da unaprijed znamo kako e se na
ivot odvijati. injenica je da svoje najmonije jastvo oivljujemo (ili barem zapoinjemo
oivljavati) onoga trenutka kada odustanemo od nadzora za koji se svi tako oajniki drimo, i
otvorimo se prema svim mogunostima koje nam nudi ovaj velianstveni univerzum. To je
uzvien in poniznosti zbog toga to zahtijeva odbacivanje uvjerenja da sami znamo to je
najbolje za nas. Taj in od nas zahtijeva da uvidimo kako nam ono to smatramo uvjetom
ivotne sree moda uope nije potrebno. Odustajanje od nadzora je uzvien in poniznosti
zbog toga to doista zahtijeva da se predamo mnogo monijoj inteligenciji svijeta u kojemu
ivimo. Znam da je to isprva zastraujue, ali sam otkrio da se s onu stranu naih najveih
strahova prostire naa najvea srea.
Pretpostavljam da je sr svega vjera kako e s nama sve biti u redu ak i ako se na ivot ne
odvija prema pomno razraenom planu. Sr je i vjera u uzvien uspjeh, daleko iznad naega
trenutnog vidokruga. Arthur Schopenhauer bio je vrlo blizu kada je rekao: "Granice vlastitoga
vidnog polja svaki ovjek shvaa kao granice svijeta". Ali, neki su u tome iznimke. Postanite
jedan od njih.
***
Nakon to sam otprilike sat vremena slijedio Calove upute, bio sam blizu mjesta koje je na
karti oznaio kriiem. Uz to je bila rukom narkana zagonetna uputa: "Pronai prozor od
obojenog stakla i opazit e svijet kroz novu prizmu". Hodajui ulicom u potrazi za zgradom
oznaenom na karti, ugledao sam prizor koji me je ostavio bez daha.
Ravno preda mnom bila je udesno lijepa katedrala irom otvorenih vrata, a uz stepenice su
rasli grmovi rua. Kroz vrata je dopirala barokna glazba iji su se velianstveni zvuci slijevali
niz ulicu. Stupovi pred ulazom bili su prekriveni rezbarijama, a visoko u samom sreditu
proelja nalazio se velianstven prozor od obojenog stakla kakav jo nisam vidio.
Stajao sam zadivljen, sluao glazbu i upijao ljepotu toga trenutka. Oi su mi se ispunile
suzama, srce mi je poelo bre kucati, a dlanovi su mi se poeli znojiti. Shvatio sam da su nai
ivoti zapravo niz trenutaka ako ih propustite, propustili ste ivjeti. Na sreu, bio sam
dovoljno mudar da bih uivao u tom osobitom trenutku koji me je na neki nain povezao s
neim veim. Taj me je osjeaj podsjetio da nisam sam te da nikada u ivotu nisam bio sam.
Podsjetio me je na poznatu priu Margaret Fishback Powers pod naslovom "Stope", u kojoj je
ovjek sanjao kako s Bogom ee po plai. Na nebu su bljeskali razni prizori iz njegova
ivota, a kod svakog prizora vidio je otiske etiriju stopala. Vlastite stope i Boje stope.
No, dok je promatrao prizore svojega ivota, odjednom je primijetio neto vrlo zanimljivo:
u nekim trenucima na pijesku su se vidjeli otisci samo jednoga para stopala. Pojavili su se
samo u najteim i najbolnijim trenucima njegova ivotnog putovanja. Tada je ovjek Bogu
iznio svoje opaanje i rekao kako je razoaran jer ga je Bog napustio kada mu je pomo bila
najpotrebnija. Bog mu je blago objasnio kako ga je tijekom tih bolnih razdoblja nosio.
Razmiljao sam o tom neobinom snu, koji je promijenio svjetonazor toga ovjeka, kada je

-24-

gromak glas iz katedrale uzviknuo: "Jack, stigao si! Drago mi je da te vidim!"

U susret mi je dotrao sveenik. Bio je odjeven u tradicionalnu misnu odoru, u jednoj je
ruci imao krunicu, a u drugoj knjigu svezanu arkocrvenom vrpcom. Siao je niz stepenice i
stao preda mnom s osmjehom na licu.
"Ovo je za tebe, Jack", rekao je pruivi mi knjigu. "Cal mi je rekao da e doi. Sve smo
pripremili za tvoj dolazak. Nadam se da e uivati u ovom daru: to je dnevnik u koji e
biljeiti svoje uvide. Voenje dnevnika djelotvorna je metoda preobrazbe, a znam da e za
svojega boravka ovdje zabiljeiti mnoga zapaanja."
"Za svojega boravka?"
"Da, mladi prijatelju. Sljedea etiri tjedna provest e sa mnom u katedrali. Ja u biti tvoj
uitelj i pomoi ti da dosegne svoje najuzvienije i najbolje jastvo. Rastumait u ti pitanja
sudbine, izvornosti i dosljednosti. Pokazat u ti kako e doprijeti do svoje istinske moi i
dovest u te do tvojega duha. Sjajno emo se zabavljati!" veselo je uskliknuo.
"Hvala ali, iskreno reeno, ja nisam vjernik", otvoreno sam priznao.
"Ono emu te ja moram pouiti nije ni u kakvoj vezi s vjerom. Biti duhovno ljudsko bie
zapravo znai biti izvorno ljudsko bie. Posrijedi je ivot u skladu s najviim osobnim vrijednostima, estito postupanje te razvijeniji i prosvjetljeniji svjetonazor."
"U redu, tome svakako teim", odgovorio sam spustivi naprtnjau na tlo i otpivi gutljaj
vode iz boce. "Potpuno sam spreman za promjene u svojem ivotu."
"Odlino. Cal me je zamolio da pripremim sve za tebe, a ja sam mu rado udovoljio. Pouit
u te smislu ivota. Podrobno u ti objasniti kako e oivjeti svoje najvrednije darove,
proniknuti u svoju najdublju mudrost i kako e ostaviti naslijee. Ukratko, otkrit u ti kako
mudro ivjeti kako ivjeti mudrim ivotom."
"Prvo zakljuno pitanje", primijetio sam sjetivi se tri vana ivotna pitanja koja mi je Cal
objasnio one nezaboravne noi u bolnici.
"Da. Pobrinut u se da e, kada doe vrijeme da se upita: 'Jesam li ivio mudro?',
odgovoriti: 'Svakako!' elim da ivi toliko mudro da moe umrijeti sretan. Dobro doao u
Rim!" viknuo je dramatino i zaneseno poput talijanske operne zvijezde. "Oprosti to se nisam
predstavio ja sam otac Michael Antonio Di Franco. Prijatelji me zovu otac Mike", rekao je i
namignuo.
"Drago mi je da sam vas upoznao, oe Mike. Hvala vam na srdanoj dobrodolici", rekao
sam iskreno osjeajui se vrlo ugodno u drutvu toga niskog ovjeka okrugla lica i zalizane
kose. "Poznavali ste Cala?"
"O, da. Tvoj je otac bio vrlo plemenit ovjek, Jack. U mnogoemu osobito ljudsko bie.
Rekao mi je sve o tebi. Iako si odrastao, jo uvijek si vrlo slian djeaku s fotografije koju je
Cal nosio sa sobom. Zato sam te tako lako prepoznao."
"Jo uvijek ne mogu vjerovati da je Cal bio moj otac. Znate li zato je ostavio mamu i
mene? Zato nikada nije pokuao stupiti u vezu sa mnom? Da je bio moj otac, vjerojatno bi
me pokuao pronai", rekao sam dok je gnjev bujao u meni. "Oevi ne mogu tek tako
zaboraviti svoju djecu."
"Ne znam mnogo o tome zato su se tvoji roditelji rastali. Rekao mi je samo da su se on i
tvoja majka udaljili kada je zapao u poslovne tekoe. ini mi se da se tvoj otac, izgubivi
cijelo bogatstvo, okrenuo unutarnjem svijetu, a njegov se svjetonazor poeo mijenjati. Mislim
da su njih dvoje shvatili da se kreu u razliitim smjerovima. Cal mi je rekao da je i dalje
volio tvoju majku, ali mislim da su jednostavno odluili poi zasebnim putevima. Ne mogu ni

-25-

zamisliti koliko je to za tebe bilo bolno, Jack. No, znaj da je tvoj otac uvijek bio pun ljubavi.
Doista je neizmjerno volio ljude a najvie je volio tebe."
"Hvala vam to ste mi to rekli", tiho sam rekao. Kao dijete sam proveo mnoge besane noi
razmiljajui o svojem ocu. Propustio je moje boine koncerte, kolske igrokaze i nogometne
utakmice... spoznaja da me je doista volio pruila mi je stanovitu utjehu.
"Tvoj mi je otac dao nadimak 'Svetac' zato to sam se posvetio vrlo plemenitom, mudrom i
izvornom ivotu. K meni je doao prije mnogo godina kako bi usvojio pouke koje e i tebi
uskoro biti otkrivene. Cal je bio filozof u istinskom smislu te rijei. Volio je uiti i bio je vrlo
predan produhovljenju vlastitoga bia. A ako se mene pita, to je najbolje emu se ovjek moe
posvetiti. Jesi li znao da je i on proao isto putovanje na koje si ti krenuo? Kakav otac, takav
sin", rekao je uz smijeh. "Nego, drago mi je da si konano stigao."
"I ja sam vrlo uzbuen zbog toga to sam ovdje, oe Mike. Ali, iskreno reeno, nisam ba
siguran u sve to. Zapravo, priznajem da sam pomalo nervozan. Previe sam toga bio prisiljen
prihvatiti u tako kratkom vremenu."
"Shvaam, Jack. Potpuno te shvaam. Nadomak si novim spoznajama i prirodno je da
strahovi poinju izlaziti na povrinu u obliku nesigurnosti i napetosti. Ali, mora vjerovati
na posljetku, nije li vjera u pozadini svega? Vjeruj da se Cal pojavio kada ti je bilo
najpotrebnije da ga upozna. Vjeruj da smo ti i ja stupili u vezu sa osobitim razlogom. Vjeruj
da u ovom trenutku ne moe biti na boljem mjestu. I vjeruj da e ti sljedea etiri tjedna
druenja sa mnom otkriti potpuno nov nain razmiljanja i ivljenja. Svoj svjetonazor moemo
promijeniti u trenutku, zna li to? Jedan jedini zaokret koji se dogaa u jednoj sekundi mogao
bi biti dovoljan da ugleda novu stvarnost."
"Dakle, vi ste jedan od velikih uitelja o kojima je govorio moj otac?" upitao sam ga, a on
me je zagrlio i poveo prema kamenim stepenicama katedrale.
"Da, to je tono. Tvoj je otac doista bio divan ovjek. Znam da je grijeio, primjerice, nije
upoznao tebe i pokazao ti svoju ljubav, ali ja jo nisam upoznao bezgrijenog ovjeka.
Nesavrenost je uvjet ljudskosti, ali sam shvatio da smo zapravo savreni u svojoj
nesavrenosti. Kada ne bismo imali slabosti, ne bismo imali na emu raditi tijekom svojega
ivotnog putovanja. Mistici su rekli: 'Kada stigne na odredite, put vie nema nikakvu
vrijednost'. Nae nesavrene znaajke zapravo su dragocjenosti koje otvaraju put prema
uzvienim inaicama ljudi kakvi trenutno jesmo."
Posljednja misao potaknula me je na razmiljanje. Je li otac Mike u pravu? Pomislio sam na
svoje ivotno putovanje: na izazove s kojima sam se suoio u djetinjstvu i prepreke na koje
sam naiao, na niz neuspjelih veza i na injenicu da, koliko god se trudio, nisam uspijevao
pronai posao koji bi mi odgovarao. Moda su sve te nesavrenosti u mojem ivotu bile
savrene sve se odvijalo upravo onako kako se trebalo odvijati, prema planu koji ja nisam
opaao. I moda su sve moje ljudske nesavrenosti bile mogunosti za rast. Te su me misli
opustile i donijele mi trenutno olakanje.
"Naa nesavrenost da je smisao naim ivotima", nastavio je otac Mike. "da je nam
najvaniju zadau: vratiti se svojem izvornom i savrenom jastvu s kojim smo roeni te
ponovno postati ono to uistinu jesmo. Da nije naih ljudskih mana, ne bismo imali to raditi
na sebi. A upravo nas ti unutarnji radovi povezuju s naom osobnom uzvienocu. Vidi, Jack,
da bi imao vie onoga to eli u ivotu, najprije mora malo vie postati ono to doista jesi.
Da bi postao uspjean, ne mora initi vie, ve biti vie.
"S time se svakako slaem. Sit sam toga da, koliko god inim i koliko god igraaka
prikupim, nikada nije dovoljno."
Otac Mike nije se doimao iznenaenim mojom izjavom. "Ne svia ti se tvoj stari ivot, zar

-26-

ne?"
"Ne, zapravo mi se ne svia", odgovorio sam. "Tonije, mrzim ga. ini mi se da se vie ne
zabavljam. Sve je postalo tako ozbiljno i rutinsko. Boe, priznajem da nikada nisam mislio da
e ivot biti tako teak."
"Pa, da bi poeo ivjeti novim ivotom, najprije mora misliti, osjeati i ponaati se kao
nova osoba. U ivotu zapravo ne dobivamo ono to elimo, ve dobivamo ono to jesmo. Da
bi doivio nova iskustva kao to su nov odnos, nove razine radosti i novi doivljaji
ispunjenosti, mora poeti djelovati na novi nain."
"Primjerice?"
"Primjerice, doista upoznati svoje slabosti. To je dobro polazite; tovie, i ja sam tako
zapoeo. Uklanjanje vlastitih slabosti jedan je od najvanijih razloga zbog kojih smo doli na
ovaj svijet. Svrha naega ivota jest suoavanje s vlastitom tamom kako bismo mogli ivjeti u
vlastitoj svjetlosti. Svi mi imamo svoje slabe toke koje moramo sami sebi priznati i izvui ih
na svjetlost svijesti u kojoj e biti razrijeene. I moramo preoblikovati svoja pogrena
vjerovanja te razrijeiti potisnute emocije. Paradoksalno je da se napredovanjem zapravo
vraamo natrag prema prelijepim, savrenim biima kakvi smo bili pri roenju."
Otac Mike pogledao je prema katedrali i nasmijeio se. "Nekad sam bio zao", priznao je.
"U mladosti nisam mario ni za koga osim za sebe. U odnosima s drugim ljudima bio sam
usredotoen samo na svoju korist. A tada sam jednoga dana, tijekom studija u Francuskoj,
primio telefonski poziv kojim sam obavijeten da je moj brat poginuo prilikom pucnjave u
nonom klubu. Taj me je dogaaj shrvao i potpuno promijenio. Poeo sam moliti za smjernice
i hrabrost koja mi je bila potrebna da prebrodim to razdoblje ivota. U nekim sam trenucima
bio tako oajan da sam pomiljao i na samoubojstvo. No, to sam vie molio, to sam vie
poeo uviati da moj ivot ima smisla i da sam potreban ovom svijetu. Nakon nekog vremena
poeo sam studirati teologiju i na posljetku zavrio ovdje, kao sveenik. Danas u svojim
odnosima ne razmiljam o tome to od drugoga mogu dobiti. Razmiljam samo o tome to
mogu dati. A to me je, prijatelju moj, uinilo vrlo sretnim ovjekom."
Zastao je, a tada ponovno uskliknuo: "Dobro doao u Rim!"
Morao sam se nasmijati tom pomalo neobinom ponaanju.
"Jack, sluaj me: ono ime ti ne vlada u sebi, vlada tobom", nastavio je dok smo ulazili u
glavnu dvoranu katedrale.
"Nisam to znao."
"Ali je tako. Ako ne vlada onim mranim dijelom sebe koji je, primjerice, sebian, tada taj
dio vlada tobom. Ako ne vlada onim dijelom sebe koji smatra da nikada nee biti dovoljno
dobar, to je prilino esto, taj e dio vladati tobom. Ako ne vlada onim mranim dijelom
sebe koji ne vjeruje drugim ljudima, taj e dio vladati tobom i na razne naine upravljati
tvojim ivotom te ga na posljetku unititi. Ja sam se poeo mijenjati tek kada sam ovladao
svojom sebinou."
"To je logino. Pitam se zato to do sada jo nisam otkrio. Pretpostavljam da sam bio toliko
zaokupljen beznaajnim pitanjima da sam previao iri kontekst", rekao sam zamiljeno.
"To je uobiajeno. Mnogi ljudi spavaju svoje ivote i nisu svjesni te mudrosti, ali ti si
spreman nainiti sljedei korak. Prije nisi bio spreman na njega i nisi ga ostvario. Ali, dolo je
vrijeme da dosegne svoju uzvienost i krene prema svojem najboljem ivotu. Da si bio
spreman pristati na manje od toga, ivot te ne bi doveo ovamo."
"Slaem se."

-27-

"U redu. U svakom sluaju, veina ljudi porie onaj zasjenjeni dio jastva kojim ne vlada te
izbjegava stupiti u vezu s njime. Mudri ljudi taj dio svojega bia poznaju bolje od onoga koji
predstavljaju svijetu. Kad shvati to temeljno naelo, bit e sposoban pronai unutarnji mir i
vanjsku radost koju zasluuje. Samoga sebe iskreno moe zavoljeti tek kada upozna i
prihvati ukupnost svojega bia. Bez ljubavi prema sebi nema spokoja, a bez spokoja nema
radosti. No, paradoksalno je da, to vise otkriva svoju ljudsku svjetlost i omoguuje joj da
zasja u ovom svijetu, to vie poinje otkrivati nelijepe dijelove koje si skrivao od samoga
sebe."
"To je i te kako tono", odgovorio sam. "Primjere sam doivio u svojim ljubavnim
odnosima. Zaljubio bih se i otvorio kao nikada do tada. Bio sam briniji i strastveniji no ikada
do tada, ali su istodobno na povrinu poele izlaziti i sve moje gadosti. To se dogodilo u vezi s
mojom zadnjom djevojkom. Jane sam volio vie no to sam smatrao moguim. S njom je
oivio divan dio mene: znali smo satima plesati u kuhinji i pjevati pod punim Mjesecom.
Duboko u no povjeravali smo jedno drugome svoje najdublje tajne i podupirali jedno
drugoga na nain koji do tada nisam smatrao moguim. No, uza svu tu ljubav, zbog nekog su
se razloga pojavile i moje najgore osobine pa je u nekim trenucima bilo doista neugodno.
Pretpostavljam da se to dogodilo zato to sam se uz nju osjeao tako sigurno. A kada se
osjeamo sigurno, naa istinska jastva provire iza drutvenih oklopa koje smo stvorili kako
bismo u vanjskom svijetu ostavljali dobar dojam."
"Sjajno si to rekao, Jack. Tvojem zapaanju dodat u sljedee: upusti li se u prouavanje
ustrojstva prirode, otkrit e kako je ustrojen ivot. Prirodom upravljaju isti zakoni koji
upravljaju i naim ivotima. Jesi li, primjerice, ikada opazio da su nae sjene najvee u
vrijeme kada Sunce najjae sja?"
"Naravno", odgovorio sam.
"Pa, to vrijedi i za ljude."
"Lijepa metafora, oe Mike", rekao sam s divljenjem.
"Dok jo nismo obavili unutarnje radove, lako je vjerovati da smo visoko razvijeni i da se
potpuno ostvarujemo. Kada se dogodi neto loe, zakljuimo kako je netko drugi kriv za to.
Razlog tomu je injenica da su naa ograniavajua vjerovanja, pogrene pretpostavke i
emocionalan teret koji nam onemoguavaju rast, prikladno skriveni u dubokom unutarnjem
mraku. Mi ne znamo da su ondje, da upravljaju naim ivotima i da osujeuju nae snove.
Poinjemo vjerovati da smo u mnogoemu savreni. Prihvaamo svoja vlastita uvjeravanja
kako se ne bismo morali suoiti sa svojim slabostima i obaviti ono to je potrebno da bismo ih
pretvorili u vrline. Potrebna je velika unutarnja snaga da bi se ovjek odvaio proniknuti u
tamu koja mu onemoguuje rast. Potrebna je velika unutarnja mo da bi ovjek ozbiljno
razmotrio svoj ivot i u njega uveo promjene koje e ga vratiti na pravi put."
"Zato?"
"Zato to suoavanje s ljudskim nedostacima budi svijest o nunosti promjene, a ljudska se
bia prirodno opiru promjeni. Na je um ustrojen tako da eli ostati u koloteini. Znanost je
dokazala da prastari dio naega mozga, poznat kao amygdala, udi za koloteinom i opire se
svakoj osobnoj promjeni. Taj dio iskljuivo tei neprestanoj sigurnosti i nadzoru. Ta je
sklonost sluila naim najranijim precima i pomogla im preivjeti u primitivnim vremenima,
ali u dananjem nam svijetu vie ne koristi."
"Kako, dakle, valja prevladati sklonost toga dijela mozga?" radoznalo sam upitao.
"Predlaem da svaki dan ivi u svjesnoj namjeri ostvarenja promjena. Osobno sam iz
vlastitoga ivotnog iskustva nauio da namjere oblikuju moju stvarnost. Trai naine da
proiri svoj doseg: uvjeri svoj mozak da je promjena dobra i nastavi utirati put kojim jo

-28-

nitko nije kroio, u smislu naina na koji se predstavlja kao osoba."

U tom je trenutku otac Mike uinio neto to me je zapanjilo i nasmijalo. Potrao je pokraj
praznih klupa velebne dvorane i nestao u maloj pokrajnjoj prostoriji. Potom sam zauo
klasinu pjesmu Franka Sinatre "My Way" i ugledao oca Mikea kako zaneseno plee
zatvorenih oiju. Stajao sam i promatrao ga ne znajui to se zapravo dogaa.
Kad je pjesma zavrila, otac Mike otvorio je oi. "Nekad sam se plaio plesati", rekao je.
"A sada uivam u tome! To mi pomae drati srce otvorenim. Upravo sam prihvatio rizik,
Jack. Nekada sam se strahovito plaio plesati pred ljudima i zato svjesno nastojim suoavati se
sa svojim strahovima te tjerati svoje demone."
"Zanimljivo", bio je jedini odgovor koji sam uspio smisliti.
"Neprestano se dovodim u situacije koje e me potaknuti da razrijeim svoje najvee
strahove. Ta je strategija bila zapanjujue djelotvorna. Usput, to kae na moj ples?" upitao je
s velikim osmjehom. "Jesam li spreman za MTV?"
"Ne sasvim", nasmijao sam se.
"Zapravo ti elim predloiti da se posveti neprestanom, beskrajnom samoupoznavanju.
Koliko je meni poznato, jedino tako moe u potpunosti oivjeti svoju svjetlost. Erich Fromm
je rekao: 'ovjekov najvaniji ivotni zadatak jest raanje samoga sebe, ostvarenje vlastitih
potencijala'. A kada to ostvari, pred tobom se otvara najljepa vizija stvarnosti. To je sigurno.
Nego, tvoj tata je s velikom ljubavlju govorio o tebi dok je bio ovdje. Zato znam poneto o
tebi."
"Primjerice?"
"Znam da si kao dijete volio plivati. Znam da si imao velike snove. I znam da si volio
okoladu", rekao je i iz depa izvadio okoladicu. Izvoli, zagrizi", zahtijevao je.
"Okus je gorko-sladak", rekao sam dok smo etali kroz velianstvenu katedralu.
"Da, ba kao i ivot. Vidi, Jack, ivot ima svoje uspone i padove. Veina ljudi zaplete se u
tu dramu. Kada je sve dobro, sretni smo. Kada doivimo neto loe, tuni smo. To je jadan
pristup ivotu. ovjek postaje nalik komadu drveta kojega nosi rijena struja. Okree se u
skladu sa strujom: u jednom trenutku ide u jednom smjeru, a zatim u drugom. Mnogo je
mudrije suzdravati se od svakog osuivanja. Prestani ocjenjivati svoja ivotna iskustva i
jednostavno ih prihvati bez opiranja. Potom mora uvidjeti da je ivot zapravo kola i da je
svako tvoje iskustvo prelijepo."
"Svako? Smrt voljene osobe ili prekid veze koja je donosila mnogo radosti teko mogu
zamisliti kao prelijepo iskustvo."
"Ogranienost naeg razmiljanja ini iskustva dobrima ili loima", odgovorio je otac Mike.
"ivotno iskustvo samo po sebi nije ni dobro ni loe ono jednostavno jest. No, mi ga, u elji
za nadzorom, odmah ocjenjujemo."
"Kao dobro ili loe", dometnuo sam.
"Da. Ali, kada doista pronikne u ustrojstvo svijeta, uvia da nema dobrih i loih
dogaaja. Sve to ti se dogodi zapravo je prilika za rast i iscjeljivanje onoga dijela tvojega bia
koji je potrebno iscijeliti. Mudri su toga svjesni i koriste te mogunosti da bi se razvili u ono
to doista jesu. I zato kaem da je ivot kola."
Razmiljao sam o tom shvaanju, no nisam ga uspijevao potpuno pojmiti. Je li mogue da
je to zapravo svrha naih ivota?
Otac Mike je nastavio. "Svakoga se dana otputi u svijet, no zapravo odlazi u kolu. I,

-29-

jednako kao i tradicionalna kola, ivot ima svoj nastavni plan sastavljen od predmeta koji
obuhvaaju razliite pouke. Kada, usvojivi njegovu pouku, svlada neki predmet, prelazi na
sljedei."
"A ako ne usvojim pouku?"
"Ah, tada ponavlja gradivo naravno", ozbiljno je rekao. "To se naziva ponavljanje.
Svako iskustvo tvojega ivota donosi ti pouku koja ti je najpotrebnija da bi se uzdignuo na
sljedeu razinu svojega ivota. Kad je uenik spreman, uitelj se neizostavno pojavljuje."
"Cal mi je to rekao", tiho sam dodao osjeajui kako me preplavljuje tuga zbog gubitka
oca kojega sam tako kratko poznavao.
"Zato to sam ja to rekao njemu", odvratio je otac Mike s osmjehom. "Dakle, ako shvati
taj proces i u svakoj situaciji opazi mogunost uenja, spreman si zapoeti sa sljedeim
predmetom. Kada zakljui neki predmet, zakljuuje i svoj dotadanji nain ivota jer kad
usvoji potrebnu pouku, osoba ili situacija koja ti ju je donijela vie se ne pojavljuje u tvojem
ivotu. Gotovo kao da odbacujemo staru kou svaki put kada usvojimo novu pouku, svladamo
novi predmet i prijeemo na sljedei, uzvieniji dio svojega ivotnog puta."
"Sve je to zapravo savreno ustrojeno", rekao sam zamiljeno.
"Jest. No, ako ne prihvati pouku odreenog iskustva, recimo zbog toga to optuuje drugu
osobu koja je sudjelovala u tom iskustvu, i ne uvidi mudrost koju si trebao usvojiti, te e se
okolnosti ponavljati u tvojem ivotu sve dok konano ne shvati. A to vie proputa neku
pouku, to e ona pristizati sa sve bolnijim iskustvima i na posljetku e toliko duboko patiti da
e usvajanje pouke biti tvoj jedini izlaz."
"Nevjerojatno nikada nisam mislio da je svijet tako savreno ustrojen", rekao sam
uzbueno jer mi je ta neuobiajena ivotna filozofija postala prihvatljivija.
"Da, Jack, to je tono. I mene jo uvijek zadivljuju prirodni zakoni koji upravljaju svijetom.
No, zapravo ti elim rei sljedee: tvoja trenutna stvarnost nije nita drugo doli odraz pouka
koje su ti najpotrebnije."
"To je vrlo mona izjava, oe Mike. Zapravo, revolucionarna."
"Da. A budui da mnogo vie naui iz onoga to u tvojem ivotu zapinje, to je zapinjanje
zapravo dar. Milton Erickson je zapisao: 'ivot e ti, sam po sebi, donijeti bol. Tvoj zadatak
jest stvoriti radost1. Budui da putem neuspjeha o sebi otkriva mnogo vie no putem uspjeha,
neka ti neuspjeh bude cijenjeni prijatelj od kojega e uiti. Uz njegovu pomo stvori radost."
"Kako da se sprijateljim s neuspjehom?"
"Pa, sve to ne voli u svojem ivotu, sve to te svaki dan uzrujava i sve to u tebi izaziva
stres zapravo su vani uitelji. Ono to te uzrujava, nudi najbolji uvid o tome to u sebi mora
razviti. Ono to ne voli u svojem ivotu uzrok tvojega uzrujavanja i stresa donosi ti pouku
koju mora usvojiti da bi svladao predmet na kojemu trenutno radi te preao na sljedei."
"Tako u zakoraiti u sljedei dio svojega ivota?"
"Tono."
"Znai, sve pojedinosti koje ne volim u svojem ivotu zapravo su moji najbolji prijatelji i
najvaniji uitelji jer mi pomau ostvariti cilj savreni ivot", zakljuio sam.
"I tvoje vie jastvo. Kasnije u ti vie rei o tome, ali za sada znaj da je ivot sjajna kola i
da su sva tvoja iskustva boanstvena. Ovaj na inteligentni univerzum doista je udesno
ustrojen", primijetio je otac Mike.
Zastao je i zagledao se duboko u moje oi. "Ima li kakvo pitanje?"

-30-

"Pa, volio bih uti primjere ponavljanja. Mislim da bi mi to moglo pomoi prepoznati takav
proces u vlastitom ivotu."
"Svakako. Ako je prihvaanje pouka koja ti je u odreenom ivotnom razdoblju
najpotrebnija, mogao bi primijetiti da ti se u ivotu neprestano pojavljuju ljudi koji te izluuju.
Ili, ako mora nauiti odustati od elje za nadziranjem, mogao bi primijetiti da nailazi na
mnoge ljude sklone nadziranju. To me podsjea na rijei koje je Buddha izrekao prije mnogo
godina: 'Zamislite da su svi ljudi na svijetu prosvijetljeni, osim vas. Svi su oni vai uitelji, i
svaki ini upravo ono to je potrebno da bi vas pouio strpljenju, savrenoj mudrosti i
savrenom milosru'."
"Vrlo dubokoumno ali, iznenauje me da kao sveenik navodite Buddhine rijei", rekao
sam.
"Pa, Jack, moja potraga u konanici je potraga za istinom. A sve velike svjetske religije
govore o istoj istini. Dakle, ako je Buddha dosegnuo mudrost vrijednu mojega prihvaanja,
osjeam se obveznim podijeliti je s tobom."
"Dobar odgovor", rekao sam u ali i pljesnuo rukama oponaajui voditelja kviza.
'Vratimo se, dakle, procesu ponavljanja", rekao je otac Mike i poeo namjetati divan buket
cvijea na malom stoliu kod ulaza u prostoriju u kojoj smo se nalazili. "Ako nisi svjestan da
se to dogaa i porie svoju odgovornost za situacije koje privlai u svoj ivot, tada e se
takvi ljudi tonije reeno, uitelji i dalje pojavljivati u tvojem ivotu. Nailazit e na njih u
sve bolnijim situacijama, sve dok u svakom susretu ne uvidi svoju ulogu i svoju mogunost
napredovanja."
"Dakle, razvoj i poboljanje ivota mogui su tek kad sam preuzmem istinsku odgovornost
za svaki trenutak svojega ivota. Je li to istinska poruka?"
"Jest. A tada to je doista udesno tada e se takvi ljudi i situacije prestati pojavljivati u
tvojem ivotu."
"Nevjerojatno. Doista nevjerojatno."
"Pa, moram priznati da zapravo i nije sve tako crno-bijelo. Kad usvoji neku pouku,
nekoliko je moguih ishoda. Takvi bi se ljudi mogli prestati pojavljivati toliko uestalo zbog
toga to su doli kao uitelji i obavili su svoj posao."
"U redu. Koja je druga mogunost? Ponaanje takvih ljudi moglo bi se dramatino
promijeniti pa bi iznenada mogli postati najdivnije i najtoplije due u tvojem ivotu."
"Zato bi se tako naglo promijenili?"
"Prema jednom objanjenju, kada ih prestane optuivati, emu je veina nas sklona u
takvim situacijama, i pone raditi na sebi te uklanjati svoje unutarnje blokade, otvara im
prostor i omoguuje da pokau svoje najbolje lice u situacijama u kojima su prije bili
neugodni. Ljudi su zapravo dobri, zna? A ako ih obaspe bezuvjetnom ljubavlju i
razumijevanjem umjesto da ih napada i optuuje, oni jednostavno moraju odgovoriti na
plemenitiji i prosvjetljeniji nain. Suoeno sa istinskom ljubavlju i dubokom naklonou, ni
jedno ljudsko bie ne moe zadrati zatvoreno srce. Na svjetlosti nestaju sve sjene. Drugo
objanjenje je sljedee: sa svakom vanom osobom u svojem ivotu zapravo pleemo ples."
"Oh, ne opet ples", rekao sam sa smijehom.
"Ovaj ples je drugaiji. To je ples odnosa i svi ga pleemo. Ako bi doista elio shvatiti,
mogao bi nainiti grafikon plesa koji otplee sa svakom vanom osobom u svojem ivotu.
Recimo, primjerice, da ti ena s kojom si u vezi nakon veere kae da opere posue. Taj bi
trenutak mogao biti poetak plesa. Ti bi mogao zakljuiti da ti zapovijeda i uzrujati se. Time

-31-

e je izazvati pa e ona nainiti sljedei korak plesa, osjeat e se krivom i podlom jer te je
povrijedila, a njezini e se osjeaji oitovati kao gnjev. I tako se nastavlja: pleete zamreni
ples reakcija kojega uope niste svjesni. Meusobno se izazivate, odnosno otvarate stare rane
iz prolosti koje nikada nisu razrijeene ili iscijeljene. Veina tih rana potjee iz djetinjstva i
nisu ni u kakvoj vezi sa osobom u kakvu ste odrasli.
Takav se ples u mnogim vezama ponavlja desetljeima. Nastavlja se zbog toga to ga
nijedan ni drugi nisu svjesni i nisu odluili raditi na sebi kako bi postali svjesni toga obrasca.
Zapravo elim rei sljedee: onoga trenutka kada prestane plesati, sposoban si u potpunosti
promijeniti dinamiku odnosa. im primijeti da je ples zapoeo, prestani initi ono to inae
ini iskorai iz obrasca i kreni uzvienijim putem."
"Kako da to uinim?" upitao sam.
"Pa, u situaciji koju sam ti opisao, trenutak prije no to bi se prepustio svojoj uobiajenoj
reakciji uzrujanosti jer osjea da ti osoba zapovijeda, zaustavi se i izaberi uzvieniji put.
Kada god se nae na rubu starog, samoporaavajueg ponaanja, izaberi mudrije. Tada e
mo koju je staro ponaanje imalo nad tobom biti pretvorena u pozitivnu osobnu mo. Kada
god tako postupi, u svojem umu otvara nove puteve koji e omoguiti oitovanje novih
naina ponaanja. To je najbolji nain da ojaa kao ljudsko bie u svakoj situaciji biraj
najuzvieniji mogui odgovor, odgovor koji iskazuje najvie ljubavi. S vremenom e ti to biti
sve lake, a rezultati e biti zapanjujui.
Dakle, recimo da u opisanoj situaciji nee dopustiti da te partnerica uzruja, ve e
proniknuti duboko u svoj unutarnji svijet i shvatiti da ti ona zapravo ne zapovijeda. Shvatit e
da u njoj zapravo vidi zapovjedniko ponaanje svoje majke. Drugim rijeima, zapravo te
nije uzrujala tvoja partnerica, ve nerazrijeeno pitanje vezano za majku. Njezina molba da
opere posue bila je otponac koji te je vratio u djetinjstvo. Kada to uvidi, prestaje plesati. A
kada s nekim prestane plesati, to je ta osoba prisiljena uiniti?"
"Pa, ne moe nastaviti plesati sama, zar ne?" pretpostavio sam.
"Upravo tako. Dakle, promjena tvojega ponaanja neizostavno uvjetuje promjenu njezina
ponaanja. Zbog toga je rad na vlastitim promjenama mnogo djelotvorniji od rasipanja
energije u pokuaju da promijenimo drugoga. I zbog toga je opaanje mogunosti za rast u
svakoj pojedinoj ivotnoj situaciji te prihvaanje osobne odgovornosti umjesto optuivanja
drugih zapravo najbolji nain poticanja promjene u drugoj osobi."
"To to ste upravo rekli promijenit e moje odnose!" uzviknuo sam.
"Dakako, nai e se i u situacijama u kojima e tvoja partnerica pogrijeiti", nastavio je
otac Mike. "U tim se situacijama jednostavno sjeti da je ljubav lijek za strah. Iskorai li iz
problematine situacije i uvidi da osoba koja se grubo ponaa zapravo preklinje za pomo jer
je uplaena ili povrijeena do sri, lako e joj pruiti ljubav. Ne zaboravi da je osoba
doivjela povredu neposredno prije no to je reagirala gnjevom ili na neki drugi neugodan
nain. To je vrlo vano. Ljudi se preputaju ispadima bijesa zbog toga to su povrijeeni. U
tom im trenutku nije potrebna vaa osuda, ve vaa ljubav. Upamti: kada ovjeku prui
ljubav za kojom udi svako ljudsko bie, pokazat e ti svoje najbolje lice zbog toga to si
stvorio siguran prostor u kojemu mogu zablistati. Kada se promijeni, i drugi e se automatski
promijeniti zbog toga to si im dao prostora da zablistaju."
***
Otac Mike otkrio mi je iznimno mone spoznaje. Sve se doimalo potpuno logino. to sam
vie razmiljao o njegovoj teoriji ustrojstva svijeta, to sam jasnije uviao kako se proces

