Professional Documents
Culture Documents
Kriza Islamske Civilizacije
Kriza Islamske Civilizacije
Kriza Islamske Civilizacije
rjee tematiziranim aspektom obnove islamske civilizacije, takozvanom pedagokom nepismenou muslimana. Autor tvrdi da su historijske okolnosti
uinile da muslimani zanemare drutvene i humanistike nauke i samim tim
ostanu uskraeni za nauni pristup odgoju svojih mladih narataja. Svoje nepoznavanje psihologije djeteta i odgovarajuih metoda odgoja nadomjetali
su argumentom sile to je vremenom dovelo do devijantnih pojava u linosti
muslimana, prije svega do odsustva inicijative i kreativnosti. Ukoliko elimo
da se stanje muslimana promijeni nabolje, mora se poduzeti znaajan napor
u oblasti odgoja djeteta kako bismo po uzoru na Musaa, a.s., na Sinaju odgojili generaciju slobodnih muslimana. Kako danas ne postoji geografski Sinaj,
autor tvrdi da svaka muslimanska porodica to moe postati ukoliko uloimo
dovoljno napora da roditelje uvjerimo u znaaj zdravog odgoja po uzoru na
Poslanika, a.s., u kome nee biti mjesta sili. Sveukupno, ovo djelo afirmira
odgoj i odgojne znanosti na nain rijetko vien u savremenoj islamskoj literaturi.
ISBN 978-9958-23-270-1
KRIZA
ISLAMSKE
CIVILIZACIJE
Korijeni u kulturi i odgoju
KRIZA ISLAMSKE
CIVILIZACIJE
Korijeni u kulturi i odgoju
24.3.2011 8:48:15
Selim jarko
Ahmet Alibai
Urednici:
Tehniki urednik:
Lektor:
Dizajn:
tampa:
24.3.2011 8:48:15
KRIZA ISLAMSKE
CIVILIZACIJE
KORIJENI U KULTURI I ODGOJU
S arapskog preveo Ahmed Halilovi
24.3.2011 8:48:15
BESPLATAN PRIMJERAK
24.3.2011 8:48:15
24.3.2011 8:48:15
24.3.2011 8:48:15
SADRAJ
UVOD ........................................................................................................ 9
PRVO POGLAVLJE ............................................................................... 13
Problem koji razmatra ova knjiga ........................................................ 13
ta me je potaklo na ovo istraivanje ................................................... 16
Sveobuhvatnost i partikularnost u metodi .......................................... 18
Sveobuhvatnost u pristupu i postavljanje prioriteta .......................... 21
Vanost poznavanja specifinosti
ideolokog i misaonog ustrojstva bia ................................................. 25
Greke vezane za interakciju ideja nekada i danas ............................. 26
Odgojna misao i drutvena promjena ................................................. 29
Korijeni krize .......................................................................................... 31
Poticajna civilizacijska snaga
vjerovanja i materijalni civilizacijski napredak .................................. 32
Kako je poelo slabljenje snage vjere i morala.................................... 35
Politika, moral i vjera: Podjela vostva i stasanje skolastike ............ 37
Posljedice podjele i institucionalnog
uruavanja: Odsustvo osjeaja za zajednicu........................................ 40
DRUGO POGLAVLJE ........................................................................... 47
Identificiranje bolesti ............................................................................. 47
Deformacije i skretanja u nainu miljenja i kulturi ummeta .......... 47
Gorki plodovi i posljedice idejnih
skretanja u duhovnoj izgradnji ummeta ........................................... 100
TREE POGLAVLJE ........................................................................... 105
Dijete: Polazina baza........................................................................... 105
7
24.3.2011 8:48:15
24.3.2011 8:48:16
24.3.2011 8:48:16
24.3.2011 8:48:16
UVOD
Ova knjiga nije nastala tek tako, bez velikog razmiljanja,
nego je rezultat dugog istraivanja i iskustva. Ona je, uz knjigu
Kriza muslimanskog miljenja,1 pokuaj shvatanja razloga koji
su do sada stajali kao prepreka uspjehu islamskog civilizacijskog
preporoda i pokretanju potrebnih promjena u ummetu, koje
se do danas nisu desile iako je prolo vie od devet stoljea od
poziva Ebu Hamida el-Gazalija upuenog kroz djela Tehafutul-felasife (Nekonzistentnost filozofa) i Ihja ulumi-d-din
(Oivljavanje znanosti vjere) te vie od jednog cijelog stoljea
otkako je el-Kevakibi u svom poznatom djelu Ummu-l-kura
(Majka svih gradova) pisao o uzvienosti principa islama,
njegovih nakana, ciljeva i vrijednosti. U svojoj najpoznatijoj
knjizi Tabaiu-l-istibdad (Sutina despotizma) el-Kevakibi
tvrdi da despotizam predstavlja uzrok bolesti i poetak nevolje
ovog ummeta.
Ova knjiga pojanjava to da u projektu islamskog preporoda
jo uvijek nedostaje jedna dimenzija bez koje civilizacijski
1
11
24.3.2011 8:48:16
12
24.3.2011 8:48:16
24.3.2011 8:48:16
14
24.3.2011 8:48:16
PRVO POGLAVLJE
15
24.3.2011 8:48:16
24.3.2011 8:48:16
24.3.2011 8:48:16
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:17
22
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:17
24.3.2011 8:48:18
24.3.2011 8:48:18
Vidi: Abdulhamid Ebu Sulejman, El-Umme bejne eriatejn, Islamijjetul-marife, br. 28, str. 123-148.
29
24.3.2011 8:48:18
24.3.2011 8:48:18
24.3.2011 8:48:18
24.3.2011 8:48:18
Korijeni krize
Ummet je zaista u krizi iako mu ne nedostaje ni materijalnih
ni ljudskih resursa. Islamski ummet broji milijardu i dvjesta
miliona osoba ili petinu ukupnog ovjeanstva. Ummetu ne
nedostaju vrijednosti i principi niti uzvieni ciljevi i nakane
kojima islam obiluje.
ta je onda pogodilo ummet? Kako je skrenuo sa svoga
puta? Kako je sprijeeno pogonsko djelovanje duha islama
u njemu i ta je dovelo do ovog stanja nemoi, zaostalosti i
slabosti u kojem se nalazi? Zato ve stoljeima ne uspjevaju
pokuaji reforme i projekti promjene, vraanja ivotne snage
i korigiranja hoda? Odgovor je da se to nije desilo zato to
ne postoji elja za dobrim stanjem i reformom, jer je uloeno
mnogo i jo uvijek se ulae, ali je oito da su faktori koji koe
i vode ustranu mnogobrojni i imaju duboke korijene, da su
se dogaaji odvijali velikom brzinom i da su bili jai od
uloene energije koja ih nije bila u stanju slijediti, a kamoli ih
prevazilaziti i uestvovati u zacrtavanju njihova toka. Stoga je
djelovanje ummeta bilo blie reakcijama koje su znak da se
dogaaji ne kontroliraju, da se ne promilja o problemima, da
se ne razumije njihova priroda i da ne postoji sposobnost da se
na njih adekvatno odgovori.