-32-

ponavljanja odvijao u mojem ivotu, a da toga nisam bio svjestan. Nebrojeno mnogo puta
doivio sam ista iskustva i istu vrstu ljudi. Primjerice, na radnom sam mjestu neprestano
privlaio klijente koji su obeavali velike ugovore, ali ih nikada nisu potpisali, to mi je
donosilo duboko razoaranje, a agenciji veliki gubitak. Osim toga, preesto sam nailazio na
ljude ije sam ponaanje protumaio kao neuljudno - doimalo se kao da su svi ljudi s kojima
sam u jednom danu doao u dodir "ustali na lijevu nogu" i iskazivali negativan stav. Ako je
otac Mike u pravu, ti dogaaji nisu bili sluajni. Zapravo su bili dio scenarija ispisanog za
mene, dio kolovanja koje sam zapoeo odmah nakon roenja. A takvi su se ljudi i dogaaji
nastavili pojavljivati u mojem ivotu samo zato to nisam usvojio ivotnu pouku koju sam
morao nauiti.
Poeo sam jo dublje razmiljati o ljudima u svojem ivotu. Zbog meni nepoznatog razloga
neprestano sam privlaio djevojke koje su teile dubini odnosa za kakvu ja nisam bio spreman.
to su one jasnije izraavale svoju potrebu, to sam se ja vie udaljavao plaei se gubitka
osobne slobode koji sam smatrao neizbjenom posljedicom istinski bliskog odnosa. Moda se
to ponavljalo s odreenim razlogom - u tom scenariju koji se neprestano ponavljao u mojem
ivotu bila je pouka koju sam morao usvojiti.
to bi mogla biti ta pouka? Moda je bilo vrijeme da otvorim srce i u njega pustim drugo
ljudsko bie te da pritom razvijem dobrotu i sposobnost ljubavi. Jesam li ponavljao obrazac
koji sam nesvjesno preuzeo od roditelja? Pa, moda je bilo vrijeme da se prestanem toliko
plaiti gubitka slobode i otkrijem da se istinska ivotna radost doivljava samo sa osobom
koju voli.
Nikada do tada nisam na taj nain razmiljao o sebi. Nikada nisam imao vremena zaroniti u
svoje dubine i suoiti se sa svojim negativnim znaajkama i ponaanjima. Bilo je to nalik
detektivskom poslu, osvjetavanje skrivenih dijelova vlastite osobnosti. No, sada znam da je
to jedan od najvanijih postupaka u ivotu. ovjek koji sebe ne poznaje u potpunosti, zapravo
ne poznaje nita. Moda me je moja teka prometna nesrea morala potaknuti da se okrenem
unutarnjem svijetu.
Otkrio sam da smo u mirnim i povoljnim razdobljima skloni ivjeti povrinski. Kada ivot
postane teak i naemo se u krizi, neizostavno se prepustimo unutarnjem promiljanju i
introspekciji. I zato mislim da su mistici i mudraci iz prolosti bili u pravu kada su rekli da su
najvee ivotne tekoe zapravo najvei blagoslovi jer nas produbljuju i otvaraju za
obuhvatnije iskustvo ivljenja. Slomovi uvijek vode probojima.
to sam vie razmiljao, to sam jasnije uviao obrasce koji su se neprestano ponavljali u
mojem ivotu. inilo mi se da sam privukao nebrojeno mnogo ljudi koji su me povrijedili
svojim ponaanjem. Moda se sve dogaalo zbog toga to sam morao usvojiti ivotnu pouku.
Moda bih, razmiljao sam, morao poeti vie cijeniti sebe te ivotne situacije shvaati manje
osobno.
Tada je odjednom progovorio skeptik u meni i upitao se je li ivot doista tako ustrojen.
Moda je otac Mike, koliko god dobronamjeran, bio sanjar, sjajan u tumaenju zanimljivih
teorija, ali daleko od stvarnosti. Ali, tada je mojim umom ponovno bljesnula jedna rije:
vjeruj. Duboko u sebi znao sam da je govorio istinu. I to je bilo sve to sam trebao znati.
***
"U redu, mladi prijatelju", rekao je otac Mike prenuvi me iz razmiljanja. Uzeo mi je
naprtnjau i poveo me uz kruno stubite. "Za danas je dosta. Odvest u te u tvoju sobu - znam
da e ti se pogled svidjeti. Kroz prozor se vidi cijeli Rim. Nou moe promatrati kako

-33-

zvijezde padaju. To e sljedeih mjesec dana biti tvoj dom. Oh, da ne zaboravim, dat u ti
klju."
Pruio mi je zlatan klju s metalnim privjeskom i odveo me u gostinjsku sobu. Bila je mala
i skromno namjetena, ali besprijekorno ista. U srebrnoj vazi na nonom ormariu bio je
jedan gerber - cvijet sree. A pogled je, kao to je i najavio, bio velianstven. Kad sam se
okrenuo kako bih ocu Mikeu zahvalio na velikodunosti, njega vie nije bilo. Tada sam
pogledao privjesak privren za klju. Na njemu je neto pisalo. Evo to:
"Jedini vrazi na ovom svijetu jesu oni to haraju naim srcima.
Ondje valja voditi bitku."
Mahatma Gandhi

-34-

4.poglavlje
Svojemu Jastvu budi vjeran
"Lako opratamo djetetu koje se plai mraka. Istinska ivotna tragedija jest odrastao
ovjek koji se plai svjetlosti."
Platon
"Upozadini svega vidljivoga nalazi se neto mnogo vee; sve je tek staza, ulaz ili prozor
koji otkriva neto drugo." Antoine de Saint-Exupery
Te noi spavao sam dubokim snom, kakvim ve dugo nisam spavao, i sanjao divan san ponovno sam bio dijete prepuno radosti, ara i nevinosti. Bio sam bosonog i plesao sam na
maloj planinskoj livadi, okruen snijegom prekrivenim vrhovima i cvjetnim dolinama. Dok
sam tako plesao, zanesen ljepotom trenutka, sluao sam kako se druga djeca smiju i
zabavljaju. Srce mi je bilo sretno, um tih i bio sam potpuno spokojan.
Probudila me je njena ruka. Otac Mike blago me je gurkao kako bi me probudio. Smijeio
se, a oi su mu zablistale kada je izrazio svoju zahvalnost za prelijepo jutro.
"Svanuo je jo jedan divan dan, Jack", rekao je. "Ne smijemo propustiti ni trenutka. Toliko
ti toga moram otkriti. Odjeni se i sii. Mogli bismo na brzinu uzeti doruak i sjesti na
stepenice."
"Savreno", odgovorio sam. "Rado bih vam postavio nekoliko pitanja vezanih za na
jueranji razgovor."
"Savreno", ponovio je otac Mike.
Jutro je doista bilo prelijepo i bilo je vrlo ugodno sjediti na stepenicama katedrale. Miris
rua uz stepenice bio je oaravaju, a promatranje prolaznika produbilo je moju povezanost s
prastarim gradom Rimom koji je iznjedrio veliki dio svjetske mudrosti.
"Oe Mike, juer ste mi rekli da je ivot kola. Svaka osoba i svako iskustvo donose nam
pouku koja nam je u tom trenutku naega ivotnog putovanja najpotrebnija. Mi moemo
shvatiti taj in prirode ili ga zanemariti te nastaviti ponavljati pogreke iz prolosti sve dok bol
ne postane toliko jak da smo prisiljeni na promjenu."
"Lijepo si to saeo", rekao je otac Mike vaui svjee ispeen kruh i gorgonzolu. "Uenik
e uskoro postati uitelj", dodao je pohvalu.
"Pa, pitam se mora li svatko proi isti nastavni plan o kojemu ste govorili? Hou rei,
moramo li svi mi u toj koli usvojiti iste pouke i svladati iste predmete?"
"Vrlo dobro pitanje, Jack. Uz mene e napredovati, to je sigurno", rekao je kad smo se
opustili na suncu. Bio je to jedan od onih dana kada se na modrom nebu, usprkos arkoj
Sunevoj svjetlosti, moe vidjeti i Mjesec.
"Vratimo se tvojem pitanju. Svaki ovjek na ovom svijetu ima svoj osobit nastavni plan mogli bismo rei da je to uenje u skladu s potrebama uenika. Primjerice, pouke koje ja
moram usvojiti u svojem ivotu vjerojatno su potpuno drugaije od onih koje oekuju tebe.
Moj nastavni plan mogao bi se temeljiti na poukama koje e mi pomoi da budem manje sklon
kritici i vie sklon prihvaanju. Moje pouke moda upuuju na velikodunost, odbacivanje
svih misli o oskudici, oslobaanje od potrebe za nadzorom i predavanje struji ivota.
S druge strane, tvoj nastavni plan mogao bi obuhvaati pouke koje e te potaknuti da

-35-

iskorai iz uma i vie ivi sa srcem: da ivi u sadanjem trenutku i osjea umjesto da
neprestano razmilja. Moda je posrijedi oslobaanje od usredotoenosti na samoga sebe i
elje za natjecanjem - pruanje nesebine podrke drugima. Ti moda mora nauiti opaati
dobro u svima umjesto da bude usredotoen na njihove slabosti. Moda ak mora otkriti
svoju vrijednost i ne doputati drugima da u tebi bude osjeaj manje vrijednosti."
To je i te kako tono, pomislio sam. Kao da je poznavao moje najvee tekoe i moje
najdublje unutarnje bitke. Vodila ga je pronicljivost. Moja je majka posjedovala slian dar: u
svojem se ivotu najvie ravnala prema intuiciji. U svakoj je situaciji jednostavno znala to
valja uiniti i svim je srcem vjerovala tom nagnuu. Ja sam svoje ivotne odluke uvijek
temeljio na razumu i logici, a mama je razmiljala dublje, mudrije.
"U svakom sluaju," nastavio je otac Mike punim ustima kruha, "juer sam ti zapravo elio
rei da se svako iskustvo i svaka osoba u naem ivotu pojavljuju s odreenim razlogom.
Upamti: nita nije sluajno. Ovaj je svijet jedan golemi radar koji otkriva u emu se moramo
razviti, a tada nam alje one ljude i one dogaaje koji e potaknuti taj razvoj. Cijela mudrost
jest u tome da su ljudi u naim ivotima ogledala koja odraavaju nae najsvjetlije, ali i
najmranije dijelove."
"Doista?" upitao sam.
"Da. Vrijednu vrlinu ne moe prepoznati u drugome ako je nisi opazio u sebi."
"To je logino. Dobro u drugome ne bih mogao prepoznati kada ne bih znao to je
posrijedi."
"Upravo tako. Ako nikada nisi vidio kavijar, ne bi ga prepoznao na neijem tanjuru kada bi
se naao na kakvoj otmjenoj veeri. Jednako tako, ako u sebi nisi prepoznao neku sposobnost
ili pozitivnu znaajku, tada je ne moe opaziti ni u drugima. Ako, primjerice, ne zna kako je
istinski voljeti nekoga, ne moe ni prepoznati kada te netko obasipa ljubavlju. Onaj dar koji
ne posjeduje primjerice, jak intelekt ne moe cijeniti ni kod drugih. Vidjeti neku sjajnu
znaajku druge osobe znai vidjeti taj sjaj u sebi. Moram spomenuti da to naelo vrijedi i za
negativne znaajke koje ne podnosi kod drugih ljudi."
"Kako to mislite?"
"Pa," odgovorio je otac Mike, "da bi nekoga doivio kao gnjevnu osobu, mora znati kako
izgleda istinski gnjev. Da bi nekoga doivio kao sebinog, mora posjedovati znaajku
sebinosti. Da bi u nekome opazio sklonost spletkarenju, i sam mora posjedovati tu sklonost.
U suprotnom nikako ne bi mogao prepoznati te znaajke. Cijeli ivot nije nita drugo doli
projekcija. Poput velikog projektora svoj unutarnji svijet projiciramo na vanjski svijet.
Doivljavamo ono to projiciramo."
"Vrlo zanimljivo", odgovorio sam. "Moete li mi objasniti primjerom?"
"Dakako. Recimo da se nalazi u prodavaonici ploa. Stoji kod jednoga od onih pultova na
kojima moe sluati najnovija izdanja i uiva u melodijama. No, odjednom ti prilazi jedan
od prodavaa i zamoli te da ne slua toliko mnogo glazbe odjednom. Tu molbu izrie glasno i
otresito. Ako odgovori vikanjem, za mene to znai da neto u tebi valja razmotriti i
razrijeiti."
"Ali, on je bio neugodan prema meni!" uzviknuo sam. "Ja nisam poeo prvi."
"Jack, ni iz ega ne moe dobiti neto. Iz tebe moe izai samo ono to je u tebi na
posljetku, iz rajice ne moe iscijediti limunov sok. injenica da je taj ovjek izazvao tvoj
gnjev znai da je gnjev u tebi ve postojao, zar ne?"
"Moram priznati da je to logino."

-36-

"Dakle, taj je ovjek u tebi probudio gnjev. Ako to ne prizna, ta e injenica nastaviti
vladati tobom. Stari gnjev u tebi je bio i prije no to je taj ovjek uao u tvoj ivot ja to
nazivam prethodno postojee stanje. Ti to mora uvidjeti i preuzeti odgovornost umjesto da
optuuje drugoga. On je bio samo katalizator. Kao to je francuski filozof Antoine de SaintExupery zapisao: 'Nijedan dogaaj u nama ne moe probuditi potpuno nepoznatog stranca.'
Dakle, prosvijetljeno shvaanje toga dogaaja u prodavaonici ploa jest prepoznavanje
prodavaa kao divnog dara. Ako si mudar, ta situacija nudi veliku mogunost rasta. On te je
svojim nepristojnim ponaanjem upoznao s dijelom tebe kojega nisi bio svjestan."
Otac Mike je udahnuo i nastavio. "Carl Jung zapisao je: 'Sve to nam smeta kod drugih
moe nas dovesti do razumijevanja samih sebe'. Dakle, budi dovoljno zreo i hrabar da bi se
posvetio oslobaanju postojeega gnjeva i zakoraio u ljubav. To je cilj kojemu bismo svi
trebali teiti biti samo ista ljubav. Onaj koji je utjelovljenje iste ljubavi, u drugima vidi
samo istu ljubav. Znam da se to ne moe ostvariti na brzinu to je, na mnogo naina, ideal
kojemu valja teiti, a prijelaz iz gnjeva i straha u savrenu ljubav i prihvaanje za mnoge je
doivotni zadatak. Zapravo, to je osnovni smisao ivotnoga putovanja: otkrivanje vlastitih
slabosti i njihovo iscjeljivanje kako bismo na posljetku ostvarili svoje najbolje jastvo. Ako
eli pronai trajan mir i slobodu, to je jedini put. Drugog puta nema."
Tada je naglo ustao i rekao: "Doi! Danas je dan za zabavu. Uenje mora biti zabavno.
Otkrio sam da je samoupoznavanje i osobni rast najlake ostvariti u duhu zabave i pustolovine
ivot je prekratak da bismo bili previe ozbiljni. Danas emo se igrati turista. Odvest u te u
Koloseum i na jo neka poznata mjesta u Rimu. I ruat emo na otvorenom. Ponio sam i malo
talijanskoga vina za tebe", rekao je i namignuo.
S tim je rijeima taj neobini sveenik pojurio niza stepenice katedrale te pritom pomirisao
rue. Pourio sam za njim. Znao sam da me sva njegova uenja vode kui.
***
Kako je dan prolazio, osjeao sam sve veu naklonost prema ocu Mikeu. Bio je sjajan
ovjek i nudio mi je uvide o ivotu koje jo nisam uo te me pouavao kako u svoj ivot
uzdignuti na najviu razinu. No, to je jo vanije, bio je dobroduan. Shvaao je ljudsku
prirodu, a osjeao sam da razumije i mene. Znao je da osobna promjena budi nae najstarije i
najdublje demone. to vie napredujemo prema svjetlosti, naa mrana strana doista izlazi na
povrinu, a dio nas bori se protiv rasta, ne odustaje od starih naina razmiljanja, osjeanja i
djelovanja. Kako se pribliavamo ljubavi, u nama se bude nai stari strahovi. Otac Mike me je
blago podupirao dok sam prihvaao njegovu filozofiju i napredovao prema svojem najboljem
ivotu. Podsjetio me je na velianstvenu sposobnost i mo koju svatko od nas posjeduje kako
bi oblikovao svoju sudbinu. Druenje s njim bilo je dar s neba.
Dok smo jednoga jutra dorukovali na verandi smjetenoj u jednom krilu katedrale, otac
Mike je rekao neto ime me je iznenadio. Bilo je to tijekom drugog tjedna naega druenja pa
sam bio zadovoljan napretkom koji sam ostvarivao zahvaljujui zamislima i oruima koja mi
je otkrio. Bio sam ispunjen dubokim unutarnjim mirom te sam sve svoje nelijepe znaajke
poeo razmatrati i shvaati to doista jesu: moja mrana strana koju je bilo potrebno iscijeliti
kako bi svjetlost mogla zasjati. Bio sam sretniji i zdraviji no ikada i poeo sam vjerovati da se
u ovom svijetu sve odvija po sveobuhvatnom planu koji je usmjeren mojoj dobrobiti. Bio sam
dobar uenik ivotne kole i poeo sam odbacivati svoje stare navike kao to gusjenica
odbacuje ahuru i pretvara se u leptira.
"Znate, oe Mike," rekao sam veselo i zagrizao svjei croissant, "ovo popravljanje doista
djeluje. Uvijek sam mislio da je to gubitak vremena. Ali, moram priznati da doista osjeam
zapanjujue promjene u sebi."

-37-

"Izraz popravljanje osobno smatram glupou", odgovorio je otac Mike zagledan u grad
koji je jo uvijek spavao. "Podrazumijeva da su ljudi pokvareni pa se moraju popraviti. No,
nita nije dalje od istine. Nita! Svaki je ovjek u svojoj sri savren - samo se moramo probiti
kroz slojeve kako bismo se vratili svojem savrenstvu."
"Mislio sam da ete me, kao sveenik i moj ivotni uitelj, zduno poticati da se popravim,
ivim plemenitije i mudrije: da budem bolji, ljubazniji i da iskazujem vie ljubavi. Zato bi
pojam popravljanja bio pogrean?" upitao sam izazivajui raspravu.
"Pogrean je - eto to je u njemu pogreno", odgovorio je glasom koji je odraavao njegovo
duboko uvjerenje. "Cilj ivotnoga putovanja nije popravljanje samoga sebe, Jack. Cilj je
prisjeanje samoga sebe i to je vrlo vano. Oni koji ele ivjeti svoj najbolji ivot i ostvariti
najvee elje svojega srca, moraju krenuti u upoznavanje unutarnjeg svijeta, a ne prema
ostvarenju vanjskih promjena. Istinski ivotni cilj jest otkrivanje samoga sebe: otkrivanje
svojega najboljeg jastva i nov nain promatranja svijeta."
"Ali, ako se nitko ne mora popraviti, zato je svijet u tako loem stanju? Zato je u svijetu
toliko mnogo zla? Zato se vode ratovi, zato ima beskunika i zato djeca gladuju? Zato je u
ovom svijetu toliko mnogo mrnje i toliko malo ljubavi?"
"Polako, Jack. Samo elim rei da nitko ne treba popravljati ono to ve jest. Takvo
razmiljanje u ljudima budi jo jai osjeaj krivnje. Primjerice, ti, moj mladi prijatelju, ve jesi
savren."
"Doista?"
"Da."
"Zato sam tada va uenik?"
"Radi upoznavanja, a ne radi popravljanja samoga sebe", rekao je izraajno. "Zato smo
doli na ovaj svijet. Razlika je vrlo suptilna, ali presudno vana. Ja ti neu rei da bi se trebao
promijeniti, popraviti ili se ponaati kao netko drugi. Nikada to ne bih uinio. Ja sam potpuno
usredotoen na nastojanje da ti pomognem otkriti tvoje istinsko jastvo - po prvi put upoznati
samoga sebe. Tvoje putovanje ne vodi u neku daleku zemlju. Ono te vodi natrag na ono
mjesto koje si neko poznavao, ali si ga s vremenom zaboravio jer te je okolina udaljila od
tvoje sri. To je zapravo povratak kui, prirodnoj uzvienosti i savrenstvu, povratak biu
kakvo si bio kada si se rodio. T. S. Eliot je to lijepo rekao: 'Nikada ne smijemo prestati
istraivati. Zavretak tog istraivanja bit e povratak na polazite, tada emo po prvi put
upoznati to mjesto'."
"Dubokoumne rijei."
"I vrlo tone", dodao je otac Mike. "ivot zapravo nije nita drugo doli povratak kui.
Zna, Jack, veliina ljudskoga bia zapravo proizlazi iz pronalaenja darova koje si izgubio
tijekom odrastanja. ivljenje najboljeg ivota zapravo je povratak onome od ega si odustao."
"Lijepo reeno", rekao sam.
"To jest tako. Kao dijete si bio svjestan svih svojih darova. Bio si nevin i ist. Bio si
iznimno kreativan i neobuzdano oduevljen. Tvoja mata nije poznavala granice, a snovima
nije bilo ogranienja. Vjerovao si drugima i vjerovao si u sebe. Nisi imao potrebu koju imaju
odrasli ljudi: imati sve potpuno isplanirano. Svoju istinsku sr izraavao si bez straha od
prijekora, a tvoja je svjetlost nesputano sjala. Potpuno si ivio u sadanjem trenutku i uivao u
svim malim darovima koje nam ivot redovito nudi. Volio si snjene pahulje i paukove,
pjevanje i sanjarenje, vrst zagrljaj i vruu okoladu. Svijet je bio dareljiv, prepun beskrajnih
mogunosti i pruao je potporu tvojem istinskom uspjehu. Ali, tada se neto dogodilo."

-38-

"to?" upitao sam. "Pa, grubo reeno, poinio si zloin. Zapravo, poinio si najtei zloin
koji ljudsko bie moe poiniti."
Osjetio sam nelagodu. Otac Mike pogledao me je vrlo ozbiljno i rekao: "Izdao si samoga
sebe. Odrekao si se svojega istinskog jastva i prihvatio uvjerenja svojega plemena."
"Svojega plemena?"
"Da, Jack. Drutvo je tvoje pleme. Vidi, poeo si prihvaati uvjerenja drugih ljudi o
ustrojstvu svijeta i o svojoj ulozi u njemu. Uguio si svoje prelijepe osjeaje i poeo ivjeti u
umu: po cijele dane si mozgao, prosuivao i brinuo umjesto da si skakutao, plesao i zabavljao
se. Postao si udvorica - razmiljao si, djelovao i ponaao se na naine koje nisi sam odabrao,
ve su ih odabrali ljudi oko tebe, tvoji roditelji, uitelji i prijatelji. I tako je poeo proces
socijalizacije koji je prikrio tvoje savrenstvo. inio si kako su ti govorili, ponaao si se kako
su te naputili i razmiljao si kako su te pouili."
"I poeo sam, takorei, ivjeti u maloj kutijici", dodao sam.
"Upravo tako. Kad umre, dovoljno e vremena biti u maloj kutijici... zato bi se i iv
skrivao u njoj?"
"Dobro ste to rekli", odgovorio sam zorno zamislivi predodbu koju mi je moj mudri
uitelj opisao. "Ali, zacijelo ne elite rei da roditelji grijee kada svoju djecu pouavaju
pristojnosti i odgovornosti. Ili se protivite tome da uitelji od njih zahtijevaju disciplinu i da
im odrasli postavljaju granice?"
"I da i ne. Dakako, vano je da roditelji budu voe i mudri savjetnici svojoj djeci. Dijete bi
bez discipline i zdravih granica bilo izgubljeno. No, u ivotu je najvanija ravnotea - i to je
jedno od najvanijih naela kojemu te mogu pouiti. Dijete je svakako potrebno pouiti
pristojnom ponaanju i nedvojbeno je da ga valja upoznati s granicama. Djetetovom je
ponaanju neizostavno potrebno postaviti odreene granice, ali se one ne smiju postavljati
njegovu duhu."
"Shvaam."
"Mogu li se na trenutak posluiti iskustvom iz tvojega djetinjstva?"
"Svakako, oe Mike", rekao sam i uspravio se na stolcu.
"Kladim se da si se nakon tree ili etvrte godine ponaao tako da tvoji roditelji ili
odgajatelji budu ponosni na tebe. Svako dijete ima potrebu za ljubavlju i udi za prihvaanjem
pa zbog toga izdajemo sami sebe i poinjemo se ponaati nedosljedno svojem biu kako bismo
to vie zadovoljili one koje volimo. Ti si povjerovao da e njihovu ljubav najbolje osigurati
bude li se ponaao onako kako oni ele. Umjesto da u robnoj kui pjeva iz petnih ila i
svijetu pokae svoje istinsko jastvo, pjevao si tiho kako tvojoj majci ne bi bilo neugodno i
kako se ne bi naljutila na tebe."
"I otada, figurativno reeno, pjevam tiho", odgovorio sam duboko shvativi mudrost koju
sam upravo uo.
"Tono. to je ono Thoreau rekao? 'Veina ljudi umire s neispjevanim pjesmama u sebi'."
"Rekao je i: 'Ako ovjek ne dri korak sa svojima blinjima, moda je to zato to slua
drugog bubnjara. Dopustite mu koraati u skladu s glazbom koju sam uje, kakva joj god bila
mjera i koliko god bila neobina'", dodao sam prisjeajui se rijei toga velikog amerikog
filozofa o ijem sam ivotu uio u koli.
"Lijepe rijei", rekao je otac Mike zatvorenih oiju upijajui mudrost dubokih rijei koje
sam upravo izgovorio. "Svi mi svima oko sebe moramo dopustiti ostvariti svoja istinska
jastva. Moramo im, kao to si rekao, dopustiti da koraaju u skladu s vlastitim ritmom i da uz

-39-

nas budu slobodni ponaati se dosljedno vlastitom biu. To je sr bezuvjetne ljubavi podravati tue strasti, ljubavi i snove - ak i ako se sami ne slaemo s njima. Tvoje duboke
rijei podsjetile su me na staru sanskrtsku izreku: 'Proljee je prolo, ljeto je za nama, i stiglo
je proljee. A pjesma koju sam elio pjevati ostala je neotpjevana'. Veina ljudi doista umire
tako da velianstvena pjesma njihovih ivota ostaje neotpjevana'. Oni nisu proivjeli udesne
ivote koji su im bili namijenjeni. A time nisu nakodili samo sebi, ve i cijelom svijetu."
Otac Mike je otpio gutljaj cappucina i nastavio. "Kad ivimo svoj najbolji ivot, svoj
istinski ivot, svoj izvorni ivot, ivimo sav svoj sjaj. A kada se takvi otvorimo svijetu,
koristimo mu svojim postupcima. To je slino onome to je zapisao Paolo Coelho, autor
udesne knjige Alkemiar: 'Svijet e biti bolji ili loiji ovisno o tome hoemo li mi postati
bolji ili loiji'."
"Boe! To je sjajno tumaenje", rekao sam oduevljeno.
Otac Mike je nastavio. "Naalost, veina ljudi to nikada ne shvati. Oni ne shvaaju da su
njihovi ivoti dragocjeni ovom svijetu - oni moraju imati hrabrosti postati ono to doista jesu.
I tako njihovi neko divni ivoti postaju lai. Mnogi meu nama ne ive dosljedno svojem
istinskom biu. ivimo majin ivot, oev ivot ili ak sveenikov ivot umjesto da
smognemo hrabrosti i ivimo ivot koji je namijenjen iskljuivo nama. Za mene je to najvei
grijeh."
"Shvaam, oe", rekao sam s potovanjem.
On je nastavio svoje tumaenje. "Mogao bih se kladiti da si odrastajui napustio svoje
snove o tome da postane astronaut, pjesnik ili predsjednik i pomirio se s time da bi trebao
postati ono to je tvoja uiteljica smatrala praktinijim. Umjesto da bude iskren i u svakoj
situaciji kae to doista misli, navlai drutvenu masku te misli, osjea i ponaa se u
skladu s onim to drugi smatraju primjerenim. Poinje guiti samoga sebe i lagati sam sebi.
Postaje glumac. I tako na posljetku gui svoje samoizraavanje te gubi svoj izraaj."
"Tono", priznao sam.
"Prestavi izraavati sebe i svoju istinu, izgubio si glas koji je svijetu izraavao tvoje
istinsko jastvo. A ovjek koji ne izraava svoje istinsko jastvo nije slobodan ovjek. ovjek
koji svijetu ne pokazuje svoje istinsko jastvo postaje nevidljiv, sjena svoje istine."
"Izdao sam samoga sebe", sloio sam se potvrdivi svoje shvaanje.
Otac Mike je kimnuo. "to si vie gubio iz vida svoju istinsku veliinu i svoje istinsko bie,
to si vie postajao ono to nisi. Zbog takvog si ponaanja poeo gubiti samopotovanje. Tvoj
osjeaj vlastite vrijednosti poeo je slabiti. I tako su, iz dana u dan, najdublji dijelovi tvojega
bia poeli zamirati i gubiti vezu s tvojim istinskim jastvom. Zaboravljamo da je uzvien ivot
izvoran ivot. Kao to je pjesnik David Whyte rekao: 'Dua e radije propasti u vlastitom
ivotu nego uspjeti u tuem'. Ali, tu istinu zaboravljamo. To ubija ovjeka, Jack. Dio njega
poinje umirati."
"Zato to inimo? I zato ne rijeimo taj problem?" upitao sam.
"Zbog straha. Najprije se plaimo biti drugaiji. elimo se uklopiti u pleme i biti dio
zajednice. Nae drutvo visoko vrednuje prihvaanje opeg naina ponaanja i razmiljanja.
to e moji prijatelji misliti ako ne prihvatim njihov nain i krenem svojim putem? pitamo se.
to e susjedi pomisliti o tome da mali Johnny ne eli postati lijenik ve pjesnik? pitaju se
nai roditelji. Kad se i sami naemo u ulozi roditelja, razmiljajui na taj nain izigravamo
bogove u ivotima svoje djece, to ne bismo smjeli initi ni jednom ljudskom biu. Umjesto
da vjerujemo u njih i stvorimo sigurno okruje kako bi se njihova istinska jastva razvijala,
govorimo im to bi trebali raditi kada odrastu ne bismo li na taj nain zadivili susjede. Istina je

-40-

da roditelji to ine zbog vlastitih strahova. Roditelji svojoj djeci govore da moraju biti
lijenici, odvjetnici ili se vjenati u odgovarajuu obitelj zbog toga to se plae da e ostaviti
dojam neuspjeha ako njihova djeca ne ostvare 'uspjeh' u smislu u kojem ga shvaa nae
drutvo.
Ali, to je zapravo uspjeh? Po mojem miljenju, uspjeti znai ivjeti u skladu s vlastitom
istinom i prema vlastitom nahoenju. Uspjeh je ustrajanje u vrijednostima koje su u skladu s
onim najboljim u tebi bez obzira na vanjske pritiske drutva. Uspjeh je stvaranje i ostvarenje
onoga to ti je najvanije - a ne onoga to je vano nekom drugom. Tako su ivjeli duhovni
velikani koji su ovim svijetom koraali prije no to si se ti rodio. To preporuujem i tebi.
Vjeruj mi! To zrno mudrosti dovoljno je da ivi iznimnim ivotom bude li ga ostvarivao
svakoga dana."
Zastao je, na trenutak se zagledao u nebo kao da trai upute, a tada je nastavio. "Drugi
razlog zbog kojega izdajemo sami sebe i kreemo neijim ivotnim stopama jest strah od
vlastite svjet- losti."
"Kako to mislite?"
"Jack, svaki ovjek na ovom svijetu u sebi nosi vie neiskoritene moi no to uope
moemo zamisliti. Kada bismo samo znali koliko smo moni i velianstveni, svaki dan bismo
se oboavali. Neprestano bismo odlazili na oltare svojih ivota i tovali sami sebe. Duboko
bismo se voljeli te bili sami sebi junaci i uzori. Ne bismo se plaili, ne bismo se ograniavali.
Ali, naalost, mo koju nosimo u sebi ujedno nas i plai. S velikim darom dolazi i velika
odgovornost. Duboko u sebi pitamo se jesmo li sposobni izai na kraj sa zapanjujuim
potencijalom koji nosimo u sebi i plaimo se grizoduja koje bismo mogli osjetiti ako
pogreno uporabimo ili potratimo svoju priroenu mo."
"I zato je poriemo", primijetio sam. "Pretpostavljam da tako poriemo i svoju sudbinu."
"Odlino, Jack. Odlino", primijetio je otac Mike oito zadivljen mojim sudjelovanjem u
razgovoru. "Preputamo se onome to psiholozi nazivaju poricanjem. Posrijedi je obrambeni
mehanizam koji svako ljudsko bie primjenjuje kako bi izbjeglo bol istine. Svi mi izmiljamo
prie ili koristimo jo jae orue - laemo i sami sebe uvjeravamo u tu la iako naa dua zna
da to nije istina."
"Oh!"
"Poricanje se dogaa ispod razine svjesnog uma pa mi i ne znamo da to inimo. Da, kao to
si rekao, poriemo vlastitu svjetlost. No, jednako je tragina injenica da poriemo i vlastitu
tamu. Svatko od nas u sebi ima taj skriveni dio, to zasjenjeno jastvo o kojemu sam ti govorio
proteklih dana: dio naega bia koji ne elimo priznati jer bismo u suprotnom osjetili stid. To
je onaj dio nas koji osjea zavist zbog tueg uspjeha, koji zgre kada je drugi u oskudici, koji
kritizira kada bi trebao pruiti ljubav, koji upravlja tuim ivotima iako bi trebao pruiti
potporu i koji udi za natjecanjem iako bi trebao uvidjeti da smo svi povezani i da je uspjeh
pojedinca uspjeh za sve nas. Svaki ovjek u sebi nosi dio koji skriva od svijeta. U svojem
beskonanom nastojanju da ostavimo dojam savrenstva, skrivamo ga u mraan kutak. Pritom
ak i poriemo da postoji, a time poriemo i dio sebe."
"Otkako sam vas upoznao, mnogo razmiljam o tome", rekao sam.
"Sjajno, Jack. Ali to nije sve. Budui da poriemo dio sebe, ne moemo ivjeti u
potpunosti. Upravljanje vlastitim ivotom zahtijeva unutarnju snagu za prihvaanje svakoga
dijela svojega bia, onih koji ti se sviaju i onih koji ti se ne sviaju. Kada u tome uspije,
osjetit e prihvaanje samoga sebe koje e te ubrzo dovesti na prag najboljeg ivota. Ponovno
e biti cijel, a biti cijel znai biti zdrav. No, malo ljudi to uspijeva postii. Mnogo je lake
poricati svoje nesavrene dijelove, predstavljati se svijetu kao besprijekorna osoba i nositi

-41-

masku savrenstva. I to inimo premda duboko u sebi znamo da je to la."

"Znai da nas poricanje na neki nain dri zaglavljene u lai."
"Upravo tako. To je smisao poricanja - laganje samome sebi kako bismo izbjegli bol
priznavanja istine. Moda duboko u sebi nisi estit. Zna govoriti kao vrlo estita osoba i
samoga sebe uvjerava da si dobar ovjek s visokim moralnim kriterijima. No, ako odlui biti
doista iskren prema sebi, poinje uviati vlastito poricanje. Mogao bi poeti primjeivati
svoje lai i nepotene postupke. Uvjerava se da si potpuno iskren - ali, jesi li doista? I misli
da nitko ne primjeuje, ali netko ipak vidi svaku tvoju misao, postupak i osjeaj. A taj netko si
ti.
Svi mi imamo duu koja zna to znai biti estito, plemenito ljudsko bie puno ljubavi. Svi
mi duboko u sebi znamo. Kad uini neto pogreno, moda e na svjesnoj razini sam sebe
pokuati zavarati opravdanjima. Mogao bi ispresti cijelu priu o tome kako je svijet nepoten,
a ti si rtva. Mogao bi se uvjeriti da je druga osoba svojim postupcima zasluila da prema njoj
bude grub i 'pokae joj zube'. No, ti ovom univerzumu ne slui kao policajac. Tvoj zadatak
jest upravljati vlastitim ivotom tako to e usvojiti pouke koje ti otkriva tvoja ivotna kola,
a time e se razviti u svoje izvorno i najbolje jastvo."
"U redu," rekao sam nastojei sve to shvatiti, "bi li se moglo rei da se taj rat vodi oko
izvornosti? Ili, tonije, da je to bitka za estitost - jer, ako se ne ponaamo dosljedno onome
to doista jesmo, nismo estiti?"
"Upravo tako, Jack. Posrijedi je iznimno moan koncept koji nazivam 'jaz dosljednosti'.
Jednostavno reeno: to je vei jaz izmeu onoga to doista jesi (izmeu tvojega istinskog
jastva i onoga to pokazuje svijetu, tvojega drutvenog jastva), to e u ivotu osjeati vie
nezadovoljstva. Kao to je Ashley Montague zabiljeio prije mnogo godina: 'Najvei osobni
poraz koji ljudsko bie moe doivjeti proizlazi iz razlike izmeu onoga to je bio sposoban
postati i onoga to je doista postao'. Vidi, jaz dosljednosti glavni je razlog zbog kojega
milijuni ljudi u dananjem svijetu trpe tu duhovnu slabost koja ih svaki dan mui. Oni izdaju
sami sebe i ne doputaju da njihova istinska sr zasja u vanjskom svijetu. A toga su svjesni u
onom najdubljem, najboljem dijelu sebe."
"Majka mi je obiavala govoriti: 'Jack, tvoja osobnost govori tako glasno da ne ujem to ti
govori'", rekao sam.
"Mudra ena. I bila je u pravu - svi mi moramo dopustiti da nai ivoti govore sami za
sebe. Tvoja osobnost i tvoj ivot govore sve. I mora biti dosljedan samome sebi jer e te sve
to u suprotnom sustii.
Sve je tako savreno ustrojeno", rekao je otac Mike i nasmijao se.
"Zato se smijete?"
"Zato to je svijet ustrojen tako iznimno inteligentno, a univerzum funkcionira tako
savreno da se mogu samo nasmijati tome to, kao ljudska bia, smatramo da upravljamo
svime! Hou rei, pogledaj kako je sve ureeno. Razmisli na trenutak o tome", rekao je
promatrajui me prodornim pogledom. "U sebi nosi sav taj neiskoriteni potencijal. Odreene
vrijednosti smatra najvanijima. Tvoj nain razmiljanja, osjeaji i ponaanje ine te
jedinstvenim na ovom svijetu. Osjea odreene strasti i sklonosti koje te ine sretnim. I o
vlastitom ivotu sanja snove koji su zabiljeeni duboko u tebi, kao i tvoja DNK. Sve su to
vidovi tvojega istinskog jastva. A kada prestane ivjeti na nain koji odraava te vidove
tvojega istinskog jastva - prestaje sjati, initi ono to voli, ivjeti u skladu sa svojim
najviim vrijednostima, osjeati svoje osjeaje ili izraavati svoju istinu - polako se gui.
Tvoj osjeaj vlastite vrijednosti slabi, a dua se poinje griti. Osjea sve vee
nezadovoljstvo. Ima manje energije, tvoja kreativnost slabi i prestaje osjeati strast."