Ako uputa islama nije poslata jednom odreenom narodu
i jednom odreenom vremenu, nego je to uputa za cijelo
ovjeanstvo do kraja ljudskog bitisanja na Zemlji, onda svaki
pojedinac, svaki narod i svaka generacija imaju pravo da se
33
24.3.2011 8:48:18
24.3.2011 8:48:18
24.3.2011 8:48:18
24.3.2011 8:48:19
24.3.2011 8:48:19
24.3.2011 8:48:19
39
24.3.2011 8:48:19
24.3.2011 8:48:19
24.3.2011 8:48:19
24.3.2011 8:48:19
Abdulhamid Ebu Sulejman, El-Unf ve idare es-sira es-sijasi fi el-fikr elislami: ruje islamijje (Nasilje i upravljanje politikim sukobom u islamskoj
politikoj misli: islamsko vienje), Damask, Meunarodni institut za
islamsku misao i Daru-l-fikr, 2002.
43
24.3.2011 8:48:19
44
24.3.2011 8:48:19
24.3.2011 8:48:19
Civilizacijska
kreativnost, materijalni
aspekti civilizacije i
poduzetniki duh i zanatstvo
doivljavaju prosperitet i ekspanziju
uporedo sa teritorijalnim irenjem
Razdoblje civilizacijski
prosperitetnih muslimanskih drava
Doba drava koje su zahvaene dekadencom,
zamiranje progresa na polju materijalnih
aspekata civilizacijskog napretka, zamiranje
progresa na polju proizvodnje i zanatstva
24.3.2011 8:48:20
Doba civilizacijski
prosperitetnih drava islama
Doba dekadence
24.3.2011 8:48:20
Oslobodilaka/pobjedonosna vojska
plemena
ashabi
period
hulefai-raidina
period
E m e v ij s ke
drave
48
24.3.2011 8:48:20
DRUGO POGLAVLJE
Identificiranje bolesti
Na prethodnim stranicama iznijeli smo jednu openitu
sliku kako se odvijao tok uzmicanja i potiskivanja u stranu
islamskog civilizacijskog duha u ummetu, uprkos blijesaka i
blagostanja koje je taj duh ostvario u prethodnim stoljeima.
Danas je potrebno da precizno shvatimo koje su se to promjene
i skretanja desila u miljenju ummeta, u njegovom mentalitetu i
osjeajima te koliko je to utjecalo na muslimana kao pojedinca i
na muslimane kao zajednicu. Potrebno je, takoer, da shvatimo
ta je koilo napore reforme da bi ovo istraivanje, na kraju,
moglo doprinijeti iznalaenju lijeka i kompletiranju sredstava
za reformu i preporod kako bi ummet zadobio potivanje i
uvaavanje ovjeanstva te naao one koji e paljivo sasluati
uzviene vrijednosti i moralne izazove koje nudi.
Deformacije i skretanja
u nainu miljenja i kulturi ummeta
Vano pitanje koje se sada namee jeste: Koje su to
najbitnije deformacije i iskrivljavanja u nainu miljenja i
kulturi ummeta? U odgovoru na ovo pitanje navodimo est
vrsta tih deformacija i skretanja koje emo na narednim
stranicama neto detaljnije obraditi.
49
24.3.2011 8:48:20
24.3.2011 8:48:20
24.3.2011 8:48:20
24.3.2011 8:48:20
24.3.2011 8:48:20
24.3.2011 8:48:21
24.3.2011 8:48:21
56
24.3.2011 8:48:21
24.3.2011 8:48:21
U jednom hadisu koga prenosi Muhammed ibn Bear od Ebu Amira elKaadija, on od Halida ibn Ijasa a on od Saliha ibn Ebi Hassana stoji da je
uo od Seida ibn el-Musejjeba da kae: Allah je zaista fin i voli finou, ist
i voli istou, plemenit i voli plemenitost, velikoduan i voli velikodunost,
pa stoga oistite vaa mislim da je rekao dvorita i nemojte liiti na
Jehudije. Ovu sam predaju spomenuo Muhadiru ibn Mismaru koji mi
je rekao: Isto to mi je prenio i Amir ibn Sead ibn Ebi Vekkas od svoga oca
a on od Poslanika, ali je on samo rekao: Oistite vaa dvorita. Trimizi,
Sunen, hadis br. 2723.
58
24.3.2011 8:48:21
59
24.3.2011 8:48:21
24.3.2011 8:48:22
24.3.2011 8:48:22
24.3.2011 8:48:22
24.3.2011 8:48:22
24.3.2011 8:48:22
24.3.2011 8:48:22
24.3.2011 8:48:22
67
24.3.2011 8:48:23
24.3.2011 8:48:23
69
24.3.2011 8:48:23
24.3.2011 8:48:23
24.3.2011 8:48:23
24.3.2011 8:48:23
24.3.2011 8:48:24
74
24.3.2011 8:48:24
75
24.3.2011 8:48:24
24.3.2011 8:48:24
24.3.2011 8:48:24
24.3.2011 8:48:24
moi niti vlasti nad njim, osim ako ovjek slua njegova
nagovaranja i pokorava im se po svome izboru, dobrovoljno.
Zaista nad mojim robovima nikakve moi nema, osim nad
onima koji te slijede od zalutalih. (El-Hidr, 42). On sigurno
nema moi nikakve nad onima koji vjeruju i na Gospodara
svoga se oslanjaju. (En-Nahl, 99).12
Uzvieni je oslobodio Svojim odreenjem ovjeka od
bilo koje vlasti osim Njegove vlasti i onoga to podrazumijeva
ovjekovo namjesnitvo na Zemlji. Svijet ovjekov Allah je
odredio samo za njega, da ovjek u njemu pokazuje svoju volju.
Nema drugih svjetova i utvara koji vladaju ovjekovim svijetom
s namjerom da ga paraliziraju ili dokidaju njegovu volju, liavaju
ga njegove uloge, negiraju njegovu odgovornost, poigravaju se s
njim i ostavljaju ga nemonim i lienim sopstvene volje. Nakon
zadnje objave niega toga vie nema; ovjek sam svojom voljom
12
Meu pogreke u koje zapadaju neki koji prouavaju ovu temu i kroz koje
se uvlae gatari jeste pitanje dodira (mess) dina. Kuran asni govori o
dodiru ejtana (messu--ejtan) kada govori o onima koji uzimaju kamatu.
Oni koji kamatu jedu stajat e upravo onako kako e stajati onaj koga
ejtan svojim dodirom izbezumljuju zato to su govorili: Kamata je isto
to i trgovina. (El-Bekare, 275). Oito je da je ovo kazano metaforiki i
da se ovim rijeima eli opisati zabluda, izbezumljenost i odstupanje od
istine onoga ko se bavi kamatom i ne slua Allahovu naredbu. To nema
veze s mentalnim i psihikim bolestima, jer su oni koji se bave kamatom
na dunjaluku, iako su odstupili od istine, razboriti i odgovorni. Njihovo
ideoloka izbezumljenost nema veze s mentalnim, nervnim i psihikim
bolestima. Ovo je takoer oito kod poreenja plodova Dehennema,
vezano za njihovu tetnost, odvratnost i ruan izgled. Plod mu je kao glave
ejtanske. (Es-Sfft, 65). Ono s im se neto poredi obino je poznato
sluaocu. Meutim, kako izgledaju glave ejtana, niko ne zna. Oito je
da se radi o poreenju s runoom i zlom ejtana kako ga ljudske due
zamiljaju. Onaj ko tvrdi da je uzrok bilo koje bolesti dodir dina (messul-dinn) lae i obmanjuje i za to nema nikakva argumenta niti dokaza.
79
24.3.2011 8:48:24
24.3.2011 8:48:24
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:25
85
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:25
24.3.2011 8:48:26
24.3.2011 8:48:26
2.
3.
4.
5.
92
24.3.2011 8:48:26
93
24.3.2011 8:48:26
Zaeci devijacija
Emevijska vlast utemeljena na
plemenskoj pripadnosti
Sveobuhvatna promjena politike, drutvene i vojne baze
Beduinska plemena: Oslobodilaka vojska (deju-l-feth)
Doba civilizacijskog nazatka
irenje drave i civilizacijski
progres u materijalnom
pogledu
Odvajanje politikog od idejnog vostva: ukorjenjenje
autokratije, korupcije i ograniavanje sloboda
Civilizacijski i drutveni nazadak: tribalistike,
nacionalistike i lokalistike tendencije + nekritiko
prihvatanje filozofskih uenja koja nemaju univerzalni
karakter, ukorjenjenje inertnosti, nekritikog tradicionalizma
i intelektualne i civilizacijske nemoi
Autokratija i korumpiranost monopol nad vlasti i
bogatstvom evropski izazov srozavanje civilizacijskih
vrijendosti
Skica broj 5 (a). Politiki tok islamske civilizacije
94
24.3.2011 8:48:26
95
24.3.2011 8:48:26
24.3.2011 8:48:26
24.3.2011 8:48:26
24.3.2011 8:48:26
24.3.2011 8:48:26
24.3.2011 8:48:26
14
15
101
24.3.2011 8:48:26
Despotsko
politiko vostvo
Vostvo:
Posljedice podjele i disharmonije
izmeu razliitih oblika vostva
Politiko vostvo: kriza legitimiteta, despotizam,
rasipnitvo, slabost, politiko zastraivanje
Ideoloko vostvo: izoliranost, besplodno umovanje,
teoretiziranje, slabost, vjersko zastraivanje
Ummet:
Slabljenje institucija vlasti i javnog ivota, nedae koje se
javljaju kao posljedica politikog despotizma, nesposobnost
za napredovanje, stavljanje pod kontrolu opozicije i onih
koji imaju drukije stavove, intelektualna nemo, nedostatak
studija koje se bave drutvenim pitanjima, neprikladne pojave
u kulturi, prijetei vjerski diskurs, nazadak u nainu odgoja
i obrazovanja
Skica broj 6. Podvajanje vostva ummeta u skladu sa politikim,
plemenskim, vjerskim i skolastiko-teoretskim obrascima i
posljedice koje je to podvajanje imalo
102
24.3.2011 8:48:27
103
24.3.2011 8:48:27
24.3.2011 8:48:27
105
24.3.2011 8:48:27
24.3.2011 8:48:27
107
24.3.2011 8:48:27
108
24.3.2011 8:48:27
TREE POGLAVLJE
24.3.2011 8:48:27
24.3.2011 8:48:27
24.3.2011 8:48:27
112
24.3.2011 8:48:28
24.3.2011 8:48:28
24.3.2011 8:48:28
24.3.2011 8:48:28
24.3.2011 8:48:28
24.3.2011 8:48:28
24.3.2011 8:48:28
24.3.2011 8:48:29
120
24.3.2011 8:48:29
24.3.2011 8:48:29
24.3.2011 8:48:29
123
24.3.2011 8:48:29
24.3.2011 8:48:29
Kolonijalizam uslonjava
probleme i predstavlja bolest
Znamo da je kolonijalizam sa svojim politikama,
planovima, smutnjama i neprijateljstvima bio i da je jo
uvijek jedan od uzroka jadnog stanja u kojem se muslimani
nalaze. Ipak, vjerujemo da su uspjesi njegovih tiranskih,
neprijateljskih politika samo simptomi koji pokazuju da je
bie ummeta pogoeno mnogo opasnijim i dubljim bolestima.
Te bolesti unitavaju njegov imunitet i omoguavaju politiku
kolonijalizma. Treba biti duboko svjestan da je nemogue
osloboditi se politike kolonijalizma i njegove moi i u isto
vrijeme cijepati jedinstvo ummeta, izazivati neprijateljstvo u
njegovim redovima te ratove i sukobe izmeu muslimanskih
125
24.3.2011 8:48:29
24.3.2011 8:48:30
Indija
Drugi primjer je primjer Indije. I Indija, takoer, predstavlja
ogroman konglomerat ljudi koji po svojoj brojnosti predstavlja
gotovo petinu ovjeanstva. Indija ima vie od jedne milijarde
stanovnika i protee se na Indijskom potkontinentu od
snjenih vrhova Himalaja do ekvatora. U Indiji ivi mnotvo
naroda razliitih rasa, boja, jezika i vjerovanja. I Indija je prola
kroz ono kroz to su proli Kina i islamski svijet despotizam,
careve, feudalce, ugnjetavanje kolonijalista.