-42-

"Znai da je moja slabost zapravo dar", rekao sam izvodei vaan zakljuak.
"Doista si pametan", rekao je otac Mike i oduevljeno pljesnuo rukama. "Tako je! Sve
nezadovoljstvo koje osjea zapravo je tvoj najbolji ivot - sudbina kuca na vrata tvojega
trenutnog ivota. Bol koji osjea u svojoj najdubljoj sri zapravo je poruka tvojega duha koji
ti govori da se probudi i vrati se na pravi put - da postane dosljedan i izvoran, osoba kakva
doista jesi. Kao to je Hermann Hesse zapisao u svojoj knjizi Demian: 'Svaki ovjek ima samo
jedan istinski zadatak - pronai put k samome sebi... Njegov je zadatak otkriti vlastitu sudbinu
- ali ne proizvoljnu - te je u potpunosti i bez oklijevanja ivjeti u sebi. Sve ostalo je prividno
postojanje, pokuaj izmicanja, bijeg natrag u ideale masa, povodljivost i strah od vlastitoga
unutarnjeg svijeta'. alosno je to veina ljudi ne obraa pozornost na tu slabost, na tu
prazninu, na tu duboku udnju u sebi, taj poziv univerzuma na buenje i otkrivanje vlastitoga
najboljeg jastva. Oni vjeruju da je njihovo nezadovoljstvo prirodno stanje."
"Kako bih svoj vanjski svijet trebao uskladiti s unutarnjim?" upitao sam.
"Trebao bi svaki dan svjesno nastojati zatvarati jaz dosljednosti, Jack. Tako se vraa osobi
kakva uistinu jesi. A kada se to dogodi, zahvalnost proima svaku dimenziju tvojega ivota."
"Odakle bih trebao poeti?"
"Najprije mora proniknuti duboko u svoj unutarnji svijet i poeti upoznavati samoga sebe.
Samospoznaja je polazna toka puta prema savrenstvu. Otkrij svoje najvee vrijednosti,
ustanovi kako bi doista elio ivjeti i razmisli o tome to te ini sretnim. Ustanovi prema
kojim mjerilima bi trebao ivjeti da bi bio dosljedan samome sebi, a zatim odredi kako bi
ivio kada bi doista dosljedno mislio, djelovao i osjeao. Kako bi izgledao tvoj ivot? to vie
ne bi mogao prihvaati? U emu vie ne bi sudjelovao i koje bi ljude svjesno udaljio iz
svojega ivota?"
"Zanimljiva pitanja", primijetio sam.
"Predlaem ti da svoje odgovore zabiljei u dnevnik koji sam ti dao prvoga dana kako bi
otpoeo razgovor sa samim sobom. Vrlo je vano razgovarati sa samim sobom jer tako
otkriva tko uistinu jesi. Sljedei korak jest svakoga dana uiniti neto ime e svijetu otkriti
svoje istinsko jastvo - i zatvoriti jaz dosljednosti. Poni ivjeti po vlastitom nahoenju."
"Zatvoriti jaz", ponovio sam.
"Da, budi dosljedan, budi iskren i budi ono to jesi. Kada to uspije, tvoje e
samopotovanje znatno porasti i osjetit e veliko samopouzdanje. Toga nee ni biti svjestan
jer se dogaa na vrlo dubokoj, podsvjesnoj razini. Ali, kada tvoje drutveno jastvo postane
odraz tvojega istinskog jastva, poet e opaati velike promjene u svojem ponaanju. Imat e
nevjerojatno mnogo energije i otkriti da si kreativniji no ikada. Osjetit e duboku radost i mir.
Dosljednost istinskom jastvu uzdie tvoj ivot na posve novu razinu i budi tvoje najbolje
jastvo. S metafizikog stajalita, kada svoj vanjski svijet uskladi s unutarnjim, univerzum ti
alje povoljan vjetar i obilje svojih dragocjenosti."
Ustao je. "Sutra u sedam sati ujutro ekaj me u velikoj dvorani. Moram ti neto pokazati",
rekao je s prizvukom zagonetnosti. "Za danas je dosta. Dao sam ti mnogo za razmiljanje pa ti
predlaem da se povue u svoju sobu i posveti pisanju dnevnika. Zabiljei to si nauio od
mene i to si otkrio o sebi. Znam da e ti to biti vrlo korisno."
S tim je rijeima otiao i ostavio me s umom prepunim misli i s nadom kakvu ve
godinama nisam osjetio.

-43-

5. poglavlje
Prozor od obojenog stakla
"Nain razmiljanja koji te je doveo tu gdje jesi nee te odvesti onamo gdje eli biti."
Albert Einstein
"U svakome spava div.
Kada se taj div probudi, dogaaju se uda."
Frederick Faust
Doi sa mnom. elim ti neto pokazati", rekao je otac Mike kada smo se sljedeeg jutra
sastali. Slijedio sam ga prema sreditu najvee dvorane u katedrali. Pokazao mi je
velianstven prozor od obojenog stakla koji je bio najljepa pojedinost u cijelom prostoru.
Suneve su zrake prolazile kroz raznobojne dijelove stakla stvarajui dugu koja je dvoranu
ispunjavala velianstvenom svjetlou.
"Svi mi promatramo svijet kroz vlastiti prozor od obojenog stakla, Jack. Kada to uistinu
shvati, ivot e ti se promijeniti. Moj jest."
"Doista?"
"Da. Svijet ne opaamo onakvim kakav jest ve onakvim kakvi mi jesmo", rekao je otac
Mike. "Svi mi svaki dan izlazimo u svijet i smatramo da je na doivljaj svijeta doivljaj
istine. No, tu su ponovno na dijelu naa oholost i poricanje. Istina je u svakoj situaciji obojena
naim unutarnjim prozorom koji djeluje kao na filter. I ba kao to ono staklo gore prima
svjetlost i boji je, tako i svako nae vjerovanje, strah, pretpostavka i predrasuda boje na
doivljaj toga trenutka. Smatramo da svijet vidimo istim oima kao i svi ostali, ali to nije tako.
To je velika la u koju smo sami sebe uvjerili. Svatko od nas promatra svijet kroz prizmu
vlastitoga konteksta nastalog pod utjecajem naih jedinstvenih ivotnih iskustava. A budui da
na ovom planetu ne postoje dva ovjeka koja su doivjela potpuno ista iskustva, ne postoje ni
dva ovjeka koja bi odreenu situaciju doivjela na isti nain. Kada to doista shvati, tvoj e
ivot poprimiti potpuno novi smisao. To je vrlo vano zrno mudrosti, Jack."
"Vrlo zanimljivo. ini mi se da nikada nisam iskoraio iz vlastitoga naina razmiljanja i
upitao se odgovara li doista istini", priznao sam.
"Svaki ovjek promatra ovaj svijet kroz vlastitu prizmu koja predstavlja na mentalni
obrazac. Taj 'obojeni prozor uma' odreuje nae vienje svijeta i nae miljenje o sebi.
Upravljanje vlastitim ivotom zahtijeva spoznaju da nae vienje svijeta ne mora nuno biti
odraz injeninog stanja. Dogaaji nisu uvijek onakvi kakvima ih vidimo."
"To je vrlo zastraujua pomisao, oe", rekao sam. "Teko mi je pri pomisli da je to istina.
Zabrinjava me."
"To je dobro, Jack. Ponovno osjea strah, prirodnu ljudsku reakciju koja se neizostavno
pojavljuje kada nainimo iskorak i pomislimo ili uinimo neto novo. A strah se oituje
stresom. Kada postane svjestan toga prirodnog procesa, strah vie nee imati mo nad tobom
i bit e ga sposoban prevladati. Najbolji nain da se oslobodi straha jest da ga doivi -

-44-

predaj se strahu i prestani mu se opirati. Suoi se sa svojim strahom i pokuaj se stopiti s njim.
Kada to uini, dogodit e se neto udesno: strah e nestati. Ali upamti da strah nije nita
drugo doli osjeaj - nije stvaran. Nikada nemoj bjeati od svojih strahova; uvijek hrli prema
njima. Mjesto na kojemu prebivaju tvoji najvei strahovi ujedno je i mjesto najveeg razvoja.
A budui da je razvoj smisao ljudskog ivota, prihvati sjajnu mogunost koju ti nudi strah.
Kao to sam ve rekao, ono ega se plai nudi ti vrlo plodno tlo za samospoznaju."
"Ali, je li doista istina da svatko pogreno poima stvarnost?" upitao sam.
"Ne kaem da svi svijet vidimo pogreno - katkad jest tako, ali katkad je nae vienje odraz
istine. elim samo rei da se tvoj ivot moe promijeniti samo ako se sam promijeni. A to e
ti najlake poi za rukom ako uvidi da svijet ne vidimo onakvim kakav jest, ve onakvim
kakvi mi jesmo."
S tim me je rijeima odveo natrag u moju sobu i ostavio me samoga. U mojem se umu
kovitlalo sve to sam nauio u tako kratkom vremenu. Toliko sam mnogo novih saznanja
morao usvojiti. Bio sam u Rimu, u nauku kod sveenika koji mi je otkrivao novo vienje
univerzuma, vienje koje e, ako ga prihvatim, promijeniti sva podruja mojega ivota.
Doista sam osjetio strah kada sam razmislio o rijeima toga neobinog redovnika. ivjeti u
skladu s tim novim vjerovanjima znailo bi da svijet moram poeti promatrati potpuno novim
oima, a poznavao sam vrlo malo ljudi koji su ivjeli na taj nain. Pa ipak, dok sam promatrao
grad i blistave zvijezde na divnom nebu nad Rimom, proeo me je dubok mir kakav jo nisam
doivio. A mojim je umom bljesnula jedna rije: vjeruj.
***
Tijekom proteklih nekoliko tjedana naviknuo sam se na vrlo ugodan dnevni raspored u
katedrali: buenje u zoru i jednosatna meditacija s ocem Mikeom. Isprva mi je taj strog
raspored teko padao, ali se nakon samo nekoliko dana u meni poela raati unutarnja snaga
pa sam ga lake prihvaao. Poeo sam se jo bre mijenjati i ivjeti na posve novoj razini. Sve
sam se manje poistovjeivao sa svojim miljenjem i poeo sam dosezati vie razine svijesti.
to sam dublje ponirao, to sam jasnije uviao da ja nisam isto to i moje misli - ja sam onaj
koji ih misli, a to sam ih vie promatrao sa strane, to je brbljanje uma postajalo tie.
U svojoj sam sri znao da se razvijam kao nikada do tada. Uvidio sam kako je otac Mike
bio u pravu kada je rekao da smisao naega ivotnog puta nije popravljanje i nastojanje da
budemo vie nalik drugima, primjerice, svojim junacima. Duboko sam shvatio da je smisao
ivotnoga putovanja zapravo povratak onome tko uistinu jesmo. ivot je doista proces
prisjeanja. Ali, u to nisam samo povjerovao, ve sam to i spoznao.
Nakon jutarnje meditacije otac Mike i ja pojeli bismo jednostavan doruak sastavljen od
voa i itarica, a potom bismo izali etati u vrt iza katedrale gdje bi me sljedeih nekoliko sati
pouavao temeljnim poukama za mudar i plemenit ivot. Koji put bi svoju mudrost iznio u
obliku propovijedi stojei uz prelijep ruin grm, a strast i ar njegova izraaja povezale su me
s najdubljim mjestom u mojem srcu. Drugih bi dana bio oputeniji pa me je nasmijavao
otkrivajui mi svoje zaudno znanje u obliku aljivih priica.
Svake veeri odlazio bih u svoju malu sobicu, otvorio prozore i, zagledan u nebo,
napredovao na putu samospoznaje. Svakoga sam dana doivljavao udesne promjene svojega
svjetonazora i shvaanja ustrojstva ovoga velianstvenog univerzuma. Ubrzo sam shvatio da
smo svi povezani. Na izgled sluajni dogaaji naih ivota doista su povezani odreenim
slijedom iako veina nas to ne uvia. Sve tokice naega ivota su povezane i sve nam se
dogaa s odreenim razlogom. ivot je doista kola, a svaka situacija potie na osobni razvoj
ako smo dovoljno svjesni da bismo otkrili i primijenili ponuenu pouku.

-45-

Uvidio sam da su svi ivoti zapravo prelijepi. Teka nas vremena usavravaju i vode
dobrim vremenima dok nam dobra vremena otkrivaju sve nae mogunosti i nude blagoslove
u kojima emo uivati. I otkrio sam da nita vrlo dobro ili vrlo loe ne traje dugo.

-46-

6.poglavlje
Potraga za svrhom
"Sretan e biti onoliko koliko pomae."
Karl Reiland

Jednoga jutra otac Mike posjeo me je na klupu u bujnom vrtu iza stranjeg ulaza u
katedralu. Ondje je mnogo vremena provodio u tihom promiljanju i molitvi.
"Nastavi vjerovati da je ovaj univerzum blagonaklono mjesto", rekao je. "Svijet doista eli
da pobijedi. Oslobodi se potrebe za nadzorom, potrebe kojoj mnogi od nas podrede najbolje
godine svojega ivota, i odaberi radoznalost. Bude li tako ivio, sila monija od tebe svaki
dan e te voditi prema tvojem najboljem ivotu. Doslovce e biti doveden do svoje zadae."
"esto sam se pitao to je moja istinska ivotna zadaa, oe. Duboko u sebi oduvijek sam
znao da smo svi mi na ovaj svijet doli sa osobitim razlogom", rekao sam.
"Vana pouka glasi: svrha je tajna strasti. Kada otkrije svoju zadau - onaj neodoljivi cilj
kojemu bi mogao posvetiti svoj ivot - srce e ti zapjevati i osjetit e vie strasti, snage i
unutarnjeg mira no to si ikada mogao zamisliti. Otkrivanje velikog sna prema kojemu moe
ivjeti da je ti veliku mo, poticaj i energiju. Veliki san prua nadu, Jack. Bit e potpuno
usredotoen jer e tono znati zbog ega si doao na ovaj svijet."
"udesno!"
"Usredotoenost na najvie prioritete jedan je od najvanijih razloga otkrivanja i
ustanovljavanja osobne vizije ili sredinjeg cilja ivota. Kao to je Edward G. Bulwer-Lytton
rekao: 'ovjek koji nadmauje svoje blinje jest onaj koji ve zarana u ivotu odredi svoj cilj i
prema njemu usmjerava sva svoja nastojanja. Genijalnost je tek izotreno opaanje ojaano
nepromjenjivou cilja. Onaj tko budno promatra i vrsto odluuje, nesvjesno postaje genij'."
"Nikada nisam tako razmiljao o genijima", rekao sam zamiljeno.
"Sve je u usredotoenosti na najvie ciljeve", odgovorio je otac Mike. "Kada zna to je u
tvojem ivotu najvanije, paljivije bira to e initi i to nee initi.".
"Logino."
"A kada otkrije najvaniji zadatak svojega ivota," nastavio je, "vie te ni jedna nevolja,
koliko god bila teka, nee moi zaustaviti. Jasno odreivanje vizije vlastitoga ivota najbolji
je nain da prevlada probleme i doivi vee zadovoljstvo. Da Vinci je to lijepo rekao: 'Ako
svoj put odredi prema zvijezdi, bit e sposoban prebroditi svaku oluju'.
Vidi, Jack, najvea potreba ljudskoga srca jest potreba da se ivi za neto vee od samoga
sebe. Svi mi imamo arku elju da ostavimo trag u ivotima drugih i otkrijemo svrhu koja
premauje granice naega ivota. Svi mi na kraju ivota elimo znati da nismo ivjeli uzalud.
Onoga trenutka kada otkrije svoj poziv, svoj glavni cilj, svoju ivotnu sudbinu, ulazi u
potpuno nov nain ivota. Prestat e brinuti o zaraivanju, slavi ili uspinjanju poslovnom
ljestvicom i zaokupiti se svojom ulogom u stvaranju novoga, boljeg svijeta. Tada e onaj
najbolji dio u tebi biti sretan. Duboko u sebi bit e mnogo zadovoljniji samim sobom. Bit e

-47-

ispunjen i osjeat e da tvoj ivot ima smisla. A tada tvoj ivot poprima znaajku
uzvienosti."
"To je sjajno", odvratio sam.
"Mogao bih to rei i ovako: kada iz nagona za preivljavanjem zakoraimo u predanost
sluenju drugima, uspjeh jednostavno mora preplaviti tvoj ivot."
"Kako da pronaem svoju sudbinu?"
"Ti ne pronalazi svoju sudbinu, Jack - ona pronalazi tebe."
"Doista?"
"Da. to vie ostvaruje svoje istinsko jastvo, to e se tvoja sudbina jasnije otkrivati pred
tvojim oima. Kao to sam ti ve rekao, mladi prijatelju, radi na svojem unutarnjem svijetu to je najvanije. Nizozemski filozof Benedict de Spinoza je rekao: 'Jedini cilj ivota jest biti
ono to jesmo i to smo sposobni biti'. to vie otkriva svoje istinsko jastvo i pokazuje ga
cijelom svijetu, to e vie ploviti sa strujom ivota. I tako e te tvoja sudbina pronai."
Bio sam skeptian. "Zar je tako jednostavno?"
"Da, doista jest", odgovorio je otac Mike. "Samo budi strpljiviji i otvoreniji. Thomas
Merton je to lijepo rekao: 'Mi zapravo posjedujemo ono za im tragamo. Oduvijek je u nama,
a ako se strpimo, pokazat e nam se 1. to vie upoznaje svoje istinsko jastvo, to e jasnije
uviati da posjeduje svu mudrost, mo i sposobnost koju prieljkuje u ivotu. Ti ve jesi ono
to si oduvijek elio biti. Samo to mora otkriti. A kada to otkrije, naii e na mogunosti
koje su ti namijenjene. Samo nastavi ponirati u svoje dubine i raditi na sebi. Nastavi vjerovati
i ostani otvoren."
Na trenutak je zastao, a tada je nastavio. "Jack, uspio si. Bio si jedan od mojih najboljih
uenika. Ali, nae je druenje zavreno. S tobom sam proveo etiri tjedna i opazio divne
promjene... ali, najbolje tek dolazi. U tebe sam posijao sjemenke koje tek poinju klijati. ast
mi je da sam te upoznao, da sam upoznao sina svojega dragog prijatelja Cala. Uvjeren sam da
e uspjeti i utrti pravi put. Ostani dosljedan sebi, Jack. Nastavi tragati za istinom - i uvijek
vjeruj."
S tim me je rijeima srdano zagrlio. A tada se naglo okrenuo i poao kroz vrt prema
katedrali koja je godinama bila njegov dom. Sunce je sjalo, a ja sam ostao stajati pokraj ruina
grma i razmiljati o protekla etiri tjedna i o svemu to sam doivio. Sjetio sam se rijei
Louise May Alcott:
"Moje su najvie tenje visoko gore, tamo prema suncu. Moda ih neu ostvariti, ali ipak
mogu podignuti pogled i opaziti njihovu ljepotu, vjerovati u njih i stremiti prema njima."
Duboko u onom dijelu sebe koji zna osjeao sam da sam doista na pravom putu.

-48-

SURFER

-49-

7.poglavlje
Susret s gospodarom srca
"U tebi je stijenj koji eka da se pretvori u svjetlost tvoje due. Kada se taj unutarnji plam
razgori, doivjet e velianstveno ivotno buenje."
Bradford Keeney
"Iz godine u godinu sve sam uvjerenija da je traenje ivota u ljubavi koju nismo pruili, u
moima koje nismo iskoristili, u sebinoj opreznosti koja ne prihvaa rizik i koja,
izbjegavajui bol, proputa i sreu."
Mary Chomondeley
Moje oi jo nikada nisu vidjele tako lijep prizor. Bio sam na mnogim plaama, ali se ova
razlikovala od svih. Doimala se kao djeli Nirvane. Zato sam, plativi vonju, vozau taksija
rekao da u sam pronai put kui.
"Jesi li siguran u to, mome", upitao je. "Najblii grad je kilometrima daleko, a ovo je
najosamljenija plaa na otoku. Ako eli, vratit u se po tebe za nekoliko sati."
"Ne...hvala", odgovorio sam. "Imam osjeaj da u se sasvim dobro snai. Univerzum je
blagonaklono mjesto", dodao sam sa znalakim osmjehom.
Voza me utke promatrao, a zatim je odmahnuo glavom i krenuo.
Nisam vidio nikoga, ali mi to nije bilo vano. Polako sam siao s ceste na pijesak i skinuo
sandale. Prizor je bio doista oaravaju: ocean je odraavao bistro azurno plavetnilo, pijesak je
bio sitan i bijel, a suneve su zrake, iako jake, milovale moje tijelo i ispunjavale me mirom.
Sjeo sam i tiho zahvalio za sve darove koji su poeli pristizati u moj ivot otkako sam prije
nekoliko tjedana upoznao Cala - svojega oca.
Nakon dvadesetak minuta ugodnoga sunanja primijetio sam da se neto kree na drugom
kraju plae. Pogledavi malo bolje, vidio sam ovjeka kako na pijesku plee svojevrstan
plemenski ples. Mahao je rukama, savijao koljena i tresao glavom. Uplaio sam se. Bio sam
sam i na trenutak sam se zabrinuo za svoju sigurnost. A tada se dogodilo neto divno. U
mojem je umu bljesnula rije vjeruj i sjetio sam se to mi je otac Mike rekao jednoga dana u
Rimu: "U pozadini svakoga od svojih strahova pronai e dragocjenost". Posegnuo sam u
svoju dubinu i ondje pronaao novu hrabrost koja me je u protekla etiri tjedna sve vie
proimala kako sam dolazio u dodir sa svojom moi. Zato sam odvano krenuo prema tom
ovjeku.
Kad sam mu se pribliio, vidio sam ga mnogo jasnije. I dalje se udno kretao, kao u
neobuzdanom transu, i doimalo se kao da ne primjeuje da nije sam na plai. Bio sam mu vrlo
blizu, no on nije prestajao plesati. Na posljetku je prekinuo tiinu i otvorio oi.
"Dobro doao na moju plau, Jack. Gdje si tako dugo?" upitao je sa zubatim osmjehom.
Bio sam zapanjen. Kako je taj ovjek mogao znati moje ime? U umu mi je ponovno
bljesnulo: vjeruj.
"Vi znate kako mi je ime?" upitao sam iznenaen i jo uvijek pomalo uplaen. "Kako to?"
"Da, naravno da znam kako ti je ime - Cal mi je rekao sve o tebi. Bio je sjajan momak. A
kako se tek znao zabavljati!"

-50-

"Vi ste se zabavljali s mojim ocem?" upitao sam u nevjerici.

"Oh, sve je to bilo fino i pristojno - nita zabrinjavajue", rekao je i obrisao znoj s grudi.
Kad je podignuo glavu prema suncu, promotrio sam njegovu zagonetnu pojavu.
Pretpostavio sam da mu je otprilike 45 godina. Koa mu je bila tamna, a tijelo u gotovo
savrenom stanju; vrsti miii isticali su se ispod njegove elastine koe. Oi su mu bile
izrazito plave, a kosa posvijetljena od sunca. Na sebi je imao samo ogrlicu od koljki i par
iznoenih, najlonskih kratkih hlaa na kojima su se prelijevale sve dugine boje.
"Ja sam Moe. Moe Jackson", rekao je pruivi ruku. "Dobrodoao na Havaje. Ovo je moja
plaa - najbolje mjesto za surfanje na cijelom otoku, samo moje. Mjetani tvrde da ga
posjeuju duhovi pa je sasvim sigurno da neemo imati drutvo. Meni to odgovara", rekao je
otegnuto. "Po cijele dane mogu surfati, sasvim sam, i to mi savreno odgovara."
"Vi ste surfer?" upitao sam.
"Nego to, brate", odgovorio je veselo. "Kao i Cal. I on je u tome bio vraki dobar - gotovo
kao ja", rekao je sa osmjehom.
"to ste to upravo radili? Onaj ples?"
"Oh, samo sam se malo zabavljao. Volim plesati - to me odrava u struji ivota i pomae
mi da stvari ne shvaam previe ozbiljno."
"U struji ivota?"
"Naravno", rekao je Moe. "Ja ivim iz trenutka u trenutak. Predao sam se ivotu u stanju
neprestane lakoe. Nastojim ostati svjestan svega to mi se dogaa. Prolost je zavrena zauvijek. Moja filozofija glasi: ne doputam da moje juer zauzme previe mojega danas."
"A to je s budunou?" upitao sam.
"Budunost nije stvarna, ovjee. Ako se mene pita, budunost je samo privid. Jedino na
to sam doista usredotoen jest arolija svake minute. ivim sa strujom i prihvaam ono na to
nailazim. Slijedim svoje srce. I uivam u tome!" rekao je s velikim zanosom. "Uzmi, ovo je za
tebe", dodao je pruivi mi omotnicu koju je izvadio iz depa hlaa. "Proitaj to unutra pie.
Izvukao sam izguvani komad papira i paljivo proitao rijei koje su na njemu bile
ispisane. Poruka je glasila:
"Obini dane, dopusti da budem svjesna tvoje dragocjenosti.
Ne dopusti da te propustim u potrazi za nekim vrijednim i savrenim sutra. Jednoga u
dana noktima zagrabiti u zemlju, zagnjuriti lice u jastuk, istegnuti se do kraja ili podignuti
ruke prema nebu i iznad svega poeljeti da se vrati."
Mary Jean Iron
"Mislim da je to tono", rekao sam zamiljeno. "Toliki se ljudi ale da nemaju dovoljno
vremena, ali ipak trate ono koje imaju. Cijeli ivot tragamo za neuhvatljivim 'upom zlata', ali
na posljetku otkrivamo da su nae najvee dragocjenosti bile one najjednostavnije koje smo
oduvijek imali, ali toga nismo bili svjesni."
"Tako je", rekao je Moe kimajui u znak slaganja. "Veina ljudi neprestano stremi prema
toj bajkovitoj zemlji u kojoj e, prema njihovom miljenju, svi njihovi problemi biti rijeeni, a
oni e biti ispunjeni radou. Oni sami sebi govore: 'Kad ostvarim ovo ili ono, bit u sretan'.
Ali, ja smatram da srea nije odredite na koje stiemo, ve unutarnje stanje koje sami
stvaramo. Svatko moe biti sretan - srea je svima na raspolaganju, i to ovog trenutka.

-51-

Moramo se samo zaustaviti i vie pozornosti posvetiti dragocjenostima koje nas ve okruuju.
Zato ja ivim punim pluima. Moje su oi otvorene. Budan sam. Uivam u svakom pojedinom
trenutku ove velianstvene pustolovine."
"A gdje ivite?" radoznalo sam upitao.
Pokazao je majunu kolibu od trstike na rubu plae gdje je obala bila poput prsta isturena u
more. Uz nju je bio maleni vrt prepun cvijea, a na zid je bio naslonjen zahrao stari bicikl.
"Ono je moja palaa, Jack, moj dom. I uivam u njemu!" ponosno je izjavio.
"Zanimljivo", odgovorio sam pomalo zbunjen.
"I vie nego zanimljivo - savreno je. Nemam razloga za brigu, nitko me ne gnjavi i blizu
sam valovima koji me ine istinski sretnim. Ako se mene pita, ivim u raju. Dakle, dobro
doao u raj! Ovo e biti tvoj dom sljedea etiri tjedna."
"Zvui sjajno. Znam da e biti divno", odgovorio sam sa osmjehom.
"Sve je pripremljeno za tebe", nastavio je Moe. "Uvjeren sam da to ve zna. I bit e mi
drago primiti dar tvojega drutva. Pouit u te svemu o drugom zakljunom pitanju."
"Jesam li volio iskreno?" prisjetio sam se.
"Tako je."
"Odlino! Ali, iskreno reeno, u ovom mi je trenutku mnogo potrebnije usredotoiti se na
unutarnji rad nego na zaljubljivanje. Prolazim tako intenzivan unutarnji razvoj da se svi
elementi mojega ivota mijenjaju. Takorei, moj prozor od obojenog stakla potpuno se
mijenja."
"Otac Mike te tomu pouio, znam. Sjajan ovjek", rekao je Moe iskreno.
"Vi poznajete oca Mikea?"
"Naravno. On je moj dugogodinji prijatelj, ali plai se vode", odgovorio je sa smijehom.
"Koliko god pokuavao, nisam ga uspio dovesti blizu dasci za surfanje. Njegova teta",
slegnuo je ramenima.
"Nego, da odgovorim na tvoju primjedbu," nastavio je Moe, "mnogo je vrsta ljubavi:
erotska, ljubav prema sebi, ljubav prema obitelji i ljubav prema samom ivotu te njegovu
udesnom odvijanju. Ti i ja emo se usredotoiti na potonju, prijatelju. Na zajedniki rad bit
e potpuno usredotoen na otvaranje tvojega srca kako bi se potom mogao otvoriti ivotu i
svim njegovim divotama. Kladim se da nisi ni sanjao o tome da e imati osobnog uitelja za
pitanja srca, zar ne?"
"Uitelja za pitanja srca? To jo nisam uo."
Da, znam", rekao je Moe. "Pomalo je otrcano, ali je Cal tako htio. Zamislio je ivotno
usavravanje za tebe i zamolio nas da budemo tvoji uitelji. Doista ti je elio pomoi, Jack, taj
te je ovjek istinski volio. Ali, vratimo se temi. Otkrio sam kako valja ivjeti ispunjen i
udesan ivot. Doista ispunjen i doista udesan. Ovdje na ovoj plai, ja sam najsretniji ovjek
od svih koje poznajem. Svakoga se jutra budim s dubokom radou u srcu. Surfam. Pleem.
Ujutro slikam, katkad i kasno u no, a prije spavanja promatram zvijezde. U suton piem
poeziju. Osjeam se kao najbogatiji ovjek na svijetu. A ono najljepe jest da se zapravo
uope ne razlikujem od tebe. I ti moe imati ovo to ja imam - ako eli."
Moe je nastavio. "Sve se dogodilo kada sam prestao ivjeti u umu i poeo otvarati svoje
srce. To je za mene bilo presudno. Carl Jung je to lijepo rekao: 'Tvoja e vizija postati jasna
tek kada se zagleda u svoje srce. Onaj tko gleda prema van, sanja. Onaj koji gleda prema
unutra, budi se'."

-52-

"Sjajno reeno", rekao sam osjetivi kako me preplavio val mira i spokoja kad sam shvatio
te rijei. "Pa, drago mi je da sam vas upoznao, Moe Jackson. Iskreno se veselim naem
druenju", rekao sam potpuno uvjereno.
"Izvrsno!" odvratio je. "Jack, shvaam da prolazi razdoblje duboke preobrazbe. To je
dobro - u ivotu ne moe doivjeti nita bolje. Znam da katkad moe biti zastraujue, ali
izdri. Pokuaj biti potpuno svjestan procesa koji prolazi. To je najvanije razdoblje u tvojem
ivotu... za sada. Zato se prepusti tom valu - bit e ti drago. tovie, kladim se da se nakon
druenja s ocem Mikeom tvoje srce ve otvara za tvoju unutarnju mudrost."
"U pravu ste. Stjeem sve te nove uvide - i nisam siguran odakle dolaze", rekao sam
oekujui kakvo objanjenje.
"Izlazi iz svojega uma i ulazi u svoje srce, a ondje su odgovori na sva pitanja. ivjeti u
umu znai igrati na sigurno. Nastoji sve razraditi. Planira, brine i uzrujava se zbog
prolosti, sadanjosti i budunosti. Toliko mnogo vremena provodi mozgajui to bi moglo
biti i to je moglo biti da proputa ivjeti ivot kakav bi trebao ivjeti. Najbolji nain uenja
od ivota jest biti svjestan svakoga trenutka - a to ne moe ako si zaokupljen mislima."
Na trenutak je zastao, a tada je nastavio. "Ja sam nekada bio poput tebe, Jack, ivio sam u
umu. Zapravo, bavio sam se istim poslom kao i ti."
"Reklamom?"
"Da, reklamom. Jesi li ikada uo za MJ Group International?"
"Naravno. To je jedna od pet najuspjenijih reklamnih agencija na svijetu. Sjedite joj je u
Chicagu, ima dvadeset i tri podrunice irom svijeta te stotine milijuna dolara godinjeg
prihoda."
"Pogodi tko ju je utemeljio?" upitao je Moe i veselo sam sebe potapao po leima.
"Ma nemojte!" odvratio sam. "MJ ste vi, Moe Jackson?"
"Da." Zablistao je.
"Nevjerojatno! Doista?" Nisam mogao vjerovati da je taj surfer, s kojim sam tako oputeno
razgovarao, prije samo jednog desetljea bio jedan od najglasovitijih marketinkih umova na
svijetu. Njegova je tvrtka uvela mnoge novine i bila je nairoko poznata po svojoj
nemilosrdnoj taktici te filozofiji uspjeha pod svaku cijenu. Tvrtka MJ International bila je
ugledna u cijelom svijetu pa mi je bilo teko povjerovati da je taj neuobiajeno spokojan
ovjek, koji je stajao preda mnom na udesno lijepoj plai daleko od civilizacije, bio to to je
tvrdio.
"Vjeruj mi, istina je", odgovorio je Moe. "Moj uspon prema uspjehu bio je brz. inilo se da
u poslu sve pretvaram u zlato.
Godinama sam bio nezaustavljiv te sam tako zaradio milijune. Jednostavno sam imao esto
ulo za napredovanje. Do etrdesete godine imao sam veinu onoga o emu bi itko iz tvojega
svijeta mogao sanjati: privatni mlanjak, kuu na Kajmanskom otoju, kuu u Aspenu, dva
nova Porschea u garai i 'suprugu- trofej'. Pogodi to sam otkrio nakon svih. tih godina
jurnjave za novcem, slavom i ugledom?"
"Recite mi", odgovorio sam i zagledao se duboko u njegove oi, koje su se odjednom
ispunile tugom i aljenjem.
"Otkrio sam da sam svakoga jutra u ogledalu i dalje gledao istu osobu. I dalje sam se
osjeao jednako kao to sam se osjeao dok sam bio gladan i bez novca. I dalje su me
proganjali isti demoni, a sa sobom sam vukao isti teret koji me je pratio od djetinjstva. I dalje
sam njegovao ista, ograniavajua vjerovanja o sebi i o tome to mogu biti. Stoga sam

-53-

ustanovio da je unutarnji svijet vaan bez obzira na to koliko je tvoj vanjski svijet lijep. Ako je
tvoj unutarnji svijet zbrkan i nezdrav, nita te u vanjskom svijetu ne moe usreiti. S druge
strane, ako je tvoj unutarnji svijet zdrav i skladan, i najjednostavnije, najosnovnije stvari u
vanjskom svijetu ispunit e tvoje srce i duu radou. Najvee ivotne dragocjenosti nalaze se
u unutarnjem svijetu, prijatelju. Kao to je Emerson zapisao: 'Ako u srcu ne vlada obilje,
bogatstvo je bijedan prosjak'."
"to dublje ponirem, sve sam svjesniji toga", dodao sam zamiljeno.
"Koliko god steknemo, nita - ba nita - ne moe nadoknaditi nepotpunost koju osjeamo
u sebi. Svi mi, kao ljudska bia, u sebi imamo te praznine koje ude za ispunjenjem. Nekima
od nas praznine su stvorili roditelji koji nisu obraali pozornost na nae emocionalne potrebe;
ostali u sebi nose praznine koje su stvorili bezobzirni kolski prijatelji koji nisu uviali
njihovu istinsku vrijednost. Nekima su praznine stvorili uitelji koji su ih uvjeravali da, koliko
god se trudili, nikada nee biti dovoljno dobri. Kada odrastemo, nesvjesno traimo ljude i
stvari koji e ispuniti nae praznine - uiniti nas potpunima. No, na taj nain ne uspijevamo
popuniti praznine pa kreemo dalje u potragu za novim rjeenjima. Ta beskrajna potraga
oduzima nam unutarnji mir."
"Koje je trajno rjeenje?" upitao sam dok smo etali plaom uivajui u blagom povjetarcu
koji je milovao naa lica.
"Okreni se unutarnjem svijetu", odgovorio je Moe. "Uini to god je potrebno da bi se
ispunio. Sam ispuni svoje praznine. I upamti da se vrata prema ispunjenju ne otvaraju prema
van, ve prema unutra. Zbog toga je najvaniji zadatak svakog ljudskog bia, koliko je meni
poznato, rad na unutarnjem svijetu, obavljanje unutarnje zadae koju si spomenuo."
"Vrlo zanimljivo stajalite, Moe."
"I tono. Okretanje unutarnjem svijetu znai iz spoznaje o svojoj istinskoj uzvienosti
razmotriti ono to te ograniava."
"Primjerice, moja pogrena vjerovanja, zablude, strahovi i predrasude", ubacio sam.
"Da, sve to i jo vie. Kad se istinski obrauna s time, osjeat e se mnogo bolje i u
vanjskom svijetu. to vie isti svoj unutarnji svijet, to tvoj vanjski svijet postaje ljepi."
"Sve zapoinje u unutarnjem svijetu", zakljuio sam.
"Da", rekao je Moe. "A jedan od najvanijih elemenata rada u unutarnjem svijetu jest
otvaranje srca. Otvoriti srce znai ivjeti s ljubavlju - biti otvoren za ljudske mogunosti,
vjerovati u savreni tijek vlastitoga ivota i ivjeti punim pluima. Zaponi ivjeti u aroliji
svojega ivota, Jack - budi svjestan sve ljepote koja te okruuje. To je zapravo odluka koju ti
mora donijeti. A uz malo vjebe svladat e potrebne vjetine. Kao to je Helen Keller rekla:
'Nijedan pesimist jo nije otkrio tajnu zvijezda, otputio se u neotkriveno podruje ili ljudskom
duhu otvorio novo nebo'. Budi hrabriji sa svojim ivotom - meni je to pomoglo. Otvoriti srce
znai i ee vjerovati svojim instinktima te prihvaati iznenaenja koja se pojavljuju u naim
ivotima. Posrijedi je prihvaanje neoekivanoga i otvorenost za sva uda koja te ekaju."
"Nisam siguran da vjerujem u uda. Otvoreniji sam no ikada prije, ali je vjerovanje u uda
za mene ipak previe", priznao sam.
Moe je u tom trenutku potrao. Isprva polako, no tada je pojurio. "Slijedi me!" viknuo je.
Potrao sam predajui se tom iskustvu i vjerujui da e iz njega proizai kakva pouka.
Moe me je petnaest do dvadeset minuta vodio po plai, bez rijei i potpuno usredotoen na
svoje odredite: pjeani breuljak na samom kraju plae. Sustigao sam ga kada se pribliio
svojem odreditu. Znoj mi se slijevao niz obraze i jedva sam dolazio do daha.