127
24.3.2011 8:48:30
Evropa
Trei primjer je primjer evropskog kontinenta i njegovog
uspjenog ekonomskog, vojnog i politikog udruivanja.
Svako ko zna historiju Evrope poznaje kolonijalistike i
nacionalne sukobe izmeu evropskih drava i naroda koji su
trajali stoljeima. Evropski sukobi su izazvali varnice svjetskih
ratova u kojima su stradali milioni ljudi.
Ovaj kontinent, sa dugom historijom sukoba, mnotvom
kultura, tradicija, rasa i jezika njegovih naroda shvatio je
da njegov interes nije u sukobu i suprotstavljanju, nego u
jedinstvu, solidarnosti i pomaganju, u izgradnji i razvoju,
to e mu omoguiti da s velikim svjetskim ekonomskim i
politikim grupacijama uestvuje u podjeli bogatstva, trita
i prihoda na nivou cijeloga svijeta. I doista je uspio, u cilju
128
24.3.2011 8:48:30
24.3.2011 8:48:30
24.3.2011 8:48:30
24.3.2011 8:48:30
24.3.2011 8:48:30
24.3.2011 8:48:31
134
24.3.2011 8:48:31
24.3.2011 8:48:31
24.3.2011 8:48:31
24.3.2011 8:48:31
138
24.3.2011 8:48:31
24.3.2011 8:48:31
24.3.2011 8:48:31
141
24.3.2011 8:48:31
24.3.2011 8:48:32
24.3.2011 8:48:32
24.3.2011 8:48:32
145
24.3.2011 8:48:32
24.3.2011 8:48:32
24.3.2011 8:48:32
24.3.2011 8:48:32
149
24.3.2011 8:48:32
24.3.2011 8:48:33
151
24.3.2011 8:48:33
152
24.3.2011 8:48:33
153
24.3.2011 8:48:33
Poslanikov nain
prenoenja poruke islama kao obrazac
Hajde da pogledamo kako je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
postupio prema svom malom unuku Husejnu sinu Alijinom.
Poslanik, s.a.v.s., predvodio je demat u damiji. S njim je u
damiju iao i njegov unuk. Kada se dijete popelo na lea djeda
dok je bio na seddi, Poslanik, s.a.v.s., ga je ostavio da jedan
asak ostane na njegovim leima a zatim ga je skinuo prije
nego to je ustao sa sedde. Kada su ga ashabi upitali zato je
oduljio sa seddom odgovorio im je na veoma uvjerljiv nain
kratkom ali misaono dubokom reenicom: Sin me pojahao
pa mi je bilo neugodno da ga pourujem dok ne provede
svoje.28 U dobu u kojem je misao bila izolovana a djetinjstvo
marginalizirano ovaj hadis je shvatan povrno i svodio se na
to da je Poslanik volio djecu, i da njegov, s.a.v.s., osjeaj ljubavi
prema unuku ne opravdava sam po sebi dulje ostajanje na
seddi i ne uzimanje u obzir ostalih ljudi iza sebe.
Sve to dijete shvaa u toj situaciji je da se njegov dragi i
dobri djed spustio na zemlju. Ono je samo radosno pourilo
da se popne na njegova lea kako bi se igralo i mazilo. Ovdje je
dola do izraaja mudrost Allahova Poslanika, s.a.v.s., njegovo
razumijevanje prirode i svijeta djeteta, djeijih shvatanja i
paljiv odnos prema djetinjstvu. Ovo je bila i praktina prilika
kroz koju Allahov Poslanik, s.a.v.s., ui svoje ashabe na veoma
djelotvoran nain. On nije pourio da brzo snese dijete koje
se igralo na njegovim leima jer bi dijete iz takvog odnosa
razumjelo da ga je djed otjerao i udaljio, posebno to je bio u
sitauciji kada mu nije mogao govoriti i objanjavati.
28
154
24.3.2011 8:48:33
155
24.3.2011 8:48:33
32
33
34
35
156
24.3.2011 8:48:33
157
24.3.2011 8:48:33
158
24.3.2011 8:48:33
ETVRTO POGLAVLJE
24.3.2011 8:48:34
Izazovi
Da bi napori bili djelotvorni i reforme produktivne,
moramo znati sutinu velikih izazova koji stoje pred
muslimanskim umom i muslimanskim ummetom kako bi
160
24.3.2011 8:48:34
161
24.3.2011 8:48:34
24.3.2011 8:48:34
Kazna za odmetnitvo
nije vezana za vjerovanje ili ubjeenje
Niko se u doba Allahova Poslanika, s.a.v.s., nije prepao
prijetnje smru onome ko se odmetne, jer su shvatali da
vjerovanje dolazi samo iz uvjerenja to jedan od temelja,
nakana i polazita vjere i zbog toga nije mogue niti je
ispravno nametati ga ovjeku. Ta prijetnja nije vezana za
vjerovanje i srce, nego je taj govor bio upuen Jevrejima koji
su pravili zavjeru tako to bi formalno uli u islam pa izali
kako bi stvorili smutnju u narodu. Stoga je ta prijetnja pitanje
zavjere i spletke, a nije pitanje vjerovanja i uvjerenja. I jedna
skupina sljedbenika Knjige zagovara: Vjerujte u ono to je
objavljeno onima to su uzvjerovali s poetka dana, a pri kraju
dana porecite, ne bi li i oni svoju vjeru porekli. (Ali Imran, 72).
163
24.3.2011 8:48:34
24.3.2011 8:48:34
165
24.3.2011 8:48:34
24.3.2011 8:48:34
24.3.2011 8:48:34
24.3.2011 8:48:35
24.3.2011 8:48:35
170
24.3.2011 8:48:35
24.3.2011 8:48:35
24.3.2011 8:48:35
173
24.3.2011 8:48:35
24.3.2011 8:48:35
175
24.3.2011 8:48:36
24.3.2011 8:48:36
Ebu Davud u svom Sunenu sa dobrim senedom prenosi od Kabise ibn elMeharika, r.a., koji kae: uo sam Allahova poslanika, s.a.v.s., kako kae:
Gatanje pomou ptica, loih predznaka i kamenia spada u idolatriju.