-54-

"Previe one teke talijanske hrane", naalio se Moe i pokazao prema stazi koja je vodila
uzbrdo.
"Kamo idemo?" upitao sam teko diui.
"Vidjet e", odgovorio je.
Na vrhu breuljka bio je travnati humak. S toga sam mjesta opazio ostale otoke, parobrode i
prelijepe koraljne rifove.
"Pogledaj onamo", rekao je Moe pokazujui stare ruevine u daljini.
"to je to?" upitao sam.
"Pa," rekao je Moe poigravajui se jednom od koljaka iz svoje egzotine ogrlice, "isprva
se vjerojatno doima da su to povijesne ruevine ili ostaci zidina i cesta. Ali, rei u ti neto
doista zanimljivo o tome. Kada bi letio iznad tih ruevina, koje su prije mnogo godina stvorili
prvi stanovnici Havaja, opazio bi ono to su znanstvenici nedavno otkrili promatrajui to
mjesto iz helikoptera i zrakoplova."
"Pretvorio sam se u uho", rekao sam nestrpljivo.
"Ono to se doima kao nepovezani niz staza i zidina zapravo je savren i iznimno sloen niz
cesta i sustava koji su inili temelje razvijene civilizacije kada se pogleda iz vie, obuhvatnije
perspektive.
Poenta je sljedea: kada situaciju sagleda iz vie perspektive, opaa da su na izgled
nepovezane pojedinosti zapravo povezane. Ja to smatram udom. Vidi, udo je tek zaokret
uma koji ti pomae sagledati svijet na novi nain. S ovoga breuljka sve vidi drugaije no
odozdo. Ostane li otvoren za mogunost novih naina promatranja ivota, s vremenom e
poeti opaati uda koja se doista dogaaju. to si otvoreniji, to e jasnije uviati da su svi na
izgled nepovezani dogaaji tvojega ivota zapravo dio obuhvatnijeg, povezanog sustava. To je
ono to ja smatram udom."
Tada se bacio na tlo. Za nekoliko sekundi izvodio je sklekove u mahnitom ritmu.
"to to sada radite?" iznenaeno sam upitao.
"Odravam formu", odvratio je.
Nastavio je s pouavanjem dok se znoj slijevao s njegova ela. "Jack, u ivotu te eka
mnogo vie no to si ikada pomislio. Najvanije je vjerovati."
Ponovno ta rije. Znao sam kako moram vjerovati da je sve to mi se dogodilo u prolosti i
sve to e mi se dogoditi u budunosti dio savreno ureenog programa koji me je vodio
putem moje sudbine i najvie istine.
"Prestani ivjeti u umu", rekao je Moe. "Cijeloga ivota iskuava tu metodu, a kamo te je
dovela?"
"Jo uvijek sam zaglavljen, ak i nakon svih tih godina", priznao sam.
"Moda je vrijeme za nov nain ivljenja, vrijeme da pone vie ivjeti iz srca. ivi vie
ljubavi i obeajem ti da e ti se otvoriti zlatna vrata potpuno novoga svijeta. Kada pone u
potpunosti ivjeti iz svojih dubina i voljeti to to jesi, sve e se promijeniti nabolje. Neka tvoj
ivot bude meditacija o ljubavi - ljubavi prema drugima, ljubavi prema sebi i ljubavi prema
svijetu. To je ono to ti zapravo elim rei."
"Kako ste vi zavrili ovdje? Kako glasi vaa pria, Moe?"
"Svi mi imamo svoju priu, zar ne? Pa, na posljetku sam odluio napustiti vlastiti ivot zato
to se oteo nadzoru. Darovao sam sve to sam imao i nekoliko godina putovao svijetom s

-55-

naprtnjaom na leima. Upoznao sam vrlo zanimljive ljude i razliite kulture. Pohaao sam
seminare osobnog razvoja i mjesecima samovao u divljini. U Indiji sam nauio meditirati, a u
Australiji sam se zaljubio u surfanje. to sam vie radio na sebi, doao sam do toke u kojoj
sam poeo otkrivati odgovore na najvanija ivotna pitanja. Na mnoge naine poeo sam se
razvijati u potpuno novu osobu. A tada sam, posjetivi ovaj udesan otok, otkrio ovu plau.
Tako sam pronaao svoj dom. Jednostavno sam osjetio da ovamo pripadam. I otada sam
ovdje."
"Nevjerojatno!" Nekoliko sam trenutaka razmiljao, a tada sam upitao: "Je li samoa vana
da bi ovjek pronaao sebe?"
"Ne, nipoto", odgovorio je Moe. "Zapravo, dulja razdoblja samoe mogla bi biti
svojevrstan bijeg od onoga to je potrebno razrijeiti. Gotovo kao neka vrsta udaljavanja od
onoga to je doista potrebno razrijeiti. U Indiji sam vidio mnoge redovnike koji su, kako sam
uo, najbolje godine svojih ivota proveli sami u planinama, a imali su samo komad tkanine
obavijene oko bokova i zdjelicu za riu. Te ljude nikada nisam smatrao osobito
prosvijetljenima."
"To me iznenauje."
"Pa, nije teko biti miran ako sjedi sam na planinskom vrhu i nema nikakvog drugog
posla osim promiljanja vlastitih misli. Nije teko cijeloga dana biti zadovoljan i smiren ako si
sam, ako u blizini nema nikoga tko bi te uzrujavao i na povrinu izvlaio tvoja nerijeena
pitanja. Osobno smatram da se razvoj ostvaruje ivotom u stvarnom svijetu. U odnosima s
drugima otkrivamo kakvi smo ljudi. Iz vlastitog sam iskustva otkrio da svoje istinsko jastvo
upoznamo tek kada se okruimo drugim ljudima. Objasnit u ti to pomou metafore. Recimo
da se zatekne potpuno sam u bijeloj prostoriji. Nema ni prozora ni vrata - samo ti."
"U redu, zamiljam", rekao sam zatvorenih oiju.
"Dobro. Shvaa li to elim rei? Budui da se nema ime odrediti, ne moe otkriti
mnogo o sebi. U prostoriji nema niega, sam si."
"Potpuno shvaam to elite rei. Potrebno mi je neto s ime bih se mogao usporediti."
"Pa, ne znam je li usporediti prava rije, ali na pravom si putu. Kada bih u prostoriju stavio
dasku za surfanje, nastao bi odnos. Tada bi mogao razmotriti dasku, a potom sebe. Mogao bi
dobiti saznanja o sebi u odnosu na dasku. Mogao bi opaziti da si vii od nje, inteligentniji ili
da se vie kree. Dakle, sebe upoznajemo jedino u odnosima."
"Vrlo zanimljivo gledite", odgovorio sam.
"Primijeni tu metaforu na sluaj redovnika i njegove zdjelice za riu. Na vrhu planine on
nije ni u kakvom odnosu. Zbog toga ne moe ostvariti istinski razvoj i dosei samospoznaju.
No, onoga trenutka kad se vrati u stvaran svijet..." Moe je umuknuo.
"Ulazi u odnose s drugima", ubacio sam. "Moe se odrediti prema ostalima."
"Da. Usponi i padovi ivota potiu ga da odgovori na odreeni nain. Ako se netko runo
postavi prema njemu, mogao bi se naljutiti. Gnjev koji izlazi na povrinu zapravo je
mogunost za iscjeljivanje dublje rane. Ako ga netko uplai, pred njim je mogunost da naui
jo neto o sebi te tako uzdigne svoju svijest na viu razinu. Ako ga doivljeni izazov ispuni
ogorenjem, ponuena mu je jo jedna mogunost da sve jo jednom ponovi i otkrije to u sebi
mora ojaati ili usavriti. Uvia li kako je ivot u stvarnom svijetu, odlasci na posao, plaanje
rauna te, u osnovi, doivljavanje ljudskoga ivota, jedini nain napredovanja prema
prosvjetljenju?"
"Uviam. Potpuno mi je jasno. Ali, nadam se da se neete ljutiti jer u vas to pitati, zato vi

-56-

ivite sami?"
Moe je utio. Nekoliko je trenutaka razmiljao o mojem pitanju, a tada se nasmijeio.
"Dobro si to primijetio. Ne znam ti odgovoriti na to pitanje, Jack. Mogu samo rei da tono
znam kako bih trebao biti upravo ovdje. Cijeloga sam ivota ivio meu ljudima, ali me je moj
put doveo ovamo. Namjeravam ostati ovdje, ali tijek ivota nije mogue predvidjeti. Tko zna
gdje u biti za godinu dana? Uivam ovdje gdje sam sada. Zabavljam se u sadanjem trenutku,
otvoren za sve mogunosti i potencijale. Moje je srce ovdje tako sretno! Ostat u ovdje dok mi
ne kae neto drugo."
Nisam bio sasvim zadovoljan njegovim odgovorom, ali nisam ustrajao. Taj ovjek,
izgledom nalik Adonisu i spokojan poput Buddhe, oito je znao neto to ja nisam znao. Bilo
mi je potpuno jasno da ivi u skladu s filozofijom koja je bila daleko prosvjetljenija od moje.
Sve dok prije nekoliko tjedana nisam upoznao oca Mikea, u mojem je ivotu vladala zbrka.
Kad sam prihvatio njegovu iznimnu mudrost, moj je ivot potekao. Tko sam ja da bih
osuivao nain ivota kojim je Moe ivio? Istina je, njegov je pristup bio pomalo
nekonvencionalan. Ali, da smo svi ivjeli u skladu s konvencionalnim uvjerenjima mase, nae
bi drutvo zaglavilo u srednjem vijeku. Napredak je ostvaren zahvaljujui novom i odvanom
nainu razmiljanja vizionara. A osim toga, Moe mi je otkrio sasvim logino vienje.
"Jack, danas sam ti otkrio gomilu spoznaja - nadam se da su ti pomogle", rekao je Moe.
"Ali, u sljedeih mjesec dana moramo raspraviti jo mnogo toga. A dok si ovdje, boravit e u
mojoj gostinjskoj kuici."
"U gostinjskoj kuici?" na glas sam se zaudio budui da osim njegove kolibice nisam
vidio drugu nastambu.
"Da, ondje je", odgovorio je Moe pokazujui stari krevet s drvenim okvirom smjeten iza
njegove "palae".
"Dok si na Havajima, spavat e pod zvijezdama. To e biti sjajno za tebe." S tim je
rijeima siao na plau, uzeo dasku i krenuo ususret valovima.

-57-

8.poglavlje
Korak u nepoznato
"Nepovratnost je ono to ivot ini tako vrijednim."
Emily Dickinson
Dok smo sljedeega jutra na pijesku dorukovali papaje i narane, kipio sam od znatielje.
Zato sam ga zamolio da mi poblie rastumai pitanja srca.
"Kad sam poeo slijediti svoje srce, moj se ivot potpuno promijenio", zapoeo je. "Vrlo je
vano slijediti svoje srce jer ono, u usporedbi s umom, raspolae viom inteligencijom.
Otkrivanje mudrosti srca povezuje te s mudrou svijeta i otvara vrata u srce univerzuma. Ne
bih elio da moje rijei zvue previe mistino, ali otkrio sam da je tako. Potpuno vjerujem
mudrosti koju pronalazim u srcu."
"Znai da bih trebao ivjeti u srcu?"
"Ne, posrijedi je zapravo ravnotea - suradnja. Da bi ivio najuzvienijim ivotom, tvoje
srce i tvoj um moraju skladno suraivati. Neki ljudi potpuno ive u srcu - oni su iste emocije
i osjeaji. Takvi ljudi u stvarnom svijetu esto nailaze na tekoe, a doimaju se poput
zaljubljenih luda sa slabom sposobnou rasuivanja i u raskoraku sa stvarnou. Drugi u
potpunosti ive u umu - oni su isti razum i logika, ne ostavljaju mjesta intuiciji i strastima
koje bi ih vodile."
"Neto poput gospodina Spocka iz stare serije Zvjezdane staze"
"Da, Jack, to je dobar primjer. Kao i Spock, takvi se pojedinci doimaju hladnima poput
kamena. Vjerujem da je u ivotu najvanije pronai ravnoteu: postii da um i srce surauju
kao doivotni partneri. ivi mudro, ali i plemenito; praktino, ali spontano; odvano, ali i
obazrivo; odgovorno, ali i strastveno. Uspostavljanje takve ravnotee iziskuje trud i vrijeme ja se jo uvijek esto borim sam sa sobom. Ali, uz predanost i strpljivost mogue je ostvariti
sve."
"Kako mogu otvoriti svoje srce? Doista elim osjeati vie i otkrivati ivotnu radost, ivjeti
veselije i sretnije", rekao sam. "Osjeam da e se sa srcem otvoriti i moj ivot - ba kao to ste
rekli - ali, kada mi kaete da otvorim svoje srce, to je kao da me zamolite da razgovaram s
vama na havajskom. Ne znam odakle bih poeo."
"Potpuno te shvaam", odgovorio je Moe s iskrenim suosjeanjem. "I ja sam se na svojem
putu tako osjeao. Upravo zbog toga sam savren uitelj za tebe, ako mogu tako rei. Druge
pouavamo onim spoznajama koje su nama bile najpotrebnije, a najvea pouka mojega ivota
bila je otkrivanje darova srca. I nauio sam tako mnogo da svoje znanje mogu podijeliti s
tobom. To me podsjea na staru priu o tome to se nalazi u srcu. eli li da ti je ispriam?"
"Svakako."
"Na Istoku se prije mnogo tisua godina vjerovalo da je svaki ovjek na Zemlji bog. Ali,
ljudi su zlorabili svoje moi pa im ih je Vrhovni Bog odluio oduzeti. No, tada se upitao kamo
e sakriti boanskost - izvor svih ljudskih darovitosti, potencijala i uzvienosti. Prvi mu je
savjetnik rekao: 'Zato ne bi iskopao duboku rupu i u nju stavio boanskost?' 'Ne', odgovorio
je Bog, 'netko e s vremenom iskopati dovoljno duboko i pronai je.' Tada mu se obratio drugi

-58-

savjetnik. 'Imam ideju', rekao je. 'Zato taj izvor sve ljudske moi ne bi stavio na vrh najvie
planine?' Bog je i to odbio. 'Ne. Netko e s vremenom osvojiti tu golemu planinu i pronai ga.'
Na posljetku se oglasio trei savjetnik: 'A kada bi boanskost skrio na dno najdubljega
oceana?' Bog je odgovorio: 'Ne, netko e zaroniti duboko i pronai je.' Tada se Bog zamislio.
Za nekoliko je trenutaka mudro rekao: 'Imam rjeenje. Taj izvor goleme moi, veliajnosti i
uzvienosti stavit u u srce svakog mukarca, svake ene i svakog djeteta na Zemlji jer ga
ondje nikada nee traiti'."
"Sjajna pria", rekao sam.
"Vidi, Jack, u tvojem je srcu vie mudrosti i darova no to misli. Ti si moda mislio da
tvoj um skriva sve odgovore - da e imati vie bude li vie razmiljao. Moda zamilja da
e u igri ivota pobijediti ako jednostavno prikupi vie saznanja i naui vie. Moda
vjeruje da svoj ivot moe pokrenuti ako otkrije to u njemu zapinje. Ali, mislim da to u
ivotu nije tako."
"Znai, moram se malo vie okrenuti srcu?" pretpostavio sam.
"Mnogo vie", rekao je Moe oputenim tonom. "Ali, molim te, budi blag prema sebi. Put od
uma do srca nije kratak. Mogli bi proi tjedni, mjeseci ili ak godine prije no to se potpuno
otvori. Najvanije je da krene tim putem."
"Kako bih trebao krenuti?"
"Ve si krenuo", odgovorio je Moe. "To to si bio dovoljno hrabar da bi doao ovamo i
pronaao me, govori da je onaj dio tebe koji zna spreman za iscjeljivanje slomljenoga srca."
Znao sam na to je Moe ciljao kada je spomenuo moje slomljeno srce. Vjerujem da smo svi
mi na ovom svijetu barem jednom doivjeli slamanje srca. Pod time ne podrazumijevam samo
slamanje koje se dogaa kada izgubimo voljenu osobu - mislim na slamanje srca koje se
dogaa kada ponemo uviati da su nai snovi izblijedjeli i da nae najdublje udnje nisu
ispunjene, kada opazimo trenutno stanje svijeta i nimalo plemenite vrijednosti koje njime
upravljaju, i kada se podcjenjujemo te obezvrjeujemo vlastite sudbine. Sjetio sam se rijei
Benjamina Disraelija: "ivot je previe kratak da bi bio sitan".
Moe je nastavio. "Ova je plaa dobra metafora za tvoj ivot, Jack. ivot je u mnogoemu
nalik plai. To je put koji te vodi preko pjeanih, ali i stjenovitih predjela, na nekim je
dijelovima zavojit, a na drugima ravan. Katkad se ujutro probudi i opazi zapljuskivanje
valova te osjeti estinu oceana; u drugim trenucima sve je potpuno mirno, bez i najmanjeg
mrekanja. ivei na ovoj plai, shvatio sam da su zakoni ivota zapravo zakoni prirode.
Razmotri kako je ustrojena priroda i otkrit e kako je, na najdubljoj razini, ustrojen ivot."
Otac Mike mi je govorio o tome.
"Objasnit u ti primjerom", rekao je Moe. "Mnoge sam noi proveo sam na ovoj plai.
Katkad cijelu no ostajem budan: samo diem, razmiljam i upijam ljepotu ovoga mjesta.
Uvijek me iznova zadivljuje kako svjetlost zore uvijek dolazi neposredno nakon najmranijeg
dijela noi. Jednako je i u naim ivotima. Svatko od nas mora izdrati tamu - ali ona uvijek
prolazi, a svjetlost se uvijek vraa. U trenutku kada zapadne najdublje u problem, najblii si
rjeenju. Dok proivljava najdublji bol, ususret ti dolazi najdublji mir."
Nikada do tada o ivotu nisam razmiljao na taj nain. Moe mi je otkrivao uzvienu i
istananu mudrost slinu uenjima koja mi je s ljubavlju prenio otac Mike - obojica su
govorila o udesnoj inteligenciji svijeta u kojemu ivimo. Oba su uitelja tvrdila da se ivot
svakog ljudskog bia odvija prema tono odreenom planu - sve se dogaa s razlogom, a ivot
je udesan dar.
"Ponudit u ti praktian savjet, Jack. Jedan od prvih koraka koji moe uiniti kako bi se

-59-

povezao sa svojim srcem jest raspirivanje uguenih strasti. Poni initi ono to je u prolosti
ispunjavalo to tvoje veliko srce. Poni initi ono to godi razigranom djetetu u tebi i to te
nasmijava toliko da te trbuh zaboli. Ponovno otkrij ono to te moe ganuti i rasplakati - na
posljetku, mjesto na kojemu moe zaplakati jest ono mjesto na kojemu univerzum eli da
bude."
"Pitam se zato mi je bilo potrebno tako mnogo vremena da stignem do toke u kojoj u
biti spreman doivjeti ljubav prema samom ivotu. Iskreno reeno, Moe, ao mi je to mi je
bilo potrebno toliko mnogo godina", rekao sam i spustio pogled osjetivi kako me ispunjava
aljenje.
"Prestani se izjedati, Jack. Kao to sam ti rekao: stigao si upravo onamo gdje si trebao biti.
Prestani propitivati svoj put i uivaj u odreditu na koje si stigao. Dogodilo ti se sve ono to ti
se trebalo dogoditi. Klju je prihvaanje. Ovo je osobito razdoblje tvojega ivota - uivaj u
njemu. Vraa se svojem izvornom ivotu - onome koji ti je namijenjen prije no to ti je ostalo
stalo na put."
Lice mu se odjednom razvuklo u irok osmjeh. "Vrijeme je da se ponovno pone
zabavljati", rekao je. "Dok sam bio mali, majka i otac su mi obiavali govoriti da mi oi
blistaju. Govorili su mi da doista imam iskre u oima. Sada mi je jasno to su govorili: dok se
dijete igra, oi mu blistaju."
"Pa, i ja sam bio prilino ivahno dijete."
"elim da vrati iskru u svoje oi. Tako e se tvoje srce otvoriti malo vie i poeti aptati
istinu."
'Volio bih da se to dogodi, Moe."
"I hoe. Savjetujem ti da ee ini ono to te najvie ini sretnim. Slijedi svoju sreu i
poni ee initi ono od ega ti je u prolosti srce pjevalo. Kako starimo, zaboravljamo ono
od ega nam je srce neko bre kucalo."
'Vie se i ne sjeam prema emu sam osjeao strast", priznao sam sa aljenjem.
"To nije problem. Tvoje e te strasti pronai kada krene u potragu za njima", uvjerio me
Moe. "Postavljaj si pitanja jer e sam in kreativnog preispitivanja samoga sebe izmamiti
mnogo odgovora za kojima traga. Pitaj se, primjerice: 'Koja je aktivnost u meni budila
zadovoljstvo samim sobom?' ili 'Kako bih provodio vrijeme da ne moram raditi?' Savjetujem ti
i da pone mnogo vie sluati."
"to?"
"Unutarnji glas, Jack. Obrati vie pozornosti na tihe i blage poticaje koji dopiru iz tvojih
dubina. Oni ti se obraaju i vape za tvojom pozornou. U djetinjstvu si ih uo - poni ih
oslukivati i kao odrasla osoba."
"Toliko sam se udaljio od svega toga, plaim se da sam izgubio svaku vezu s tim dubokim
dijelom sebe. Znam da sam iskljuen i doista ivim u umu. Ali, voljan sam poeti sluati taj
unutarnji glas o kojemu govorite."
"Odlino", odgovorio je Moe. "Tvoja namjera da vie pone sluati svoje srce veliki je
korak prema njegovu otvaranju i iskoritavanju darova koje e ti pruiti. Namjere su poput
velikih valova koji preplavljuju cijeli univerzum i neizbjeno se vraaju donosei divne
darove. Samo nastavi sluati i promatrati.
Upamti da nam se srca obraaju u trenucima tiine. Pronai vremena za promiljanje i
promatranje. I vjeruj da e doi vrijeme kada e se u tvojem ivotu dogoditi promjene kojima
tei."

-60-

"Univerzum je blagonaklono mjesto", dodao sam ponovivi rijei koje su za mene postale
svojevrsna mantra na putovanju neotkrivenim predjelima mojega ivota.
"I te kako, brate. Ako vjeruje da e sve dobro zavriti, tvoja e nova stvarnost krenuti
prema tebi to god se dogodilo. Ba kao to je prije mnogo godina rekao sufistiki pjesnik
Rumi: 'Nastavi kucati pa e radost na posljetku otvoriti prozor i pogledati tko je'. Unutarnji
poticaji vodit e te u odreenim smjerovima - to su glasovi tvojega srca koji te vode prema
tvojoj sudbini. Budi dovoljno hrabar da bi ivio u neizvjesnosti svojega ivota i lijepo e
napredovati na svojem putu."
"ivjeti u neizvjesnosti? Lijepo ste to rekli, Moe."
"Pa, ivot me je pouio da je neizvjesnost jedino na to doista moe raunati. Kada se
prepusti neizvjesnosti, arolija tvojega ivota oivljuje. Svi bismo trebali vie vremena
provoditi u aroliji koja bi trebala proimati nae ivote. T. H. Huxley je to lijepo rekao:
'Prihvati stvarnost poput maloga djeteta i budi spreman odbaciti sve predrasude. Smjerno
slijedi put kojim te priroda vodi, u koji god te ponor odvela, jer u suprotnom nee nauiti
nita.'"
S tim je rijeima Moe sjeo na plau i pokretom ruke me pozvao da mu se pridruim. Poeo
je graditi dvorac od pijeska s brojnim pojedinostima pa ak i tornjiima, a na mjesto mosta
postavio je koljku. Neko je vrijeme utke gradio. No, tada je nastavio raspravu. "Naa srca
ele da budemo slobodni", rekao je dotjerujui svoje umjetniko djelo. "Naa srca arko ele
da budemo istraivai koji kroz ivot putuju s osjeajem divljenja i uenja - ali to nije
mogue ako smo zatvoreni za mogunosti ivota. Doista moramo odbaciti sve predrasude o
tome kakvi bi nai ivoti trebali biti i o tome to nam je potrebno da bismo bili sretni. Ja doista
nastojim 'smjerno slijediti prirodu kamo god me odvela'. Tko sam ja da bih izigravao Boga u
svojem ivotu?"
"Vrlo mudra izjava, Moe. Oito je da ste mnogo razmiljali o toj temi."
"Tonije reeno, osjeao", odgovorio je. "Jo mudrija izjava o tom pitanju dolazi iz pera
Alberta Einsteina koji je zapisao: 'Najljepe to moemo doivjeti jest neizvjesnost. Ona je
izvor istinske umjetnosti i znanosti. Onaj kojemu je ta emocija nepoznata, koji vie nije
sposoban zastati da bi se divio i prepustio ushienju, kao da je mrtav; njegove su oi
zatvorene'."
"Dakle, u potpunosti ivimo samo ako ivimo s osjeajem divljenja i ushita. To je prilino
nesputan nain ivljenja", rekao sam. "Potrebno je samo prihvatiti neizvjesnost ivota. Mislim
da bih to mogao."
"Takav e odnos prema ivotu s vremena na vrijeme buditi tvoje strahove - i to je posve
prirodno. Osjeti strahove, ali ustraj. Prihvati svoje strahove i pusti da te preplave. Nakon
nekog vremena e proi. Evo to je u svemu tome najvanije: Da bi ivot bio uzvien, vjera
mora biti jaa od strahova. Tvoj najbolji ivot zasjat e tek kada povjeruje da je univerzum,
kao to sam kae, blagonaklon, i kada ta vjera bude vea od strahova koji te ograniavaju.
Tvoja vjera u injenicu da ovaj svijet djeluje za tvoje najvee dobro, ali ti esto alje uda
preruena u tekoe, mora biti mnogo vea od straha da e ti te tekoe unititi ivot. Tvoja
vjera u inteligenciju univerzuma mora biti mnogo jaa od straha koji proizlazi iz osjeaja
potpune usamljenosti. Na djelu je mnogo obuhvatniji plan u koji mora vjerovati. Tako e
omoguiti oitovanje arolije u svojem ivotu."
Moe se poeao po trbuhu i protegnuo se. "Nego, vratimo se buenju strasti", rekao je.
"Ako odrastamo u okruju koje ne doputa mnogo osobne slobode - drugim rijeima, ako nam
drugi neprestano govore to nam je initi - gubimo vezu s istinskim eljama svojega srca.
Zaboravljamo svoje sklonosti i sve to nas raduje. Zaboravljamo to volimo i odrastamo u

-61-

ljude koji i ne znaju to njihova srca doista ele. Zbog toga ne znamo ivjeti punim pluima i
uivati u iskustvu ivljenja u sadanjem trenutku. I tako potiskujemo svoje strasti."
"Potiskujemo?"
"Da. Ne znam je li ti to poznato, Jack, ali glasoviti slikar James McNeill Whistler studirao
je na vojnoj akademiji West Point. Na satu strojarstva profesor je uenicima dao zadatak da
nacrtaju most. Whistler je nacrtao prelijep kameni luni most i na njemu dva vesela djeaka s
udicama. Ugledavi nacrtane likove, profesor se uzrujao i ljutito rekao Whistleru da ih ukloni
s mosta. Whistler je preradio crte i premjestio djeake na obalu rijeke. Profesor se jo vie
uzrujao i povienim glasom rekao Whistleru da djeake potpuno ukloni s crtea. Whistler ga je
posluao, ali je likove djeaka u konanoj inaici slike zamijenio neim od ega se profesor
poeo tresti."
"to je uinio?"
"Uz obalu rijeke nacrtao je dva mala nadgrobna kamena i na njih je napisao imena
djeaka."
"Shvatio sam pouku", rekao sam. "Kada izgubimo vezu sa svojim srcem, zapravo gubimo
vezu s razigranim djetetom u sebi."
"Da, Jack. A ponovno otkrivanje onoga to nas duboko dira i ponovno raspirivanje djejega
ara iziskuju istinski trud. Potrebno je mnogo raditi da bismo se vratili spoznaji o vlastitoj
istinskoj prirodi."
"O kakvom radu je rije?"
"Ponavljam, posrijedi je rad u unutarnjem svijetu. Zaponi svaki dan razmiljati o tome to
te ini sretnim. Primjerice, koje te aktivnosti oivljuju i izmamljuju osmjeh? Sve to zapii jer
biljeenje produbljuje razumijevanje. Te udnje svojega srca mora zadovoljiti ako eli
ivjeti iznimnim ivotom. Joseph Campbell je rekao: 'Ako doista krene za svojom sreom,
zakoraio si na stazu koja te je ekala cijeloga ivota te poinje ivjeti ivotom kakvim si
trebao ivjeti. Kada to uvidi, poinje susretati ljude koji podravaju tvoju sreu i koji ti
otvaraju vrata. Kaem ti, idi za svojom sreom, ne plai se i otvarat e ti se vrata za koja nisi
ni znao'."
"To je iznimno duboka izjava", primijetio sam.
"Doista jest. Slijedi li udnje svojega srca i oslukuje elje svojega istinskog jastva,
otvorit e ti se mnotvo mogunosti i zakorait e u potpuno novu stvarnost. Poet e
doivljavati znakovite podudarnosti - primjerice, u pravom trenutku bit e ti ponuen
odgovarajui posao. Pomislit e da si arobnjak jer e u svoj ivot privlaiti prave ljude i
najbolje mogunosti. Takvi e dogaaji zapravo biti potvrde da se nalazi na pravom putu."
Dok je Moe govorio, golemi je val zapljusnuo stijene i poprskao nas svjeinom oceana. To
me je vie uzrujalo no to me je razveselilo, ali se Moe nasmijao.
"Aaaah, to je bilo ugodno. Daj mi jo malo!" viknuo je oceanu bez imalo zadrke. Potom je
nastavio govoriti. "Osim toga, vrlo je vano prestati s borbom", rekao je.
"to to znai?" upitao sam.
"Prestati se boriti i poeti ivjeti. Borba raa stres, a stres je velika prepreka ivotu u stanju
sklada i lakoe - stanju u kojemu mora biti da bi ivio najboljim ivotom. ivei u
poslovnom svijetu, opaao sam samo kako se ljudi bore, mue i nastoje. Previe djelovanja i
premalo ivljenja. Zakoni prirode ne djeluju na taj nain. Rast cvijeta ne iziskuje borbu ili
trud, ve se jednostavno dogaa. Posrijedi je divan prirodni tijek. Pokua li natjerati cvijet da
raste, samo e ga unititi. No, mi to ipak inimo u svojim ivotima. Rijeku ne moe

-62-

pogurnuti, Jack. Mora je pustiti da tee. Ako to ne shvati i nastavi se boriti, zapravo se
suprotstavlja zakonima prirode."
"Pretpostavljam da tako prizivam nevolju."
"Pa, ne bih to tako rekao, ali nedvojbeno je da suprotstavljanjem prirodi priziva pokoju
pouku."
"Shvaam."
"Zato ti kaem, prepusti se struji ivota, ovjee. A tada e ivot poeti strujati kroz tebe.
ivi u stanju smirene predaje, prihvaanja svega to ti ivot donosi. Prestani se opirati ivotu i
svoju sreu uvjetovati odreenim situacijama. Tada e se tvoj ivot poeti poboljavati i
doivjet e istinsku sreu. Prestani ocjenjivati dogaaje kao dobre ili loe i jednostavno ih
doivljavaj. To je put prema ovladavanju ivotom: nevezanost za ishod. Ne proputaj najbolje
trenutke svojega ivota. Prestani se boriti i prepusti se energiji koja doista upravlja ovim
svijetom. Energija koja je stvorila ovaj moan ocean, stvorila je i tebe. Zato joj se nemoj
opirati, ve joj se prepusti - prestani tako mukotrpno nastojati dobiti ono to eli u ivotu. To
je jedan od paradoksa ovoga svijeta: ono emu hrli udaljava se od tebe. Prestane li se brinuti
o tome, a to e ti se i dogoditi, sve e biti u redu."
"U redu, Moe, shvaam. Pretpostavljam da moram prestati ivjeti mahnito kao do sada.
Moram se prestati boriti i prihvatiti sve to se dogaa - znajui da sam upravo ondje gdje
trebam biti. Pretpostavljam da mi zapravo govorite kako bih trebao prestati s nastojanjima da
nadzirem svoj ivot i jednostavno ga prihvatiti vjerujui da je sve to dio uzvienijeg plana bez
obzira na to u kakvim se okolnostima nalazim."
"Da. Tvoj ivot, moj ivot, svaki je ivot divan. Ali, mi ne pronalazimo vremena da bismo
to uvidjeli. Zbog toga je toliko vano usporiti. Zato uvijek uri? Kamo juri?"
"Zapravo nikada nisam razmiljao o tome. Ali, u pravu ste. Do prije nekoliko tjedana moj
je ivot bio jedna duga utrka. Zanimljivo je to to poinjem uviati kako zapravo i nisam znao
gdje je cilj. Jurio sam radi jurnjave. Moda sam nastojao biti toliko zaposlen kako bih
ostavljao dojam vanosti."
Moe je kimnuo. "To je vjerojatno jedan od razloga."
"Mislim da sam tako ivio i zato da bih se ispunio, da bih popunio koju od onih unutarnjih
praznina o kojima ste govorili."
"Vjerojatno. Ali, najvanije je uivati u tijeku, u velianstvenom odvijanju ivota. Budi
svjesniji svojega ivota - doivi ga cijelim biem i uivaj u trenucima. To je jedino vano. Put
je bolji od dolaska na cilj."
Moe je bio u pravu. ivot nije nita drugo doli niz trenutaka. Ako ih propustim, propustio
sam ivot. Bilo je vrijeme da se promijenim iz korijena. "Kada je posrijedi rad na vlastitom
unutarnjem svijetu, ne bih li trebao raditi marljivo i brzo kako bih se to prije promijenio?
"Zgodno pitanje. Ponovno u te upitati: 'emu urba?' ivot je tijek, Jack. A uz to i obiluje
paradoksima. Evo jo jednoga: prevelikom brzinom zapravo usporava svoj napredak."
"I otac Mike mi je to rekao."
"Pa, bio je u pravu. Pourivanje osobne preobrazbe dovodi do nazadovanja. Mora si uzeti
malo vie vremena za uenje. Ui, djeluj, a tada budi - to je najbolji put."
"Ui, djeluj, a tada budi?"
"Da. Svladavanje bilo koje vjetine, napose vjetine ivljenja utemeljenog na ljubavi prema
ivotu i ivljenja u trenutku, obuhvaa tri koraka. Najprije otkriva to mora nauiti, a to

-63-

moe postii itanjem dobrih knjiga o vjetini koju kani svladati. Potom mora dopustiti da
ti saznanja "sjednu" i uklope se u tvoj ivot. To e postii tako to e naueno iskusiti u
laboratoriju svojega ivota. To je 'praktini' dio formule. Mogao bi iziskivati mnogo vremena,
ali kada ga svlada, stie do 'bivajueg' dijela svojega ivota. U njemu ive oni koji su
svladali vjetinu ivljenja. Oni ne pokuavaju ivjeti, ve jednostavno ive. I ne pokuavaju
biti potpuno svjesni sadanjega trenutka, ve to jednostavno jesu."
"Doista zanimljive zamisli, Moe. Jednostavno duboke."
"I duboko jednostavne. Otkrit u ti jo jedan nain na koji e ostvariti ovo emu sam te
upravo pouio. Da bi ovladao vjetinom ivljenja, ovjek mora proi etiri stadija. Prvi je
nesvjesna nesposobnost. alosno je da veina ljudi u tom stadiju proivi cijeli ivot. U tom
poetnom stadiju ne znamo to ne znamo. Zapravo smo nesvjesni - ne znamo tko doista jesmo
i kako bismo mogli ivjeti. Ali, kada otvorimo oi i probudimo se preuzevi odgovornost za
svoj ivot i oblikovanje svoje sudbine, prelazimo na drugi stadij, odnosno ulazimo u stanje
svjesne nesposobnosti. U tom stadiju razvijamo svijest o tome to ne znamo."
"Drugim rijeima, postajemo svjesni koliko smo nesposobni u upravljanju vlastitim
ivotom?"
"Upravo tako. Ako u tom stadiju ostanemo svjesni i nastavimo raditi na svojem otvaranju,
stii emo do sljedeeg stadija: svjesne sposobnosti. Taj se stadij oituje u divnim rezultatima
koji se poinju pojavljivati u tvojem ivotu. Tada svjesno stvara izniman ivot. Jedina
nevolja je u tome to se i dalje trudi. I dalje se bori."
"A to raa stresom", ubacio sam.
"Tako je. Svjesni smo svoje sposobnosti upravljanja vlastitim ivotom. To je dobro, ali
takav nain ivota ipak nije najbolji. Svi bismo trebali teiti posljednjem, najviem stadiju nesvjesnoj sposobnosti. Taj stadij ivota jest stadij usavrenosti. Posrijedi vie nije uenje ili
djelovanje, ve jednostavno bivanje."
"Shvaam", rekao sam. "Svia mi se kako ste objasnili taj proces. Dakle, to je ivotni put
kakvom bismo svi trebali teiti?"
"Za mene jest. U svakom sluaju, za sada samo mora biti cool. Opusti se, ovjee.
'Olabavi', kako kau ovdje na Havajima. 'Savrena brzina, sinko, jest bivanje', rekao je mudri
pisac Rich- ard Bach. Vrijeme je da ponovno 'biva' u svojem ivotu."
Moe je tada otiao u svoju "palau" te donio sendvie s tunjevinom i jo svjeega voa.
Otprilike sat vremena utke smo jeli upijajui ljepotu toga zadivljujueg mjesta i uivajui u
poljupcima kojima je sunce prekrivalo naa lica.
"Da, ivljenje u umu i udaljavanje od srca prilino je stresno, prijatelju", napokon je rekao
Moe, i dalje zagledan u ocean. "To nije skladno ivljenje. Svoj ivotni put moe proivjeti na
mnogo bolji nain. Moda u ti to najbolje objasniti ovako: potrebu za nadzorom nad vlastitim
ivotom zamijeni radoznalou."
"to to tono znai?"
"Umjesto da sve nastoji otkriti i dokuiti, pokuaj ivjeti u neizvjesnosti. Ne mora znati
gdje e biti za godinu dana - ne mora znati ak ni to e initi za mjesec dana. Odbaci tu
potrebu za izvjesnou koja nam je svima svojstvena i kreni prema neizvjesnosti koja nam je
svima potrebna. Jednostavno budi. Svim svojim biem ivi u sadanjem trenutku i uivaj u
tom daru. Dragocjenosti tvojega ivota pojavit e se samo ako si doista otvoren za njih."
"Ali, time zacijelo ne elite rei kako uope nema potrebe za ikakvim djelovanjem. Hou
rei, kako moemo stvoriti izniman ivot ako nita ne inimo? Ne elite valjda rei da nije

-64-

dobro postavljati ciljeve, sastavljati planove i marljivo raditi?"

"Dobro si to primijetio. U svemu je najvanija ravnotea, zar ne? Sve to to si rekao dolazi
iz uma i to je u redu. Ali, vrijeme je da rije da srcu. Odustani od nastojanja da nadzire
vlastiti ivot i prirodne zakone. Ti ne zna to je najbolje za tebe. Doista ne zna."
"Pretpostavljam da moja inteligencija nipoto ne moe biti monija od inteligencije koja
upravlja svijetom", zakljuio sam.
"Sjajan zakljuak, Jack. Zato se otvori malo vie. Svijet je mnogo vei no to
pretpostavlja. ivi u neizvjesnosti. ivi u zanosu. ivi u divljenju."
Te su mi se upute svidjele.
"Budi svjesniji i budniji", nastavio je Moe. "Trai znakove, opaaj obrasce i povezuj.
Obrati pozornost na podudarnosti i sretne okolnosti te znaj da su te prelijepe okolnosti zapravo
ostvarenje tvojeg najboljeg ivota. Svjesnost moe razvijati jednostavno tako to e
pozornije promatrati to se dogaa oko tebe. Obrati pozornost na ivotni ples. Primjerice, dok
odlazi na posao, navikavaj um da promatra to se dogaa u vanjskom svijetu umjesto da se
upusti u unutarnje dijaloge. Opazi boju neba i oblike oblaka. Promatraj kako lie pada sa
stabala i osjeaj kako sunce grije tvoje lice. Osjeaj kako tvoji tabani dodiruju Majku Zemlju.
Mogao bi ak obratiti pozornost na kucanje vlastitoga srca. Uvjebavajui pozornost, izai e
iz uma i prijei u srce. ivjet e intenzivnije. I mnogo e se bolje zabavljati. Jo bolji nain
da izae iz uma te ue u srce i tijelo jest jednostavno... izai iz uma i ui u tijelo."
"Molim?" upitao sam potpuno zbunjen.
"Jedan od najdjelotvornijih naina da izae iz uma i udalji se od mentalnog brbljanja,
koje nam ne doputa ivjeti u sadanjem trenutku, jest provoditi vie vremena u tijelu."
"Kako da to uinim?"
"Obrati pozornost na osjete svojega tijela", odgovorio je. "Onih dana kada tvoj um mahnito
juri, svjesno se zapitaj: 'Kako se osjeam?' 'to moje tijelo osjea u ovom trenutku?' 'Osjeam
li stezanje u grudima, gr u stopalu ili bol u srcu?' Ta e te djelotvorna tehnika u trenutku
izvui iz uma i uvesti te u srce. A bude li vie ivio u srcu, vie e uivati u ivotu."
"I borba prestaje", dodao sam.
"Upravo tako. Doista ne mora sve dokuiti, Jack. To su tvoji strahovi na djelu. ivot je
misterij, velik roman u kojemu se nalazi i tvoja ivotna pria. Bi li bilo zabavno kada bismo i
prije zadnjega poglavlja znali kako e se pria odvijati i kako e zavriti? to bi se dogodilo
kada bi ti netko rekao kako zavrava novi, razvikani film i prije no to si ga pogledao?"
"Ne bi bilo zabavno - uzbuenje bi splasnulo."
"Tono. Kao to si rekao: 'Univerzum je blagonaklono mjesto', a to god se dogodi, dobro
se dogodilo. Tvoja e se sudbina odvijati onako kako se treba odvijati. U meuvremenu,
uivaj u sadanjem trenutku. ivi punim pluima. ivi izvorno. ivi radosno. ivi iz dubine
svojega srca. ivot e se sam pobrinuti za sebe."
"Ali, za danas je dosta uenja. Poimo surfati!"
S tim je rijeima Moe Jackson, milijuna i reklamni genij preobraen u hipi surfera, skoio,
zgrabio svoju pouzdanu dasku i krenuo prema moru.

-65-

9.poglavlje
Pouke na plai
"ivot bi trebao biti raanje due.
To je najvia alkemija koja opravdava na boravak na Zemlji. To je na zadatak, u tome je
naa vrijednost."
Henri Frederic Amiel
Prva dva tjedna s Moeom mogao bih svrstati meu najljepe trenutke svojega ivota.
Ustajali smo rano, zajedno dorukovali svjee voe, te sljedeih nekoliko sati etali plaom, a
on mi je pritom otkrivao svoju mudrost o otvaranju srca i o ljubavi prema ivotu. Duboko sam
zavolio toga divnog ovjeka koji me je pouio pitanjima srca i vrijednosti razigranosti,
spontanosti i veselja. Divio sam mu se zbog onoga to je uinio - ostavio materijalan svijet i
krenuo za pjesmom svojega srca. I potovao sam osobu u koju se razvio. Kao i otac Mike,
Moe je bio blag, dobronamjeran i pun ljubavi.
"Otkrio sam kako je zaokret iz osuivanja prema suosjeanju jedan od najboljih naina da
se ivi iz srca", rekao je Moe dok se jednoga jutra sunao na plai. "Tvoje e srce otvoriti ve
i samo nastojanje da iskazuje vie ljubavi. Obrati malo vie pozornosti na to kako postupa s
drugima. Na njihove vrline budi usredotoen vie nego na njihove slabosti. Upamti da u
posljednjim trenucima svojega ivota nee poaliti to to si bio pun ljubavi prema drugima,
to si im vjerovao i obasipao ih bezuvjetnom ljubavlju. tovie, na kraju ivota mogao bi
ustanoviti kako je to bilo najbolje to si inio. Bude li drugima svjesno i hotimice pruao
bezuvjetnu ljubav i dobrotu, ojaat e svoje srce. Tu loginu tehniku za jaanje sranih miia
tako lako previamo."
"Ali, nije li sva ta pozornost zapravo ivot u umu?" upitao sam reui lubenicu na drvenoj
klupi pokraj vrta.
"Dobro pitanje. I jest i nije. Pozornost se doista dogaa u glavi, ali pomae izgraditi most
do srca."
"U redu. Kako da usmjerim pozornost iskazivanju ljubavi?"
"Pa, meni pomae meditacija o tome kakav bih bio kada bih iskazivao vie ljubavi."
"U posljednje vrijeme mnogo sluam o meditaciji. O emu je zapravo rije?" upitao sam.
"Meditacija nije nita drugo doli primjena uma i njegove sposobnosti zamiljanja u cilju
stvaranja boljeg unutarnjeg ivota", odgovorio je Moe. "Dovoljno je zamisliti kako bi elio
postupiti u odreenim situacijama. Meditacija je oplemenjena vizualizacija - mentalno
usredotoenje s primjesom osobnog razvoja. Ali, redovito meditiranje otvara nove puteve u
mozgu i omekava srce. Uz to poinje buditi ljubav u sebi. A tvoj je cilj iskazivati vie
ljubavi, zar ne?"
Kimnuo sam. "Tako je."
"Odlino. Kada ujutro ustane - a doista bih volio da to pokua sljedeih nekoliko dana pronai mirno mjesto na naoj plai i sjedni u udoban poloaj. Disati pravilno znai ivjeti
pravilno, a polagano i duboko disanje e te smiriti. Udaljit e te iz uma i uvesti u tijelo, u
srce."

-66-

"Znai li to da e moje mentalno brbljanje utihnuti?"

"Svakako. A sada te molim da me poslua. to e se vie oputati, to e biti otvoreniji za
promjene. Tada moe poeti mijenjati svoj nain ponaanja i stvarati obrazac za iskazivanje
vie ljubavi. U tom stanju gotovo kao da postaje arhitekt koji stvara savreni nacrt. A kada ga
dovri na platnu svoje mate, vanjski se svijet moe oitovati u skladu s tvojim nacrtom."
"Lijepo ste to rekli, Moe. Dakle, budem li svaki dan meditirao i zamiljao kako postupam s
vie ljubavi i dobrote, te e predodbe postati moja stvarnost?"
"To je neizbjeno, a posrijedi je jedan od najvanijih prirodnih zakona. Meditiraj o tome
kako bi se elio ponaati prema ljudima u svojem ivotu. Zamiljaj kako u tekim situacijama,
u kojima se redovito nalazi, postupa s vie suosjeanja. Mogao bi i meditirati o otvaranju
srca, odnosno zamisliti da je tvoje srce cvijet, a potom promatrati kako se otvara i izlijeva
svoju ljubav u univerzum."
"Lijepo."
"Redovito izvoenje te vjebe pomoi e ti da prestane osuivati blinje i pronalaziti im
mane, odnosno da ih sagleda u novom svjetlu, suosjeajno i sa iskrenom ljubavlju. Postat e
sposoban opaziti njihovu istou i voljeti ih onakve kakvi doista jesu. Drugi vaan nain za
otvaranje srca jest vie pomagati. Ta strategija takoer zvui zdravorazumski, ali zdrav razum
u posljednje vrijeme nije osobito esta pojava", rekao je Moe namjetajui sunane naoale.
"Slaem se. Jednom sam uo kako je neki govornik rekao da je ono to je najlake uiniti
ujedno i najlake ne uiniti."
"Istina. Bude li se usavrio u nesebinom sluenju, ostvarit e veliki napredak u radu na
svojem srcu. Zna, ublaavanje patnje drugih najbolji je nain za ublaavanje vlastite patnje.
to iskrenije pomae drugima, to e tvoje srce vie kucati novim ritmom. to vie daje
drugima s iskrenom namjerom uzdizanja njihovih ivota na viu razinu, to e te ivot vie
nagraivati uzdiui te. To nije teko - potrebna je samo predanost i razumijevanje. Moram
naglasiti da davanje uz oekivanje nagrade zapravo i nije davanje. Antoine de Saint-Exupery
je to lijepo rekao: 'Istinska ljubav raa se ondje gdje se ne oekuje nita zauzvrat.' Razmisli o
tome, Jack: kako se osjea kada drugom ljudskom biu otvori svoje srce i iskreno mu
pomogne?"
"Osjeam se divno", odgovorio sam razmislivi o rijetkim trenucima u svojoj prolosti kada
sam za dobrobit drugih bio zainteresiran vie nego za svoj dobitak.
"Tako je. Kada god za drugoga uini neto dobro - ovo je vrlo vano - time nisi poboljao
samo njegov ivot, ve si i pojaao osjeaj vlastite vrijednosti. to vie slui drugima, to na
najdubljoj razini ima bolje miljenje o sebi. Samopouzdanje e ti porasti i vie e cijeniti
samoga sebe. Duboko u tebi neto e se poeti mijenjati i razvijati. Zna li to je to?"
"Ne."
"To je tvoje samopotovanje, tvoja ljubav prema samome sebi." Moe je otpio gutljaj vode
iz boce i ponudio mi je. "eli li i ti malo?"
"Ne, hvala. Za sada ne."
"to je moje, tvoje je, Jack."
Znao sam da je to i mislio.
"Kladim se da misli da nikada ne odlazim s ove plae, zar ne?" upitao me Moe
promijenivi temu.
"Razmiljao sam o tome. Ali, ovdje je prelijepo - ne bi me udilo da nikada ne odlazite

-67-

odavde."
"Pa, povjerit u ti neto. Svakoga petka ujutro moja prijateljica Samantha dolazi u svojem
zahralom starom kamionetu pa zajedno odlazimo u grad. Ostatak jutra provodimo kuhajui u
prihvatilitu za beskunike i prognanike. To je jedna od najvanijih aktivnosti u mojem ivotu
- da je mi duboki smisao i osjeaj da dajem svoj doprinos zajednici. 'Srea je plod ivotne
posveenosti pomaganju drugima' - tu sam misao i prije nalazio u knjigama, ali sam njezinu
istinitost uvidio tek kada sam je poeo ivjeti. Osobno vjerujem da su dobra djela i sluenje
drugima zapravo stanarina koju plaamo za boravak na ovom planetu. Upamti da ruka koja da
je ujedno i prima, a davanjem zapoinje proces primanja."
"Dakle, kad se vratim kui, mogao bih vie pozornosti posvetiti drugima", rekao sam.
"Svojim bih prijateljima mogao biti bolji prijatelj te doista biti uz njih kada im budem
najpotrebniji. Svakog bih tjedna mogao pronai vremena za dobrovoljan rad ili kakav drugi
oblik sluenja zajednici. Onima koje volim mogao bih pruati istinsku potporu u ostvarenju
njihovih snova i ivljenju najviih istina umjesto da traim svoju korist. Kad malo bolje
razmislim, davanje bih mogao ostvariti i malim djelima dobrote i ljubavi prema strancima na
ulici. Bilo bi lijepo platiti mostarinu za onoga koji iza mene eka prelazak mosta preko kojega
svaki dan putujem na posao. U kafiu u koji esto odlazim mogao bih nekome platiti kavu.
Bilo bi divno kada bih se vie posveivao ljudima koji me okruuju - u prometnim guvama
mogao bih propustiti kojega vozaa ispred sebe i malo se vie smijeiti. Doista uviam koliko
je to vrijedno, Moe."
"Sjajne zamisli - osobito ona o podupiranju snova drugih ljudi i o dobroti prema strancima.
Svakidanje pomaganje drugima zvui kao jednostavna strategija, ali ipak svi na to
zaboravljamo. Oduvijek sam vjerovao da se veliina ivota ne mjeri desetljeima ve djelima.
No, moram rei kako je najbolje polazite za iskazivanje beskonane ljubavi prema drugima
upravo beskonana ljubav prema samome sebi. Jack, obeajem ti da e se tvoj ivot uzdignuti
na potpuno novu razinu kada pone primjenjivati umijee ljubavi prema samome sebi."
"Doista bih elio vie voljeti samoga sebe", rekao sam. 'Vi, dakle, tvrdite da druge ne mogu
voljeti ako ne osjeam istinsku ljubav prema sebi?"
Kimnuo je. "Da. Ljubav prema sebi pokreta je osobne promjene i pomae razviti ljubav
prema drugima."
"Proteklih nekoliko dana mnogo sam razmiljao o ljubavi prema samome sebi. Mislio sam
da volim samoga sebe, ali to dublje ponirem, otkrivam ono to sam poricao. Mislim da u sebi
nosim mnogo gnjeva zbog nekih dogaaja. Postajem svjestan toga gnjeva i uviam kako se
provlai kroz sve moje odnose, ali i u moj odnos prema samome sebi."
"Pa, na tome mora poraditi. Veina nas u sebi nosi gomilu neiivljenog gnjeva koji
projiciramo u svijet, koji utjee na sve to inimo i to jesmo. Gnjevom ak i privlaimo ljude
koji u odnosu s nama iskazuju vlastiti gnjev. Zbog toga se mora osloboditi gnjeva od kojega
je tvoje srce otvrdnulo, a tada mora prebroditi tugu koja e uslijediti. Potom e morati proi
kroz strah i aljenje, sljedee slojeve koji prekrivaju tvoje srce. Zna li da je opratanje in
usmjeren prema samome sebi?"
"Doista?"
"Da. Sve stare povrede koje nisi oprostio teret su na tvojim leima i pritiu te dok nastoji
napredovati na svojem ivotnom putu. Kad se upusti u rad na sebi kako bi razrijeio te
povrede osjeajui gnjev, a potom i tugu na putu do opratanja, skinut e taj teret sa svojih
lea - jednom zauvijek. Oslobaa se golemog tereta, u tvoj svijet ulazi nova lakoa i tada
moe krenuti naprijed te svijetu pokazati svoju svjetlost. Upamti da na drugu bazu ne moe
stii ako ti je noga jo uvijek na prvoj, a zaglavljenost u starim ranama jednaka je

-68-

zaglavljenosti na prvoj bazi. Nastavi ponirati dublje, Jack, i razrjeavaj svoju prolost. Uskoro
e stii na drugu bazu, a potom i na treu. Na posljetku e doi i dan kada e stii kui."
"Jer je ivotno putovanje zapravo povratak kui", rekao sam. "Tome me je pouio otac
Mike."
"Ponovno kaem da je otac Mike u pravu. I Mark Twain je to lijepo rekao: 'Opratanje je
miris kojim ljubiica obavija petu koja ju je zgnjeila'", rekao je Moe s osmjehom.
"Oh, to lijepo zvui!" oduevljeno sam odgovorio.
"Vidi, Jack, opratanje nije zaboravljanje onoga to ti je netko uinio u prolosti, ve
prihvaanje toga ina i spoznaja da te je osoba povrijedila zato to je njome vladao neki oblik
straha. Dok sam radim na sebi prihvaajui neke dogaaje koji su mi nanijeli bol, esto molim
Molitvu smirenosti koja kae: 'Boe, podari mi smirenosti da prihvatim ono to ne mogu
promijeniti, hrabrosti da promijenim ono to mogu i mudrosti da bih znao razlikovati to
dvoje."
"To je prilino prosvijetljen nain ivota, Moe - onoga tko te je povrijedio vidjeti u stanju
straha."
"Ali, osjeam da je to istina. U ivotu moe biti u stanju ljubavi ili..."
"U stanju straha", ubacio sam.
"Da, kako si to znao? Ponovno otac Mike?"
"Ponovno otac Mike", nasmijeio sam se.
"Pa, on zna o emu govori. Ako ne djeluje iz ljubavi prema drugoj osobi - a to moe biti
bilo tko, od tvoje majke do neznanca - djeluje iz straha. Dakle, osoba koja te je povrijedila,
uinila je to zbog toga to duboko u sebi osjea strah."
"Mislim da bi mi na ovom mjestu pomogao primjer, Moe. To je vrlo sloena zamisao i ne
mogu je potpuno shvatiti", priznao sam i pridruio mu se u sunanju.
"Nema problema. Recimo da vodi svoju tvrtku i jedan od tvojih zaposlenika ukrade ti
mnogo novca."
"To bih teko oprostio."
"Ali, to je uinio zbog straha, zato mu ne bi oprostio?"
"Kako bi to uinio zbog straha? Uzeo je moj novac!"
"ovjek djeluje iz ljubavi ili iz straha, je li tako?" upitao je Moe ciljano. "Strah ne mora biti
strah za vlastitu sigurnost. To je samo jedna vrsta straha. No, jo je mnogo drugih oblika koji
nama vladaju u dubinama naega bia. Mogli bismo se plaiti da e nas drugi iskoristiti. Mogli
bismo se plaiti da emo ispasti glupi. Mogli bismo se plaiti da e nas napustiti. Mogli bismo
se plaiti da nam nee pruiti potporu. Mogli bismo se plaiti da e nas iznevjeriti."
"Koji je strah mogao pokretati tog lopova iz vaega primjera?" upitao sam zaintrigiran
njegovom teorijom.
"Moda strah od oskudice - on moda nije svjestan koliko je obilja u naem svijetu i kako
to obilje pritjee u ivot kada se ovjek oslobodi straha da nee imati dovoljno. Moda u sebi
nosi duboko ukorijenjeno vjerovanje da nee biti sposoban ivjeti u blagostanju bude li
marljivo radio i dobro postupao s ljudima - pa ti je zato ukrao novac. Ili se moda plai da kao
ljudsko bie i tvoj zaposlenik nije dovoljno dobar - pa se plai da e biti otputen. Novac mu
je potreban da bi prehranio obitelj i zato krade tvoj. Taj je postupak nedvojbeno pogrean i ne
moe mu progledati kroz prste, ali on osjea strah. Uplaen je duboko u svojoj psihi. Bi li

-69-

kaznio uplaeno dijete?"

"Ne, mislim da ne bih."
"to bi uinio?" upitao je Moe.
"Pruio bih mu ljubav: ohrabrio bih ga, utjeio i pomogao mu."
"Tono. A tako treba postupiti i s ovjekom koji ti je ukrao novac. Oprostiti mu, pomoi i
pruiti mu ljubav."
"Trebao bih mu pruiti ljubav?" upitao sam u nevjerici.
"Da, tako bi bilo najbolje. A kada bi to mogao, djelovao bi s toliko visoke razine
prosvijetljenosti i osobne moi da bi tvoj ivot bio ista radost. U takvom stanju privlai
najdivnije dragocjenosti. U sluaju naega lopova, trebao bi mu barem oprostiti ako eli
napredovati na svojem ivotnom putu. Vrlo je vano shvatiti kako te je povrijedio, prihvatiti to
to se dogodilo i tada se osloboditi. Da bi doista napredovao, mora se osloboditi i shvatiti da
ti je taj dogaaj donio i svojevrstan dar. Pretrpljena uvreda donijela ti je mogunost i pouku usvoji je i kreni dalje."
"ivot je kola, zar ne?"
"Doista jest", odgovorio je Moe.
"Mislim da bih se morao malo vie pozabaviti tim oslobaanjem o kojemu govorite jer mi
se ini da neprestano iznova proivljavam ono to su mi drugi u prolosti uinili - to je poput
opsjednutosti. Zamara me i crpi moju energiju. Katkad poelim zaspati i zaboraviti sve to me
mui", iskreno sam rekao.
"ini mi se da zapravo ne zna koliko si sretan, Jack. Predlaem ti da se osvrne na sve
dobro u svojem ivotu. To me podsjea na staru poslovicu: 'Zbog svojih bosih stopala plakao
sam sve dok nisam ugledao ovjeka bez stopala'."
Te su me rijei pogodile duboko u srce. Osjetio sam kako me preplavljuju osjeaji.
"ivot nam se moe promijeniti kada postanemo svjesni svega dobroga to nas okruuje,"
nastavio je Moe, "kada ponemo jasnije sagledavati i vie cijeniti istinu. Tako malo ljudi
doista zna istinu o svojim ivotima - zapliemo se u vlastite prie. Kao to sam ve rekao,
zaglavimo u neemu to nam se dogodilo prije godinu dana, prije dvije ili ak deset godina.
Jack, i ja sam se neko po cijele dane izjedao zbog povreda koje sam doivio prije mnogo
godina. I malo sam ih preuveliavao. Razmiljao sam o osveti, o tome kako e mi drugi platiti
za ono to su mi uinili. Priznajem, to je bio doista jadan nain ivljenja."
"Ja sam takav kakvi ste vi neko bili. ivim na isti nain, ali u prestati s time."
"Konfucije je rekao: 'Prije no to krene za osvetom, iskopaj dva groba'", odgovorio je Moe
sa osmjehom.
"Sjajno ste to rekli, Moe. Boe, koliko sami sebe shvaamo ozbiljno! Toliko smo
zaokupljeni samim sobom da smo uvjereni kako smo sredite univerzuma. Zamiljamo kako
su nae nevolje najvee i jedine nevolje na svijetu. Ali, mi nismo tako vani kao to mislimo,
zar ne? Zabiljeeno je da je Stephen Hawking, slavni fiziar, rekao kako ivimo na manjem
planetu u blizini vrlo prosjene zvijezde smjetene na rubu jedne od stotina tisua milijuna
galaksija. Imajui to u vidu, uviam kako nae tekoe i frustracije nisu toliko vane. Na
ovom planetu ivimo vrlo kratko, ali sve ipak vrlo ozbiljno shvaamo."
"Da, to je tono", sloio se Moe. "Svi bismo trebali biti zahvalniji za darove u svojem
ivotu. A zahvalnost za sve dobro potie rast svega dobroga."
"Kako to?"

-70-

"Usporedimo to s ekonomijom: kada neemu poraste vrijednost, recimo, tvojoj kui, to se

dogaa s njom?"
"Pa, ako neemu poraste vrijednost, porasla mu je i cijena. Tada to postaje vrjednije."
"Dobro. Isto vrijedi i za ono to cijeni u svojem ivotu: ako uiva u sunevim zalascima,
oni postaju vrjedniji dio tvojega ivota, pridaje im vie vrijednosti. Ako cijeni svoje
prijatelje, njihovo prijateljstvo dobiva na vrijednosti i postaje dragocjenije. Ako si zahvalan na
svojem zdravlju, ono ti postaje vrjednije i vanije."
"Opa, vrlo inteligentno poimanje", primijetio sam oduevljeno.
"No, najvanije je sljedee: ivljenje u stanju neprestane i beskonane zahvalnosti ini
iskustvo ivota mnogo vrjednijim i dragocjenijim. Tvoj se svjetonazor mijenja - poinje
mnogo vie uivati u malim ivotnim zadovoljstvima i cijeniti male blagoslove koje ti donosi
svaki novi dan. Zahvalnost mora ee izraavati. To je jo jedan nain da otvori svoje srce i
zavoli svoj ivot. Svakidanje izraavanje zahvalnosti zapravo je svakidanje izraavanje
ljubavi."
"Kako mogu izraavati zahvalnost?" upitao sam.
"Ja svakoga dana blagoslivljam svoju hranu. Prije svakog obroka tiho i iskreno zahvalim za
hranu u kojoj u uivati: zahvalim poljodjelcima koji su je uzgojili, ribarima koji su ulovili
ribu i prodavaima na trnici koji su mi je uinili dostupnom. Zahvaljujem i univerzumu na
povlastici hrane u svijetu u kojemu milijuni ljudi nemaju dovoljno. Taj jednostavan postupak
u ovjeku izaziva duboke promjene. Vjeruj mi!"
"Zvui mono. Zahvalnost za hranu poveava njezinu vrijednost pa je prestajete uzimati
zdravo za gotovo, zar ne?"
"Upravo tako. Dok izvodim taj obred, moje se srce otvara pa svijet vidim kao ljepi i
velikoduniji. Kao to sam ve rekao, na taj nain poinjemo uviati koliko smo zapravo
sretni."
"U pravu ste", odgovorio sam. "Mi u ovom dijelu svijeta zapravo ne uviamo koliko mnogo
imamo. Nismo svjesni svojih blagoslova."
Tako je. Ja rado ispisujem popise svojih blagoslova. Tako ostajem usredotoen na sve
dobro u svojem ivotu."
"to je popis blagoslova?"
"Popis svega, pa ak i najmanjih sitnica koje volim u svojem ivotu. Zapiem injenicu da
ivim na ovoj plai. Zapiem da me zdravlje odlino slui. Zapiem da sam sjajan plesa.
Zabiljeim da svake veeri mogu spavati pod zvijezdama. I, kao to sam rekao, sjetim se da
sam sretan jer svakoga dana napunim trbuh. Mogao bih tako nastaviti unedogled. Poenta je
sljedea: svaki ovjek ima mnogo toga na emu moe biti zahvalan, ali je veina nas ipak
usredotoena na ono to nedostaje, umjesto na obilje. A udno je da, to si vie usredotoen na
dobro u svojem ivotu, to vie dobra privlai."
"Je li stav zahvalnosti mogue stvoriti i nekim drugim postupcima?" upitao sam.
"Toplo ti preporuujem da pone svaki dan moliti. To nije ni u kakvoj vezi s vjerom posrijedi je neto posve osobno. Molitva o kojoj govorim proizlazi iz zahvalnosti. Osmisli
kratku, osjeajima proetu molitvu kojom e od srca izraziti zahvalnost za sve to ima.
Izgovori je ujutro nakon buenja i na veer prije spavanja. Ponavljam, rezultati e biti
udesni."
Moe me je na trenutak pomno promatrao. "Jack, orua koja ti nudim mogla bi ti se doimati
pomalo udnima. No, vano je da djeluju. Oh, jo su dva naina za jaanje osjeaja

-71-

zahvalnosti. Jedan je slanje ljubavnih pisama."

"Ali, ja nisam zaljubljen."
"I ne mora biti. Ta su ljubavna pisma drugaija - ona ne govore o romantinoj ljubavi, ve
o ljubavi prema ovjeku. Objasnit u ti primjerom. Recimo da izae na veeru i pojede
izvrstan obrok. Sljedeeg bi jutra kuharu mogao poslati 'ljubavno pismo' u kojem e mu
otkriti koliko si uivao u hrani te pohvaliti njegovu iznimnu darovitost. On bi zbog toga bio
vrlo sretan."
"I ja bih se osjeao sjajno."
"Tono. Osjeao bi se vrjednijim, imao bi bolje miljenje o sebi i bio bi sretniji. Ako
odveze automobil na popravak, a mehaniar na njemu obavi sjajan posao, mogao bi njegovu
efu poslati 'ljubavno pismo' u kojem e pohvaliti njegovu uslugu i ljubaznost. Neprestano
opaaj ljude kojima bi mogao poslati takva pisma. Zapravo, savjetujem ti da po povratku kui
kupi stotinu ili ak dvije stotine dopisnica. Ja uvijek traim one s lijepim izrekama ili
nadahnjujuim porukama. Kada mi se neka svidi, kupim mnogo primjeraka. Tako uvijek
mogu poslati 'ljubavno pismo' onome tko je uinio neto lijepo za mene."
"Ali, vi gotovo i ne naputate ovu plau, Moe."
"Pa, proteklih nekoliko tjedana sam proveo s tobom zato to imam zadatak pomoi ti, kao
to sam obeao Calu. Ali, inae svakih nekoliko dana odlazim u grad. A tada traim
mogunosti za izraavanje zahvalnosti."
"Spomenuli ste dva naina."
"Tono. Drugi nain izraavanja zahvalnosti jest darivanje svakoga koga susretne."
"To bi moglo biti skupo", ozbiljno sam rekao.
"Ne mislim na dar u uobiajenom smislu", odgovorio je Moe. "Dar bi mogao biti i iskren
osmjeh. Ili zagrljaj, odnosno iskren kompliment u svijetu u kojemu smo zaboravili vanost
istinske pohvale. Nekome bi mogao darovati svjee ubran cvijet iz svojega vrta ili vrui kola
koji si upravo ispekao. ak je i pozorno sluanje irom otvorena srca dar koji e ljude dirnuti
na naine koje ne moe ni zamisliti."
Moe mi se pribliio. S blagim osmjehom na licu zagledao se duboko u moje oi. Nije rekao
ni rije - samo me je potpuno usredotoeno gledao u oi.
Za nekoliko trenutaka dogodilo se neto nevjerojatno. Osjetio sam kako se neto u mojim
grudima otvorilo. Osjetio sam i onaj osjeaj ugode i sigurnosti koji sam osjeao kao djeak,
dok me je majka grlila prije spavanja.
"to mi to inite?" upitao sam. "Osjeam se udesno."
"inim ono to uvijek nastojim initi u nazonosti drugoga ljudskog bia, Jack. aljem ti
svoju ljubav. Srce mi je irom otvoreno i jednostavno se divim cijelom tvojem biu. Moje se
srce obraa tvojem srcu i ti to osjea. U odnosima s drugima dogaa se mnogo vie no to
smo svjesni."
"Divno je osjetiti ljubav koju mi aljete", odgovorio sam.
"Znam", odvratio je Moe. "To je moj najvei dar tebi."
Potom je pruio ruke i vrsto me zagrlio. Primijetio sam da su mu se oi ispunile suzama.
"Ti si dobar ovjek, Jack", rekao je. "Molit u da sve steeno znanje i sav napredak dobro
uporabi. Naem su svijetu oajniki potrebni ljudi koji u sebi nose vie brinosti,
razumijevanja i ljubavi. Postane li uzor tih vrlina u vlastitom ivotu, mogao bi biti voa
mnogima - u to sam uvjeren. to vie ljubavi daje drugima, to e je vie osjeati prema sebi,

-72-

u to budi siguran. I vjeruj da, otvarajui svoje srce, koraa prema svojem najboljem ivotu."
Moe je krenuo prema vodi. Umoio je jedno stopalo, a tada zakoraio dublje. Uskoro je
spretno plivao zagledan u obzorje. uo sam kako se smije i pjeva pljuskajui po vodi. Dok
sam promatrao kako taj mudri uitelj uiva u daru trenutka, neto se duboko u meni poelo
mijenjati... i, tko zna zbog ega, potekle su mi suze.

-73-

10.poglavlje
Surfanje i ljubav prema samome sebi
"Spoznavanje zapoinje tek kada zaboravimo sve naueno." Henry David Thoreau
Sljedeeg sam tjedna u svoje srce zaronio dublje no ikada. Ve sam neko vrijeme usvajao
Moeove pouke i mudrost oca Mikea, a u mojem su se ivotu poele dogaati doista
iznenaujue promjene. Njihova su uenja bila uistinu djelotvorna iako su se neka doimala
pomalo mistinima. Osjeao sam da se mijenjam bre no to sam mogao zamisliti. Doista sam
se poeo povezivati sa svojim viim jastvom i opaati svijet novim oima, na to me je
potaknuo otac Mike. Uza sve to, bio sam sretniji no ikada, a u meni se poeo raati osjeaj
dubokoga mira. Do tada nisam iskusio ljubav, ne takvu. Nisam je osjeao prema drugoj osobi,
iako sam znao da i to dolazi, ve prema sebi.
"Postat e prilino dobar surfer, Jack", rekao mi je Moe prvoga dana zadnjeg tjedna
naega druenja. Pomagao mi je svladati port u kojemu je toliko uivao i blistao je od
ponosa. "Posjeduje prirodan dar za to, zna?"
"Surfanje mi je postalo strast-jedna od onih aktivnosti od kojih mi srce zapjeva. Dok
surfam s vama, ponovno se osjeam kao dijete. To je nevjerojatno zabavno. Hvala vam to ste
me upoznali s tim zadovoljstvom", rekao sam mu.
"Nema na emu. Prije no to se danas prepustimo valovima, volio bih ti rei jo neto o
ljubavi prema samome sebi. Tijekom protekla tri tjedna otkrio sam ti mnogo toga i oito je da
se u tebi dogaaju promjene."
"To to mi se dogaa doista je udesno, Moe. Duboko sam vam zahvalan."
"Nema problema. Zato sam ovdje. Koja je svrha ivota ako ne moe pomoi drugima, zar
ne?"
"Tono."
"U svakom sluaju, sjajno napreduje", nastavio je Moe. "Ljubav prema sebi moe jaati
mudrom uporabom rijei kojima se opisuje. Rijei kojima se sluimo mnogo su vanije no
to pretpostavljamo. Ako se sebi ne obraa s ljubavlju i u razgovorima sa samim sobom ne
bira lijepe rijei, tada ne moe biti ljubazan ni prema drugima. to vie voli samoga sebe,
to ima vie ljubavi za druge - to si ve nauio. Ne moe dati ono to nema, zar ne?"
Odmahnuo sam glavom. "Ne."
"Zato je presudno vano imati na umu da u sebi posjeduje ljubav. Tada, i samo tada,
moe iskreno davati svima koji te okruuju. Zapravo elim rei sljedee: budi dobar prema
sebi. Budi doista dobar prema sebi. Sa samim sobom postupaj onako kako bi postupao sa
svojim najveim junakom. Zaponi tako to e se samome sebi obraati lijepim rijeima.
Rijei imaju golemu mo, Jack. Svaka tvoja rije nosi osobitu energiju."
"Doista?"
"Da. Sve u ovom svijetu nije nita drugo doli energija. Jesi li na koledu kojim sluajem
uio fiziku?"
"Zapravo jesam. Sluao sam nekoliko prirodnih predmeta jer sam u jednom razdoblju
razmiljao o studiju medicine."
"Odlino! Tada u ti postaviti pitanje: je li ova daska za surfanje doista daska za surfanje?"

-74-

Bio sam zbunjen. "Pa, jest... zar nije?"

"Sjeti se fizikalnih zakona. Sve to se golom oku doima tvarnim zapravo je..."
"Energija!" dobacio sam.
"Tako je. Ovu dasku zapravo ine subatomske estice koje se kreu nevjerojatno velikom
brzinom. A te subatomske estice nisu nita drugo nego energija, to e ti rei svaki dobar
fiziar. Ljudskom se oku ova daska doima kao vrst predmet. Ali, ona to nije - to je privid
ivota."
"Dakle, sve u ovom svijetu zapravo je energija", rekao sam zamiljeno. "Znam da je tako,
ali je tu injenicu lako zaboraviti. U pravu ste. Doista se preputamo zabludi da su materijalni
predmeti ono kakvim se na prvi pogled doimaju."
"Da", odgovorio je Moe.
"A rijei koje odabiremo takoer su samo energija?"
"Svakako. Jednako kao to ni nae misli nisu nita drugo nego oblaii energije koje
aljemo u svijet, izgovorene su rijei glasnici."
"to to tono znai?"
"Ne bih elio ulaziti preduboko, ali mi ivimo u, kako su to fiziari nazvali, holografskom
univerzumu to znai da nam se ono to aljemo na isti nain vraa. Ako, primjerice,
razmiljamo o oskudici, u svoj emo ivot privui jo veu oskudicu jer nae misli nisu nita
drugo doli energija, a slinosti se privlae. Ako nae misli proima strah, esto emo nailaziti
na zastraujue situacije. Zbog toga je veliki voa Mahatma Gandhi rekao: 'Nikome neu
dopustiti da kroz moj um hoda prljavim stopalima'."
"Moete li mi to malo bolje objasniti?" upitao sam iskreno zadivljen tom milju.
"Svakako. Misao o siromatvu, primjerice: Nikada nemam dovoljno novca, bogatstvo je
teko stei, nosi odreenu energiju i frekvenciju kojom estice te misli vibriraju."
"Logino."
"A fizika nam otkriva da se privlai ono to vibrira istom frekvencijom."
"U redu."
"Dakle, tvoje su misli zapravo nalik magnetima; u tvoj ivot privlae ljude i dogaaje koji
su u skladu s njima."
"Ozbiljno?" upitao sam zapanjen tim otkriem.
"Da, ozbiljno. Nevjerojatno, zar ne? Nae su misli samoispunjavajua proroanstva. Ako
mislimo da u svijetu vlada oskudica, tada emo stvoriti takvu stvarnost. Smatramo li da nismo
vrijedni ljubavi i nitko nee eljeti biti s nama kada otkrije kakvi uistinu jesmo, nikada
neemo pronai srodnu duu za kojom eznemo. Ako vjerujemo da je ivot teak, tada e nam
univerzum poslati teak ivot."
"Doista zanimljivo. Dakle, kada god razmiljam o onome to u mojem ivotu nije dobro,
zapravo pogoravam stanje."
"Da."
"A kada god se usredotoim na ono to ne volim u svojem ivotu, zapravo onemoguavam
ostvarenje onoga to elim."
"Tono. Uvia li da nae misli doista oblikuju na svijet? Ono na to se usredotoi, raste,
ono o emu razmilja iri se, a ono to te najvie zaokuplja odredit e tvoju sudbinu. To je

-75-

mnogo vie od motivacijske krilatice. Te su tvrdnje utemeljene na zakonima prirode i

znanstveno potvrenim injenicama."
"Nije li to zapravo pozitivno razmiljanje? Niste li mi rekli kako je pozitivno razmiljanje u
osnovi nezdravo - a sada kaete da nije."
"Pa, mislim da sve nije tako crno-bijelo kao to kae, Jack. Posrijedi je jo mnogo toga."
"to, primjerice?"
"Primjerice, osjeaji. Pozitivno razmiljanje doista nije zdravo ako umjesto da otkrije kako
bi se mogao osjeati u tekoj situaciji, porie njezinu teinu i 'misli lijepe misli'", odgovorio
je Moe ponavljajui ono emu me je otac Mike pouio u mjesec dana provedenih u Rimu.
Nastavio je. "Za nae emocionalno zdravlje presudno je vano primijetiti i proivjeti
osjeaje. Na taj nain prihvaamo i volimo cijelo svoje bie, a ujedno i sprjeavamo da nai
osjeaji dodatno oteaju teret koji svi nosimo kroz ivot. Osim toga, nai osjeaji otvaraju
vrata ire svijesti te nude vane uvide, a njihovim proivljavanjem odravamo jasnou. Kada
osjeaj proivi do kraja, a svaki osjeaj ima svoj kraj, posve je u redu u svemu tome potraiti
ono dobro. Zapravo, to je jedino pametno to moe uiniti."
"Zato?"
"Kao prvo, zato to u svakoj situaciji moe pronai neto dobro - sve to nam se dogaa
predstavlja mogunost za rast i razvoj naeg najboljeg jastva. Kao drugo, zato to jedino tako
moe ivjeti mirno i sretno. I tree, zato to su nae misli, kao to sam ve rekao, nalik
magnetima pa u na ivot privlae ljude i okolnosti koji su u skladu s njima. Ostane li
usredotoen na negativno, takav e biti tvoj ivot. Nastoj u svakoj situaciji biti usredotoen na
dobro - koje e uvijek pronai ako se potrudi - i tvoja e stvarnost obilovati dobrim."
"Nae misli oblikuju na svijet. Vrlo zanimljivo."
"Trebao bih rei i da se predodbe koje stvara u svojem unutarnjem svijetu neizostavno
oituju u vanjskom svijetu. Taj proces nazivam vanjskim oitovanjem. Unutarnje neizostavno
postaje vanjsko jer se stvara dva puta: najprije u umu, a potom u stvarnosti. Svaka tvoja
predodba na koju se due vrijeme svaki dan usredotouje neizostavno se oituje u vanjskom
svijetu. Zamisli da si dobar i pouzdan ovjek pun ljubavi pa e to i postati. Zamisli da si
sretan, veseo i da ima djeje srce pa e to s vremenom i postati. To je prelijepo orue i znam
da e ti biti vrlo korisno na tvojem ivotnom putu."
"Moe, prije no to ste se upustili u zanimljivu raspravu o fizikalnim zakonima,
holografskom univerzumu i o tome kako se ovaj svijet sastoji samo od energije, rekli ste kako
nae rijei imaju veliku mo. Sada mi je mnogo jasnije zato je tako, ali biste li mi to mogli
jo malo rastumaiti?"
"Svakako. Jednako kao to nae misli oblikuju na svijet, oblikuju ga i nae rijei. Presudno
je vano da pone vrlo oprezno birati rijei - ne samo one koje upuuje drugima, ve i one
koje upuuje samome sebi. Bira li pozitivne i mone rijei, postat e pozitivan i moniji.
Uz to e i na druge utjecati dublje no to si pretpostavljao."
Moe je tada ustao i krenuo. Bio je jo jedan prelijep dan, a ples sunevih zraka po vodi
stvarao je aroban efekt.
"Doi! to eka?" upitao je ostavivi dasku u pijesku i krenuvi prema svojoj majunoj
kolibi. "elio bih ti neto pokazati."
Hodali smo utke, ali se Moe smijeio dok se spretno kretao plaom, koraao po vodi i po
pijesku pribliavajui se svojem odreditu. Iz toga je "jednostavnog" ovjeka zraila duboka
radost. Posjedovao je tako malo, ali je ipak imao tako mnogo.