Ebu Davud kae da se gatanje pomou ptica vri iscrtavanjem linije u
pijesku. el-Devheri u djelu es-Sihah kae da rije idolatrija podrazumijeva
kumire, vraeve, sihirbaze i tome slino. Pogledaj: Dr. Subhi es-Salih,
Minhelu-l-varidin erhu Rijadi-s-salihin, Istanbul, str. 913.
177
24.3.2011 8:48:36
178
24.3.2011 8:48:36
24.3.2011 8:48:36
24.3.2011 8:48:36
24.3.2011 8:48:36
Muhammed ibn Jusuf, poznat pod imenom Ibn Hajjan el-Endelusi elGarnati, ivio u periodu 645-754. po Hidri, u svom djelu El-Bahru-lmuhitu u vezi s itanjem rijei el-melekejni (dva meleka) doslovno kae:
Veina uaa Kurana ita melekejni, i da se zakljuiti da se radi o dva
meleka. Po nekima to su Dibril i Mikail a po drugima radi se o melekima
po imenu Harut i Marut.
Ibn Abbas, el-Hasan, Ebu-l-Esved ed-Dueli, ed-Dahhak i Ibn Ebzi itaju elmelikejni (dva kralja). Ibn Abbas kae da su to bila dva ovjeka arobnjaka
u Babilonu, jer meleki ne ue ljude magiji. El-Hasan kae da su to bila dva
otpadnika u Babilonu, Iraku. Ebu-l-Esved kae da su to Harut i Marut to
odgovara i tvrdnjama el-Hasana. Ibn Ebzi kae da su to Davud i Sulejman
neka je na njih i na naeg Poslanika Boija milost i mir.
Znaenje rijei unzile objavljeno je u znaenju kuzife ubaeno. Vezano
za itanje rijei melekejni tumai Kurana spominju udne i neshvatljive
prie grijeha, strasti i nevjerstva i da su Harut i Marut u Babilonu u
patnjama to odgovara tim historijskim periodima u kojima su mnoga
praznovjerja i uda bila prihvatljiva zbog iroko rasprostranjenog neznanja
i intelektualne nemoi. U svakom sluaju Ibn Hajjan na kraju dolazi do istog
zakljuka kao i Ibn Abbas u kojem o svim tim neutemeljenim navodima
kratko kae: Sve ovo je netano, a meleki su bezgrijeni. Pogledaj: Ibn
Hajjan, El-Bahru-l-muhit, Daru-l-fikr, Bejrut 1992., prvi tom, str. 528.
182
24.3.2011 8:48:37
24.3.2011 8:48:37
24.3.2011 8:48:37
24.3.2011 8:48:37
24.3.2011 8:48:37
24.3.2011 8:48:37
24.3.2011 8:48:37
189
24.3.2011 8:48:37
190
24.3.2011 8:48:37
24.3.2011 8:48:38
24.3.2011 8:48:38
193
24.3.2011 8:48:38
46
Neu zaboraviti prizor ene koja je imala punu korpu kupljenih stvari.
Kada je platila raun i dola do izlaznih vrata kreui se u pravcu auta,
morala je prei ulicu na putu do parkinga. Jednom rukom je pridravala
korpu a u drugoj je drala ruku malog djeteta, mada joj je to priinjavalo
prilinu potekou. S ovakvim odgojnim djelovanjem nije udo to ova
djeca potuju sebe kada odrastu, imaju samopouzdanje, brane svoja prava
i ne dozvoljavaju da ih bilo ko kri i gazi.
Muslim prenosi od Ebu Alija Suvejda ibn Mukrina, r.a., da je kazivao:
Bilo nas je sedam brae a nismo imali sluga, osim jedne ene koju je
najmlai od nas udario po licu, nakon ega je Poslanik, s.a.v.s., naredio da
je oslobodimo. Muslim prenosi od Ibn Mesuda el-Bedrija, r.a., da je dok je
udarao momka (slugu) biem, uo iza sebe glas: Znaj, Ibn Mesude. On
kae da glas od bijesa nije razumio, ali kada mu se pribliio, uo je rijei:
Znaj, Ibn Mesude, da Allah ima vie moi nad tobom, nego ti nad tim
slugom. Rekao sam, kae Ibn Mesud: O Allahov Poslanie, on je od sada
slobodan u ime Allaha. Na to je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Da to
nisi uradio, sigurno bi te oegla ili zakaila dehennemska vatra. (Sahihu
Muslim, 3136).
194
24.3.2011 8:48:38
195
24.3.2011 8:48:38
24.3.2011 8:48:38
24.3.2011 8:48:38
198
24.3.2011 8:48:39
24.3.2011 8:48:39
24.3.2011 8:48:39
24.3.2011 8:48:39
24.3.2011 8:48:39
203
24.3.2011 8:48:39
204
24.3.2011 8:48:39
51
205
24.3.2011 8:48:39
206
24.3.2011 8:48:39
PETO POGLAVLJE
Muslimanska porodica
izvor duhovne sposobnosti
Ako je cilj uzvienog islamskog odgoja izgradnja iskrenog
vjernika i svjesnog Boijeg namjesnika na Zemlji snanog i
pouzdanog, onda se taj cilj ne moe ostvariti bez vrste vjere,
osjeaja odgovornosti za namjesnitvo na Zemlji, hrabrosti
srca, iskrenosti, potenja i savjesnog rada. Te osobine izgrauju
se u djetinjstvu onda kada se formiraju temelji ovjekova
bia. Stoga porodica i zdravi porodini odnosi predstavljaju
temelj u odgojnom pristupu Poslanika, a.s., i cilj onoga o emu
je govorio.
Porodica je prvi i najvaniji duhovni i materijalni dom
djeteta, jer se dijete nije sposobno brinuti o sebi. Porodica mu
osigurava ono to mu je materijalno i duhovno potrebno i brine
se o njemu. Stoga izgradnja porodice i specifinih odnosa u
porodici ima izuzetnu vanost za svakog ovjeka i od nje zavisi
izgradnja ovjekove linosti.