-76-

Kada smo stigli do kolibe, Moe je na trenutak uao. "Priekaj malo, Jack. Ovo e ti se
svidjeti", veselo je dobacio.
Za nekoliko je sekundi izaao nosei neto neobino. Bila je to daska za surfanje, no oba su
joj kraja bila odrezana.
"Ovo je bila moja omiljena daska za surfanje", rekao je. "A sada je to moja daska za rijei."
"to je daska za rijei?" znatieljno sam upitao.
"Evo, pogledaj", odvratio je i okrenuo dasku te mi pokazao niz rukom izrezbarenih rijei.
"Kao to sam rekao, rijei imaju mo. Bude li birao prave rijei, tvoj e se ivot promijeniti.
Bit e moniji, samopouzdanje e ti porasti i otkrit e ljubav prema samome sebi za koju
nisi ni znao." Pokazao je na dasku. "Svake veeri prije spavanja polako i na glas itam te
rijei. Tako otvaram svoje srce i povezujem se sa svojim unutarnjim sjajem. Hajde, Jack.
Proitaj ih!"
Pogledao sam rijei i svaku izgovorio glasno, polako i uvjereno: "Sklad. Mir. Dobrota.
Srea. Radost. Mudrost. ivotna snaga. Istina. Zabava. Suosjeanje. Obilje. Opratanje.
Ravnotea. Hrabrost."
"Sada proitaj zadnju i najvaniju", rekao je Moe.
"Ljubav."
"Nastavi to initi svaki dan. To e te doista promijeniti. Osjeat e vie suosjeanja prema
sebi i prema drugima. Uzdignut e svoju svijest. I nastavit e otvarati svoje srce."
"To je vrlo domiljata tehnika, Moe. Veoma mi se svia. Tko vam ju je otkrio?"
"Zna, Jack, to vie upoznajem samoga sebe, to jasnije uviam da je ovdje sve to doista
moram znati da bih ivio sjajnim ivotom", rekao je pokazavi na srce. "Kao to sam ve
rekao, vana je ravnotea. Um ti moe ponuditi divne uvide koji e te ojaati i voditi te na
tvojem ivotnom putu - ali moram rei da se to nipoto ne moe usporediti s inteligencijom i
mudrou koje nosi u svojem srcu. Ovu tehniku nisam pronaao u knjizi. Dosjetio sam je se
dok sam jednoga dana meditirao o otvaranju svojega srca. Zna, to dublje ponirem i to vie
ljubavi osjeam prema sebi - i prema svijetu - to me univerzum vie blagoslivlja mudrou,
istinom i divnim zamislima za divan ivot. Ne mogu to objasniti - jednostavno je tako."
"ini mi se da se katkad plaim potpuno vjerovati svojem srcu", priznao sam. "Najvei dio
ivota vjerovao sam onome to mi je um nudio kao ispravan nain razmiljanja, osjeanja i
djelovanja."
"Je li ti to donijelo ivot kakav si oduvijek elio? Je li ta strategija doista ispunila svoje
obeanje?"
"Nije", priznao sam.
"Tada je moda vrijeme da mnogo vie povjerenja pokloni srcu. Moda je tvoj rad na
otvaranju srca upravo ono to ti je potrebno da bi zakoraio na sljedei stadij svojega ivotnog
puta."
"Pa, siguran sam da jest", odgovorio sam. "Pretpostavljam da je razlog moj strah. Ne elim
biti povrijeen i ne elim stvoriti jo vei kaos u svojem ivotu. Mislim da se zapravo plaim
novih pogreaka."
Moe je stavio ruku na moje rame kako bi me utjeio. "Pogreka doista postaje pogreka
samo ako je ponovi", rekao je. "Prvi put je tek prelijepa pouka - to ve zna. Budi dobar
prema sebi. Sjajno napreduje. Upustio si se u neto vrlo vano. Samo pazi da tvoje pogreke
iz prolosti ostanu divni darovi koje si primio kako bi stigao ovamo kamo si stigao. Sve

-77-

tekoe s kojima si se u prolosti suoio univerzum ti je poslao kako bi te uzdignuo na viu

razinu svijesti. Neuspjesi, nevolje i patnje slue otvaranju - poslane su nam da bismo se
razvili. I bol je dar."
Nisam bio siguran da sam ga dobro uo. "Bol je dar?"
"Dakako. Bol nas produbljuje i otkriva nam tko doista jesmo. Stari su proroci vjerovali da
su najsretniji oni koji u ivotu najvie pate."
"Nije mi jasno zato."
"Zato to nas tuga produbljuje", rekao je Moe gulei naranu.
"Doista?"
"Da - otvara nas za aroliju ivota koju bismo u suprotnom previdjeli. ivot bez neuspjeha
jest plitak ivot. Da bi u potpunosti iskusio ivot, mora proivjeti i uspone i padove - tek tada
moe znati to zapravo znai ivjeti. Bol i nije tako lo, zna? tovie, vjerujem da nam
dolazi kako bi nas uzdigao na viu razinu.
"O bolu nikada nisam tako razmiljao."
"Vjerujem da ljudi koji proivljavaju vie bola i patnje imaju vanu zadau na ovom
planetu. to ti ivot donosi vie bola, to jasnije sagledava istinu. Bol nas jaa, Jack. Bol nam
otvara mogunosti. Bol nas produbljuje i otkriva nam tko doista jesmo. Bol potie razvoj
ljudskih bia. Thomas Carlyle je to lijepo rekao: 'Nevolja je dijamantna praina kojom nebo
lati svoje dragulje'. Ti si dragulj, Jack. Svaki je ovjek na ovom planetu dragulj sa svojom
velianstvenom svrhom. Volio bih da vie ljudi spozna tu istinu."
"I ja bih to volio", sjetno sam odgovorio.
"Sve to nam se dogaa dio je uzvienog plana i mogunost koju valja iskoristiti - sve to da
je boju, teksturu i dubinu naim ivotima. Lagodni su ivoti zapravo plitki ivoti. Zbog toga se
ne bismo trebali plaiti nevolje, trebali bismo je prihvatiti. Kao to je Aristotel rekao: 'Ljepota
due dolazi do izraaja kada ovjek smireno podnosi jednu nevolju za drugom, ali ne zato to
ih ne osjea, ve zato to je njegova narav plemenita i junaka'."
Moe je utihnuo i zagledao se u ocean. "Dobro, vratimo se ljubavi prema samome sebi.
Drugi sjajan nain da bude doista dobar prema sebi jest mnotvo aktivnosti kojima njeguje
sam sebe."
"U redu... kakve su to aktivnosti, Moe?"
"Ono to ini kako bi sam sebi pokazao koliko se voli. Mogao bi, primjerice, redovito
odlaziti na masau ili svakoga tjedna pronai vremena za promatranje zvijezda. Mogao bi se
hraniti najboljom hranom zato to tuje svoje tijelo koje je zapravo hram. Mogao bi itati
samo najbolje knjige i sluati divnu glazbu koja uznosi tvoju duu. Njegovanje samoga sebe
jedan je od najvanijih temelja ljubavi prema sebi."
Uzeo je nekoliko kriki narane i pruio mi ostatak. "Uzmi, ovo je za tebe. Volio bih ti
otkriti pet oblika njegovanja koje sam primjenjujem kako bih ostao uravnoteen, oputen i
veseo. Mogu li?"
"Dapae.
"Prije svega, prelazak iz sloenosti u jednostavnost."
"Molim vas, rastumaite", zamolio sam.
"ivimo u sloenom svijetu i biramo sloene ivote. to vie prelazimo iz bivanja u
djelovanje, to nai ivoti postaju sloeniji i tako se raaju nered, zbrka i stres. Uvijek tei

-78-

jednostavnosti - neprestano se pitaj: 'Kako mogu pojednostaviti svoj ivot?' To je pitanje

iznimno korisno. Budi oprezan sa svime to ti ivot ini sloenijim - od tekih odnosa do
nepotrebne novinske pretplate. Jedno od osnovnih naela na kojima se temelji svaki dobar
ivot jest: 'Pojednostavi, pojednostavi, pojednostavi'. Moj je ivot vrlo jednostavan, Jack. I
zbog toga je toliko lijep. Ugodan je i skroman - ba kao to mi se svia. Bez mobitela. Bez
reklamnih letaka. Bez televizije. Jednostavan."
"Sama pomisao na to donosi mi osjeaj olakanja", primijetio sam.
"Dok sam radio u svijetu oglaavanja, doslovce svaka minuta mojega ivota bila je
unaprijed isplanirana. Planirao sam sastanke i rokove dovrenja projekata. Planirao sam kada
u uzeti stanku i kada u obavljati telefonske pozive. Tono sam planirao kada u vjebati sa
osobnim trenerom i kada u se sastati sa svojom djevojkom. Planirao sam ak i koliko u
vremena provesti u jelu i spavanju."
"Zvui iznimno sloeno, ak i prema mojim mjerilima."
"Iznimno je prava rije, prijatelju. Nisam imao vremena za slobodan protok."
"to je to?"
"Slobodan protok je stanje svijesti o sadanjem trenutku. U tom je stanju svaka stanica
tvojega tijela zaokupljena sadanjim trenutkom. Nemoj me pogreno shvatiti, posve je u redu
planirati svoje vrijeme - ali ne dopusti da taj plan ovlada tobom. Najvanija je ravnotea, zar
ne?"
"Kao i u cjelokupnosti ivota."
"Tako je. Zato ostavi vremena - mnogo vremena - za uivanje u dragocjenim trenucima
svojega ivota. Pronai vremena za uivanje u malim zadovoljstvima jer takav uitak traje
mnogo dulje od uivanja u skupocjenim zadovoljstvima. Nemoj se toliko zaokupiti tenjom za
velikim zadovoljstvima da zbog toga propusti mala. Nemoj biti toliko zaokupljen
nastojanjima da propusti ivljenje. Zna, vjerujem da se veina ljudi duboko u dui zapravo
ne plai smrti."
To me je iznenadilo. "Doista?"
"Da. Vjerujem da se veina ljudi vie plai da e propustiti istinsko ivljenje."
"To je logino", odgovorio sam zamiljeno.
Moe je nastavio tumaiti svoje metode obnavljanja i produbljivanja. "Drugi oblik
njegovanja samoga sebe koji ti toplo preporuujem jest svakidanje pisanje dnevnika. Tvoj je
ivot vrijedan ivljenja, zar ne?"
"Svakako. Sada sam u to uvjereniji no ikada prije."
"Odlino. A budui da je tvoj ivot vrijedan ivljenja, vrijedan je i biljeenja. Svakoga jutra
prije no to krenem surfati, ispiem svoje 'dnevne stranice. Zapisujem priu svojega ivota i
njezin tijek. Piem o svojim neispunjenim eljama i slavim svoje uspjehe. Piem o onome to
me ini sretnim i o onome to me rastuuje. Piem o svojem bolu i biljeim pouke koje sam
izvukao iz starih rana. Svakoga jutra svoje srce pretaem na ist, bijeli papir i u tome
pronalazim aroliju. Gotovo kao da svakoga dana mogu iznova stvarati svoj ivot i svoje
vienje savrenog ivota prenositi na papir svaki put kada sunce izae. Divno je znati da svaki
novi dan donosi mogunost za poetak posve novoga ivota."
"Zar doista vjerujete u to?"
"Da, vjerujem. Promjena ivota ne traje mjesec dana, godinu dana ili ak cijelo desetljee dogaa se u trenutku. Dogaa se u onom trenutku kada duboko u sebi odlui da vie nee

-79-

trpjeti osrednjost, kada se posveti ivljenju ivota kakvim ti je sueno ivjeti."

"ivljenju najboljeg ivota."
"Tako je."
"Mislim da ste u pravu. Ta se odluka donosi u trenutku."
"Da", sloio se Moe. "A ako je donese iz dubine svojega srca, u tebi e se neto
promijeniti. Vie nee prihvaati dotadanji nain ivota, oslobodit e se i postaviti si posve
nova mjerila. No, iako se promjena ivota dogaa u trenutku, budimo realni. Odravanje
najboljega ivota traje mjesecima, godinama i desetljeima. To je nalik vjebanj u u teretani:
kad dovede svoje tijelo u najbolju formu, mora je odravati."
"Shvaam. Ali, recite mi neto vie o pisanju dnevnika. O tome sam u posljednje vrijeme
mnogo uo."
"To je sjajan nain istraivanja vlastitih dubina i oslobaanja uzvienih darovitosti.
Primjerice, meni in pisanja dnevnika omoguuje da se oslobodim briga koje su se nakupile u
mojem umu i steknem duboke uvide koji oplemenjuju moj ivot. Pisanje dnevnika bistri moje
misli i da je mi energiju za usklaivanje vanjskoga svijeta s unutarnjim. Na taj nain
razgovaram sa samim sobom i pritom se bolje upoznajem te produbljujem samospoznaju.
Pisanjem dnevnika hvatam sve svoje zamisli i biljeim ih za kasnije razmatranje. Pokuaj,
Jack, i primijetit e dobrobiti o kojima ti govorim."
"Dakle, trebao bih samo zapisivati svoje misli?"
"Pa, preporuujem ti da tu naviku zapone tako to e svoju svijest svakoga jutra
isprazniti na stranice svoje biljenice. Izbaci sve to u tvojem ivotu raa strahovima i
nezadovoljstvom. Na papir pretoi sve to ti prolazi kroz um, oslobodi to kao struju svijesti.
Zabiljei sve osjeaje koji se pojavljuju. Jednostavno poni pisati i nastavi ne podiui olovku
s papira. Prestani tek kada se razbistri i oslobodi. Ta e vjeba uiniti uda za tvoj unutarnji
mir, za tvoju unutarnju mo i za najbolji ivot kojemu tei."
"Sjajno! ini se da je pisanje dnevnika doista udesna aktivnost, Moe."
"Jest. Jednostavno svakoga jutra zapisuj to se dogaa u tvojem umu. Pii o svemu to te
uzrujava. A kada iisti negativno, zapii sve to je pozitivno u tvojem ivotu i u tvojem srcu.
Predlaem ti i da pie o svojim velikim snovima te o onome to nazivam plemenitim
ciljevima."
"to su plemeniti ciljevi? Svia mi se taj izraz."
"To su najvee elje tvojega srca, one koje e potaknuti tvoj rast i oblikovati te. Pii o tome
tko jesi i o tome tko bi elio biti. Pii nesputano - iz dana u dan zadirat e sve dublje.
Savjetujem ti i da svakoga jutra pismeno odgovori na pet pitanja. Odgovaranje na jutarnja
pitanja traje samo nekoliko minuta, ali e te pripremiti za velike uspjehe tijekom dana."
"Kako glase ta jutarnja pitanja?"
"Prvo glasi: 'Kako bih proivio ovaj dan kada bih znao da mi je posljednji?' Drugo je: 'Za
to u svojem ivotu moram biti zahvalan?'
"To je dobro pitanje jer bi mi pomoglo izgraditi stav zahvalnosti", odgovorio sam.
"Tono. Tree glasi: 'to danas mogu uiniti da bi moj ivot bio izniman?' etvrto je: 'to
mogu uiniti da bi mi dananji dan bio jako zabavan?' I peto pitanje glasi: 'Kako danas mogu
ne- kome pomoi?"'
"I taj e mi obred pomoi?"

-80-

"I te kako. Ako si svakoga jutra postavi tih pet pitanja i odgovori na njih, stupit e u
vezu sa svojom najdubljom mudrou. Ta e mudrost proeti svaku minutu toga dana. Postat
e bolji prema onima koje voli i s kojima radi, pa ak i prema ljudima na ulici. To je vrlo
djelotvorna vjeba."
"Moe, nadam se da se nee ljutiti, ali ini mi se da bih svakoga dana trebao uiniti mnogo
toga da bih stvorio svoj najbolji ivot. Osjeam se preoptereenim. I kako bi itko pronaao
vremena za sve to to predlae? Ja imam karijeru. Imam i prijatelje. Imam obveze."
"Dobro si to primijetio, Jack. Sve te zamisli treba razmotriti. Iskuane su i djeluju. Iskuaj
svaku pojedinu. Budi otvoren za mogunosti koje ti nude. A kada razmotri svaku pojedinu,
odaberi one koje ti najbolje odgovaraju i uvrsti ih u svoj raspored kao dio pouzdane formule
za sjajan ivot kako ih nikada ne bi smetnuo s uma. To je iznimno vano. Da bi ih redovito
ostvarivao, mora ih uklopiti u svoj ivot. Zacijelo nikada ne bi otiao na posao, a da se
prethodno nisi istuirao i obrijao, zar ne?"
"Nipoto."
"To je zbog toga to si te aktivnosti uklopio u svoj svakidanji raspored. One su sastavni
dio tvojega ivota i obavlja ih automatski. Jednako mora postupiti s aktivnostima koje ti
najbolje odgovaraju."
"U redu. To je logino", odgovorio sam.
Moe se poeao po golim grudima i zijevnuo. "Danas sam ba raspoloen za ljenarenje."
"I ja."
"Trei oblik njegovanja samoga sebe jesu svakidanja razdoblja spokoja. Mora pronai
vremena za svakidanje povlaenje u tiinu. To duguje sam sebi."
"Dok sam bio malen, mama i ja smo esto provodili vrijeme u tiini i miru ume, u etnji.
Jo uvijek pamtim kako sam tada bio sretan", rekao sam.
"To je posljedica povlaenja u tiinu. To je tek kratko vrijeme koje svakoga dana provodi
u miru i tiini. Tiina ugodno krijepi na prirodan nain te u naim ivotima stvara prostor za
povezivanje s vlastitim najboljim jastvom - to je sredstvo za jaanje koje nas krijepi i miluje
nau duu. Svakidanje povlaenje u tiinu ojaat e te kao ljudsko bie i u tvoj ivot donijeti
udesne rezultate. Svaki dan se povlai u tiinu jer e iz nje izroniti kao drugi ovjek, s
novim samopouzdanjem i uzvienijim zamislima."
Moe je prstima proao kroz svoju gustu plavu kosu. "ivimo u previe bunom svijetu u
kojemu nema dovoljno tiine. Zbog toga je vrlo vano svakoga dana pronai vrijeme za mir i
tiinu. Kao to je Blaise Pascal zapisao: 'Otkrio sam da sve ovjekovo nezadovoljstvo
proizlazi iz jedne injenice: nije sposoban ostati u tiini svoje odaje'."
"Lijepo reeno", primijetio sam.
"etvrti oblik njegovanja samoga sebe jest jedinstvo s prirodom", nastavio je Moe. "Na taj
nain svoj ivot usmjeravamo prema unutra i povezujemo se s onim to je najvanije dolazimo u dodir sa uzvienijim dijelom svojega jastva i povezujemo se s univerzumom. Ja
sam, primjerice, otkrio kako me samotno surfanje na oceanskim valovima podsjea da nikada
nisam sam. Ta me spoznaja oslobaa i otvara. Ako se mene pita, ivot bez redovitih druenja s
prirodom je poluivot."
"Ja sam nekada uivao u etnjama umom. Ne znam zato sam prekinuo s tom navikom.
Pretpostavljam da sam jednostavno prestao s tim kada mi je ivot postao intenzivniji. Zapravo
nisam shvaao koliko je to za mene bilo vano. Sada shvaam."
"Dobar si ti ovjek, Jack. Priroda e ti biti divna prijateljica, a ti zasluuje takvo

-81-

prijateljstvo. U redu, peti oblik njegovanja samoga sebe jest odravanje tijela. Tvoje tijelo je
hram - u njemu ivi tvoj duh, to je tvoj dom. Da bi upravljao svojim ivotom i stvorio ivot
kakav eli, vano je dobro postupati sa svojim tijelom. Kako skrbi za svoje tijelo, tako
skrbi i za svoj ivot."
"Doista?"
"Svakako. Njegujui svoju tjelesnu dimenziju, mnogo ulae u kvalitetu i dugovjenost
svojega ivota. Koja je svrha dugovjenosti ako ne uiva u osjeaju ugode, snage i zdravlja?"
"Tono. Kako vi njegujete svoje tijelo, Moe?"
"Pa, najvanije je odravati formu. Svakoga jutra trim po plai. Najvei dio dana
provodim surfajui. Na veer najee odlazim u duge etnje ili malo vjebam jogu ondje na
vrhu one litice", rekao je i pokazao na greben s kojega se zacijelo pruao divan pogled na
nebo. "Oni koji ne pronalaze vremena za tjelovjebu, s vremenom e biti prisiljeni pronai
vremena za bolest, zna?"
Te su me se rijei duboko dojmile.
Moe je nastavio. "To u meni uvijek izaziva negodovanje."
"to?" upitao sam.
"Pa, ljudi jednostavno ne shvaaju koliko je odravanje tjelesne forme vano za stvaranje
divnoga ivota. U mladosti svoje zdravlje rtvujemo radi stjecanja bogatstva. A kada ostarimo
i steknemo mudrost, mijenjamo pjesmu - za samo jedan dan dobroga zdravlja spremni smo
dati sve svoje bogatstvo. No, tada je prekasno. Nemoj dopustiti da ti se to dogodi, Jack. Shvati
koliko je vano biti u vrhunskoj formi. To je sjajan in upravljanja vlastitim ivotom, a
njegove e se dobrobiti oitovati na mnogim podrujima tvojega ivota. Imat e vie
energije, bit e bolje raspoloen, bit e kreativniji, samopouzdanje e ti porasti i ak e
primijetiti da bolje spava."
"U pravu ste, Moe. Potpuno se slaem s vama. Obeajem da u se posvetiti odravanju
forme. Doista uviam koliko je to vano."
"Osobno pazim i da u svoj hram unosim samo najbolju hranu. Dobra prehrana iznimno je
vana za stvaranje divnoga ivota. Zato sam sebi darujem dar najbolje hrane. To je in samopotovanja. Uzimanje nekvalitetne hrane grijeh je prema vlastitom tijelu. Mislim da bi svi
oni koji se redovito tako hrane trebali vie voljeti sami sebe."
"Logino."
"I te kako. Ako istinski voli samoga sebe, kako bi mogao jesti bilo to drugo osim najbolje
hrane? Kvalitetna je prehrana doista znak samopotovanja, a ujedno i jaa ljubav prema sebi."
"Kakvu hranu vi jedete? Otkako sam ovdje, jedemo samo voe i povre."
"Najvie mi odgovara jednostavna, svjea hrana. Kao to zna, volim svjee voe i sretan
sam to ga na ovom otoku imam u obilju. Jedem mnogo povra i osobito volim ribu. Katkad
pojedem i kakvu drugu vrstu mesa, ali nastojim ne pretjerivati."
"Sve je uravnoteeno."
"Tako je, Jack. To je presudno vano. Oh, svoje tijelo njegujem jo i masaom. Imam
prijateljicu koja svakoga tjedna svrati kako bi me fino izmasirala. Masaa odrava gipkost
mojega tijela, poboljava cirkulaciju i pomae mi ostati u formi. Jesi li si ikada priutio
masau, prijatelju?"
"Zapravo nisam."

-82-

"Pokuaj to redovito initi. Zapravo, zahtijevam da to redovito ini. Otkrit e da masaa

duboko oputa, podie energiju i budi osjeaj zadovoljstva samim sobom. To je jo jedan
divan oblik ljubavi prema sebi i njegovanja vlastitoga tijela. Na posljetku, ivot je prekratak
da se ovjek ne bi obasipao ljubavlju."
***
Posljednjih nekoliko dana naega druenja Moe i ja proveli smo u razgovoru, surfanju,
plivanju i zabavi.
Nikada do tada nisam upoznao nikoga slinog njemu i osjeao sam da vie ni neu upoznati
takva ovjeka. I on i otac Mike bili su istinski dragulji: snani, mudri i moni ljudi velika srca
i iroka duha.
Onoga dana kada sam s Havaja trebao otputovati za New York, Moe mi je priao dok sam
leao na plai i gledao kako oblaci plove modrim nebom.
"Nedostajat e mi, Jack", rekao je.
"I vi ete meni nedostajati, Moe", odgovorio sam s dubokom tugom.
"U redu, amigo, vrijeme je da krene. Svakako mi se javi - elio bih pratiti uspon tvoje
zvijezde. Znam da e ostvariti sjajne uspjehe i stvoriti doista divan ivot. Hej, ako ikada
osjeti potrebu provesti tjedan ili dva u surfanju, zna da je moja 'palaa' i tvoja", rekao je s
osmjehom.
Zagrlili smo se, a ja sam tada krenuo prema taksiju koji me je ekao na drugom kraju plae.
"Moe", rekao sam okrenuvi se, "hvala vam na plemenitosti."
"Nema problema. A sada, ako nema nita protiv, ja i moja daska imamo sastanak s
valom."
S tim je rijeima taj surfer djejega srca pojurio prema oceanu, ususret svojoj srei.

-83-

DIREKTORICA

-84-

11.poglavlje
Pobjeuje onaj koji da je najvie
"Ne znam kakva e biti vaa sudbina, ali u jedno sam siguran: istinski sretni bit e samo
oni koji su traili i pronali svoj nain sluenja."
Albert Schweitzer
"Zamisli da je tvoja srea jedina svrha ivota - ivot tada postaje bolan i besmislen.
Mora prihvatiti ono to ti govori mudrost ovjeanstva, tvoj intelekt i tvoje srce: da je
svrha ivota sluenje sili koja te je dovela na ovaj svijet.
Tada ivot postaje radost.
Lav Tolstoj
New York mi je oduvijek bio posebno prirastao srcu. To je jedan od onih gradova koje
nosim u sebi kamo god poao. Uivao sam u ukusnim perecima koji se prodaju na ulicama, ali
i u debelom, sonom hot dogu koji mi je vjerojatno skratio ivot za nekoliko godina. Volio
sam velebne nebodere zbog kojih se grad doimao velianstveno monim. Volio sam
bljetavilo i elektrinu energiju koja me je nadahnula za velianstvene snove i vee korake.
Posjetio sam ga samo nekoliko puta, ali mi je bilo vrlo drago vratiti se u taj grad.
Let s Havaja bio je zabavan. U kabini prvoga razreda bilo je samo nekoliko putnika pa smo
se svi sprijateljili tijekom leta preko Pacifika. Kad sam se opustio u drutvu svojih suputnika,
poeo sam im otkrivati neke od pouka koje sam usvojio tijekom protekla dva mjeseca.
Ispriao sam im o boravku u Rimu, druenju s ocem Mikeom te o njegovim poukama vezanim
za izvorno ivljenje. Rastumaio sam im njegove teorije o tome kako je ivot kola te kako su
izazovi zapravo mogunosti - ako smo dovoljno mudri da ih iskoristimo. Objasnio sam im
teoriju "jaza dosljednosti" te kako nedosljednou vlastitoj prirodi izdajemo sami sebe.
Spomenuo sam i njegovu metaforu prozora od obojenog stakla, odnosno kako svaki ovjek
promatra svijet kroz svoju prizmu.
Svojim sam novim prijateljima ispriao i o iznimnom Moeu Jacksonu, ekscentrinom
surferu kojega sam smatrao suvremenim uiteljem. Otkrio sam im njegove pouke o ivotu iz
srca. Rastumaio sam im i njegovo uenje o ivljenju u neizvjesnosti i o naputanju potrebe za
nadzorom, za koju se veina ljudi vrsto dri, u cilju otkrivanja istinskih dimenzija naega
ivota. Preporuio sam im i njegove zanimljive oblike njegovanja samoga sebe koji slue
obnavljanju i oivljavanju najboljega jastva.
"Trebali biste napisati knjigu", iskreno je rekla mlada ena koja je sjedila pokraj mene.
"Bila bi uspjean bestseler. Cijeli svijet traga za takvom mudrou - i bio bi mnogo bolje,
ugodnije mjesto kada bi ljudi doista ivjeli na taj nain. Mislim da je svijet spreman za veliku
promjenu."
"Ostat u otvoren za sve to e doi u moj ivot, vidjet u kakva e uda osvanuti preda
mnom", odgovorio sam primjenjujui Moeovu ivotnu filozofiju. "Sve e se dogoditi onako
kako se treba dogoditi", dodao sam sa znalakim osmjehom.

-85-

***
Kada sam sletio u New York, Calove su me upute odvele u sredite financijske etvrti, u
jedan od najpoznatijih poslovnih nebodera u gradu. Nalazio se na prestinoj adresi i bio je
sjedite meunarodnih konglomerata te najuspjenijih svjetskih tvrtki. Osjetio sam blagi strah
kada sam uao u dizalo koje me je trebalo odvesti na pedeset i trei kat gdje sam se morao
sastati sa sljedeim vodiem kojega mi je moj otac preporuio. Upoznao sam oca Mikea,
sveca prema nainu na koji je promatrao i vodio svoj plemeniti ivot. Upoznao sam Moea
Jacksona, cool momka koji me je pouio pitanjima srca i vanosti svijesti o sadanjem
trenutku. Imao sam osjeaj da su preda mnom pouke koje e mi pomoi unaprijediti karijeru te
profesionalnu dimenziju svojega ivota uzdignuti na posve novu razinu. Srce mi je poelo
bre kucati jer sam znao da sam na poetku posljednje faze svoje pustolovine.
Vrata dizala su se otvorila i uao sam u vrlo elegantno ureen uredski prostor. Pogled s
prozora, koji se pruao od stropa do poda, bio je velianstven, a namjetaj je bio suvremen i
vrlo otmjen. Bilo je tek 7:45, ali su posvuda uokolo urnim korakom prolazili naoiti mukarci
u fino krojenim odijelima i lijepe ene u kostimima ivanim po mjeri, zraei golemim
samopouzdanjem i usredotoenou na jedan jedini cilj.
"Jack, dobro doao u New York!" zauo se ugodan, ali samopouzdan glas s kraja dugog
hodnika ukraenog japanskim skulpturama i indijanskim umjetninama.
Okrenuvi se u smjeru iz kojega je glas dopirao, opazio sam kako mi u susret dolazi
iznimno lijepa ena odjevena u skup, crni poslovni kostim. Njezina porculanska koa je
blistala, lice joj je zrailo divnom toplinom, a oi su joj svjetlucale. Kosu crnu poput ugljena
svezala je na potiljku pa je njezino lice potpuno dolazilo do izraaja. A njezin osmjeh - 1000
vata iste karizme.
Kad mi se pribliila, osjetio sam kako iz nje zrai osobita mo. Ne mogu rei zato sam to
osjetio; jednostavno jesam. Taj sam osjeaj doivljavao kada sam na ulicama susretao filmske
zvijezde ili portske zvijezde u zranim lukama. Ta je ena bila od onih koje svojom pojavom
oduzimaju dah - znao sam da takvih nema mnogo.
"Jack," ljubazno je rekla kad je stigla do mene i pruila mi ruku, "ja sam Tess Welch,
direktorica ove brokerske tvrtke. Tvoj je otac bio moj dobar prijatelj."
"Doista?" promrmljao sam jo uvijek oaran njezinim izgledom i bljetavom energijom
kojom je zraila.
"Da. Veoma mi nedostaje", rekla je i zastala. "I ao mi je zbog njegove smrti", blago je
dodala. "Nedugo prije smrti rekao mi je da e doi. Sve je to isplanirao za tebe. Boe, doista
te je volio! Nego, kako si?"
"Pa, za mnom su dva vrlo zanimljiva mjeseca", odgovorio sam. "Boravak u Rimu bio mi je
nevjerojatno koristan - iskreno reeno, ondje se moje poimanje svijeta promijenilo. I na Havajima je bilo divno. Sve je to bilo poput sna. Cijeli mi se ivot promijenio."
"A to ne mora biti loe, zar ne, Jack? Prema onome to sam ula od Cala, bila ti je potrebna
korjenita promjena", rekla je suosjeajno.
"To je istina, gospoo Welch", slubeno sam odgovorio osjeajui se pomalo neugodno u
tom otmjenom okruju. Na sebi sam imao kratke hlae, majicu i pouzdane stare sandale, a s
ramena mi je visjela naprtnjaa.
Nasmijeila se. "Molim te, zovi me Tess. Svi mi se ovdje tako obraaju. U svakom sluaju,
drago mi je da si stigao. Rezervirala sam ti sobu u Morgan'su, vrlo popularnom hotelu, jednom

-86-

od mojih omiljenih. Ne brini ni o emu. Obeala sam Calu da u se dobro brinuti o tebi, a ja
uvijek odrim svoju rije."
"Na to emo se usredotoiti sljedea etiri tjedna, Tess?"
"Ja u biti tvoja uiteljica za pitanja karijere, vodstva i ivotne ostavtine - pouavat u te o
treem zakljunom pitanju."
"Kako plemenito sluiti?" prisjetio sam se.
"Da. Pouit u te kako ivjeti smislenim ivotom; kako iz puke tenje za uspjehom nainiti
zaokret prema stvaranju trajnoga smisla; kako elje svojega srca ostvariti na materijalnom
planu te istodobno jaati osjeaj ispunjenosti u psihikoj dimenziji i kako ostvariti svoj
potencijal na podruju karijere te zablistati u punom sjaju. Otkrit u ti i vanost stvaranja
vrijednosti te zbog ega je nesebino sluenje najvaniji cilj poslovnoga svijeta."
"To je upravo ono to moram nauiti u ovoj fazi igre", odgovorio sam. "Proteklih nekoliko
tjedana nauio sam mnogo o unutarnjem uspjehu pa osjeam da sam neka od tih uenja
spreman primijeniti na svoju karijeru. Mislim da sam na svojem profesionalnom putu donio
nekoliko loih odluka, a moj mi posao ne prua osjeaj zadovoljstva."
"ivot se temelji na odlukama, Jack. Kao to je Albert Einstein rekao: 'Koliki su ljudi
zarobljenici svojih svakidanjih navika: dijelom obamrli, dijelom uplaeni, dijelom
ravnoduni? Da bismo bolje ivjeli, moramo odluivati o tome kako emo ivjeti'."
"Mudre rijei. Svia mi se uputa da 'moramo odluivati o tome kako emo ivjeti'. Mislim
da bismo svi tako trebali razmiljati u svakom trenutku ivota - birati svoje najbolje misli i
svoje najbolje postupke", izmudrovao sam na glas zadivivi samoga sebe mudrou koja je
tijekom proteklih nekoliko tjedana poela izvirati iz mene.
"Potpuno si u pravu. A nae male ivotne odluke na posljetku ine ivot koji smo si sami
stvorili", rekla je Tess i pokazala na lijepo uokvirenu litografiju u ekaonici. "Ovo su jo
mudrije rijei poslovnog mislioca Petera Koestenbauma: 'Neki su ljudi darovitiji od drugih.
Neki su ljudi obrazovno povlateniji od drugih. Ali svi smo sposobni postati veliki. Veliina
proizlazi iz spoznaje da na potencijal ograniavaju samo nae odluke, na pristup vlastitoj
slobodi, naa odlunost i naa ustrajnost ukratko, na stav. A svatko je slobodan izabrati
vlastiti stav'."
"Lijepo", odgovorio sam kimnuvi glavom i nadajui se da Tess nee primijetiti zrnca
pijeska - nestane podsjetnike na mjesec dana provedenih na Havajima - koja su moje sandale
ostavljale na sjajnom drvenom podu.
Tess je nastavila raspravu. "U svakom trenutku svojega ivota doista moramo odluivati
kako emo ivjeti", rekla je. "Neprestano se moramo pitati: 'Je li ovo to upravo inim najbolji
nain da iskoristim svoje vrijeme i svoje darovitosti?' Svaki je trenutak, na neki nain,
trenutak istine. ovjek raste kao ljudsko bie ili se smanjuje na temelju svojih odluka u
svakom pojedinom trenutku ivota. Ti si sada tek zbroj svih odluka koje si donio od dana
svojega roenja pa do ovoga trenutka. Svojim odlukama doista odreuje svoju sudbinu."
"Vrlo koristan uvid, Tess", odvratio sam.
"Odluke koje su oblikovale tvoj nain razmiljanja, odredile kakvim e se ljudima
okruiti, kakve e knjige itati i kako e postupati, oblikovale su tvoju osobnost i usmjerile
tvoj ivot. Sam si stvorio ivot kojim ivi - nitko drugi nije imao udjela u tome."
"Slaem se. I moram prihvatiti punu odgovornost za njega", rekao sam samouvjereno
primjenjujui mudrost oca Mikea. "To me podsjea na rijei Rudyarda Kiplinga: 'Za neuspjeh
imamo etrdeset milijuna razloga, ali ni jedno jedino opravdanje'."

-87-

"Sjajne rijei, Jack. Ako optuujui druge, odbacuje svu odgovornost za vlastiti ivot,
svoju mo predaje upravo tim ljudima, a sigurna sam da si to ve nauio. Prebacujui krivnju
na ono to ti se dogodilo ili na ono to u tvojem ivotu nije dobro, pridaje mo tim
dogaajima i okolnostima. Jer, ako za svoje ivotne okolnosti optuuje druge ljude i
dogaaje, zapravo govori da su oni oblikovali tvoju sudbinu te da su uzroci tvojega trenutnog
stanja. A to nipoto nije tako."
"Ja sam uzrok svega u svojem ivotu", priznao sam. "To sam zakljuio nakon svih
promiljanja kojima sam se bavio u proteklih osam tjedana. Pretpostavljam da to moram
uvidjeti i uravnoteiti s potrebom da budem blag prema samome sebi. Doista se ne elim
izjedati zbog svih pogreaka koje sam poinio na svojem ivotnom putu."
"Mudro si to rekao. Posrijedi jest ravnotea."
"Ali, moram i biti realan", dodao sam.
"Tono. A realnost proizlazi iz prihvaanja odgovornosti. Okolnosti ne odreuju ovjeka,
Jack, one ga otkrivaju. Zapravo elim rei kako mislim da je vrijeme da kormilo svojega
ivota ponovno uzme u svoje ruke. Mislim da si spreman zahtijevati vie od sebe, ivjeti
nadahnutije."
"Nadahnutije?"
"Da. Vrijeme je da se Jack Valentine pone ponaati kao besprijekorno ljudsko bie te da to
i postane'. Evo, proitaj ovo", rekla je pruivi mi karticu. "Drim je u novaniku i proitam
kada god ga otvorim - to mi pomae da ostanem usredotoena na ono emu elim posvetiti
svoj ivot. Hajde, proitaj na glas."
"Neto najtunije to ovjek moe doivjeti jest da, sijed i izboran, potkraj svoje neplodne
karijere, shvati kako je sve te godine koristio samo mali dio samoga sebe'. - V. W. Burrows."
Zadivljeno sam pogledao Tess duboko osjetivi snagu rijei koje sam upravo proitao.
"Shvaa li to ti elim rei, Jack? ivot je vrlo kratak. Sada je vrijeme da podigne svoja
mjerila ovjenosti, da svijetu pokae tko doista jesi. Kada e ako ne sada?"
Njezino posljednje pitanje odjeknulo je duboko u meni. Kao da mi je glava poletjela
unatrag, a sila njezina pitanja prikovala me za stakleni zid njezine otmjene ekaonice. Uvijek
sam odgaao ono to sam morao uiniti da bih bio istinski uspjean. Uvjeravao sam se kako u
se potruditi zablistati na svojem radnom mjestu kada budem imao vie vremena. Kad me promaknu, obnovit u svoju vezu. Kad zaradim vie, poboljat u svoj ivot.
No, takav nain razmiljanja vie mi nije odgovarao - nije bio u skladu s mojim novim
stanjem svijesti. Doista sam elio uzdignuti svoj ivot na najviu razinu. Ne sljedee godine.
Ne sljedei mjesec. Ne sljedei tjedan. Odmah. Moj se ivot ve bio promijenio zbog druenja
s ocem Mikeom i Moeom. Moje razmiljanje, ponaanje i moji osjeaji potvrivali su da sam
se iz korijena promijenio. No, znao sam da u sebi nosim jo mnogo toga neotkrivenoga.
Mnogo. Morao sam podii svoja mjerila i ustrajati do kraja. Vie nisam smio bjeati od svoje
veliine - to sam dugovao ocu Mikeu i Moeu. Sjetio sam se rijei filozofa Baltasara Graciana:
"Mudar ovjek uvijek odmah uini ono to budala uini na posljetku."
Tess me je prenula iz razmiljanja. "Zna, Jack, lako je upasti u zamku osrednjeg ivota.
Ako ne preuzmemo odgovornost za vlastiti ivot i ne ponemo upravljati njime, ivot poinje
upravljati nama. Dani se pretoe u tjedne, tjedni se pretoe u mjesece, a mjeseci u godine. I
gotovo je prije no to toga postanemo svjesni! Mislim da nas je Nietzsche opomenuo da
prestanemo ivjeti kao da je ivot neoekivana sluajnost. elimo li ostvariti smislen uspjeh,
moramo upravljati svojim ivotom i usmjeravati ga u novim smjerovima. Moramo razviti
bolje navike i misliti prosvjetljenije."

-88-

"U posljednje vrijeme mijenjam mnoge navike."

"To je sjajno! Nae nas navike ine onime to jesmo. A posljedice naih loih navika esto
se pokau tek mnogo godina kasnije pa stoga zaboravljamo upravljati svojim ivotima. Kokoi
se uvijek vraaju u kokoinjac, a lososi se uvijek vraaju kui radi mrijeenja."
Tess je krenula preko velikog predvorja u kojemu smo stajali i nastavila. 'Vrhunska
uspjenost u poslu i u ivotu temelji se na jaanju osobne pouzdanosti. Posrijedi su obeanja
koja si dao samome sebi. Da bi ivio asno, presudno je vano ispunjavati obeanja koja si
dao samome sebi. ovjekova veliina ponajvie proizlazi iz onoga to kae da e uiniti, a
potom to i uini. Vrlo jednostavno, ali veina to zaboravlja u ovom pomahnitalom svijetu."
"O emu bih jo trebao razmiljati nakon to preuzmem punu odgovornost za svoj ivot i
posvetim se ispunjavanju svojih obeanja?"
"Pruaj potporu onima koji te okruuju, to je najvanije. Pokai im da ti je iskreno stalo do
njih. Uini za njih neto neoekivano i daruj im dio sebe. Svi mi u poslovnom svijetu trebali
bismo prestati toliko brinuti o uspjehu, napredovanju i ugledu - trebali bismo se mnogo vie
usredotoiti na dobrotu. Takva e nas usredotoenost voditi prema savrenom ivotu.
Raalouje me nain na koji mnogi u poslovnom svijetu razmiljaju. Za njih se sve temelji na
pitanju: 'Kakva je moja korist u tome?', a to je prilino kratkovidan nain poslovanja."
"I ja sam neko upravo tako razmiljao na radnom mjestu", rekao sam. "Ali vie ne. Kad se
vratim kui, sve e biti drugaije. Osim toga, nastojat u biti ovjeniji u svojem poslovnom
nastupu."
"Odlino. Kad skine taj oklop, koji veina nas nosi cijeloga dana, te pokae ranjivost,
otvorenost i brinost, tvoj e ivot zablistati. Najbolji voe ne skrivaju svoje slabosti - oni su
ljudi od krvi i mesa i drugi ih vole zbog toga. Otvorenost, ljubaznost i dosljednost u dananje
vrijeme donose velike prednosti. Te e te vrline izdvojiti od konkurencije i uvrstiti odanost
tvojih klijenata."
"Doista?"
"Svakako - zato to tako vie nitko ne postupa!" rekla je gorljivo. "Pa ipak, svi veliki voe
to znaju. Kad naui biti iskren prema ljudima i s njima izgradi kvalitetne odnose, bit e
mnogo sretniji. Oslobodi se potrebe za zatitom i iskreno se otvori drugima. To e biti jedna
od najboljih odluka u tvojem ivotu."
"Do sada nisam pruao osobitu podrku ljudima u svojem ivotu. Neugodno mi je kada
pomislim kako sam se ponaao prema drugima."
"Ako im pokae da ih cijeni, i oni e poeti cijeniti tebe. Obaspi ih ljubavlju i pozornou
pa e i oni tebe obasuti ljubavlju i pozornou. Pitaj ih emu se nadaju, o emu sanjaju i to
ele pa e i oni tebe pitati isto. Uspjeni ivoti - na radnom mjestu i kod kue - temelje se na
odnosima, zna?"
"Zvui savreno logino."
"Jesi li znao da je najnovijim znanstvenim istraivanjima otkriveno kako je
elektromagnetsko polje koje stvara ljudsko srce 5000 puta jae od onoga to ga stvara ljudski
um?"
"Nisam znao", odvratio sam iznenaen irinom znanja te iznimne ene.
"Iz tih se znanstvenih dokaza moe zakljuiti da su ljudi to polje sposobni osjetiti na
udaljenosti od metar i pol do tri metra. Uvia li koliko je to otkrie vano?"
"Ljudi osjeaju je li nam stalo do njih pa znaju ima li u vidu njihovu dobrobit.
Izvanredno!"

-89-

"Upravo tako. To znai da naklonost ne moe hiniti koliko god se smatrao pametnim.
Moe priati koliko god eli, ali ako nisi iskreno posveen nastojanju da pomogne klijentu i
uini njegov ivot boljim, on nee eljeti poslovati s tobom - osjetit e da nisi iskren.
Poslovni se uspjeh svodi na povjerenje, Jack. Ljudi moraju vjerovati da im eli pomoi. Ako
si stekao to povjerenje, tvoja e se usluga sama prodavati."
"Je li povjerenje doista toliko vano?" upitao sam. "Hou rei, uo sam da poslovni uspjeh
ovisi o kvaliteti robe, razini usluge i inovacijama."
"Sve poinje s povjerenjem. Ljudi posluju s onima kojima vjeruju. Recimo da si, ne daj
Boe, pretrpio srani udar. Bi li se obratio kirurgu kojemu potpuno vjeruje ili onome koji je
na dobrom glasu, ali nije pouzdan?"
"Obratio bih se onomu kojemu vjerujem ako bih smatrao da je sposoban dobro obaviti svoj
posao."
"Dakako", rekla je Tess. "Povjerenje je za kirurga najvanija prednost te temelj svakoga
vrstog poslovnog odnosa. Bez povjerenja tvoji klijenti nee kupovati od tebe, suradnici te
nee sluati, a lanovi obitelji i prijatelji e te izbjegavati."
"Povjerenje je presudno vano", potvrdio sam.
"Doista jest, Jack. Bez njega su tvoji odnosi tek ljuture onoga to bi mogli biti. Sa svakom
osobom u svojem ivotu otvara raun povjerenja. Kada god se sretnete, ti stavlja ulog na taj
raun ili uzima s njega. Ulog stavlja kada god ispuni obeanje, kada god izrazi zahvalnost,
kada god pokae istinsko zanimanje za nekoga i kada god nekome od srca pomogne."
"A s tog rauna uzimam kada god sebe stavim na prvo mjesto."
"Da. Kada god ne uini ono to si obeao, propusti uzvratiti telefonski poziv, o nekome
runo govori iza njegovih lea ili ne isporui proizvod visoke kvalitete, uzima s rauna
povjerenja. Svakidanji ulozi produbljuju odnos, a svakidanja uzimanja ga slabe. Zanimljivo
je da s tog rauna bez tekoa moe uzeti ako si u njega mnogo uloio."
"Gotovo kao kredit."
"Ili dozvoljeni minus", rekla je s blagim osmjehom. "A to vrijedi i u tvojem privatnom
ivotu. Recimo, primjerice, da izlazi sa osobitom enom. Na sastanke si uvijek dolazio na
vrijeme, uvijek si je nazvao kada si obeao da e je nazvati, pokazao si joj koliko ti je stalo
do nje, poklanjao si joj mnogo pozornosti i pomogao joj kada te je zamolila za pomo. Drugim
rijeima, na tom raunu ima poprilian ulog. to misli kako bi reagirala ako bi, radi
neodgodivih poslovnih zadataka, bio prisiljen otkazati jedan ili dva sastanka?"
"Ne bi se naljutila. Mislim da bi imala razumijevanja kada bih morao obaviti neto
neodgodivo."
"Tako je, i to zbog svih tvojih uloga. A sada izmijenimo scenarij: recimo da si uspostavio
obrazac proputanja sastanaka, nisi je nazivao kako si obeao i zaboravio si nekoliko vanih
prigoda."
"Shvaam - previe sam uzeo s rauna."
"Tono. Dakle, jednoga je dana nazove i kae da zbog krize na poslu mora otkazati
sljedeih nekoliko sastanaka. to misli, kako bi reagirala?"
"Vjerojatno ne bi bila presretna. Zapravo, ako bi je to jako pogodilo, moda bi ak odustala
od nae veze i ostavila me."
"Upravo tako. Uvia li kako svi moramo esto stavljati uloge na raune povjerenja svih
osoba s kojima smo u odnosu - ne samo na radnom mjestu ve i u privatnom ivotu?"

-90-

"Da, uviam. A to u najbolje uiniti ljubavlju i dobrotom, zar ne?"

"Dakako, Jack. Dosljedna ljubav i iskrena dobrota vrlo su mone - osobito u poslovnom
svijetu u kojemu su ljudi toliko zaposleni da su zaboravili kako bi se trebali ophoditi prema
drugima. Osobno koristim svaku priliku da lanovima svojega tima pokaem i kaem da ih
volim."
"Kaete im da ih volite?"
"Da. I doista ih volim. Neprestano mislim na njih. Ti su ljudi dali najbolje godine svojega
ivota da bi mi pomogli izgraditi ovu tvrtku. Zbog toga ih cijenim. Njihovi su uspjesi moji
uspjesi kao to su i njihovi neuspjesi moji neuspjesi."
Stojei u sredini predvorja, Tess je sklopila ruke u tradicionalnom indijskom pozdravu.
Elegantni poslovni ljudi i dalje su prolazili pokraj nas, a kroz goleme prozore vidio sam
panoramu New Yorka. Poloaj koji je Tess zauzela nije odgovarao njezinu okruju pa sam je
upitao to to znai.
"Nauila sam to kada sam prije nekoliko godina bila u jugoistonoj Aziji. Tako se
pozdravljaju Indijci", rekla je i sklopila ruke. "Namaste."
"to to znai?"
"To znai: 'Potujem ono najbolje i najuzvienije u tebi'. Nije li to divan pozdrav, Jack?
Moe li zamisliti kako bi se osjeao i kako bi te drugi doivljavali kada bi pri svakom susretu
iskazao potovanje prema onom najboljem i najuzvienijem u drugome? Ne elim rei da bi
taj obred trebao izvoditi otvoreno - ali bi ga lako mogao izraziti bez rijei kada god se
susretne s nekim. Znanost potvruje da drugi na dubokoj, nevidljivoj razini, osjeaju tvoju
dobronamjernost. I zbog toga e njihovo ponaanje prema tebi odraavati ono najbolje u
njima."
"To zvui udesno", odgovorio sam opinjen svime to mi je ta poslovna superzvijezda
govorila o iznimnom profesionalnom ivotu.
"Dakle, kada susretne nekoga, sjeti se iskazati potovanje njegovoj dobroti. Neka te
prome potovanje prema njemu kao velianstvenom ljudskom biu. To e znatno promijeniti
njegov odnos prema tebi. A ti e biti zadovoljniji na radnom mjestu i u ivotu openito. Zna,
kada se ovdje mimoiem sa svojim suradnicima, uvijek mentalno iskaem potovanje njihovoj
ve- lianstvenosti. To je znatno utjecalo na nae odnose."
Prila nam je pomodno odjevena mlada tajnica. "Tess, na liniji broj jedan imate vrlo vaan
poziv iz eneve. Znam da ste traili da vas ne ometam dok ste s gospodinom Valentineom, ali
ini mi se da je poziv hitan."
"Nema problema, Summer - preuzet u ga u svojem uredu", srdano je odgovorila Tess.
"Jack, radimo na velikom ugovoru i situacija je malo izmakla nadzoru. Priekaj petnaestak
minuta. Opusti se i raskomoti. Ako eli, Summer e ti donijeti au svjeega soka od narane.
Ispriavam se."
Tess je otila niz hodnik, a ja sam sjeo kako bih se sabrao. Pogled mi je privukla knjiga pod
naslovom Kalendar mudrosti. Bila je to zbirka svetih izreka koje je prikupio veliki ruski
knjievnik Lav Tolstoj. Otvorio sam je i proitao prvu izreku koja mi je zapela za oko. Iako je
bila vrlo jednostavna, njezino me je znaenje duboko dirnulo:
"ivot je kratak. Ne zaboravi ono to je u njemu najvanije, ivi za druge i ini dobro za
njih."

-91-

12.poglavlje
Ljubav kao poslovno orue

"Zadri srebro i zlato, ali nam daj mudrost."

Arapska poslovica
Jack, ovjek se u bilo kojem trenutku svojega ivota nalazi u jednom od dva stanja: u stanju
straha ili u stanju ljubavi", rekla je Tess vrativi se nakon zavrenog konferencijskog poziva.
"Moe me je tome pouio na Havajima", odvratio sam.
"I mislila sam da hoe. Moe je iznimno mudar ovjek. Vjeruj njegovim poukama."
Bio sam iznenaen. 'Vi ga poznajete?"
Kimnula je. "On je moj dobar prijatelj. Nego, istina je da u svakom trenutku svojega ivota
ivi ili u strahu ili u ljubavi. A ja svoj ivot ne elim ivjeti u strahu jer strah ograniava i
mene i ivot kakvim sam odluila ivjeti. Svakog trenutka svakoga dana svjesno biram ljubav.
I to je jedna od najdubljih tajni mojega uspjeha."
"Ljubav kao poslovna strategija. Zvui sjajno, Tess, sjajno."
"Zna, Jack, od ivota moe dobiti to god eli ako se usredotoi na nastojanje da onima
koji te okruuju pomogne ostvariti ono to oni ele od ivota."
"To mi se svia."
"Moj se ivot promijenio kada sam donijela jednostavnu odluku i odredila svoj novi cilj:
postati brinija od svih koje poznajem. Pokuaj sam sebi postaviti taj cilj pa e vidjeti to e
se dogoditi. To je jedino u mojem ivotu u emu ne doputam iznimke. to god se dogodilo,
toj vrijednosti uvijek dajem prednost pred svim ostalim. Duboko sam odluila biti najbrinija
osoba koju poznajem - gotovo kao da sam to zapisala na svoje srce."
Duboko je udahnula i nastavila. "Ova je tvrtka prole godine ostvarila prihod od milijardu
dolara. No, osobno me je jo vie razveselio uspjeh mukaraca i ena koji ine tu tvrtku. Dok
se oni kroz svoj posao razvijaju kao ljudska bia, i ja se razvijam kao osoba. No, najvie od
svega veseli me kada vidim kako moji zaposlenici postaju voe i sretni ljudi koji osjeaju da
daju svoj doprinos te pomau da svijet postane bolji. Osobito nadahnue osjetim kada opazim
da su ljudi u naoj tvrtki doista na prvom mjestu te da na svojim radnim mjestima slobodno
mogu biti ovjeni. U kvaliteti svojih odnosa sa zaposlenicima, klijentima i dobavljaima
pronalazim mnogo vee zadovoljstvo no to mi ga moe pruiti bilo koja svota novca na
mojem bankovnom raunu."
"Oho! Vi doista poslujete prema potpuno drugaijim poslovnim mjerilima", primijetio sam
sa iskrenim potovanjem.
"Znam", odvratila je Tess.
Potom je iz depa svojega kaputia izvadila zlatnu kutijicu i otvorila je.
"Izvoli," rekla je pruivi mi posjetnicu, "proitaj ovo. Moja titula otkriva za to se
zalae."
Na njezinoj poslovnoj kartici bila su otisnuta srebrna reljefna slova pa je bilo oito da je

-92-

vrlo skupa. Na vrhu je pisalo njezino ime, a ispod njega titula G.S.L.
"to znai G.S.L., Tess? Oekivao sam da e pisati glavna direktorica", rekao sam.
"G.S.L. znai 'glavna slubenica ljubavi'", rekla je sa smijehom. "Dakako, te posjetnice
koristim samo u osobitim prigodama - u uredu imam i one uobiajene. No, injenica je da se u
ovoj tvrtki vidim kao glavna slubenica ljubavi. Moj je zadatak pokazati lanovima svojega
tima da mi je stalo do njih i da ih volim."
"Doista jedinstveno", bilo je sve to sam mogao rei.
"Znam da jest - i zbog toga sam vjerojatno najsretnija osoba na podruju u kojemu su
direktori veinom nesretni, nezadovoljni i prazni. Jesi li znao da je dnevna doza prijateljstva
najdjelotvorniji lijek koji psihijatri propisuju depresivnim poslovnim ljudima?"
"Ozbiljno?"
"Da. Vidi, Jack, veina poslovnih ljudi ivi u kulama od slonovae - cijele dane provode u
samoi. Zbog toga njihova potreba za druenjem, svojstvena svim ljudima, ostaje nezadovoljena."
"Pa im psihijatri savjetuju da pronau prijatelje?"
"Gotovo da je tako. Govore im da izau u svijet i sprijatelje se s ljudima, da se usredotoe
na dobrobit drugih, da se smiju i razmjenjuju dogodovtine sa suradnicima i lanovima obitelji
te da svoja srca otvore drugima. I to djeluje. O tome je pisalo u sjajnom lanku pod naslovom
'Vanost ljudskosti na radnom mjestu' koji se pojavio u asopisu Harvard Business Review."
"Vrlo zanimljivo, Tess. A zamisao je tako jednostavna."
"Da, jest. Dakle, predlaem ti da na profesionalnom podruju bude istinski usmjeren na
ljude. Produbljivanju odnosa posveti mnogo vie pozornosti nego sklapanju ugovora... i
ugovori e se sklapati sami od sebe. Velik poslovni uspjeh doista se u potpunosti temelji na
meuljudskim sponama."
"to su zapravo meuljudske spone?"
"To su karike koje nas povezuju, ovjeka s ovjekom. Meuljudske spone stvaramo kada
iskreno nastojimo sluiti drugima i pozitivno utjecati na njihove ivote: kada nauimo
komunicirati iz srca, govoriti istinu i kada postanemo suosjeajni sluai koji doista nastoje
razumjeti sugovornika. Komunikacija je presudno vana za upravljanje vlastitom karijerom."
"Zvui zanimljivo. Jedan od mojih novih ciljeva jest usavriti se u komunikaciji. Doista se
elim potruditi i pokazati drugima da ih cijenim i razumijem. Znam da e mi to pomoi u
mojoj karijeri..."
"Da. I to je ispravno. Kao to zna, na ovom planetu ne ostajemo osobito dugo. Zato to
vrijeme ne bismo proveli na ugodan nain uivajui u drutvu ljudi koji nas okruuju? Usavri
se u razgovorima."
"Kako to mislite?"
"Jedna od najvanijih pouka koje sam usvojila na svojem ivotnom putu jest da dobar ivot
nije nita drugo doli niz dobrih razgovora. Poslovni uspjeh proizlazi iz smislenih razgovora sa
suradnicima, klijentima i kupcima. Prestanemo li s takvim razgovorima, gubimo posao.
Uspjean obiteljski ivot temelji se na smislenim razgovorima s partnerima i s djecom.
Prestanemo li s takvim razgovorima, gubimo obitelj. A unutarnji uspjeh - uspjeh ovjenosti proizlazi iz neprekidnog razgovora te povezanosti sa svojim najviim jastvom. Prestanemo li s
tim razgovorom, gubimo sami sebe."
"Sjajan uvid!"

-93-

"Hvala, Jack. Danas su toliki ljudi udaljeni od samih sebe. Toliko su zaokupljeni ugledom i
priznanjima da su prestali razgovarati sami sa sobom na dubokoj unutarnjoj razini. Zna,
produbljivanje vlastitoga bia jedna je od najvanijih zadaa svakog voe. to dublje ponire,
to jasnije uvia istinski smisao ivotnog putovanja. A s jaanjem te spoznaje uvia i da
uspjeh zapravo proizlazi iz davanja doprinosa ovom svijetu. Oh, to nas dovodi do jo jedne
vane istine", dodala je Tess. "Ako eli ostvariti obilje u svojem ivotu i uspjeti na podruju
karijere, presudno je vano da postane graditelj vrijednosti."
"to je to?"
"Doista uspjeni ljudi vie su usredotoeni na stvaranje vrijednosti nego na zaraivanje.
Oni trae naine da oplemene ivote drugih i ive da bi pomagali onima koji imaju ast
poslovati s njima. Oni ne gledaju vlastitu korist i u velikoj mjeri ive za druge. Paradoksalno
je da su upravo takvi ljudi najuspjeniji i najbogatiji."
"Doista?" upitao sam.
"Da, doista. Da bi imao vie, mora davati vie. To je jedan od bezvremenih zakona
ivota."
"U posljednje vrijeme mnogo sluam o njima."
"Pa, to je dobro." Tess se nasmijeila. "Uvijek se pitaj: 'Kako bih za ovu osobu mogao
uiniti neto vrijedno?' i 'Kako danas mogu sluiti svijetu?' Bit e nagraen nevjerojatnim
obiljem. Martin Luther King Jr. je to lijepo rekao: 'Najvanije i najozbiljnije ivotno pitanje
jest to ini za druge?"'
"Duboke rijei", primijetio sam.
Tess je krenula dugim hodnikom. "Jack," rekla je, "molim te doi sa mnom."
Odvela me je u veliku prostoriju sa sjajnim drvenim podom i nizom skupocjenih konih
naslonjaa pokraj kojih su stajali stakleni stolii. Uza zidove su bile police pune knjiga.
Pregledao sam naslove: Epiktetovo Umijee ivljenja, Meditacije Marka Aurelija, Misli i
postani bogat Napoleona Hilla pa ak i knjiica udnoga naslova, Redovnik koji je prodao svoj
Ferrari, koja mi je izmamila osmjeh.
"Ovo je naa dvorana za uenje", rekla je Tess toei alicu biljnoga aja. "eli li malo? S
medom je vrlo ukusan."
"Svakako", odgovorio sam.
"Ovamo svi dolazimo razmiljati. Najuspjeniji poslovni ljudi mnogo vremena provode u
razmiljanju. A ponajvie razmiljaju o tome kako mogu pruiti vie onima kojima slue.
Zna, veina ljudi razmilja pogreno", primijetila je Tess.
"Pogreno?" upitao sam.
"Da. Srea nije svrha ivota. To je vrlo samoiv nain ivljenja te izvor mnogih problema u
dananjem svijetu. Ova globalna zajednica mogla bi se promijeniti kada bismo prestali
razmiljati o svojoj vlastitoj srei i usredotoili se na sluenje. Drugim rijeima, svijet bi se
promijenio kada bismo umjesto vlastite sree poeli teiti poveavanju vlastite vrijednosti. Na
viu razinu ivota nee te uzdignuti pitanje: 'Kako bih mogao stei vie?', ve pitanje: 'Kako
mogu biti vie?' Prestani prieljkivati lagodniji ivot i poni prieljkivati da postane bolji,
briniji i usluniji. Prestani prieljkivati manje tekoa i poeli veu mudrost. Srea je
nuspojava, a dolazi onima koji je ne trae."
"To je paradoks, zar ne?" primijetio sam.
"Da, i te kako jest. Doista mislim da to vie jurimo za sreom i uspjehom, to e nam ti

-94-

ciljevi vie izmicati. Srea i uspjeh su neplanirane i neizbjene nuspojave ivota posveenog
stvaranju vrijednosti za druga ljudska bia. Bude li tako ivio, sve ostalo e samo doi na
svoje mjesto."
"Dakle, veina poslovnih ljudi danas razmilja pogreno. Cilj nije zarada..."
"Ve stvaranje smisla", ubacila se Tess. "Najvaniji poslovni cilj jest pomoi onima kojima
sluimo da putem naih proizvoda i usluga pronau uzvieniji smisao ivota, da ive radosno i
ostvaruju vee uspjehe. Zarada je, dakako, vrlo vana, ali ako teimo istinskom uspjehu,
zarada ne bi trebala biti na osnovni pokreta. Dobre su tvrtke usredotoene iskljuivo na
dobit, a najbolje su tvrtke usredotoene na svoju viu svrhu - dobrobit svojih klijenata i
pozitivan utjecaj na njihov ivot."
"Jo nikada nisam uo takvo to."
"Gledaj, nemoj me pogreno shvatiti - ja radim da bih zaradila. Nisam idealistkinja koja ne
zna kako funkcionira stvaran svijet. Diplomirala sam poslovno upravljanje na Harvardu i
doktorirala na Stanfordu. Dobar dio svojega ivota provela sam ovdje na Wall Streetu i
vrhunski igram poslovnu igru. Novcem je u odreenoj mjeri mogue kupiti slobodu, svjesna
sam toga. Najbolji nain da pomogne siromasima ovoga svijeta jest da ne postane jedan od
njih. A, iskreno reeno, Jack, zaradila sam gomilu novaca: milijune i milijune. S vremenom
stigne do toke u kojoj vie ne zna koliko novca ima; to postaje nevano. Mogu si priutiti
to god poelim i kada god poelim. No, nekada je novac za mene bio nain praenja,
svojevrsno izvjee o rezultatima."
"Za praenje ega?"
"Koliine stvorene vrijednosti. Otkrila sam da to vie vrijednosti stvorim u svijetu, to vie
novca pritjee u moj ivot. Novac sam po sebi nema nikakvu vrijednost, zar ne?"
"Pretpostavljam da ste u pravu. Novac je tek papir."
"Da. Novac je simbol razmjene vrijednosti. Za mene postaje vrijedan tek kada isporuim
svoju vrijednost. Novac je za mene samo mjerilo, nita manje i nita vie od toga. Zapravo
elim rei sljedee: novac jest vaan, ali nipoto nije moj osnovni pokreta. Novac nije razlog
zbog kojega ustajem u pet ujutro, novac nije ono to me potie da pronalazim nove naine i
budem najbolja u svemu to inim. Umjesto novanim, vie bih voljela biti plaena duhovnim
nagradama jer one u meni bude zadovoljstvo samom sobom. Smisao mojega ivota nije u
novcu, ve u sluenju drugima. Ja ivim da bih pomagala. To je ono to me doista pokree
osjeaj zadae i smisla, a ne novac i materijalne nagrade. U tome mnoge druge tvrtke grijee
vie su usredotoene na gomilanje bogatstva umjesto na pomaganje drugima da ostvare svoje
snove."
Tess me je tada odvela u svoj ured. Bio je besprijekorno elegantan, ureen u suvremenom,
minimalistikom stilu. S prozora se pruao velianstven pogled na cijeli grad. Posvuda uokolo
bile su fotografije njezina supruga i troje djece.
"Jack, pokuaj ivjeti u skladu s rijeima Woodrowa Wilsona: 'Vi niste ovdje da biste
zaraivali. Ovdje ste da biste svijetu pomogli ivjeti bolje, sa uzvienijom vizijom, u duhu
nade i postignua. Ovdje ste da biste oplemenili svijet, a ako zaboravite taj zadatak,
osiromaujete sami sebe'."
"Dubokoumne rijei."
"Slui ne oekujui nagradu. Ako pomae nekome na radnom mjestu, priskae u pomo
kolegi koji pokuava svladati nov raunalni program ili zadivljuje klijenticu brinui se da tvoj
proizvod bude upravo ono to joj je potrebno, ini to zbog iste radosti davanja. Davanje uz
oekivanje nagrade zapravo i nije davanje, ve razmjena a ljudi to osjeaju. Davanje mora

-95-

proizlaziti iz iskrene elje da se pomogne. Postupaj kao usluan voa tako e ostvariti svoju
veliinu."
"to je usluan voa?"
"Najbolji voe su usluni. Oni su usredotoeni iskljuivo na sluenje svojim sljedbenicima.
Njihovi ivoti odraavaju osjeaj misije osjeaj koji ih potie i pokree."
"To je sjajan nain ivljenja!" rekao sam oduevljeno. "Otkrivanje misije kojoj se moe
posvetiti i koju moe ostvarivati iz dana u dan."
"Upravo tako", odvratila je Tess. "Sjeti se Mahatme Gandhija, Nelsona Mandele, Majke
Tereze i najveih vjerskih voa u povijesti. Svi su oni bili usluni voe i svi su bili posveeni
cilju veem od njih samih misiji."
"A ta misija mora biti sluenje drugima, zar ne?"
"Svakako. Ali, da bi ivio sa osjeajem misije, ne mora se usredotoiti na preobrazbu
svijeta. Tvoj bi zadatak mogao biti ljubazno i estito sluenje klijentima, duboka posveenost
poveavanju vrijednosti njihovih poslova. Taj cilj nije manje vrijean od preobrazbe svijeta.
ak i ako mete ulice i skuplja smee, moe odluiti raditi sa osjeajem misije i s etikom
sluenja, promatrati svoj posao kao mogunost da pobolja stanje u svojoj zajednici. Ni jedan
posao nije beznaajan, Jack. Mahatma Gandi je to lijepo rekao: 'Koliko god tvoj zadatak bio
nevaan, obavi ga najbolje to moe, posveti mu onoliko truda i panje koliko bi posvetio i
onome to smatra najvanijim. Jer, sudit e ti upravo prema tim sitnicama'."
"Lijepo reeno, Tess."
"A Majka Tereza je rekla: 'Neka svatko od tebe ode bolji i sretniji'."
"Divne rijei."
"Sviaju mi se i rijei Williama Penna koji je rekao: 'Oekujem da u ovaj ivot proivjeti
samo jednom. Stoga u svojem blinjem odmah pomoi i iskazati naklonost, neu to izbjei ili
zanemariti jer tim putem vie nikada neu proi'. Kada pone ivjeti u skladu s tom
filozofijom, ivot e ti se iz korijena promijeniti nabolje to ti obeajem", rekla je uvjerljivo.
"Vidi, to je jedan od razloga zbog kojih uivam raditi", nastavila je. "Moj mi posao prua
mogunost ispunjavanja jedne od ovjekovih najveih potreba."
"A to je?"
"Potreba za nadilaenjem samoga sebe. Svi mi duboko u sebi nosimo golemu elju da
ostavimo svoj trag na ovom svijetu. Vjerujem da smo svi programirani davati doprinos na svoj
osobit nain to je dio naega genetskog ustroja. Za neke e to biti voenje zemlje u slobodu i
utjecanje na milijune ivota; za druge je to ienje ulica ili rad na blagajni u
samoposluivanju. Kao to sam rekla, svaki je posao jednako vaan i vrijedan naega
potovanja ako se obavlja svesrdno i sa osjeajem dunosti. Kao to je to rekao mislilac John
Ruskin: 'I najmanji meu nama, koliko god se doimao beznaajnim, posjeduje dar koji je
svojstven samo njemu i koji e, korisno primijenjen, biti dar njegovoj vrsti'."
"Te rijei osjeam u srcu", iskreno sam rekao.
"Zato to se obraaju najboljem u tebi, Jack. Istina tih rijei odzvanja u onom dijelu tebe
koji zna. Kada se sve uzme u obzir, najdublja potreba ljudskoga srca jest potreba da se ivi za
neto mnogo vanije od nas samih. Sada toga moda nisi svjestan. Ta spoznaja moda u tebi
izaziva nelagodu zbog toga to sanja o velikoj zaradi i o kui na Kajmanskom otoju. A
mogao bi je i odbaciti jer ivi u svijetu u kojemu je svatko usredotoen na sebe. Ali, moram ti
rei da to vie ponire u istinu o smislu ivota, to dublje zaranja u svoju priroenu mudrost,
to e jasnije uviati sljedeu istinu: besprijekoran se ivot stvara besprijekornim sluenjem.

-96-

to e vie raditi na svojem unutarnjem svijetu, to e vie mijenjati svoj svjetonazor. Vie
nee biti toliko usredotoen na zaraivanje u cilju stjecanja potovanja. Bit e toliko
usredotoen na svoju uzvienu misiju da e tvoje samopotovanje biti najvanije. Svi bismo
trebali biti voe na ovom planetu to smo pravo stekli roenjem."
Tada mi je pokazala rijei koje je vrsni majstor doslovce urezao na povrinu njezina radnog
stola.
"Proitaj ovo", rekla je. "Te mi rijei svakoga jutra pomau da se usredotoim. Katkad ih
proitam pa zatvorim oi i osjeam kako ulaze u moje srce. Ta zgodna meditacija snano
odreuje kako u proivjeti ostatak dana."
Na stolu je pisalo:
"Tvoja ivotna srea razmjerna je tvojem doprinosu ovom svijetu."

-97-

13. poglavlje
Istinski put do uspjeha
"Smrt nije najvei gubitak u ivotu. Najvei gubitak jest ono to u nama umire za ivota."
Norman Cousins
Dok smo sjedili na konom kauu u njezinu uredu, Tess je rekla: "Nije vano kamo e
dospjeti na svojem profesionalnom putu - sam put kojim si proao ini te onime to jesi.
Istinska nagrada za dobro proivljen ivot nije ono to te eka na kraju puta, ve ono to si
putem postao."
"Divna spoznaja", primijetio sam.
"Klju tvojega ivota nije odredite na kojemu e na posljetku poinuti, ve tijek ivota.
Uspjeh se zapravo ne oituje u ostvarenju ciljeva, ve u osobnim preobrazbama i promjenama
svijesti koje se dogaaju kao neizbjene posljedice napredovanja prema cilju. Srea nije u
ostvarenju cilja, ve u onome to postaje napredujui prema njemu. A, iskreno reeno,
vjerujem da su samo dva razloga zbog kojih bi ovjek trebao raditi."
ekao sam da nastavi.
"Prvi je, kao to sam ve rekla, stvaranje vrijednosti za druge i za ope dobro; a drugi je
razvijati se kao ovjek. Ostvariti ono to doista jesmo i pritom sklopiti mir sa samim sobom",
rekla je.
"Kada napokon otkrijemo tko doista jesmo, sklapamo mir sa samim sobom?"
"Da. To je najbolji nain da se ivi ispunjenim i mirnim ivotom."
"To je tako logino, Tess. Moda je uzrok veine naih patnji u tome to duboko u sebi
znamo da ne ostvarujemo svoje najvie potencijale te smo tako iznevjerili sami sebe."
"Upravo tako. Propustimo li ostvariti svoje najvie ljudske potencijale, nae
samopotovanje znatno slabi. Smatramo kako je potrebno mnogo truda da bi se u unutarnjem
svijetu obavilo ono to je potrebno da bismo ivjeli svojim najboljim ivotom, na radnom
mjestu i kod kue - no, istina je da odravanje osrednjosti iziskuje mnogo vie truda."
"Slaem se."
"Posve je jasno da je poricanje vlastitih snova i zanemarivanje puta prema najboljem ivotu
vrlo iscrpljujue. Nedosljednost vlastitoj prirodi zahtijeva mnogo energije."
"U redu, shvaam to elite rei. Ovaj me je razgovor veoma nadahnuo, Tess. Doista
uviam vanost ljubavi prema drugima i uspostavljanja meuljudskih spona. U ovom se
trenutku obvezujem da u mnogo vie ivjeti za druge. Obeajem vam i da u sebe poeti
promatrati kao graditelja vrijednosti. Svoju karijeru neu graditi na onome to mogu dobiti od
drugih, ve na onome to mogu biti za njih." Nasmijeio sam se. "Moram priznati da ve i te
rijei u meni bude osjeaj veeg zadovoljstva vlastitom karijerom. Osim toga, poet u ivjeti
na mnogo vioj razini."
"To je sjajno", odgovorila je oito zadovoljna mojim odlukama.
"Ali, dopustite da vas izazovem po pitanju davanja sebe drugima. Uvjeren sam da ete se
sloiti kako postoje i istinski nemilosrdni, zlonamjerni ljudi."

-98-

"Slaem se da postoje ljudi ije je ponaanje nemilosrdno i zlonamjerno."