Islam, Kuran asni i Poslanik islama pridaju porodici i
odnosima u porodici najvei znaaj i dre je osnovnim jezgrom
u formiranju pojedinca i drutva. Zato je vano da shvatimo
islamsku viziju u izgradnji porodice i odnosima njenih
lanova kako bismo je mogli postaviti na zdrave osnove. Te
zdrave osnove osigurat e zdravo gnijezdo za izgradnju mladih
207
24.3.2011 8:48:39
24.3.2011 8:48:40
Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae: Meu osobe s najpotpunijim imanom spadaju oni koji su najboljeg ponaanja i koji su
naljubazniji prema svojoj porodici. (biljei Ahmed). Allahov
Poslanik, s.a.v.s., takoer kae: Najbolji od vas je onaj ko je
najbolji prema svojoj porodici, a ja sam od vas najbolji prema
svojoj porodici. (Biljee Ibn Madde i el-Hakim). Muslim
prenosi od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
enu udaju etiri stvari: imetak, porijeklo, ljepota i vjera. Pa
gledaj da se oeni onom koja ima vjeru i bit e sretan. Tirmizi
prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: Kada vam doe neko
sa ijom ste vjerom i pouzdanou zaodovljni, enite ga. Ako to
ne budete radili, na Zemlji e biti velika smutnja i iskvarenost.
Ahmed, Ebu Davud, en-Nesai i el-Hakim biljee da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., rekao: enite one koje su umiljate i plodne jer
u se ja vaom brojnou ponositi na Sudnjem danu. Buharija
i Muslim prenose od Ibn Omera, r.a., da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: Svi ste vi pastiri i svi ste odgovorni za svoje
stado. Mukarac je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za
one o kojima se brine. ena je pastirica u kui svoga mua i ona
je odgovorna za svoje stado. Stoga je svako od vas pastir i svako
od vas je odgovoran za svoje stado.
Briga za porodicu u islamu, kao prvo i najvanije okrilje
ovjekovo nije neobina. To je dokaz da ovjek predstavlja
najodabranije stvorenje on je Boiji namjesnik na Zemlji. Za
tu misiju potrebno je ovjeka odgojiti i pripremiti. Duhovno i
fiziko ovjekovo djetinjstvo znatno je due u odnosu na ostala
iva bia i traje oko dva desetljea u kojima se upotpunjuje
ovjekova psihika i fizika zrelost. Tokom tog perioda djetetu
se pruaju razni oblici panje, uvanja, odgajanja, ispravljanja,
upuivanja, poduavanja i vjebanja.
209
24.3.2011 8:48:40
24.3.2011 8:48:40
24.3.2011 8:48:40
24.3.2011 8:48:40
24.3.2011 8:48:41
24.3.2011 8:48:41
24.3.2011 8:48:41
24.3.2011 8:48:41
24.3.2011 8:48:41
Biljei Buhari u Sahihu, 8490. Muslim u Sahihu, hadis broj 673, prenosi da
je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Nemojte uskraivati enama njihovu damijsku
radost.
218
24.3.2011 8:48:41
24.3.2011 8:48:41
24.3.2011 8:48:41
pet ili sedamdeset godina, jer nije tajna da ene due ive od
mukaraca i da su fiziki vre od mukaraca u tim kasnim
godinama.
Slijedei Zapad koji trguje enom i njenom enstvenou
i ne pridaje veliki znaaj periodu dok ena raa i odgaja dijete
kao da je elimo preopteretiti i odvratiti od uloge majke u
mladosti kada je za to najsposobnija, a onda joj zatvoriti
vrata kada sazrije i kada vie ne bude okupirana odgajanjem
djece. Na taj nain ona ostaje bez posla i postaje svekrvom
izvorom porodinih sukoba i problema.
S druge strane, mogue je trite rada organizirati tako da
enski sektor bude samostalan od mukog sektora po uzoru
na samostalnost sektora za razliite djelatnosti. To je u biti
organizacioni proces kojem u prilog ide vrijednosni poredak
ovjeka muslimana i muslimanskog drutva. Veoma je vano
na tritu rada da ena nije potinjena direktnom utjecaju
stranca, jer e to sprijeiti razvijanje prisnih privatnih odnosa
i sprijeit e da doe do poslovnih i materijalnih zavoenja
koja imaju za cilj utjecaj ili pritisak na enu. Ako pogledamo
odnose nadreenih i podreenih, ak i kada su u pitanju
samo mukarci, bit emo zaprepateni koliko taj odnos moe
imati utjecaja i koliko moe podstaknuti mnoge mukarce na
poniznost, dvolinost i injenje prekraja kako bi udovoljili
nadreenima, izbjegli njihov bijes i utjecaj, osigurali neku
korist ili unapreenja.
Priroda ljudske slabosti, dugotrajno druenje nadreenog
mukarca i podreene ene, poznavanja slabih i jaih strana
uz tekoe i nevolje koje se smjenjuju u porodinom ivotu te
uz pozitivne i negativne stvari koje nadreeni moe uraditi
sve to ini da je ast ene ono najvanije emu tei nadreeni
221
24.3.2011 8:48:41
24.3.2011 8:48:42
24.3.2011 8:48:42
224
24.3.2011 8:48:42
24.3.2011 8:48:42
24.3.2011 8:48:42
24.3.2011 8:48:42
24.3.2011 8:48:42
24.3.2011 8:48:42
230
24.3.2011 8:48:42
231
24.3.2011 8:48:42
24.3.2011 8:48:43
24.3.2011 8:48:43
Djelotvornost poznavanja
pedagokih normi: Lino iskustvo
Bit e korisno navesti jedan primjer odgojne lekcije kroz
koju sam lino proao a koja pokazuje kako je mogue da
roditelji odgajaju djecu na nain koji je u mnogome drugaiji
nego to su oni odgajani i da im pokau pravilan nain kako
treba raditi, makar i sami roditelji ne radili tako zato to nemaju
snage da se odupru neemu to je loe.
Odrastao sam Allahu hvala kao nepua i nikada nisam
imao elju da puim, iako je moj otac da mu se Allah smiluje
strastveno puio nargilu a majka da joj se Allah smiluje
puila cigarete na motanje. Poznato je da malo dijete tei da
oponaa one oko sebe, posebno roditelje, ali ono to je mene
odvratilo od ovog loeg slijeenja roditelja bila je odgojna
mudrost kojom je otac rjeavao to pitanje. Da je on govorio
ne smije puiti i pritom utio, dijete bi kada god nema oca,
sjelo na njegovo mjesto i oponaalo ga u puenju. Da je otac
ugledao kako dijete pui i proderao se na njega ili ga kaznio,
234
24.3.2011 8:48:43
235
24.3.2011 8:48:43
24.3.2011 8:48:43
24.3.2011 8:48:43
24.3.2011 8:48:43
24.3.2011 8:48:43
24.3.2011 8:48:44
Trideseti duz ima trideset sedam sura od kojih su samo tri (En-Nasr, EzZilzal i El-Bejjine) i prva tri ajet sure El-Maun medinska, a sve ostale su
mekanske. Vidi: Hasanejn Mahluf, Safvetu-l-bejan li maani-l-Kuran, tree
izdanje, Kuvajt, Ministarstvo vakufa i islamskih pitanja Kuvajta 1407. god.
po H. /1986. god.