"U redu, shvaam u emu je razlika. Ali, u odnosima s takvim ljudima ne moete uvijek
iskazivati ljubav."
"Ja uvijek odabirem iskazivati ljubav, Jack. To je moje ivotno pravilo i posve mi
odgovara. Ali, vrlo je vano da iskazivati ljubav ne znai i biti slab. Mudar ovjek ispreplie
suosjeanje s hrabrou."
"Doista?"
"Da. To je moje ivotno naelo. Okolnosti katkad nalau da ljubav izrazim u obliku
suosjeanja, a katkad zahtijevaju odvanost. Mnogi ive u zabludi da voljeti znai poputati i
dopustiti da te gaze. To nipoto nije tako. Ja sebe previe volim da bih to dopustila. Ako netko
prijee granicu, to mu dajem do znanja na suosjeajan, ali odvaan nain. Moje ih rijei ne
zabole, ali im otkrivaju kako ne doputam da sa mnom loe postupaju. I tako isprepliem
suosjeanje i hrabrost. Zna, Jack, svi mi pouavamo druge kako da se ponaaju prema nama."
"Pouavamo ih?"
"Svakako. Ako je netko bezobziran prema tebi i ne iskazuje ti potovanje koje zasluuje,
moe biti siguran da si to na neki nain sam dopustio. Kada je ta osoba po prvi put bila gruba
prema tebi, moda si propustio postaviti granicu i nisi joj dao do znanja da je takvo ponaanje
za tebe neprihvatljivo. Tim si joj propustom dao do znanja da se prema tebi ne mora ponaati s
potovanjem."
"Dakle, svaku pojedinu osobu u ivotu pouavamo kako da se ponaa prema nama time to
doputamo odreene postupke?"
"Tako je. Oekuj i pobrini se da se prema tebi ponaaju pristojno, obzirno i s ljubavlju pa
e to i dobiti. Dopusti li drugima da te gaze, podravat e ih u takvom ponaanju i odravati
taj nizak kriterij."
"Shvaam." Zamislio sam se na trenutak. "Kako razmiljate o konkurenciji? Bavite se
financijskim uslugama, poslom u kojemu vlada velika konkurencija i oito je da ste iznimno
uspjeni. Kako osoba koja u sebi nosi toliko ljubavi moe uspjeti u ovom svijetu? Mogu li
doista ostvariti uspjeh ako ne pokuam biti bolji od drugih?"
"tovie, ako pokua biti bolji od drugih, jamim ti da uope nee biti uspjean", rekla je
sa smijehom. "Kao direktorica ove tvrtke, moram razmiljati o trinom udjelu i neprestano
motriti konkurente. To je u naoj ekonomiji neizbjeno. Ali, prije mnogo godina, nakon to
sam s obitelji godinu dana plovila oko svijeta, poela sam stvarati prizmu kroz koju
promatram svijet. Taj samonametnuti izgon dramatino je promijenio moj svjetonazor."
Nasmijeila se.
"Jack, objasnila sam ti neka od temeljnih naela svojega ivota. Otkrit u ti jo jedno jer se
odnosi na tvoje pitanje o konkurenciji: nitko ne mora izgubiti da bih ja pobijedila. Mnogi
poslovni ljudi to teko prihvaaju. Na posljetku, od djetinjstva nas potiu da se natjeemo za
oskudne izvore. Govore nam da budemo najbolji u razredu i potiu nas da se istaknemo u
portovima kojima se bavimo. Neprestano nas usporeuju s drugima te tvrde da su bolji,
pametniji i bri od nas. Tako se stvara mentalno ustrojstvo oskudice pa poinjemo vjerovati da
su izvori ovoga svijeta doista ogranieni. Ako ne diplomiramo meu najboljima, neemo
ostvariti uspjenu karijeru. Ako nismo najbolji u portovima, nikada neemo okusiti pobjedu.
No, sve su to zablude - nita nije dalje od istine. Filozof Rumi je to lijepo objasnio rijeima:
'Odustani od kapi. Postani ocean'."
"Te su me rijei duboko dirnule."

-99-

Tess je nastavila. "Te zablude raaju strahom: strahom da u ovom svijetu nema dovoljno da
bismo svi ostvarili uspjehe o kakvima nismo ni sanjali, strahom da emo izgubiti ono to smo
tako mukotrpno stekli, strahom da ne zasluujemo zadrati ono to imamo. A taj strah stvara
zanimljivu situaciju: to se vie plaimo da emo izgubiti ako drugima pomognemo da
pobijede, to manje imamo. to vie nastojimo gomilati bogatstvo, to vie odguravamo obilje
koje nam je sueno."
"Kako je to mogue?"
"Zbog toga to nae misli odreuju nau stvarnost - nae poimanje odreuje nae iskustvo.
Ako si usredotoen samo na to da sve prigrabi sebi i ne pomae drugima da ostvare svoje
snove, tada svoje strahove projicira u svijet. A te strahom proete misli stvaraju tvoju
stvarnost pa ivi u oskudici."
"elite li rei da usredotoenou na sebe i nastojanjem da prigrabimo to vie zapravo
gubimo?"
"Da. Zvui nevjerojatno, zar ne? No, evo zbog ega je tako - svi su ljudi na ovom planetu
meusobno povezani. Svi smo dio iste cjeline. Natjecanjem samo jaamo zabludu da smo
zasebna bia, a to onemoguava razvoj. Kada se uzdignemo na viu razinu i ponemo opaati
kako je sve povezano, svi pobjeujemo. Svijet pobjeuje. Ako je tvoj glavni cilj oplemenjivati
druge i pomagati im da se razviju u ono to im je sueno da budu, u svijet ne projicira strah,
ve odailje misli o obilju."
"I zbog toga nas svijet obasipa obiljem", rekao sam zamiljeno.
"Upravo tako. injenica je da ovaj svijet nikada do sada nije nudio toliko mogunosti
onima koji tragaju za njima. Svi moemo biti pobjednici. A ako suraujemo u duhu
zajednitva i sklada, cijeli e svijet postati bolji. No, neprestano nastojanje da pobijedimo
konkurenciju raa velikim stresom - tada upadamo u zamku uspjenosti i poinjemo vjerovati
da e nas cijeniti samo ako budemo bolji. Tako uspostavljamo zanimljiv obrazac djelovanja."
"A to je?"
"Postajemo opsjednuti nadmaivanjem drugih. Postajemo nalik cirkuskim ivotinjama i
izvodimo predstavu u nadi da emo biti nagraeni pohvalama. Svoju vrijednost temeljimo na
pohvalama onih osoba do kojih nam je stalo pa se stoga neumoljivo prisiljavamo postii jo
vie. No, ako tako ivimo, nita nije dovoljno dobro. Ostvarujemo jedan veliki cilj, ali smo
toliko zaokupljeni uspinjanjem zamiljenom ljestvicom uspjeha da nismo sposobni uivati u
svojem postignuu. Uz takav nain razmiljanja nita nam nije dovoljno dobro. Nita nije
dovoljno dobro zbog toga to neprestano moramo biti najbolji."
"Zvui gotovo kao perfekcionizam."
"Upravo to i jest posrijedi. Nastojimo biti savreni. I tako razaramo svoje due."
"U redu. Koje je rjeenje?"
"Povjerenje i oputenost."
Otac Mike mi je rekao da moram imati vie povjerenja - kao i Moe. Obojica su vjerovali da
je univerzum blagonaklono mjesto i, to god nam se dogodilo na naem ivotnom putu, sve e
zavriti kako treba. to sam vie naputao svoja mahnita nastojanja i jaao u vjeri da e me
svijet poduprijeti u mojem uspjehu, to su u moj ivot pristizale vee nagrade. Zanimljivo... to
sam manje zahtijevao, to sam vie dobivao. elio sam da se zakoni ovoga svijeta, kojima su
me pouili otac Mike i Moe, dokau prije no to ih prihvatim; nisam shvaao da e se dokazati
tek kad ih prihvatim.
Posrijedi je bila samo vjera. Vjera u savreno ustrojstvo ovoga svijeta i u velianstveno

-100-

inteligentan plan naih ivota. Otkrio sam da su nai ivoti predodreeni za skladno
funkcioniranje. Potrebno je samo ukloniti prepreke koje smo si sami postavili. to sam vie
razmiljao o tome, to sam vie uviao da je posrijedi neto udesno.
"Strah od konkurencije potie nas da zaziremo od drugih, Jack. A tako ne valja ni raditi ni
ivjeti. Strah od gubitka gui nau kreativnost, ograniava mogunosti naega ivota, stvara
ogroman pritisak i ini nas napetima. Paradoksalno je da borba s konkurencijom ne poveava
nau uspjenost, ve je umanjuje. Rjeenje je jednostavno: usredotoi se samo na to da sam
bude to bolji. Tada se moe usporediti samo sa osobom kakva si nekada bio, sa svojim
prijanjim jastvom. Nemoj prestati istraivati tko si bio i kamo eli stii. Nastavi napredovati
na putu svojega ivota."
"Tess, bit u sasvim iskren prema vama. Plaim se da u zavriti kao veliki gubitnik ne
budem li se natjecao s drugima i koristio svaku priliku za pobjedu. Vaa filozofija zvui
sjajno, ali, iskreno reeno, doima se prilino idealistiki."
"Hvala ti to si tako iskren, Jack. Ovu sam tvrtku sama podigla na temelju te filozofije - a
danas vrijedi milijune. Mora mi vjerovati da djeluje. Takoer imaj na umu da su poslovni
ljudi stotinama, ako ne i tisuama godina poslovali u skladu s mentalnim ustrojem
utemeljenim na strahu i nadmetanju. I pogledaj kamo nas je to dovelo kao globalnu zajednicu
- pogledaj kakav je poslovni svijet, kako u njemu nedostaje ljubavi i brinosti. Zna da
ustrajanjem u istom obrascu ostvarujemo iste rezultate."
"Tono."
"Dakle, da bismo promijenili ovaj svijet, svi moramo primjenjivati uzvieniji oblik vodstva
i poeti postupati na drugi nain. To je za tebe ogromna mogunost, Jack - ti moe biti voa
tako to e odbiti slijediti gomilu i umjesto iz straha, djelovati iz ljubavi. Ako se po povratku
na svoje radno mjesto posveti istinskom sluenju, stvaranju vrijednosti, izgraivanju odnosa i
obostrano zadovoljavajuim ishodima svih situacija, tvoj e se ivot neizbjeno promijeniti.
Zakoni prirode oduvijek su upravljali ivotom - u prirodi e pronai uvjerljivu potvrdu toga
to ti govorim. Ako skladno suraujemo, svi imamo vie. To je najvanija pouka za dananje
poslovne ljude. Ako je ne usvoje, u svijetu e zavladati jo vei kaos."
S tanjuria na srebrnom posluavniku, odloenom na ormariu, Tess je uzela kriku limuna
i stavila je u au vode.
"Izvoli, ovo je za tebe. Voda je dobra za mozak."
"Voda?"
"Naravno. Pomae jasnije razmiljati, osobito u trenucima stresa. To je ujedno i jedan od
najdjelotvornijih naina za odravanje visoke razine energije." Otpila je gutljaj iz svoje ae.
"Nego, prije no to poem na sastanak, eljela bih ti ukratko objasniti jo nekoliko pitanja."
"Ovo mi je jutro doista bilo dragocjeno. Vrlo sam vam zahvalan na vremenu koje mi
posveujete, Tess."
"Drago mi je da mogu pomoi", odgovorila je. "Samo se pobrini da moja uenja podijeli s
drugima. Ovaj se svijet mora promijeniti, a ti moe biti moan katalizator promjene drugih
ljudi."
"U redu."
"Moja najvrednija imovina nije materijalne prirode, zna?" dodala je.
"To me ne iznenauje."
"Najveu vrijednost pridajem svojem ugledu. Uvijek me iznova iznenauje kako ljudi

-101-

godinama grade svoj ugled, a tada uine neto nerazborito i u trenutku izgube dobar glas.
Tako gube i sposobnost poslovanja. Vidi, Jack, uzvraanje telefonskih poziva neprocjenjivo
je vano. uvaj svoj ugled! Nikada nemoj uiniti neto ime e okaljati svoje ime. ivi i radi
estito."
Na njezinu urednom stolu zasvijetlila je jedna od telefonskih linija.
"Oh, to je zacijelo vezano za sastanak. Oprosti, Jack, dogovoren je prije vie od mjesec
dana i ne mogu ga otkazati. Uzmi ovu posjetnicu", rekla je uurbano. "To je za hotel u kojemu
e odsjesti. Moj e te voza odvesti onamo kako bi se smjestio. Vjerojatno si pomalo umoran
od putovanja. U kratkom smo razdoblju razmotrili mnogo pa e se sljedeih nekoliko dana
samo zabavljati. Jedan od najboljih vodia u gradu odvest e te u obilazak. Javit u ti se za
nekoliko dana. Moj kuni broj je na poleini posjetnice - nazovi me ako ti togod bude
potrebno."
Tada je ispruila ruke i zagrlila me.
"Sjajno napreduje, Jack. Znam a je ovo za tebe vrijeme promjene, ali ne brini. Intuicija
mi govori da si upravo ondje gdje bi trebao biti na svojem ivotnom putu. Ne skrei s toga
puta i sve e biti u redu."
S tim je rijeima Tess Welch, superzvijezda poslovnoga svijeta, izala iz svojega ureda i
krenula niz hodnik.

-102-

14.poglavlje
O eljama i snovima
"Na ovom je svijetu najjadniji onaj koji vidi, ali nema viziju."
Helen Keller
Sljedei su dani bili divni - svojevrsno svetkovanje. U proteklih sam nekoliko tjedana
nauio toliko mnogo da sam znao kako je vrlo vano da se nagradim za svoj napredak.
Obilazio sam umjetnike galerije i muzeje, jeo u najboljim restoranima i gledao
broadwayske predstave s najboljih sjedala u dvorani. Tess Welch se brinula za sve i
zahtijevala je da sa mnom postupaju kao s princem. Bila je vrlo usluna ena.
Nazvala me je etiri dana nakon naega prvog susreta. "Zdravo, Jack", rekla je. "Danas
emo se sastati u Central Parku i nekoliko sati provesti u etnji. eljela bih ti otkriti neke
pouke koje e ti biti vrlo korisne."
Sat vremena kasnije etali smo parkom prepunim newyorana koji su uivali u ljepotama
toga osobitog mjesta. Bljetavo je sunce obasjavalo naa lica, a Tess je nastavila ondje gdje je
stala prije nekoliko dana.
"Jack, ako doista eli ostvariti najvee elje svojega srca, trebao bi prijei pet jednostavnih
koraka. Vjeruj mi, djeluju poput arolije", uvjerila me je.
"Volio bih uti o njima", rekao sam znatieljno.
"Prvi korak jest jasno odreivanje vizije. Da bi ostvario ono to eli od ivota, mora
odrediti to zapravo eli."
"To ste lijepo rekli."
"to vie jasnoe, boje, emocija i izraajnosti unese u cilj koji si zamislio u svojoj mati,
to je vea vjerojatnost da e ga ostvariti u vanjskom svijetu. Svoje ciljeve mora jasno
odrediti - oni nisu nita drugo doli nakane, a tvoje nakane odreuju kakvu e stvarnost
stvoriti. Usput, otkrila sam da je iznimno korisno pretoiti viziju na papir. Odredi li svoju
elju vizualnim rijeima, udahnuo si joj ivot."
"Doista?"
"Svakako", odgovorila je uvjereno.
"Dobro, to nije teko. to je sljedee?"
"Drugi korak je razvijanje strategije", rekla je Tess. "Najbolje tvrtke djeluju na temelju
savreno razraenih strategija. Mora nauiti strateki pristupati ivotu. Uvijek razmiljaj o
tome kakav bi bio tvoj najbolji ivot i to eli u svojoj savrenoj budunosti. A tada tu viziju
ralani u strategiju prema kojoj e je ostvariti."
"Volio bih imati savrenu budunost."
"I hoe, Jack. Tvoja je strategija zapravo plan djelovanja za zatvaranje jaza izmeu vizije i
rezultata. To je tvoja djelotvorna formula premoivanja jaza izmeu snova i djelovanja. Ono
to u ivotu eli ostvariti zapoinje kao vizija u tvojoj mati. Iako je i sama po sebi lijepa,
tvoj je cilj ostvarenje opipljivih rezultata - u suprotnom vizija nema smisla."
"Slaem se. Sanjarenje ne vodi nikamo."

-103-

"Tono. Upravljati svojom karijerom znai djelovati. Zbog toga je presudno vano razviti
strategiju prema kojoj e iz tjedna u tjedan premoivati jaz izmeu vizije i konanog
rezultata kojemu tei. Veliki je san mnogo lake ostvariti ako ga se ralani u ostvarive
segmente."
"A tada nas i ne obeshrabruje svojom veliinom", rekao sam. "Otkrio sam da me preveliki
ciljevi esto toliko obeshrabre da ne nainim ni prvi korak."
Tess je kimnula. "I sama sam doivjela slino. Zbog toga makronakanu ralani u
mikrodijelove. Tako e lake napredovati i manje e se muiti."
"Shvaam. Koji je trei korak?"
"Potpii ugovor sa samim sobom. Samome sebi reci to kani uiniti i kada to namjerava
ostvariti. Ispii to na raunalu i stavi svoj ig kako bi se doimalo kao slubeni spis. Ja svoje
ak i potpisujem kako bih se obvezala, kao da je posrijedi vaan posao."
"Je li potpisivanje takvoga ugovora doista korisno?"
"Nesumnjivo. Tako se stvara prevana struktura odgovornosti. Vidi, Jack, bez osobne
odgovornosti lako je zanemariti nakanu ostvarenja cilja. Bez strukture koja e jamiti da e
odrati obeanje o ostvarenju svoje elje, lako je odustati. Zbog Zakona slabljenja nakane
previe snova umire ve u fazi nacrta."
"to je Zakon slabljenja nakane?"
"Taj zakon kae da se vjerojatnost ostvarenja cilja smanjuje s vremenom koje prolazi od
njegova postavljanja. Kada si postavimo cilj, uzbueni smo i prepuni nade u budue
mogunosti. No, kako dani prolaze, ivot nam staje na put jednako kao i naa ograniavajua
vjerovanja. Rije uzima na unutarnji kritiar i nudi nam niz razloga zbog kojih nikada
neemo ostvariti taj cilj. to vie vremena prolazi, to se vie zaokupljamo neodgodivim
zadacima' koje moramo obaviti - i san uskoro umire brzom smru. Zamisli samo da si pokuao
ostvariti barem pet posto sjajnih zamisli na koje si naiao tijekom svojega ivota, vezanih ne
samo za poslovni ve i ivotni uspjeh."
"ivio bih na posve drugoj razini", zakljuio sam pomalo smeteno.
"Upravo tako. Uvijek sam vjerovala da najuspjeniji nikada ne naputaju novu zamisao
prije no to poduzmu prvi korak prema njezinu ostvarenju. Dakle, da Zakon slabljenja nakane
ne bi uguio elje tvojega srca, cijeli proces mora utemeljiti na strukturi odgovornosti. Mora
osigurati sredstva pomou kojih e se obvezati na ostvarenje postavljenoga plana. Najbolji
nain jest traenje usluga savjetnika."
"Ovih dana mnogo sluam o savjetnicima."
"Uvjerena sam da je tako", odvratila je Tess. "Osobno ve dvije godine svakoga tjedna
radim sa osobnom savjetnicom koja mi je pomogla ostvariti duboke promjene. Ona nije samo
oduevljena pobornica mojega uspjeha, ve je i stroga nadzornica jer pazi da odrim svoju
rije i da na vrijeme uinim ono na to sam se obvezala. Ostvareni su rezultati viestruko
opravdali ulaganje u njezine usluge."
"to ako si ne mogu priutiti usluge savjetnika?"
"Pa, tada je najbolje uspostaviti savez umova."
"Taj mi izraz nije poznat", priznao sam.
"Savez umova nije nita drugo doli ravnopravno partnerstvo s jednom ili vie osoba koje
razmiljaju na slian nain i koje e ti pomoi ostvariti snove."
"To mi se svia."

-104-

"Evo kako e ostvariti tu zamisao. Odredi vrijeme u koje e se svakoga tjedna sastajati s
lanovima svojega saveza - najbolje je rano jutro jer tako iskazujete svoju predanost. Sastanak
zaponite razmatranjem elja i ciljeva svakog pojedinog lana. Potom raspravite o tome to
djeluje, a to ne djeluje. I to je najvanije, osvrnite se na svoje ugovore te jedni druge
ispitujte o naprecima koje ste se obvezali ostvariti. Da bi to funkcioniralo, svaki lan mora
znati da slobodno moe govoriti istinu i biti potpuno iskren. Ako nisi uinio ono to si se
obvezao uiniti protekloga tjedna, lanovi skupine trebali bi biti obvezni prozvati te zbog toga.
To mogu uiniti na odvaan, ali istodobno suosjeajan nain."
"To je sjajna zamisao: jednostavna, ali ipak tako djelotvorna."
"Ostvarenje elja svojega srca shvaam vrlo ozbiljno. Ne igram se kada je posrijedi
ostvarenje vrhunskih rezultata. elim ivjeti najboljim ivotom pa igram na pobjedu. Taj
proces od pet koraka doista djeluje."
"U redu, dakle, prvi korak je jasno odreenje vizije; drugi korak odnosi se na razradu
strategije; trei zahtijeva potpisivanje ugovora sa samim sobom i utemeljenje strukture
odgovornosti koja e zajamiti da u uiniti ono to sam obeao. to je sljedee?"
"etvrti je korak vezan za mjerenje. Uvijek sam vjerovala da ono to nije izmjereno, u
poslu kao i u ivotu, nikada nee biti svladano. U naem je poslu na djelu sjajan sustav
mjerenja pomou kojega neprestano pratimo i mjerimo svoj napredak. Kad sam utemeljila ovu
tvrtku, ravnala sam se prema jednostavnoj filozofiji. Usredotoila sam se na najbolje svjetske
tvrtke i dobila vrlo jasnu predodbu o njihovu nainu poslovanja. A tada smo, premda u vrlo
malim razmjerima, poeli svaki dan poslovati kao jedna od tih najboljih tvrtki. Ujutro bismo
se nakratko sastali i podsjetili se kakvu tvrtku elimo stvoriti. Na kraju dana ustanovili bismo
to smo uinili, usporedili bismo rezultate sa osnovnom zamilju. Moe li zamisliti to bi se
dogodilo kada bi takvu strategiju primijenio na svoj ivoti to bi bilo kada bi na kraju svakoga
dana deset do petnaest minuta posvetio usporeivanju protekloga dana s vizijom koju si
odredio? Ben Franklin u svojoj sjajnoj autobiografiji, koju svakako mora proitati, pie kako
bi taj obred trebalo izvoditi svake veeri. Franklin je sam sebi obeao da e ivjeti u skladu s
trinaest vrlina - ili trinaest ivotnih pravila. Stoga se svake veeri povlaio u tiinu te u
dubokom razmatranju svoje postupke usporeivao s tih trinaest vrlina."
"Drugim rijeima, svoje je rezultate svaki dan usporeivao sa svojom vizijom."
"Tako je. Na taj je nain razvio svijest o tome to djeluje, a to ne djeluje. Zahvaljujui
preispitivanju samoga sebe postao je mnogo svjesniji i postupao je mnogo promiljenije.
Svake je veeri izvodio taj obred mjerenja pa je svaki sljedei dan bio bolji od prethodnoga i
stoga je bio sposoban ivjeti uzvieno."
"Vrlo zanimljivo."
"Vidi, Jack, posve je u redu grijeiti. Pogreke su sjajni uitelji. One nude plodno tlo za
osobni razvoj. No, nije u redu neprestano iznova ponavljati iste pogreke. To dokazuje potpuni
nedostatak samosvijesti i tvrdoglavo odbijanje izvlaenja pouka iz vlastite prolosti. Cijela
zamisao ove igre jest uiti iz prolosti. Ili, bolje reeno: neka ti prolost slui. Prole
neuspjehe ugradi u svoje budue uspjehe. Ako neprestano mjeri svoj napredak prema
zacrtanim ciljevima, tada e te ta prevana ispravljanja smjera zaas dovesti u tvoj najbolji
ivot. Tako smo stigli i do petoga, posljednjeg koraka ovoga obrasca za ostvarenje elja."
"Pozorno vas sluam, Tess."
"Svetkuj svoje slavne trenutke."
"Slavne trenutke?"
"Slavni trenuci su oni trenuci u tjednu kada si ostvario uspjeh u smislu napredovanja prema

-105-

ostvarenju zacrtane elje. Jedan od osnovnih razloga zbog kojih gubimo nadahnue i elju za
ostvarenjem ciljeva jest injenica da smo vie usredotoeni na ono to ne djeluje umjesto na
ono to djeluje."
"Tako pristupam ivotu u cijelosti", priznao sam dok smo etali umskom stazom.
"Znam, Jack, no vrlo je vano slaviti napredak. Svakoga tjedna pronai vremena za
svetkovanje svojih slavnih trenutaka. Podijeli ih s lanovima svojega saveza. Pohvali sam
sebe - tako e ostati motiviran, pun energije i samopouzdan na putu prema ostvarenju svojega
cilja. No, pritom je vrlo vano sljedee: uivaj u napredovanju prema ciljevima. Slavi male
uspjehe - oni e tvoje srce ispuniti oduevljenjem i radou zbog darova koji te oekuju. Kad
prepozna i pohvali svoje male pobjede, uzet e veliki zamah, stei veu mo i ojaati svoju
predanost najviem cilju. Harold Melchert je to objasnio sljedeim rijeima: 'Svakoga dana
ivi kao da se uspinje na planinu. Povremeno pogledaj prema vrhu jer se tako podsjea na
svoj cilj. Sa svakoga novog motrita moe opaziti mnogo prelijepih prizora. Uspinji se
polako i ujednaeno te uivaj u svakom trenutku; pogled s vrha bit e primjeren vrhunac
tvojega putovanja'."
"Lijepe rijei."
"Da, jesu", sloila se Tess. "Jack, savjetujem ti i da esto govori o svojim nakanama i
ciljevima. Objavi ih svijetu. lanovima obitelji i prijateljima reci to eli imati, initi i biti.
to vie govori o onome to eli, to e vie imati ono to eli."
"Zato je tako?"
"Govorei o eljama svojega srca, uzdii e ih u svojoj svijesti. Poet e opaati
mogunosti koje su ti do tada bile nevidljive. Poet e drugaije razmiljati i mogunosti
svojega ivota promatrati s najvieg motrita."
"U redu. to je sljedee?" upitao sam.
"Da bi cijeli proces bio djelotvoran, mora upamtiti da uspjeh lei u njegovu ostvarivanju",
odgovorila je Tess.
"U ostvarivanju?"
"Da. Nedosljednost u ostvarivanju razlog je zbog kojega mnogi poslovni pothvati
propadaju. Takvi ljudi nisu razvili disciplinu za obavljanje zadataka. Moda su razradili
savrenu strategiju, ali je loe primjenjuju. Naa je tvrtka vodea na tritu zbog toga to mi ne
ostajemo na sanjanju velikih snova - mi inimo velike korake. Iznimno smo uspjeni u
obavljanju zadataka - obavljamo prave zadatke. Peter Drucker, guru poslovnoga upravljanja
jednom je zgodom rekao: 'Nita nije toliko beskorisno koliko uspjeno obavljanje onoga to
uope nije bilo potrebno obaviti'."
"Sjajan uvid", rekao sam s osmjehom.
"Mi smo potpuno usredotoeni na najhitnije, one aktivnosti koje e nas, prema naim
istraivanjima, odvesti onamo kamo elimo stii."
Tada je zazvonio Tessin mobitel. "Ispriavam se, Jack," rekla je, "oekivala sam ovaj poziv
iz Tokija. Ima li to protiv toga da obavim taj razgovor?"
"Nipoto. Samo izvolite."
Pozivatelju je urno rekla da e ga zaas nazvati i tada se okrenula prema meni. "Jack,
moram se vratiti u ured. Radimo na jo jednoj javnoj ponudi dionica pa moram okupiti svoj
tim kako bismo razradili strategiju."
"I ostvarenje", dometnuo sam.

-106-

"Tako je. Razmotrili smo sve to sam planirala za danas. Ostani uivati u parku, vidimo se
sutra. Sjajan si uenik i znam da e ostvariti velike uspjehe. Cal bi bio vrlo ponosan na tebe.
U to budi siguran."
"Hvala vam, Tess."
***
Kad je Tess otila, sjeo sam pod drvo i razmiljao o svemu to mi je otkrila. Razmiljao
sam o vanosti ostvarivanja ciljeva i pokuavao tu zamisao pomiriti s Moeovim uenjem o
ivljenju u neizvjesnosti ivota, o otvorenosti za sve mogunosti.
Zakljuio sam da se ivotni uspjeh svodi na ravnoteu. ivot u neizvjesnosti, bez
praktinosti i planiranja, a potom i ostvarivanja vlastitih snova, nije nita drugo doli "duhovna
apatija" i svojevrstan bijeg od stvarnosti. Pa ipak, potpuna usredotoenost na planiranje i
organiziranje zapravo je pokuaj nadzora nad ivotom. Takav nain rada i ivljenja ne ostavlja
prostora mogunostima koje nam ivot nudi.
Ponovno mi se nametala injenica koju nisam mogao previdjeti: u ivotu je najvanija
ravnotea.

-107-

15.poglavlje
Put prema divnom ivotu
"Kada bi svatko pomeo pred svojim vratima, cijeli bi svijet bio ist."
Majka Tereza
etiri tjedna s Tess prola su vrlo brzo. Kao i otac Mike te Moe, pokazala se ne samo
iznimno inteligentnom i neuobiajeno kreativnom u nainu razmiljanja ve je bila i istinski
dobra osoba.
Dobri su ljudi doista sposobni ostvariti poslovni uspjeh, shvatio sam.
Tijekom naega druenja Tess je neprestano isticala potrebu za dobrotom i ljubavlju u
poslovnom svijetu. Naglasila je kako je izgraivanje odnosa iznimno vano te da se moram
posvetiti stvaranju vrijednosti za druge - i za svijet u cijelosti - ako elim ostvariti svoju
sudbinu i uivati u istinskom uspjehu. Govorila mi je o vanosti uljudnosti, tonosti i estitosti
kao stratekih prednosti te gorljivo naglaavala kako bi svaki poslovni ovjek morao iskazati
sposobnost voenja ako elimo poboljati stanje u svijetu.
Kad smo se jednoga sunanog poslijepodneva opustili u njezinu uredu, pruila mi je
omotnicu. Doista sam uivao otvarajui je, ali sam se razoarao kada sam u njoj pronaao
samo komad praznog papira boje slonovae.
"Ne shvaani, Tess. Na papiru ne pie nita."
"Jack, danas je zadnji dan naega druenja. Upravo sam ti dala osobit dar kojim ti elim
zahvaliti za proteklih nekoliko tjedana."
"I dalje ne shvaam to znai taj komad praznog papira."
"Voljela bih da veeras, prije no to poe na poinak, izvede sveti obred. Uzmi taj komad
papira i na njemu napii svoju ivotnu priu. to detaljnije zapii kako bi elio da se odvije
tvoj ivot. Odredi svoju nakanu i prenesi je na papir. Pii o svojim najveim eljama i o
doprinosu koji, kao nov ovjek, eli dati svijetu. A potom pii o svojoj ostavtini."
"to tono podrazumijevate pod ostavtinom?"
"ovjekova najdublja potreba jest potreba da ivi za neto mnogo vanije od samoga sebe.
ovjekova veliina dolazi do izraaja tek kada se posveti jednom cilju: ivjeti za ideal vei od
samoga sebe. Voljela bih da se veeras, u trenucima samoe, zapita emu eli posvetiti svoj
ivot - i da tada zapie svoj odgovor. Razmiljaj o tome kako e izgledati tvoji tragovi i po
emu e te budui narataji pamtiti. Trebao bi oblikovati viziju i san o svojoj ostavtini vjeruj mi, Jack, to e ti pomoi da ostane usredotoen i ispuniti te velikom nadom."
"U redu, veeras u izvesti taj obred."
Tess me je zagrlila i poljubila u obraz. "Dolje me ekaju kolege", rekla je. "Bi li poao sa
mnom?"
"Vrlo rado. Doista sam uivao u druenju s vama, Tess. Otkrili ste mi iznimno vrijedne
uvide koji e mi pomoi u karijeri i u ivotu openito. Mnogo vam hvala."
Nema na emu, Jack. Samo se pobrini da proslijedi sve emu sam te pouila. Budi
luonoa u ovom svijetu, svjetionik mudrosti u vodama neizvjesnosti, misionar promjene i
ljubavi gdje god se naao. Bude li pozitivno utjecao na ivote drugih ljudi i vodio ih svojim

-108-

primjerom, nae je druenje bilo vrlo korisno."

"Hvala vam", rekao sam ganuto.
Tada smo se dizalom bez rijei spustili u prizemlje. Osjetio sam da jednako alimo zbog
naega rastanka.
***
Kad smo izali u vrevu ulice, opazio sam neobian prizor. Ususret nam je velikom brzinom
dolazio svijetlouti terenac. Truba je trubila, a na krovu je bila privrena stara daska za
surfanje. Vozilo je stalo tono pred nama, a kada sam ugledao tko je unutra, zaprepastio sam
se.
Bili su to Moe Jackson i otac Mike.
"Zdravo, Jack!" viknuli su u glas smijui se poput dva djearca na roendanskoj zabavi.
"Izgleda sjajno!" uskliknuo je Moe.
"Ne mogu vjerovati!" rekao sam. "Nikada ne bih oekivao da u vas sresti u New Yorku!"
Obojica su brzo izali iz automobila i srdano me zagrlili. A tada su se okrenuli prema
Tess.
"Zdravo, duo", njeno je rekao Moe. "Jesi li spremna za polazak?"
"Kamo idete?" upitao sam gorei od znatielje.
"Imamo svojevrsno okupljanje, Jack", rekao je moj prijatelj surfer. "Odlazimo proslaviti
svoj uspjeh. Taj obred izvodimo kada god obavimo uspjenu preobrazbu."
"Preobrazbu?"
"Naravno! Nas troje smo suraivali kako bismo te pouili onome to ti je bilo potrebno.
Tvoj je otac bio na prijatelj pa smo sa zadovoljstvom radili s tobom. Ti si osobito ljudsko
bie." Moe je zastao i blago me pogledao. "Ali, to smo ve inili i s drugim ljudima. I
vjerujemo da je svatko osobit. Svake godine primamo po jednog uenika. I svake godine
dobivamo mogunost da svoju filozofiju i svoju mudrost podijelimo s nekim i da promatramo
kako se preobraava pred naim oima."
"Nema nita ljepe od toga!" uzviknuo je otac Mike i pritisnuo papuicu gasa poput vozaa
trkaih automobila. "Uspjeh naih uenika i na je uspjeh. Pomaui drugima da razviju svoje
najbolje jastvo i potom utjeu na ovaj svijet, i mi utjeemo na svijet."
"To je naa ostavtina", dodala je Tess.
Kad su se sva tri suvremena uitelja udobno smjestila u automobil, na trenutak je zavladala
tiina.
Na posljetku je otac Mike protisnuo: "Neka ti je sa sreom, Jack."
"Volimo te, mome", rekao je Moe.
"Ostavi naslijee", dodala je Tess.
Moe je tada pruio ruku i ukljuio radio. Iz zvunika se prolomila stara pjesma Beach
Boysa.
"Ah, to je ve bolje", rekao je dok je terenac krenuo niz ulicu. Sve troje su mi mahali
smijeei se i pjevajui uz radio.
No, odjednom su stali. Terenac je krenuo unatrag.

-109-

"Oh, zamalo sam zaboravila. Ovo je za tebe, Jack. Zajedno smo radili na tome", rekla je
Tess i pruila mi lijepo omotanu kutiju. "Nadamo se da e ti pomoi na tvojem ivotnom putu.
A kada ti u tekim trenucima zatrebaju smjernice, nadamo se da e se sjetiti nas i protekla tri
mjeseca. ivot je zapravo prelijepa pustolovina, zna? A tvoja je, prijatelju, tek zapoela."
Terenac je tada ponovno krenuo, a tri iznimna uitelja ponovno su mi mahnula i nestala u
daljini. Pomislio sam da sanjam.
Otiao sam u oblinji park i sjeo pokraj ruina grma. Suneve su zrake grijale moje lice, a
miris rua krijepio je moj duh. Osjetio sam tugu - udesno putovanje s tri neobina vodia
privedeno je kraju i ostao sam sam, primjenjivati naueno i na svoj jedinstveni nain iriti
njihova uenja. Doista sam elio otkriti tko doista jesam i osjetio sam duboku elju da ivim u
skladu s njihovim filozofijama. I, to je najvanije, osjeao sam potrebu - kao nikada do tada da dam svoj doprinos stvaranju sretnijeg, zdravijeg svijeta.
Otvorio sam kutiju. U njoj je bio dnevnik u konom uvezu, upravo onakav kakav mi je otac
Mike dao prvoga dana naega druenja. Otvorio sam prvu stranicu. Dok sam itao to je ondje
pisalo, srce mi je poelo ubrzano kucati. A pisalo je:
PUT PREMA DIVNOM IVOTU
Najvanija zadaa svakog ljudskog bia jest rad u unutarnjem svijetu. Svakoga dana
uini neto vano da bi se produbio. Da bi ivio onakvim ivotom kakvim doista eli ivjeti,
najprije mora postati onaj tko doista jesi.
1.

2. ivot promatraj kao udesnu kolu. Sve to doivi, i dobro i izazovno, dogodilo se zato
da bi te pouilo onome to ti je u tom stadiju razvoja najpotrebnije nauiti. Spoznaj tu istinu i
neprestano se pitaj: "Koju mogunost predstavlja ova osoba ili situacija" u smislu tvojega
osobnog razvoja. To je sjajan nain uspostavljanja unutarnjeg mira.

Budi dosljedan samome sebi - najbolji ivot jest izvoran ivot. Nikada nemoj iznevjeriti
samoga sebe. Skini drutvenu masku i budi dovoljno hrabar da bi svijetu pokazao svoje pravo
lice. Svijet e zbog toga biti bogatiji.
3.

Upamti da anjemo ono to projiciramo. Nai su vanjski ivoti odraz naeg unutarnjeg
ivota. Rasvijetli svoju mranu stranu. Postani svjestan svojih zabluda, ograniavajuih
vjerovanja i strahova koji ti ograniavaju rast, i tvoj e se vanjski svijet promijeniti.
4.

5. Svijet ne vidimo onakvim kakav jest, ve onakvim kakvi jesmo. Znaj da je istina u svakoj
situaciji prola kroz tvoj osobni prozor od obojenog stakla - tvoj osobni ustroj. Oisti prozore
i oistit e svoj ivot. Tada e opaziti istinu.
6. ivi iz srca - njegova mudrost nikada ne lae. Slijedi tihe poticaje svojega srca koji e te
voditi u smjeru tvoje sudbine.

ivi u neizvjesnosti svojega ivota. Svakoga dana uini neto ime e okrijepiti svoj um,
tijelo i duh. To su presudno vani postupci samopotovanja i ljubavi prema sebi.
7.

9. Stvaraj meuljudske spone. Posveti se produbljivanju odnosa s ljudima koji te okruuju.

Usredotoi se na pomaganje drugima da ostvare svoje snove i nesebinom sluenju posveuj
vie pozornosti nego zadovoljenju vlastitih potreba. Ovdje si da bi oplemenio ovaj svijet, a
kada zaboravi tu istinu, izdaje samoga sebe.
10. Ostavi naslijee. Najdublja elja ljudskoga srca jest potreba da se ivi za neto vee od
samoga sebe.

Zatvorio sam oi i upijao mudrost koju sam upravo proitao. Preplavio me je neopisiv

-110-

osjeaj mira, a potom i ista radost. Bio sam duboko zahvalan za taj trenutak i potpuno sam
mu se predao.
Tada sam odloio dnevnik, ustao i pruio ruke prema nebu. Bio je divan dan za ivljenje.

-111-

Biljeka o piscu
Robin Sharma jedan je od najutjecajnijih sjeverno-amerikih govornika o pitanjima
osobnoga vodstva i upravljanja ivotom te direktor ugledne edukacijske tvrtke Sharma
Leadership International. Autor je dravnog bestselera Redovnik koji je prodao svoj Ferrari i
jo pet drugih knjiga, a meu njegovim klijentima su Microsoft, FedEx, Nortel Networks,
IBM i vodee udruge. Robin Sharma u cijelom je svijetu traen kao ivotni savjetnik za ljude
posveene stvaranju iznimnih ivota.
Vie informacija potraite na stranici www.robinsharma.com

-112-