241
24.3.2011 8:48:44
24.3.2011 8:48:44
Ahmed biljei u Musnedu, hadis (br. 26219) koji prenosi od Ebu Derdaa
da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: Ko kae: Samo je Allah Bog i njemu
niko nije ravan (La ilahe illallahu vehdehu la erike leh) ui e u Dennet.
Ebu Derda kae, upitao sam: I ako bude inio blud i krao? Ree Poslanik:
I ako bude inio blud i krao. Rekao sam: I ako bude inio blud i krao?
Ree: I ako bude inio blud i krao. Ponovio sam: I ako bude inio blud
i krao? Ree: I ako bude inio blud i krao makar ne bilo pravo Ebu
Derdau.
243
24.3.2011 8:48:44
24.3.2011 8:48:44
245
24.3.2011 8:48:44
IZ A M
RAS
Humanizam
Slab osjeaj pripadnosti
Slab osjeaj samilosti i razumijevanja drugih
Nedostatak dijaloga
Ratovi i trvenja
EN TR
I
Z
A
OC
M
246
24.3.2011 8:48:44
ESTO POGLAVLJE
Plan rada
Pravci djelovanja
Osnova svakog plana rada jeste da ima vie dimenzija
i da se radi na vie uporednih usklaenih frontova koji se
meusobno nadopunjuju kako bi na kraju puta dao eljene
plodove.
Cilj ovog plana kada je u pitanju djetinjstvo je psiholoka
i emocionalna promjena kako bi muslimanska osobnost
postala snana, djelotvorna, konstruktivna i kreativna. To
podrazumijeva ponovnu izgradnju muslimanskog mentaliteta
da bi imao zdravu vjeru i istinsku znanstvenu snagu.
Da bi se to desilo, moramo povratiti islamsku univerzalnu
viziju na sve oko nas iz doba poslanstva i to kroz proiavanje
kulture od svega to je pogodilo tu viziju i islamsku kulturu
kroz stoljea iscjepkanosti i tiranije. Moramo vratiti Poslanikov
odgojni pristup mladima i uiniti da on bude temelj odgojne
reforme taj pristup usauje sjeme znanstvene i emocionalne
reforme u tlo djetinjstva na postojan nain i vraa ummetu
tu nedostajuu dimenziju u projektu islamske civilizacijske
reforme.
247
24.3.2011 8:48:44
248
24.3.2011 8:48:44
249
24.3.2011 8:48:45
24.3.2011 8:48:45
24.3.2011 8:48:45
252
24.3.2011 8:48:45
253
24.3.2011 8:48:45
24.3.2011 8:48:45
255
24.3.2011 8:48:45
256
24.3.2011 8:48:45
24.3.2011 8:48:45
258
24.3.2011 8:48:46
Neki vole iz neznanja ili pravei se da ne znaju pitati kako mogu postojati
islamske znanosti i matematika i neislamske znanosti i matematika?
Odgovor je da se pod terminom islamizacija znanja i tehnologije
podrazumijeva ono to se u filozofiji znanosti naziva svrha i cilj rada.
Primijenjeno na ova podruja, to se odnosi na naine njihova usmjeravanja
i koritenja u pozitivne svrhe i u duhu odgovornosti ovjeka kao Boijeg
namjesnika na Zemlji tako da ne postanu sredstvom nasilja, nepravde,
razaranja sredine i unitavanja dobara.
259
24.3.2011 8:48:46
24.3.2011 8:48:46
24.3.2011 8:48:46
Specijalizirane ustanove
za izuavanje i brigu o djetinjstvu
Primarna uloga islamizacije znanja asopisa za obrazovanje
i nauku te ustanova za nauno istraivanje i visoko obrazovanje
jeste rekonstrukcija idejne arene, priprema muslimanskog uma,
rjeavanje metodolokih nedoumica, reforma obrazovanja
i izgradnja i priprema kadrova koji rade u kulturi i znanosti
kako bi mogli izvriti svoju ulogu i ii ukorak s promjenama.
Uz sve navedeno postoji velika i hitna potreba za znanstvenoodgojnu aktivnost usmjerenu na pitanja islamskog odgoja
i pruanje pomoi roditeljima, kolama i odgovornima u
drutvu u formi istraivanja i didaktikih tekstova koji e
pojanjavati islamsko vienje, ponuditi iskustvo i sugerirati
koja su sredstva neophodna kako bi se na odgovarajui nain
moglo odgovoriti promjenama i izazovima i kako bi se roditelji,
uitelji i odgovorni u drutvu mogli upoznati ta se to novo i
korisno pojavilo a s ciljem poboljanja saznajnih i duhovnih
kvaliteta mladih i podizanja njihove efikasnosti.
262
24.3.2011 8:48:46
24.3.2011 8:48:46
264
24.3.2011 8:48:46
265
24.3.2011 8:48:46
Regija i
domovina
Rod(bina) Pojedinac
Ummet
Narod i
nacija
Porodica
Ummet
ovjeanstvo
ovjeanstvo
Ummet
Ummet
ovjeanstvo
24.3.2011 8:48:46
24.3.2011 8:48:46
24.3.2011 8:48:47
24.3.2011 8:48:47
Potreba za obznanjivanjem
programskih i idejnih principa
U ovoj fazi u kojoj se nalazi islamska misao i stanja
u kojem se nalaze narodi koji pripadaju ovom ummetu i
njegove drutvene i obrazovne ustanove, smatram da je dolo
vrijeme da se elita mislilaca, znanstvenika i obrazovanih ljudi
sastanu na dobro pripremljenoj konferenciji s koje e izai
pred ummet s proglasom opih principa koji se tiu temeljnih
pitanja ivota ummeta. Na toj konferenciji bi bili postavljeni
temelji i razmotrene tenje, opa naela, principi, prioriteti i
izazovi. Taj proglas bi predstavljao vodi rada s metodolokim
pravilima, davao bi okvir i na uvjerljiv nain osvjetljavao put
promjena, kretanja i reformi u podrujima znanja, kulture,
odgoja i obrazovanja, te zatvarao put loem razumijevanju,
zabludama i obmanama.
Nepostojanje ovakvog vodia u vremenu zaostalosti,
tumaranja i lutanja u kojem se nalazi ummet i od ega pati misao
ummeta predstavlja ogromnu greku i neoprostiv propust.
inim dovu Uzvienom Allahu da nadahne umne i
mudre ljude ummeta da poure sa zatvaranjem pukotine
i usmjeravanjem ummeta na Pravi put u slubi ummeta i u
slubi ovjeanstva i da izvre svoju ulogu prenoenja poruke
islama, a On uistinu sve moe.
270
24.3.2011 8:48:47
24.3.2011 8:48:47
Reforma metodologije:
Oivljavanje jedinstva univerzalnog, vjerskog znanja na
jednoj i znanja koje spada u kategoriju humanistikog i
prirodoslovnog na drugoj strani
Kulturna reforma:
Vraanje univerzalne islamske vizije koja poiva na vjerovanju
u jednog Boga i ovjekovo namjesnitvo na Zemlji
Vjerovanje, ibadet i ulaganje truda
ienje kulture od natruha praznovjerja
Eliminiranje zastraivakog diskursa
Reforma odgoja:
Uvoenje djelotvornih promjena u psiholoko-emocionalnom pristupu odgoju u periodu djetinjstva.
Oivljavanje jedinstva obrazovne i psiholoko-emocionalne
komponente u odgoju djeteta
Oivljavanje Poslanikovog, s.a.v.s., pristupa u odgoju
pristupa koji je okrenut usaivanju vrijednosti vjere, svijesti
o ovjekovom namjesnitvu na Zemlji, discipliniranosti i
odgovornosti, s ciljem da djetetu omilimo ono to se od njega
oekuje, da ga ohrabrimo i da budemo ustrajni u podizanju
djeteta
Klju pokretanja promjena i reforme lei u ulozi porodice i
roditelja i u injenici da oni nedvojbeno ele najbolje svojoj
djeci
Reforma obrazovanja i ponovno objedinjavanje znanstvenog
i emocionalnog u okviru obrazovanja
(nastavlja se)
272
24.3.2011 8:48:47
(nastavak)
Ummet trebaju krasiti:
Pozitivan duh i odvanost
Sposobnost, kolektivna inicijativa, dosljednost i preciznost
Psihologija slobodnih ljudi i oslobaanje od robovske
psihologije, egoizma i malodunosti
Skica broj 12. Temeljne pretpostavke za uspjeh reforme
ummeta: dijete koje vjeruje i koje je samouvjereno, koje ima
jasan pogled, koje se osjea jednakim, dijete koje je slobodno,
snano i sposobno
273
24.3.2011 8:48:47
Idejna reforma
Integracija znanja
Reforma na polju metodologije znanstveni islamski
mentalitet
Kulturno, vjersko i praktino proiavanje i oslobaanje od
praznovjerja i etnocentrizma
Reforma odgoja
Jedinstvo znanstvenog i duhovno-emocionalnog u odgoju
Ljubav, podsticanje i uvaavanje
Oslobaanje od robovske psihologije
Vjera, hrabrost, inicijativa, profesionalnost i osjeaj za
zajednicu
Svijest o namjesnitvu na Zemlji i sueljavanje sa izazovima
Skica broj 13. Pozitivne posljedice idejne i odgojne reforme
274
24.3.2011 8:48:47
Robovska sihologija
Loa drutvena stvarnost
Psiholoke konice
275
24.3.2011 8:48:47
Iskorjenjivanje
robovske psihologije
Razvoj dostojanstvenog
islamskog duha
Islamizacija ummeta
Reformski, znanstveni, emocionalni i psiholoki pokret
(islamizacija ovjeka, islamizacija znanja i onoga najdubljeg
u ovjeku svijesti)
Oivljavanje univerzalne vizije koja poiva na vjeri u jednog
Boga i ovjekovo namjesnitvo na Zemlji
Reforma epistemiologije i metodologije: Integriranje znanja
koja nude Objava i znanost
(itanje znakova iz Objave i znakova iz svijeta)
Podizanje djeteta: Obnova odgojnih metoda kroz integriranje
obrazovne i psiholoko-emotivne odgojne komponente
(ljubav, ohrabrenje, razumijevanje, sloboda, samopouzdanje,
navikavanje na tanost i usaivanje osjeaja odgovornosti)
Nauni duh, pozitivan pogled na svijet, snaan duh, osjeaj
odgovornosti za zajednicu, kreativnost
Skica broj 15. Reforma ummeta: Korjenit, efikasan, reformski
pokret
276
24.3.2011 8:48:47
24.3.2011 8:48:47
24.3.2011 8:48:47
(nastavak)
Klju zdrave i korjenite odgojne reforme predstavljaju
roditelji i porodica te njihovi prirodni motivi da se angairaju
u onome u emu je korist za njihovu djecu. Usto, oni imaju
izuzetnu snagu utjecaja na psihologiju i nain razmiljanja
djece, a ta se snaga i energija u sadanjem vremenu ne koristi
dovoljno zbog neznanja roditelja i nepostojanja lijepih i
atraktivnih knjievnih islamskih tekstova koji uvjerljivo i
efikasno djeluju na djecu.
Nuno je osigurati atraktivne knjievne tekstove i obaveznu
lektiru te djelotvorne odgojne materijale, islamski orijentirane
kako bi olakali zadau onima koji rade u obrazovanju i
odgoju te ostalim kategorijama drutva.
Nuno je otvarati naune centre i institucije koje e teiti i
biti sposobne da obnove i uzdignu misao ummeta.
Skica broj 17. Roditelji predstavljaju klju reforme
te djelotvorne a mirne promjene drutva.
279
24.3.2011 8:48:47
280
24.3.2011 8:48:47
ZAKLJUAK
281
24.3.2011 8:48:47
Pogledaj: Ikalijje el-istibdad ve-l-fesad fi el-fikr ve et-tarih es-sijasi elislami, pisca ovog djela, El-Muslim el-muasir, br. 122, godina XXXI, Kairo
2006.
282
24.3.2011 8:48:47
24.3.2011 8:48:48
24.3.2011 8:48:48
24.3.2011 8:48:48
24.3.2011 8:48:48
287
24.3.2011 8:48:48